Slobodna Bosna 579

7/24/2019 Slobodna Bosna 579

1/88

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

ISPRAVKA HISTORIJSKE NEPRAVDE:TRAPISTI PONOVO U BANJOJ LUCI

DOSJERomanijski sija~i smrti i terorapreuzeli beogradsko podzemlje

SDA je umorna odHasana êngi}a

INTERVJU SULEJMAN TIHI]

SOKOLA^KA MAFIJA

SDA je umorna odHasana êngi}a

Navodni

amanetrahmetliIzetbegovi}ana koji sepozivaêngi} jeizmi{ljotina,êngi} nikad

nije predsjednikuIzetbegovi}upodnio ra~uneo tro{enjunovca idonacija


2/88


3/88

06 [TA SE ZBIVA U SDASulejman Tihi},predsjednik SDA

SULEJMAN TIHI], lider Strankedemokratske akcije, ekskluzivno za SBkomentira vanjske i unutra{nje udare narukovodstvo najja~e bo{nja~ke stranke,komentira najavu osnivanja SDA1990, kritizira izjave i pona{anjeHASANA ÊNGI]A

18 SU\ENJE ZAZLOÎN U BUGOJNUPod istragom i krunskisvjedok

Nakon {to je Tuìla{tvo BiH nedavnopro{irilo spisak optuènih za zlo~ine nadHrvatima u Bugojnu na najodgovornijebo{nja~ke ratne policajce, ENESAHAND@I]A i SENADA DAUTOVI]A,oglasio se krunski svjedok ENIS

SIJAMIJA, koji je zbog prijetnji odseliou Austriju, prozivaju}i dràvnog tuìteljaMARINKA JURÊVI]A da je zbogranijeg dogovora SDA-HDZ po{tediokrivi~nog gonjenja bugojanskog mo}nikaD@EVADA MLA]U; Jur~evi} za SBodgovara na ove te{ke optu`be

26 ZLOÎNAKASOKOLAKAORGANIZACIJAZemunci i Sur~incisa Romanije

Pro{le je nedjelje srbijanska policijauhapsila grupu od {est kriminalaca izBosne i Hercegovine osumnji~enih da sulikvidirali tamo{njeg biznismena i vlasni-ka FK Beànija GORANA MIJA-TOVI]A i njegovog pratioca; svi

uhap{eni su ro|eni na Sokocu i u krimi-nalno-zlo~ina~kim krugovima povezi-vani su sa svim okrutnim ubistvima iatentatima po~injenim u posljednjojdeceniji u Isto~nom Sarajevu; na{anovinarka otkriva zlo~ine koje jepo~inila najkrvolo~nija grupa pla}enihubica u regiji

38 DOSJE SBDjeca ulovljena uzlo~ina~koj mreì o~eva

Nedavni dramati~ni javni istupMLADENA @UPLJANINA, sinaha{kog bjegunca STOJANA @UPLJANI-NA, kojem je poru~io TATA, UBIJ SE,te blokiranje imovine djeceRADOVANA KARAD@I]A bili supovod da na{a novinarka istraì kako,gdje i od ~ega ìve djeca najtraènijihratnih zlo~inaca i zbog ~ega su tekposljednjih mjeseci pod stalnim nad-

zorom lokalnih i me|unarodnih polici-jskih i obavje{tajnih slu`bi

48 TRAPISTI UBANJOJ LUCINovi po~etak vje~nihgraditelja

Nakon vi{e od {est decenija,Katoli~ka crkva je nedavno dobila nakori{tenje dio svoje nacionalizovaneimovine u Banjoj Luci a reporteri SBprvi su obi{li trapisti~ki samostan Marija

Zvijezdakojem je vra}ena zgrada neka-da{njeg parnog mlina, prate}i objekti iokolno zemlji{te; na{a novinarka pi{e obogatoj i plodnoj pro{losti ovog jedin-stvenog reda unutar Katoli~ke crkve injihovom nemjerljivom doprinosu razvo-ju ovog dijela Bosne i Hercegovine

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednikSenad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,Dario D@AMONJA, Nermina [UNJ, Nedim HASI],

Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Adisa ÊÔ

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks444-895

Ad re sa

êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK3060510000025213

140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Minista rstvu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od

12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

579Sadràj

SVOJI NA SVOM NAKON 60 GODINA: Trapisti~ki samostan Marija Zvijezdau BanjojLuci vra}en je svojim vlasnicima - trapistima


4/88

Ako je zbog dràvni~ke mud-

rostiAlije Izetbegovi}ageneralRas im Deli} zavr{io na optu-èni~koj klupi u Haagu, posljed-njih dana na slobodi }e ga li{iti

sli~no vizionarstvo najnovijeg bo{nja~-kog mudraca Harisa Silajdì}a! Storija ogeneralu Rasimu Deli}u mogla bi bitijedna nevjerovatna i tu`na pri~a, gotovofaustovskih dimenzija: kako je vi{e-decenijski uzorni oficir jedne bezbo`-ni~ke vojske (JNA) zavr{io kaooptuènik za zlo~ine koje su po~inilisvjetski ratnici na Allahovom putu,navodno pod njegovim zapovjedni{-

tvom?! Ali ostavimo na miru RasimaDeli}a, ima on dovoljno vremena da osvemu tome natenane razmi{lja i eventu-alno donosi vlastite odgovore.

Mnogo je ozbiljniji slu~aj HarisSilajdì}. Je li bo{nja~ki ~lan Predsjed-ni{tva BiH, doista, kako to tvrdi SDP,svjesno namamio ha{kog optuènikaDeli}a u svoj kabinet, e kako bi ga takokompromitirao pred Tribunalom u Haaguzbog ranijih nera{~i{}enih ra~una (De-li}evo odbijanje da 1993. godine prihvatimonstruoznu Silajdì}evu ideju o podjeli

BiH)? Ovakva optu`ba je krajnje pro-ma{ena, a nisam siguran ni da je politi~kiproduktivna, {to joj je o~ito bio osnovnicilj. Ona u sebi, nesvjesno, laska Silaj-dì}u - sugerira kako u Silajdì}evompoliti~kom djelovanju u posljednjih 15godina postoji: a) kontinuitet i b) konzis-tentan sistem. Ma, dajte, ne budalite!

SDP BiH, svojim saop}enjem, uz to,implicira kako je Silajdì} pozivaju}iRasima Deli}a u audijenciju znao ilimorao znati kako je svaki razgovor poli-ti~ara sa ha{kim optuènicima sukobljen sapravilima igre Tribunala u Haagu i da moèbiti koban za optuènika. Nipo{to: HarisSilajdì} o tome nema pojma, a pri tom nesmatra da bi morao imati pojma! Prijenekoliko godina, dan nakon {to je u Haagugeneral Vojske RS-a Radoslav Krsti}

osu|en za genocid u Srebrenici, satima sam

morao obuzdavati optimizam HarisaSilajdì}a koji je eufori~no govorio kako jetime prakti~ki dobijena pravna bitka predMe|unarodnim sudom pravde protivSrbije! Gospode Boè, {ta taj ~ovjek nijeznao i kakva je kre~ana u njegovoj glavi -to je stra{no? Nije, recimo, znao (ja sam muuhvatio taj 15 godina star mu{tuluk!) daTuìla{tvo u Haagu raspolaè sa preko 200presretnutih razgovora (Milo{evi}a, ]o-si}a, s jedne, Karadì}a, Kraji{nika, s drugestrane Drine...) koji nedvosmisleno upu-}uju u srbijansku uklju~enost u rat u BiH.Pojma nije imao da su te razgovore presrele

bosanske tajne slu`be. [panska su sela zanjega sudske finese poput na~ina na koji seti nedvosmisleni dokazi, da bi bili opera-tivni, uvode u sudski spis na su|enju Milo-{evi}u. Da ne govorim koliko je bio zbu-njen nepotrebnim informacijama, margin-alijama tipa statusna konferencija, ape-lacijsko vije}e prijatelji suda, subpoena,etc. etc. ôvjek je naprosto tabula rasa,diletant, ignorantska neznalica.

Desilo mi se, recimo, nebrojenoputa u posljednjih pet godina da

u gradu sretnem generala EnveraHadìhasanovi}a ; rado bih gazaustavio, pitao za zdravlje, ali

sam okretao glavu, ili prelazio na drugustranu ulice: znam da bi po njegov slu~aj uHaagu moglo biti fatalno bilo kakvo, pa iovla{no uli~arsko, komuniciranje sanovinarima. Predsjednik dràve, Silajdì},to ne zna, niti smatra potrebnim da to zna.Ne zna ni da bi, recimo, kao ~lan istogratnog Predsjedni{tva BiH u kojem je sje-dio Deli} mogao biti svjedok (optu`be, iliodbrane) na su|enju u Haagu...

Sve se diglo u Haagu i u Sarajevu da

vidi {ta da se radi nakon {to su se susreli irazmijenili iskustva Silajdì} i Deli}.Federalna Vlada satima vije}a izazatvorenih vrata, Ha{ko tuìla{tvo traìvra}anje Deli}a u Haag, nadle`na sudska

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 20. 12. 2007.

Pi{e

Senad Avdi}

SILAJD@I]EVA KLOPKA

Silajdì}a godinama vDeli}a je primio sammu je toga dana bilo

Problem je, me|utim,{to ovo nije jedina

va`na oblast, pravna,nau~na, diplomatska,

ekonomska, filozofska,kulturolo{ka,

op}eakademska... ukojoj je Silajdì}

potpuni laik i diletant, au koju se arogantno

pa~a i, {to je najcrnje,arbitrira. Pogrije{io je

Sulejman Tihi} nedavnokada je kazao kako je,

za razliku od njega koji

je studirao pravo,Silajdì} zavr{iomedresu, {to ga

hendikepira za ozbiljnepravne rasprave.

Sarajevska medresa jepruàla solidne temelje

iz brojnih oblasti, pa iprava, ali Silajdì} je i

nju zavr{io na jedvitejade, {koluju}i segodinu duè odostalih u~enika


5/88

tijela zasjedaju, najavljuju, pa odga|aju

odluku, samo Silajdì} ni mukajet: kao,zajebali njegovi savjetnici i medijskisuradnici, ~i~a-mi~a gotova pri~a?!

Problem je, me|utim, {to ovo nijejedina va`na oblast, pravna,nau~na, diplomatska, ekonoms-ka, filozofska, kulturolo{ka,op}eakademska... u kojoj je

Silajdì} potpuni laik i diletant, a u kojuse arogantno pa~a i, {to je najcrnje, arbi-trira. Pogrije{io je Sulejm an T ihi}nedavno kada je kazao kako je, za razlikuod njega koji je studirao pravo, Silajdì}

zavr{io medresu, {to ga hendikepira zaozbiljne pravne rasprave. Sarajevskamedresa je pruàla solidne temelje iz bro-jnih oblasti, pa i prava, ali Silajdì} je inju zavr{io na jedvite jade, {koluju}i segodinu duè od ostalih u~enika. Uzvani~noj biografiji Harisa Silajdì}a(nezvani~nu sam dugo bezuspje{nopoku{avao rekonstruirati), recimo, pi{e daje profesor na Filozofskom fakultetu uSarajevu, te dva ameri~ka sveu~ili{ta. Nepi{e {ta predaje, {to je logi~no: ne predajeni{ta! Pi{e i to da je doktorirao na

ameri~ko-albanskim odnosima, ali ne pi{eostatak naslova njegove disertacije: ubosanskoj {tampi tridesetih godina 20.stolje}a. To je sa nau~noistraìva~kogstajali{ta zahtjevno i relevantno kao kadbi neko kroz nekoliko decenija pisao dok-torsku disertaciju, recimo, na temu ukra-jinsko-ameri~kih odnosa u {tampi Repub-like Srpske s po~etka 21. milenija!

Silajdì} je nanio te{ku {tetu RasimuDeli}u isklju~ivo zato {to je {arlatan, ne-znalica i papagajski ignorant. Koliko sunjegovo neznanje, povr{nost, nesolidnost,nesustavnost na{tetili mnogo ozbiljnijim,sudbinski dalekose`nijim pitanjima Bos-ne i Hercegovine (ustavna rekonstrukcija,reforma policije, privatizacija, vanjskatrgovina), u to se moraju zakopati anali-ti~ari, budu}i doktoranti!

20. 12. 2007. SLOBODNA BOSNA 5

A GENERALA

e nosaju:zato {to

dosadno!PETAK, 14. DECEMBAR

Veliki (novo)godi{nji koktel ERONET-a u sarajevskom Holiday Innusino}po~eo sa sat-dva zaka{njenja nakon {to je dojavljeno da je u hotelu postavljenabomba, pa se pokazalo da je dojava bila la`na. Naravno, politi~ku aromu ovojprovokaciji osigurala je ~injenica da je ERONET hrvatski telekom operater,a nije, kao {to nije ni BH TELECOM, bo{nja~ki - i jedan i drugi su u ve}inskomvlasni{tvu Vlade Federacije. Dodatnu dramati~nost u cijeli doga|aj napumpalisu svakodnevni sarajevski bomba{ki napadi na lanac kladionica Wylliams, ~iji su najvjerovatniji vlasni-ci hrvatsko-hercegova~ki tajkuni, kao i nedavno razaranje poslovne zgrade, tako|er hrvatskogEuroherza, odnosno koncernaAgramu Sarajevu; dovoljno materijalnih ~vrstih dokaza za tvrdnje kako

je u Sarajevu na djelu poja~ana kampanja protiv svega {to je hrvatsko. Kada kladionice istog vlasnika,istim tempom i istim eksplozivom bivaju razarane u zapadnom Mostaru, to se tretira kao mafija{kiobra~un, raketiranje imovine Dike Slezaka ili obitelji Lijanovi} je u Hercegovini reketiranje, uSarajevu je antihrvatsko razbojni{tvo. Valjda je Severina, a zabavljala je ERONET-ove zvanice, jedinifenomen oko kojeg i Hercegovci i Sarajlije imaju isti stav, da ne kaèm pozu?!

SUBOTA, 15. DECEMBAR

Nakon blesave avanture u Silajdì}evom kabinetu ha{ki optuènik RasimDeli} je u ku}nom pritvoru u Visokom. Promrzli policajci koji osiguravajunjegovu rasko{nu ku}u mogli bi se malo zagrijati i ispitati Deli}a kojim je i ~ijimparama kupio svoj viso~ki dvorac? Je li mo`da i njemu pare poslao ro|akSakiba Mahmuljina iz Amerike?!

NEDJELJA, 16. DECEMBAR

MILORAD DODIK gostuje na HRT-u u emisiji Nedjeljom u 2 AceStankovi}a. I naredne godine Vlada RS-a planirala je potro{iti milion-dva mara-ka za lobisti~ke akcije u svijetu, koje naj~e{}e podrazumijevaju medijsku pro-mociju premijera Dodika. Predlaèm da i Vlada Federacije iz budètskih, ili van-

budètskih {tekova osigura novac za iste potrebe, dakle za medijsku ekspanzi-ju Milorada Dodika {irom planete: to je i dalje najjeftiniji i najefektniji na~in da se {irok krug ljudi uvjerisa kakvim oholim, s irovim, nevaspitanim me|edom, zapravo, mi ovdje imamo posla!

PONEDJELJAK, 17. OKTOBAR

Napokon je na mi{i}e iz Nogometnom saveza odstranjen AHMETPA[ALI], vi{egodi{nji kancerogeni krpelj na nogometnom tkivu. Pa nek nekoubijedi BH Fanaticoseda nije svaki dan Bajram!

UTORAK, 18. OKTOBAR

Lokalne vlasti u Te{nju zabranile Malte{kim vitezovima da dijele novo-godi{nje paketi}e bo{nja~koj djeci, jer to ima odre|ene neèljene vjerskekonotacije i ikonografiju. Sjetih se starog dobrog Muhameda êngi}aênge, koji je pred rat rekao da SDA ne}e pristati ni na kakvu ikonografiju,budu}i da ikone nisu dio muslimanske tradicije!

SEDAM DANA & LJUDIÊTVRTAK, 13. DECEMBAR

NERMIN PE]ANAC, predsjednik jedne od frakcija Socijaldemokratske unije(SDU), kaè kako je ujedinjavanje socijaldemokratske scene u Bosni i Hercegovininemogu}e sve dok je na ~elu SDP-a BiH Zlatko Lagumdìja. Hajdemo poku{ati

simulirati kako bi tehni~ki izgledalo kada bi neko poku{ao uklju~iti SDU u jedin-stven socijaldemokratski blok. Na koji biste, recimo, telefon nazvali da dogovoritesastanak? Potom, koga biste uop}e nazvali, Pe}anca, Sejfudina Toki}a, NijazaDurakovi}a, Miru Lazovi}a? Onda, gdje biste dogovorili odràvanje sastanka -niko ne zna kod koga su klju~evi od njihovih strana~kih prostorija. I kad biste rije{ili

sve te nerje{ive tehni~ke sitnice, kako biste formalizirali, ozakonili eventualni socijaldemokratski sporazum ostabilizaciji i priklju~ivanju. Kod koga je uop}e pe~at SDU-a? Zadnji put je vi|en kod finansijskih inspektorakoji provjeravaju kriminal u toj stranci... Kolika je odgovornost Zlatka Lagumdìje za raspad Toki}-Pe}an~evihsocijaldemokrata? Objektivno i subjektivno odgovornost mu je ogromna: tri-~etiri godine je {lepao ovu dvojicubesprizornih kleptomana i politi~kih nikogovi}a, davao im funkcije od kantona do dràvnog Parlamenta,navukao ih na pau{ale i devizne dnevnice, osigurao im solidan status u sarajevskoj politi~ko-poslovnoj eliti.


6/88

U Stranci demokratske akcije, kao i

u sv akoj drugo j demokratskoj stran ci,

postoje razli~ita vi|enja pojedinih va`nih

pitanja, m e|utim neke stranke i neki

mediji tendenciozno podgrijavaju nepri-jateljsku atmosferu prema SDA, rekao jeSulejman Tihi}, predsjednik SDA, u raz-govoru za SB vo|enom u ponedjeljak,17. decembra u njegovom kabinetu.Neposredni povod za razgovor saTihi}em bio je miting SDA-ovihpu~ista odràn posljednjeg petka uCazinu a kojim je podr{ku dao i Hasanêngi}, ~lan najuèg rukovodstva ovestranke i jedan od njenih osniva~a. O tomdoga|aju, kao i odnosima sa Silaj-dì}evom Strankom za BiH, saradnji saZlatkom Lagumdìjom i SDP-om, navod-nim nesporazumima sa Bak irom Izet-begovi}em, gospodin Tihi} je otvorenogovorio za na{ list.

Gospodine Tihi}u, sti~e se utisak u

javnost i, a b ilo je i izno{enja tvrdnji ~ak i

od ljudi unu ta r s tranke na ~ ijem s te ~elu ,

da SDA prolazi kroz te{ku unutra{nju

krizu. Imaju li takve tvrdnje utemeljenje u

~injenicama?

U stvarnosti je SDA stabilna stranka,daleko smo od bilo kakve krize.Me|utim, postoje odre|eni mediji,Avaz ili Hayat, pogotovo CD SenadaHadìfejzovi}a, koji, tako da kaèm,izmi{ljaju, preuveli~avaju odre|ene raz-like u mi{ljenjima koja se pojavljuju usvakoj demokratskoj stranci, daju}i im

ve}i zna~aj nego {to to zasluùje. Svojimsvakodnevnim komentarima u javnostiprave pogre{nu sliku. Mi kao stranka kra-jnje dobro funkcioni{emo. âk i nedavno,dok sam bio bolestan, odnosno, za vri-

jeme postoperativne terapije, mi smoodràli dvije sjednice Glavnog odborastranke. Ali, o~ito da nekim medijima neodgovara Sulejman Tihi}, ne odgovarapolitika koju vodim, jer ne mogu da rade{ta oni ho}e. Oni poku{avaju da umjestopoliti~ara vode politiku.

DIRIGIRANAMEDIJSKA HAJKA Ako ve} tvrdite da propagiraju

odre|enu politiku, znate li koji politi~ari ,

i li koje stranke sto je iza toga?

Ne stoje toliko politi~ari iza njihkoliko oni èle da vode politiku a da neidu na izbore. Da oni uti~u na dono{enjeodluka, da se pitaju. Njima ne odgovaraovakva politika SDA. Oni daju prostorsvima, ko god èli da ne{to kaè, bezobzira na njegov zna~aj, potencijal, uticaju javnosti. îne to ponavljanjem neisti-na, dezinformacija, poluinformacija,dijelova izjava. Ako neko da pozitivnuizjavu o Tihi}u, ona ne}e biti objavljenaili }e biti reducirana u nekom dijelu koji}e promijeniti su{tinu te izjave. To setako ponavlja dugo vremena, stalno,

pogotovo ako se negdje SDA ili Tihi}na|e sa SDP-om na istim pozicijama,posebno tokom glasanja.

Kolika je realna m ogu}nost da

inspira tori te medijske kampanje dolaze

iz uèg kruga Va{e stranke?

O~ito da oni koriste neke ljude koje suprethodno svim snagama ru{ili njihove

aktivnosti, obezvrje|ivali, a sada im dajuprostora kao za{titnici, recimo EdhemaBi~ak~i}a. A protiv Edhema su, nije sete{ko sjetiti, radili sve i sva{ta. I vidi se darazni likovi, tako da kaèm, iz drugih

stranaka komentari{u stanje u SDA.Posebno ta pri~a sa formiranjem SDA1990. Mislim da bi vra}anje sada{njepolitike u 90-te bila katastrofa i zadràvu i za stranku. Politika 90-ih moglase voditi u tada{njim okolnostima. Sada je2007. godina, prilike su druga~ije. I sig-urno da u stranci ima ljudi koji su s vre-menom otpadali, nisu bili izabrani ionda poti~u politiku iz 90-ih koja nijerealna i poti~u stalno neke unutra{njerazmirice. Oni ne mogu da shvate da jeovo demokratska stranka i da predsjedniki potpredsjednici mogu da rade zajedno ibez obzira na razli~ita mi{ljenja.

Bez obzira { to m islite da to n ema

realnu osnovu, posto je l i t renutno {anse

da Hasan êngi} osnuje takvu stra nku,

SDA 1990?

Sa nazivom SDA to ne moè u~initi,taj je naziv za{ti}en.

NEKA HASAN POLO@IRAÛNE OD DONACIJA Hasan êngi} je bio jedan od

prisutnih na protestnom mitingu u Cazinu

koji su organizirali tamo{nji biv{i ~elnici

SDA, iako ste na pro{loj sjednici Glavnog

odbora SDA apeli ra li na ~lanstvo da to ne

~ine.

Za nas je to skup koji nije sazvan odzvani~nih organa stranke. Tu se radi oop}inskom rukovodstvu koje je raz-rije{eno i ako je gospodin êngi} èlio dapo{tuje statut SDA, onda nije trebao da

[TA SE ZBIVA U SDA


SULEJMAN TIHI], lider Stranke demokratske akcije, ekskluzivno za SB komentiravanjske i unutra{nje udare na rukovodstvo najja~e bo{nja~ke stranke, komentira

najavu osnivanja SDA 1990, kritizira izjave i pona{anje HASANA ÊNGI]A

Sulejman Tihi},redsjednik tranke demokratske akcije

Hasan êngi} bezo~noIzetbegovi} bilo {ta, a kaHasan êngi} bezo~noIzetbegovi} bilo {ta, a ka

Razgovarala

Nermina [[email protected]


7/88

Sulejman Tihi}, predsjednik SDA


izmi{lja da mu je Alijaoli SDA, ostavio u amanet!izmi{lja da mu jeAlijaoli SDA, ostavio u amanet!

MEDIJSKE LA@I I ZAKULISNESPLETKE: Imam podr{ku

rukovodstva SDA


8/88

prisustvuje. Ina~e, izjave Hasana êngi}ao navodnom amanetu predsjednika AlijeIzetbegovi}a da se ne ide sa SDP-om nisuta~ne, jer Izetbegovi} nije imao ni{ta pro-tiv ideje socijaldemokratije. Posebno

èlim reagirati {to taj navodni amanetprenosi Hasan êngi} koji je stalno rah-metli predsjednika nervirao a koji, reci-mo, nije dao odgovor na pitanje koja muje predsjednik Izetbegovi} postavio otro{enju sredstava tokom rata, posebnodonacija. Meni je drago {to se ve}i brojpozvanih ~lanova rukovodstva SDA ,osim gospodina êngi}a, nisu odazvalipozivu, odbili su to, naprimjer, AdnanTerzi}, [emsudin Mehmedovi}. Taj skupje, zapravo, propao. Organizatori sunajavljivali da }e do}i na desetine hiljadaljudi, me|utim, pojavilo se nekoliko stoti-

na ljudi, me|u kojima i dosta ~lanovanekih drugih stranaka.

Misli te na simpat izere Stranke za

BiH koje je u Cazin doveo dràvni

poslanik te stranke Sadik Bahti}. Kako to

komentirate?

Pa mislim da su evidentni nekipoku{aji destabilizacije SDA od straneStranke za BiH, posebno u Krajini.

Kakav je, ina~e Va{ odnos sa tom

s tra nkom , odnosno , n je nim ~eln ik om

Harisom Silajdì}em? Da li je ta~na

informacija da ste nedavno imali verbalni

sukob s njim?

Mi u okviru koalicije partnerskihstranaka sara|ujemo i nekih bitnih razlikanema. Kada su u pitanju odluke bitne zaBiH, mi nastojimo da postignemo kon-senzus.

S tra nka z a B iH Vam je z am jeri-la anga`man oko poslovnika o radu

dràvnog Parlamenta . Oni su sa

SNSD

-om i HDZ

-om v e} bili p ostig li

dogovor , { to Vi n i st e podrà li , z a jedno

sa SDP-om. Je li to bio razlog va{egverbalnog sukoba?

Bilo je nekoliko tih poteza Stranke zaBiH koji su imali veliku podr{ku Avaza,kao {to je bila i podr{ka sastankuSilajdì}-Dodik o reformi policije. Sli~naje situacija bila i s poslovnikom koji jeprvobitno zna~io korak unazad u odnosuna ono za {to se mi zalaèmo, posebnokada je u pitanju reduciranje entitetskogglasanja. Nekima to sigurno smeta.Vidjeli ste u nekim medijima da se ranijiprijedlog poslovnika spominje u pozi-

tivnom kontekstu.

Ipak je o ~igledno da i unutra{n ji

odnosi u stranci uti~u na njen rad.

Smije nje ni caz ins ki o grana k je orga

-nizirao nedavno odràni skup navodno jer

ne opravdavaju Va{u saradnju s SDP-om.Ina~e Vam se zamje ra da v i{e sara|u je te

sa Zlatkom Lagumdìjom nego

Silajdì}em. Nedavno je to Bakir

Izetbegovi} izjavio u jednoj ovda{njoj TV

emisiji.

Znam da mi se to zamjera, ali pitanjeje za{to se to ~ini. SDA je sara|ivala ikoalirala i sa SDS-om, SNSD-om i samnogim drugim strankama. Za{to ne bisara|ivala i sa jednom nesumnjivo pro-bosanskom strankom?! Ukoliko je upitanju dogovor, za{to ne sara|ivati.Socijaldemokratija nije strana na{oj stran-ci. Mi smo sa SDP-om sara|ivali i tokom

rata, kad je bilo najteè.

Ali to su bile ratne okolnosti .. .

Nema to veze. Zna~i, ako se moglo uratnim okolnostima sura|ivati sa SDP-omna platformi odbrane BiH, za{to bi to bilo

sporno u ovom trenutku?! Pa, u ratnomPredsjedni{tvu BiH bilo je vi{e SDP-ovaca, Durakovi}, Ljuji}-Mijatovi},Pejanovi}, nego ~lanova SDA! I za{to bito danas bila neka jeres? Zato {to je jedanlist, jedan pojedinac alergi~an na Zlatka

Lagumdìju i onda ~im se na|e u nekomkontekstu Sulejman Tihi} ili SDA saLagumdìjom i SDP-om, onda iz svihoru`ja po~ne paljba prema SulejmanuTihi}u. Svaki pojedinac, vaàn ilinevaàn, samo ako }e napasti mene zaizdaju, dobije medijski prostor, udarnetermine, naslovnu stranicu.

BRANKOVI] NIJENEDODIRLJIV

Kakav je Va{ odnos sa Bakirom

Izetbegovi}em?

Na{i odnosi su korektni. Sara|ujemodobro, ponekad se pojave razlike umi{ljenju, metodolo{ke, takti~ke naravi.Ima tu nekih nijansi u stavovima, alisaradnja je dobra. Ja smatram da ne mora-ju potpredsjednici odgovarati predsjed-niku bespogovorno. [to vi{e ljudiraspravlja o nekoj odluci, ona je kvalitet-nija. Ja ne èlim na tamo nekim sijelima,u uskim krugovima, donositi odluke.Postoje institucionalni organi stranke i~esto sam spreman da tokom raspravekorigujem svoje stavove.

Kad smo kod na~ina od lu~ivanja,

~lanovi Va{e stranke koji obavljaju funkci

-je u izvr{no j v las ti don ije li su neko liko

krupnih odluka bez prethodnih konsultaci

-ja s najv i{ im strana~kim rukovodstvom.

Prije svega mislimo na potez federa lnog

[TA SE ZBIVA U SDA


CAZINSKA BUNA: Meni jedrago {to se ve}i broj poz-vanih ~lanova rukovodstva

SDA, osim gospodinaêngi}a, nisu odazvalipozivu, odbili su to,naprimjer, Adnan Terzi},[emsudinMehmedovi}

ZELENO-CRVENA KOALICIJA:Za{to su sporni SDP iLagumdìja a dobrodo{li

SNSD i Milorad Dodik


9/88

premijera Nedàda Brankovi}a oko izda

-vanja koncesija Intrade energiji za izgrad

-nju elektrana bez tendera ili nedavni slu~aj

imenovanja ~elnika u BH Telecomu. Jeste

li o tome raspravljali u stranci?

SDA je rezolutno protiv davanja kon-cesija bez tendera i to sam najmanje u dvanavrata javno rekao. Dakle, na{i poslanicii na{i ministri se moraju dràti toga prin-cipa i ukoliko to ne bude ispo{tovano, bit}e pozvani na odgovornost.

Dakle, u konkretnom slu~aju i

Nedàd Brankovi}?

Svi koji rade mimo stavova stranke.

Bosna i Hercegovina je iza sebe

ostavila razdoblje jedne od najteìh poli

-ti~kih kriza. Problem i su nekako pre-

v ladani { to ne zna~i i da su rije {eni. Va{a

ocjena uzroka krize?

Dva su uzroka. Prvi je skup inefunkcionalan politi~ki sistem. Drugi sunerije{eni ratni zlo~ini i organizovanikriminal. Kriminalcima ne odgovaraefikasan policijski sistem. Ne odgovaraim ustavna reforma. Oni koji bi svojimvezama htjeli da izvr{e uticaj u politici,oni se najbolje snalaze u ovakvoj, te{kojpoliti~koj situaciji.

Koliko problem predstavljaju poli-

ti~ka razmimoilaènja u smislu

ideolo{kih ori jentac ija pol it i~kih pred-stavnika koj i donose klju~ne odluke. Svi

se slaù da je kriza kulm inirala nakon

propasti ustavne reforme pro{le godine?

Nakon neusvajanja ustavnih promjenau BiH, u aprilu pro{le godine, zaustavljenje jedan bitan i krupan korak naprijed. Ievo godinu i po od tada stvari stoje umjestu. To je dovelo dovde, odnosno dovra}anja retorici na koju smo bili zabo-ravili. To je i dovelo, da tako kaèm, dopu{tanja duha iz boce. Do jednogdruga~ijeg Milorada Dodika nego {to je

bio prije izborne pobjede. On je sad pot-puno drugi i druga~iji ~ovjek. S njim jeveoma te{ko razgovarati. Za to su odgo-

vorni i oni koji su u tom periodu davalimedijski prostor svakome ko je bio protivustavne rekonstrukcije BiH.

Kako onda pomir it i s tavove pred-stavnika Srba koji èle o~uvati dejtonsku

BiH, hrvatskih relevantnih stranaka koje

teè formiranju t re}eg ent iteta i s tavove

bo{nja~kih predstavnika koj i zastupaju

reg ionalizaci ju a li na ekonomskim prin

-cipima?

Mi se sad nalazimo u daleko teòjpoliti~koj situaciji za razgovore oustavnoj reformi nego {to je to bilo ranije.Veoma je te{ko pomiriti te stavove.

[ta to konkre tno zna~i? Zna~i li to

veoma dug proces, s obzirom na to da

me|unarodna zajednica nasto ji da se {to

manje mije{a u odluke koje se ti~u

Ustava?

Mislim da }e to trajati.

Mostarska deklaraci ja , odnosno

plan njene primjene, prema op}em

mi{ljenju, papir je bez sadràja. Me|unar

-odna zajedn ica nam je o~ito p rogleda la

kroz prste, pa smo Sporazum o stabi-lizaciji i pridruìvanju parafirali na kredit

bez ìranata. Slaète l i se s tom ocjenom?

Uglavnom. Mislim da Mostarska

deklaracija predstavlja manje od onoga{to smo mi ranije postigli vezano za refor-mu policije, na Vla{i}u i drugim sastanci-ma. Vjerovatno je me|unarodna zajedni-ca svjesno Bosni i Hercegovini malo utom smislu progledala kroz prste. Madamislim da je BiH stvarno zasluìla da u|eu Evropsku uniju.

êsto ~ujemo prognoze na{ih poli-ti~ara da }emo i prije 2015. potpisati

Sporazum sa EU.

To zavisi od procesa u BiH, ali i proce-sa u Evropskoj uniji. Imate mnogo zemaljakoje su u{le u EU a u~inile su mnogomanje nego BiH. Ja nisam za to da EUna{oj zemlji gleda kroz prste, ali mislim dabi stvarno bilo nepravedno da Sporazumpotpi{e Srbija a ne i na{a zemlja.

Sulejman Tihi}, predsjednik SDA


Objavljen je podatak da se zbogli~ne sigurnosti, a nakon prijetnji kojesu vam upu}ene, vozite u blindiranomdìpu. O ~emu se radi i ima li to veze sanedavnim obijanjem Va{eg stana?

Vo`nja dìpom nema veze s obijanjemstana. Ja sam od slu`benika SIPA-ezvani~no obavije{ten da je moja li~na sig-urnost ugroèna. Obavijestila me ekipa kojato radi na osnovu svih relevantnih procjena.Me|utim, o tome mnogo ne razmi{ljam.Te{ko bi bilo misliti mnogo o tome i raditi.

Nikome ni{ta naào nisam uradio niti komeèlim zlo. Mada znam da odre|enim ljudimasmetam kao i sve ono {to radim.

PRIJETNJE I MJERE ZA[TITE

SIPA me obavijestila da

mi je sigurnost ugroèna!

LIJEVO SKRETANJE: Pa, uratnom Predsjedni{tvu BiHbilo je vi{e SDP-ovaca,Durakovi}, Ljuji}-Mijatovi},Pejanovi}, nego ~lanovaSDA! I za{to bi to

danas bila nekajeres? ODLUKE VRHA SDA SE MORAJU

PO[TOVATI: To vaì i za pojedine potezepremijera FBiH Nedàda Brankovi}a


10/88

MINI MARKET Moj primarni cilj je ja~anje RepublikeSrpske i slabljenje BiHMILORAD DODIK, premijer RS-a

[TA TI RADE, KONRADE

^lan komisije za dodjelu

stipendija njema~ke fondacijeKonrad Adenauer nekada{nji{ef Karadì}evog kabineta,

profesor Mile Dmi~i}Po~etkom decembra fondacija Konrad Adenauerintervjuirala je

odabrane kandidate za dodjelu ovogodi{njih stipendija. Razgovorisu organizirani u njihovom sredi{tu i u cijeloj toj pri~i ne bi biloni~ega ~udnog da o dodjeli stipendija nije odlu~ivao profesor MileDmi~i}, navodni stru~njak za ustavno pravo sa Fakulteta u Banjoj

Luci i {ef kabineta optuènog ratnog zlo~inca Radovana Karadì}aod 1992. do 1994. godine, nekada{nji potr~ko komunisti~kogmo}nika Munira Mesihovi}a. Nekolicina studenata koji su izabranikao potencijalni kandidati smatrali su Dmi~i}ev izbor neprih-vatljivim, no nakon sastanka sa direktoricom Fondacije ChristinomKrause poja{njeno im je kako Fondacija u Dmi~i}evom anga`manune vidi ni~ega spornog, te da je on ~lan njihove komisije za odabirstipendista ve} nekoliko godina. Studenti su odlu~ili pozvati sve kojismatraju Dmi~i}ev odabir neprihvatljivim da upute protest naslu`benoj internetskoj stranici Fondacije, a za one koji ne znajukakav je intelektualni kalibar zapravo profesor Dmi~i}, najboljegovori anegdota sa jednog od njegovih predavanja kada je studentici,koja je ispred njega sjedila u kratkoj suknji i me{koljila se s vremena

na vrijeme prebacuju}i nogu preko noge, pred zapanjenim studentimaporu~io: Kolegice, to izme|u nogu se ne vjetri, nego se pere!(N.H.)


Ure|uje

Mario Ili~i}

Christina Krause

DOKAZANIHUMANISTA:Za dresBarcelonebiv{i bh.reprezentativacMuhamedKonji} platioje hiljadu KM

HUMANIZAM

Aukcijazasa

NOVOGODI[NJIPOKLONI:AmbasadaKraljevine[panijeuSarajevuovihjepretprazni~kihdanaorganiziralahumanuaukciju.Ponu|enisusportskisuvenirinajpoznatijih{panskihnogometnihklubova.Savprikupljeni

novac,vi{ehiljadamaraka,oti{aojenaadresuDje~ijegdomaBjelaveuSarajevu


11/88

SRETNA NOVA 48

U~estale poreske kontrole u

Alternativnoj i BN televizijiuposleni povezuju s kriti~kimodnosom ovih medija prema

premijeru DodikuPripadnici Poreske uprave RS-a ve} danima kontroli{u poslo-

vanje Alternativne televizije u Banjoj Luci i BN televizije u Bijeljini. Uprostorijama ATV-a nalaze se ve} petnaest dana gdje ~e{ljajuposlovne knjige ove medijske ku}e. U BN TV borave od petka pro{lenedjelje i to im je tre}i put u toku ove godine. U prvom navratu, osim

uvida u knjigovodstvo kompanije, poreska policija postavljala je ineprijatna pitanja zaposlenima. Izme|u ostalog, pitali su ih s kimìve, kolika su im primanja, kolika su im kreditna zaduènja, na kojina~in su stekli li~nu imovinu i od koga su kupili automobile. Nakonpozitivnog izvje{taja Poreske uprave, u BN TV su do{li pripadniciUprave za indirektno oporezivanje RS-a, kako bi provjerili vjerodos-tojnost istrage njihovih kolega. Ovih dana u prostorije BN TV pono-vo je stigla poreska policija. Kako ure|iva~ka politika ove dvije naj-gledanije TV stanice u RS-u nije na liniji aktuelnog premijeraMilorada Dodika, uposleni pretpostavljaju da im je ovu kontrolunamjestio Dodik li~no. U prilog tome govori i podatak da je pri-padnicima Vlade RS-a zabranjeno da daju bilo kakve izjave za ATV.Zaposleni u ovim ku}ama, ovih dana, jedni drugima ~estitaju sretnu

novu 1948. godinu. (M. M.)

Energoinvest }e Vladi FBiH dostaviti plan za

ova istraìvanja u narednih deset godinaABDULHARIS [ETA, zamjenik direktora Energoinvesta


Milorad DodikPROMOTORI UNICEF-a:Sve zvijezdeBarcelone potpisale su se na suvenireizloène na sarajevskoj aukciji

SAPIRINEJA

ajevskudjecu


12/88

MINI MARKET Hidrocentrale se grade na izvorimarijeka i tako one ostaju bez vodeMITHAT U[ÛPLI], akademik

DVOLINOST GODINE

Nezavisne novine titulu

privrednika godine dodijelileSlobodanu Stankovi}u,poslovnom partneru vlasnikaNezavisnih @eljka Kopanje!

Slobodan Stankovi}, vlasnik i generalni direktor kompanijeIntegral inènjering, u izboru Nezavisnih novinaprogla{en je zaprivrednika godine u Republici Srpskoj. Stankovi}, koji je rodom iz

Lakta{a, najmo}niji je biznismen u RS-u i nije nikakva tajna da izanjega stoji Milorad Dodik. Zahvaljuju}i tome njegovo preduze}eIntegraldobija najve}e poslove u RS-u, kao {to je tokom ovegodine bila izgradnja zgrade Vlade RS-a.

Stankovi} je nedavno kupio Banju Lakta{i koja obuhvata

ogromno zemlji{te na kojem se nalazi olimpijski bazen i brojniobjekti. Me|utim, afera je nastala kada se ispostavilo da su izemlji{te, bazen i objekti u vlasni{tvu Kazneno-popravnog zavodaBanja Luka, odnosno zatvora Tunjice. U Banjoj Luci se moè ~uti daje Stankovi}u to odobrila Direkcija za privatizaciju RS-a koja se nije

Kona~no! Nakon devet dugih godina obiljeènih porazi-ma i skandalima u nogometnoj reprezentaciji BiH, Izvr{niodbor NS BiH je, nakon {est sati dugog zasjedanja, smijeniovje~nika na mjestu direktora reprezentativnih selekcija BiH hmeta Pa{ali}a. Zvani~no poja{njenje iz NS BiH glasi kako

je Pa{ali}, iz moralnih razloga, podnio ostavku, no saznajemokako mu je IO jasno poru~io da }e, ukoliko se sam ne povu~e,biti smijenjen. [est sati trajala je prava drama u prostorijamaNS BiH. Prije po~etka sjednice dobro upu}eni u zbivanja uNS BiH potvrdili su nam kako Pa{ali}a u ìvotu mogu odràtiisklju~ivo ~lanovi IO koji dolaze iz Republike Srpske, te dvo-jica ~lanova iz Federacije. Za Pa{ali}evu je smjenu, naime,trebalo glasati najmanje dvanaest ~lanova IO kako bi onapostala punova`na. Kako je vrijeme odmicalo, bilo je jasnokako su se delegati iz RS odlu~ili glasati protiv njegovogostanka, dok su za Pa{ali}a bili Miroslav ]ori},Zlatan MijoJeli} teMensud Ba{i}, {to nije nimalo ~udno s obzirom da jeJeli} Pa{ali}ev dugogodi{nji poslovni prijatelj, dok je Ba{i}


PA[A MOJ

Nakon mu~ne {eIzvr{nog odbora Nodirektor reprezentac

bio prisiljen p

KRAJ VJE^NOGDIREKTORAREPREZENTACIJEBiH: Ahmet Pa{ali}odlazi sa mjestadirektora nakondevet godinamandata

SlobodanStankovi}


13/88

dràla propisa, pa je ispalo da je Stankovi} zapravo kupio zatvor.Firma Banja Lakta{i podnijela je sudsku tu`bu protiv Kazneno-popravnog doma, odnosno zatvora Tunjice zbog uknji`be prava svo-jine nad njihovim nekretninama.

Stankovi} je na dodjeli nagrade izrazio zadovoljstvo {to je

nagradu dobio od medijske ku}e koja njeguje objektivno iistraìva~ko novinarstvo. Naveo je kako poduze}e koje vodi i ovegodine o~ekuje prihod ve}i od 100 miliona eura. U Stankovi}eveprognoze ne treba sumnjati, izme|u ostalog i zbog izvjesne izgrad-nje poslovne zgrade na zemlji{tu kompanije Glas srpskekoju nam-jerava kupiti zajedno sa @eljkom Kopanjom, vlasnikom Nezavisnihnovina. (M.M.)

NA REDU JE SREDOJE

Agencija za istrage i za{titu

uskoro bi trebala istraìtinavode o kriminalu svog biv{egdirektora Sredoja Novi}a!?

Dugogodi{nji direktor Dràvne agencije za istrage i za{titu adanas ministar civilnih poslova BiH Sredoje Novi} mogao bi seuskoro, i to na osobnom primjeru, uvjeriti kako radi SIPA. Sude}i,

naime, prema najavama iz Tuìteljstva BiH kojem je, prije vi{e odmjesec dana, dostavljena obimna dokumentacija o Novi}evim nele-galnim poslovima, sve su prilike kako }e upravo inspektori SIPA-edobiti zada}u da ispitaju istinitost optu`bi koje su iznesene na ra~un

njihovog biv{eg {efa. Navodno da su uz prijavu protiv Novi}aTuìteljstvu dostavljeni i konkretni (materijalni) dokazi o njegovomkriminalu, jo{ iz vremena kada je bio na du`nosti ministra policijeRepublike Srpske. (S.M.)

Najve}a {teta po RS bila bi ako neu|emo u izgradnju autoputeva

NEDELJKO UBRILOVI], ministarza saobra}aj i veze RS-a


istaknuti ~lan Stranke za BiH kojoj se odnedavno Pa{ali}priklonio, smatraju}i kako mu njihov politi~ki uticaj moègarantirati ostanak na dosada{njoj du`nosti. Saznajemo kakoje sjednica Izvr{nog odbora nekoliko puta bila na ivicifizi~kog incidenta. Navodno je jedan od ~lanova IO Pa{ali}upodastro dokaze o tome kako je igra~ima traìo novac uko-liko èle dobiti poziv za reprezentaciju, nakon ~ega je nasta-la razmjena te{kih rije~i s obje strane. Ipak, nakon kratkepauze, IO se ponovo sastao i dva sata kasnije Pa{ali} je bioprimoran da se povu~e nakon {to su svi glasali protiv njega.Na sjednici su smijenjeni i selektori Fuad Muzurovi} iNikolaNiki}, a Predsjedni{tvo NS BiH je na sebe preuzelo du`nost

pronalaska novih rje{enja na klupi reprezentacija. Ovim jeIljo Dominkovi} ispunio obe}anje dato po~etkom mjeseca o~i{}enju Saveza, a prvi izbor za novog selektorareprezentacije je Mehmed Ba`darevi}, dok je nekoliko kan-didata za eventualni dolazak na du`nost direktora, izme|uostalih, i Sergej Barbarez teElvir Boli}. (N.H.)

OLVENTNI

tosatne sjedniceometnog saveza BiHe BiH Ahmet Pa{ali}

dnijeti ostavku

SredojeNovi}


14/88

SAFET HALILOVI]potpredsjednikStranke za BiH

Naravno da ne mislim, jer je rije~ ospletu nesretnih okolnosti i nekoordi-

naciji i pogre{noj interperetaciji ljudiiz kabineta Harisa Silajdì}a o sas-tanku sa Deli}em. Nikom ni slu~ajnonije bila namjera da zbog nekih mali-cioznih razloga Rasim Deli} izgubi

priliku da mjesec dana provede sa svojom porodicom. Rije~ je,dakle, o spletu nesretnih okolnosti koje su na kraju dobile takoru`ne konotacije.

Mislim da je jednaka odgovornost

Vlade FiH, ~lana dràvnog Predsje-dni{tva Silajdì}a i samog optuènikaza ratne zlo~ine, generala RasimaDeli}a, koji je trebalo da bude upoznatsa pravilima Ha{kog tribunala. Svi pod-jednako snose odgovornost za eventual-

no stopiranje Deli}evog privremenog pu{tanja na slobodu.

VESNA ANDREE-ZAIMOVI]

magistrica muzikologije

DINO MUSTAFI]reditelj

Ne vjerujem da je u pozadini svegai~ija lo{a namjera. Rije~ je o neznanju ipomanjkanju sistema. Kada je politika upitanju, neznanje i pomanjkanje sistemane predstavljaju ni{ta drugo nego dile-

tantizam.


MINI MARKET U Cazinu se odlu~uje da li }e komunizam sa svojimnajcrnjim metodama ponovo zaìvjeti u BiH, ili neSADIK BAHTI], ~lan predsjedni{tva Stranke za BiH

MALA SOBA TRI(STO) SA TRI(STO)

Kako bi po{tedio Aliju

Izetbegovi}a od nerviranja,Edhem Bi~ak~i} svojevremenofalsifikovao dokumentacijurasko{ne vile svog {ti}enika

Mehe Obradovi}a!Uz nekada{njeg federalnog premijera Edhema Bi~ak~i}a, koji se

nada skorom povratku u vrh vladaju}e SDA, sli~ne snove sanja i njegovnekada{nji favorit i {ti}enik Meho Obradovi}. Zahvaljuju}i Bi~ak~i}u,

Obradovi} je svojevremeno bio na ~elu Elektroprivrede BiH odakle sepovukao 2001. godine pod prijetnjom smjenom tada{njeg visokog pred-stavnika Wolfganga Petritscha.

Prije napu{tanja kormila EPBiH, Obradovi} je dospio u ìù javnos-ti zbog niza korupcijskih skandala. Posebno je pa`nju javnosti privuklaizgradnja njegove rasko{ne vile od preko 800 kvadratnih metara na

PRO ET

NE

NE

NE

NIJAZ DURAKOVI]poslanik u Predstavni~kom

domu Parlamenta FBiH

[to bi on bio kriv, mada su ispalinaivni obojica. Imam informaciju da sutokom susreta razgovarali o Deli}evomzdravlju, mada su to mogli obaviti i u~etiri oka. Ovako se digla nepotrebna

medijska pra{ina. Mislim da je u pitanju neinformiranost iobostrani nesporazum. Me|utim, {ta je tu je.

Smatrate li da }e Harikrivac u slu~aju povratk

NE

PRO ET

AlijaIzetbegovi}

SKROMNA VILA MEHE

OBRADOVI]A: Bi~ak~i}je uspje{no obmanuo

Izetbegovi}a o kvadraturiObradovi}eve vile


15/88

CONTRAelitnoj gradskoj lokaciji koju je kasnije dao u najam Malezijskoj ambasa-di. Za Obradovi}evu rasko{nu vilu, o kojoj su mediji mjesecima detaljnopisali, svojevremeno se zainteresirao i tada{nji predsjednik SDA AlijaIzetbegovi}. Njegovi najbliì suradnici uvjeravali su ga, me|utim, dani{ta od onog {to su mediji pisali o Obradovi}evoj vili nije ta~no, odnos-

no da se uop}e ne radi o vili nego o skromnoj ku}ici od stotinjak kvadra-ta. No, Izetbegovi} je bio nepovjerljiv prema suradnicima pa je odtada{njeg federalnog premijera Edhema Bi~ak~i}a zatraìo na uviddokumentaciju Obradovi}eve vile - urbanisti~ku saglasnost i gra|evin-sku dozvolu. Preko no}i, po Bi~ak~i}evom nalogu, izra|ena je falsifiko-vana dokumentacija s vi{estruko umanjenim dimenzijamaObradovi}eve vile. Bi~ak~i} se poslije hvalilo kako je na taj na~in èliopo{tediti bolesnog predsjednika od sekiranja, mada je sasvim jasno daje falsifikovanjem dokumentacije prvenstveno èlio za{tititi sebe i svog{ti}enika Obradovi}a. (M.A.)

UNUTARSTRANA^KI BU]

Propao poku{aj antibirokratskerevolucije u SDA koju u Krajini

forsira Stranka za BiHMe|u malobrojnim sudionicima farsi~ne cazinske bune koju je

pro{le sedmice u polupraznoj dvorani organiziralo smijenjeno rukovod-stvo SDA Cazina, najgrlatiji bundìja bio je Sadik Bahti}, predsjednikKantonalnog odbora Stranke za BiH! Bahti} je ozloje|en ~injenicom danjegova partija ne sudjeluje u Vladi Unsko-sanskog kantona i na svena~ine nastoji izazvati raskol u SDA uzdaju}i se u efikasnost devizezavadi pa vladaj. Bahti}eve {anse, me|utim, ravne su nuli jer smijenjenocazinsko rukovodstvo SDA uìva vrlo skromnu podr{ku tamo{njihgra|ana, {to je pokazao i pro{lonedjeljni slabo posje}eni protestnimiting. Zanimljivo, niko iz Predsjedni{tva SDA nije se odazvao pozivu daprisustvuje mitingu u Cazinu mada je na plakatima bio najavljendolazak Adnana Terzi}a, Ibrahima Nadarevi}a, BakiraIzetbegovi}a i drugih ~elnika SDA. Umjesto njih, mitinga{e je podràoizaslanik Stranke za BiH Sadik Bahti}, ~ije je prisustvo mitingu jasnopokazalo ne~asnu ulogu Stranke za BiH u poku{aju novih podjelaBo{njaka u Krajini. (A.M.)

Ne mislim da }e samo Silajdì} bitikrivac jer je onda kriv i Deli} koji jemorao znati kako treba da se pona{a. U

tom tangu sudjelovali su obojica.Krivim i Deli}ev tim koji ga je moraoupozoriti na konotacije susreta saSilajdì}em. Ovo je ipak presedan da sesa ovakvim ozbiljnim stvarima neko

igra i ~ime je implicirana situacija koja ni za koga nije dobra.

ELDIN KARI]urednik magazina Start

Smatram i to samo dokazuje kolikonam je vlast amaterska i nekompetentnaza poslove koje treba da radi. Ovajpotez Harisa Silajdì}a govori o njemu injegovoj Stranci za BiH.

Sve {to idemo niè od dràve, sve vi{e }e biti zastupljeniji gra|anski modelii to je vje{tina da se ne ovisi o kolektivnom koje }e biti na razini dràve

DRAGAN ÔVI], predsjednik HDZ-a


Silajdì} biti isklju~iviRasima Deli}a u Haag?

NE

SVETLANA CENI]ekonomski ekspert

DA

CONTRA

Sadik Bahti}


16/88



17/88


18/88

SU\ENJE ZA ZLO IN U BUGOJNU


Nakon {to je Tuìla{tvoBiH nedavno pro{irilospisak optuènih zazlo~ine nad Hrvatima uBugojnu na najodgovornijebo{nja~ke ratne policajce,ENESA HAND@I]A iSENADA DAUTOVI]A,oglasio se krunskisvjedok ENIS SIJAMIJA,koji je zbog prijetnjiodselio u Austriju,

proziva dràvnogtuìtelja MARINKAJURÊVI]A da je zbogranijeg dogovora SDA-HDZ po{tedio krivi~noggonjenja bugojanskogmo}nika D@EVADAMLA]U; Jur~evi}za SB odgovara

na ove te{ke optu`bePi{e

Mirsad Fazli}[email protected]

POLEMIKASVJEDOKA ITU@ITELJA

BIJEG U AUSTRIJU UZ POMO]HAAGA: Enis Sijamija nakon

prijetnji i poku{aja likvidacijenapustio je Bugojno i BiH


19/88

Odvo|enje i likvidaciju 26 bugojan

-skih Hrvata nared io je tada{nj i predsjed

-nik R atnog predsjedni{tva B ugojno

Dèvad Mla}o, a d irek tan izvr{ilac ovog

zlo~ina bio je pomo}nik komandanta 307.

brigade Armije BiH za vojnu bezbjednost

Enes Handì}. Spreman sam iza}i pred

bilo koj i sud i svjedo~it i o z lo~inu koj i je

i zv r{en nad zarob lj en ic ima Hrvat skog

v ije} a o bra ne Bugo jn a . Ovo je zaSlobodnu Bosnuu prolje}e 2002. godineizjavio biv{i poru~nik Armije BiH EnisSijamija, ratni komandant ~ete Vojne

policije 307. motorizovane brigade uBugojnu, koji ve} duè vrijeme ìvi i radiu Austriji. Pet godina kasnije, Tuìla{tvoBiH podiglo je optu`nicu protiv Handì}a

i Senada Dautovi}a, ~lana {taba OGZapad, brigadira i poslijeratnog na~elnikapolicije u Bugojnu smijenjenog na inter-venciju IPTF-a, ali ne i protiv DèvadaMla}e, predsjednika Ratnog predsjed-ni{tva Op}ine Bugojno, poslijeratnog

na~elnika, smijenjenog na intervencijuOHR-a i, nezvani~no, ratno-poratnoggospodara Bugojna.

OPTU@BE NA RAÛNTU@ILA[TVA BiH

Tim povodom na{oj redakciji obratiose Sijamija koji je jo{ prije pet godinasvjedo~io o zlo~inima koji su po~injeninad bugojanskim Hrvatima, o{tro napada-ju}i Tuìla{tvo BiH i glavnog tuìoca

Pod istragom i krunski svjedok


TU@ILAC: Tvrdio je daposjeduje originalnudokumentaciju o

po~injenim ratnimzlo~inima nad bugojan-skim Hrvatima, koju jenavodno ostavio kodsvog ~ovjeka odpovjerenja uSarajevu

JURÊVI]: Istraùjemo iSijamijinu ulogu u zlo~inima!

SIJAMIJA JE NUDIO SVA[TA, A NA KRAJU NIJEDAO NI[TA: Marinko Jur~evi} demantira da jeopstruirao istragu protiv Dèvada Mla}e

SIJAMIJA: Marinko Jur~evi}{titi Dèvada Mla}u


20/88

Marinka Jur~evi}a. Prema Sijamijinimtvrdnjama, Jur~evi} je u koaliciji saMla}om, kao {to su SDA i HDZ u koali-ciji jo{ od 1992. godine. Vi{e puta sjetimse Jur~evi}evog prijatelja iz Bugojna Ive

Mr{e koji mi je rekao, jo { za v rij eme dok

je Jur~evi} radio kao {ef Tuìla{tva

Srednjobosanskog kantona, da su ga on,

Mr{o, i HDZ postavi li na tu du`nost , te da

mora da radi ono {to mu oni kaù, tvrdi

Sijamija. Prema njegovim rije~ima, kadasu po~eli sukobi izme|u Hrvata iBo{njaka u Bugojnu, Mr{o je kao ~langradskog odbora HDZ-a uhap{en izatvoren u O.[. Vojin Pelaksi}. Iako seMr{o kasnije pojavio kao svjedok ha{kogTuìla{tva u predmetu protiv generalaEnvera Hadìhasanovi}a, Sijamija navodikako su po naredbi Mla}e i Handì}avojna policija i MUP brinuli o sigurnosti

Mr{e dok je ovaj boravio u tom gradu zavrijeme rata.Sa Jur~evi}em sam se prv iput sreo jo{ dok je radio kao glavni tuìlac

u Travniku i od tada

, pa do mog odlaska u

Austr iju, sasta li smo se vi{e puta , tvrdi

Sijamija. Precizira kako su se sastajali i ulokalu Doco u blizini Travnika. Premanjegovim navodima, Jur~evi} posjedujevideomaterijale snimljene na Rostovu, tedokumentaciju i naredbe o hap{enjuHrvata i Srba u Bugojnu, koje je on,Sijamija, uz pratnju pripadnika tada{njegIPTF-aMarija Roisa, predao kantonalnojpoliciji u Travniku. Ali, sve to, kaèSijamija, nije bilo dovoljno tuìocu Jur-~evi}u da podigne optu`nicu protivnajodgovornijih ljudi za zlo~ine po~i-njene u Bugojnu. Meni je Jur~ev i} jo { uSara jevu rekao da }e b iti te {ko optuìti i

uhapsiti M la}u jer iza sebe im a mnogo

jakih i utjecajn ih ljudi, na {to sam mu ja

odgovor io da bih ja, da sam na njegovom

mjestu, s lu~aj Mla}e r ije{ io za dva sata ,

kaè Sijamija, navode}i kako su ga Mla}oi njegove pristalice tri puta poku{ali ubitiprije nego {to je napustio BiH i preselio seu Austriju.

TUKAO, UBIJAO,PALIO

Glavni tuìlac Tuìla{tva BiHMarinko Jur~evi} kategori~no je odbacio

sve optu`be koje je na njegov ra~un iznioSijamija, nazvav{i ih smije{nim. Jur~evi}je naveo da je poznavao Sijamiju koji jedolazio u njegov ured dok je obna{aodu`nost glavnog tuìoca srednjobosan-skog Kantonalnog tuìla{tva. Koliko sesje}am , on se, iz samo njemu poznatih

razloga , razi{ao sa tom svo jom ratnom

ekipom i svu odgovornost prebacivao je

na njih. Tvrdio je da posjeduje originalnu

dokum entaciju o po~injenim ratnim

z lo~in ima nad bugojansk im Hrvat ima,

koju je navodno ostavio kod svog ~ovjeka

od pov je renja u Sara jevu , a koju je spre

-

man ustupiti Tu` ila {tvu, kad za to do|e

vrijem e. M i smo ga ubje|ivali da nam

dos tavi tu dokumen taciju { to on n ikada

n ij e u ~i ni o , kratko je za na{ listprokomentarisao Sijamijine optu`be {efTuìteljstva BiH Jur~evi}, dodav{i kakoje njegov kolega iz Travnika Meho Bradi}

saslu{avao i uzimao izjave od Sijamije.Jur~evi} je potvrdio da poznaje Ivu Mr{u,ali da se nikada nije sastajao sa Sijamijomu lokalu Doco, niti njegova profesionalnakarijera ima bilo kakve veze sa HDZ-om,{to mu imputira Sijamija. Jur~evi} nije



Prema nezvani~nim informacijamakojima raspolaèmo, Tuìla{tvo BiH,odnosno tuìteljica Slavica Terzi}, usko-ro bi trebalo okon~ati istragu i podignutioptu`nice protiv jo{ osam bugojanskihBo{njaka odgovornih za po~injene zlo~ineu tom gradu. Prvi na spisku je DèvadMla}o, a istraga se vodi i protiv Enisa

Sijamije. A da je me|u bugojanskim(post)ratnim vlastodr{cima nastupilapanika, najbolje ilustruje nedavnouprili~ena posjeta reisu-l-ulemi dr.Mustafi Ceri}u. Naime, polovinomdecembra na~elnik op}ine Bugojno Hasan

Ajkuni}, glavni imam Vehid ef. Arnaut,saradnik Instituta za istraìvanje zlo~inaprotiv ~ovje~nosti, te Abdulah Jele~,Dèvad Mla}o i Tahir Grani} posjetili suCeri}a. Kako stoji u zvani~nomsaop{tenju, oni su upoznali reisa Ceri}asa, kako su istakli, nepravdom i pris-trasno{}u u pogledu vo|enja postupaka

protiv onih koji su po~inili ratne zlo~inetokom rata. Naglasili su da }e o ovomeupoznati Predsjedni{tvo BiH, Helsin{kikomitet za ljudska prava i medije kako bise saznala prava istina o onome {to sede{avalo u Bugojnu za vrijeme rata.

SUSRET CERI] - MLA]O

Bugojanska grupa traì

podr{ku vjerskogpoglavara, Predsjedni{tvaBiH, SDA...

SVJEDOK: Sa Jur~evi}em sam se prvi put sreo jo{ dok jeradio kao glavni tuìlac u Travniku i od tada, pa do mog odlaska

u Austriju, sastali smo se vi{e puta

POTRAGA ZAZA[TITNICIMA:Dèvad Mla}o,ratno-poratnigospodinBugojna


21/88


22/88

èlio {pekulisati o mogu}im motivimazbog kojih ga je Sijamija prozvao. Ali, izTuìla{tva BiH procurile su informacijekoje Sijamiju dovode u vezu sa Mla}om i

njegovim koko{arima, kako ih on samnaziva.Pored toga {to se u optu`nici

podignutoj protiv Handì}a i Dautovi}a

Sijamija dovodi u vezu sa mu~enjem inajmanje dva ubistva zato~enih Hrvata,pismo prona|eno prilikom pretresaHandì}evog stana klju~ni je dokaz pro-tiv Sijamije. Naime, u pismu koje jeSijamija u junu 1996. godine uputioHandì}u, izme|u ostalog, stoji:Dolaz io sam sedam puta na razgovor,

traìo sam vas , a li vas n ij e b ilo . Dolazio

sam da m i pomognete jer sam m islio da

s te mi v i nek i ra tn i p rija te lj. T rebao sam

vam samo za jednok ra tnu upo trebu kao i

jo{ par momaka koji sm o bili sa vama.

Enese, vi dobro znate kako sam ja

po{teno izvr{avao sve zadatke koje ste mi

v i dali. V i dob ro zna te { ta sam ja radio za

vas, i ako nisam smio, radio sam i

vjerov ao v ama, a drugi su to odbili. S ad

mi je jasno {to mi ne èli{ pom o}i, i ne

èli{ moju blizinu. Enese, da n isam bio

va{ ratni prijatelj i da nisam radio, ono {to

nisam smio raditi, druga~ije bi se vi prema

meni odnosili. Enese, nije ovo molba da bi

mi pomogli, nego ne èlim da vas poz

-dravl jam kao nekakvog pri ja te lja kojeg

sam slu{ao, kada je trebalo da nekoga

istu~em, ubijem i zapal im, kad je trebalo

pre tresati s tanove i donositi robu u vojnu

policiju kojoj se kasnije gubi svaki trag...

A ja nikada ne}u zaboraviti tvoju

re~enicu da za mene ima{ mjesto ~ista~a u

policiji, pisao je Sijamija u ljeto 1996.godine.



Pro{le nedjelje, 14.decembra, pred Sudom BiH,uvodnom rije~ju Tuìteljstvapo~elo je su|enje NisvetuGasalu i Musajbu Kukavici,prvoj dvojici od optuènih nadHrvatima u Bugojnu. Gasal,kao nekada{nji upravnik logo-ra smje{tenog na stadionuFudbalskog kluba Iskra, iKukavica, na funkciji komandi-ra obezbje|enja tog logora,optuèni su za kr{enje

@enevske konvencije o ratnimzarobljenicima, nehumane pos-tupke, mu~enja i maltretiranjanekoliko stotina zarobljenihhrvatskih vojnika i civila od ljeta 1993. do prolje}a 1994. godine.

POÊTAK SU\ENJA NA SUDU BiH

Pro{le nedjelje po~elosu|enje optuènimGasalu i Kukavici

Kako saznajemo iz izvorabliskih Tuìla{tvu BiH, ovih dana seprivodi kraju i istraga protiv deve-torice Hrvata, pripadnika HVO-a izBugojna koji se sumnji~e da suodgovorni za zlo~ine po~injene nadBo{njacima iz bugojanskih naseljaVrbanja, Crn~a i Vrpe~. Me|u osum-nji~enima je i zloglasni Vinko@uljevi} Klica koji se nakon bijegaiz Bugojna priklju~io vojnoj policijiHVO-a u Mostaru podzapovjedni{tvom ha{kogoptuènika Valentina ]ori}a.Nakon rata, Klica @uljevi} je prese-lio u Zagreb a zagreba~ki Globusga je nedavno svrstao me|u stotinjaknajopasnijih hrvatskih mafija{a.Optuèn je i su|en za ubistvo poli-cijskog dou{nika VeselinaMarinova, me|utim, sud ga jeoslobodio uz obrazloènje da je uMarinova pucao u samoodbrani.

ZLO INI HVO-a NAD BO[NJACIMA

Vinko @uljevi} Klica i jo{ 8 pripadnika

HVO-a bit }e optuèni za zlo~in u Vrbanji!?

RATNO PRIJATELJSTVO: Vinko@uljevi} Klica bio je blizak generaluHVO-a Anti Gotovini koji je u Haaguoptuèn za ratne zlo~ine

OPTU@ENI ZA ZLOÎNE NA STADIONU:Nisvet Gasal i Musajb Kukavica


23/88


24/88



25/88

Nakon skoro dvije godine istra`nih radnji i brojnih nalazafinansijskih vje{taka, Tuìla{tvo Bosne i Hercegovine, naosnovu istrage koju su pokrenuli inspektori SIPA-e, poslalo jena potvr|ivanje Sudu BiH optu`nicu protiv visokih du`nosnikaNogometnog saveza BiH. Rije~ je o generalnom sekretaru bh.ku}e nogometa Munibu U{anovi}u te sekretaru za finansije,odnosno, blagajniku NS BiH Miodragu Kure{u . Tako jeTuìla{tvo BiH potvrdilo dugogodi{nje pisanje na{eg lista opostojanju sumnji u kriminalne radnje nekoliko visokih idugogodi{njih du`nosnika Nogometnog saveza BiH. Iako seo~ekivalo da optu`nica zahvati i Ahmeda Pa{ali}a, donedavnodirektora nogometnih reprezentacija BiH, to se ne}e desiti, jerna dokumentima koje su pregledali finansijski vje{taci nemaniti jednog potpisa kojim bi se mogla dokazati njegovaumije{anost u kriminalne radnje. Prema nezvani~nim, ali vjero-

dostojnim informacijama do kojih smo do{li u Tuìla{tvu BiH,U{anovi}a i Kure{a tereti se za tri kaznena djela - za poreznuutaju, zatim za produènu poreznu utaju te za zloupotrebupoloàja. Za prvu i tre}u ta~ku optu`nice Tuìla{tvo BiHU{anovi}a i Kure{a tereti po Krivi~nom zakonu BiH, a zaproduènu poreznu utaju po ~lanu 273 Krivi~nog zakona

Federacije BiH. Ukoliko ih Sud BiH osudi, suo~it }e se sakaznom zatvora u trajanju od jedne do deset godina. Kako saz-najemo od na{ih izvora iz Tuìla{tva BiH, iako se do optu`nicene moè do}i dok je ne potvrdi Sud BiH, za {to je predvi|enzakonski rok od narednih osam dana, optu`nica U{anovi}a iKure{a tereti za pronevjeru skoro milion maraka. Sporan jenovac koji nije upla}en na ime poreza, doprinosa penzionom izdravstvenom fondu, ali i novac koji je nenamjenski tro{en izkase Saveza. Radi se, najvi{e, o novcu koji je tro{en kaoreprezentacija, a ustvari je sluìo za pla}anje privatnogban~enja po restoranima i kafanama {irom Evrope i BiHnajvi{ih du`nosnika NS BiH. U isto vrijeme, primjerice, samoza 2005. godinu, NS BIH nije platio doprinose PIO BiH u vri-jednosti od oko 385hiljada maraka. Da su ~elnici Saveza na svena~ine nastojali prikriti kriminal, potvr|uje i podatak da je

vje{tak tokom istrage tri puta traìo da mu se iz Saveza dostavedokumenti neophodni za istragu. Me|utim, U{anovi} i njegovisuradnici uporno su se oglu{ivali o te zahtjeve, nakon ~ega jeintervenirala Dràvna agencija za istrage i za{titu ( SIPA ), ~ijisu pripadnici izuzeli ve}inu dokumentacije o poslovanjuSaveza i predali je Tuìla{tvu BiH. (N. Hasi})

U{anovi}u i Kure{u prijetidugogodi{nja robija, AhmetaPa{ali}a nema u papirima!

Tu ila{tvo BiH optu ilo ~elnike Nogometnog saveza BiH Muniba U{anovi}a iMiodraga Kure{a za vi{egodi{nji kriminal


AHMED PA[ALI] I MUNIB U[ANOVI]: Generalni sekretar NS BiH odgovarat }e za utaju poreza izloupotrebu poloàja, dok Tuìla{tvo BiH biv{em direktoru reprezentacija nije uspjelo dokazati kriminal


26/88

G

orana Mijatovi}a zvanog Mita,kontoverznog biznismena i vlas-nika Fudbalskog kluba Beànijaiz Beograda koji je ubijen prije

godinu dana, zajedno sa svojimtjelohraniteljem Slavkom Novkovi}em,likvidirali su ~lanovi kriminalne grupe saSokoca, najvjerojatnije po narud`binovobeogradskog mafija{kog klana! Ovusu informaciju, koncem pro{log tjedna,potvrdili zvani~nici beogradske policije, anakon {to su pripadnici MUP-a Srbije, uspektakularnoj akciji u SremskimKarlovcima prije sedam dana uhapsili {est

kriminalaca iz BiH, od kojih je jedan,posve sigurno, sudjelovao u atentatu naMijatovi}a.

HLADNOKRVNI,PROFESIONALNI ZLOÎNKako je otkrila policija, radi se o

Milomiru Paji}u zvanomPajkesa Sokocakoji je uhap{en skupa sa svojim zemljaci-ma N je go {e m J an ko vi }e m, S a{ omRadi}em , V ladim irom M itrovi}em ,

bra}omOgnjenom iMla|enom Ora{ani-nom , te njihovim doma}inom Mladenom[arcem iz Sremskih Karlovaca. Za dvoji-

com odbjeglih ~lanova iste kriminalneskupine:Slavi{om Bilincemsa Sokoca iS trahinjom Ra{etom iz SremskihKarlovaca, raspisana je policijska tjeralica.

Goran Mijatovi} i njegov tjelohraniteljSlavko Novkovi} ubijeni su 2. oktobra2006., u beogradskom naselju Beànijskakosa, kada je na parkingu ispred zgrade ukojoj je nastradali ìvio eksplodirao auto-mobil-bomba. Nakon vi{e od godinudana, koliko je trajala istraga, beogradskapolicija je otkrila da je Audi 80 u ~ijem jemotoru bila montirana protupje{adijskamina mrudukraden u Bijeljini, a potom

ZLO INA^KA SOKOLA^KA ORGANIZACIJA


Pro{le je nedjeljesrbijanska policijauhapsila grupu od {est

kriminalaca iz Bosne iHercegovineosumnji~enih da sulikvidirali tamo{njegbiznismena i vlasnikaFK Beànija GORANAMIJATOVI]A i njegovogpratioca; svi uhap{eni suro|eni na Sokocu i u

kriminalno-zlo~ina~kimkrugovima povezivani susa svim okrutnimubistvima i atentatimapo~injenim u posljednjojdeceniji u Isto~nomSarajevu; na{a novinarkaotkriva zlo~ine koje jepo~inila najkrvolo~nija

grupa pla}enihubica u regiji

Pi{e

Suzana Mijatovi}[email protected]

Svi zlo~ini ^

BE@ANIJABE@ANIJA


27/88

preba~en u Isto~no Sarajevo. Automobilje ukrao Milomir Paji}, nakon ~ega ga jepredao tada{njem vo|i sokola~ke krimi-

nalne grupe pokojnom Mladenu êh i.Pretpostavlja se, tako|er, da su ukradenogAudijaêho, Slavi{a Bilinac i Strahinja

Ra{eta dovezli u Beograd i parkiraliispred Mijatovi}eve zgrade, dva danaprije njegovog ubojstva. Razornu minu suaktivirali daljinskim putem, u trenutkudok su Mijatovi} i Novkovi} prolazili

pored automobila. Srbijanski medijinavode kako je likvidaciju GoranaMijatovi}a, po svoj prilici, naru~io jedanod najopasnijih beogradskih kriminalacaDejan Stojanovi} zvaniKeka, zbog suko-

ba oko trgovine drogom i mogu}epovezanosti s fudbalskom mafijom(MUP Srbije trenutno vodi opse`nuistragu o nelegalnim transferima srbijan-skih nogometa{a na kojima je tamo{njamafija zaradila milijune eura). Premaistim (novinarskim) izvorima, ubojstvoGorana Mijatovi}a povjereno je krimi-

nalcima sa Sokoca, budu}i da su uBeogradu odranije imali reputacijusurovih momaka, spremnih na sve.

No, da vidimo kakvim se to poslovi-ma posljednjih godina bavila zlo~ina~kaorganizacija sa Sokoca, ko su njezininajvi|eniji pripadnici i zbog ~egaromanijska {estorka nije uhap{ena u BiH,nego u Srbiji.

LIKVIDACIJE SPAI]A,TODOROVI]A,GOVEDARICE

Na ~elu sokola~ke bande, sve do 18.jula ove godine, kada je na putu od Palaprema Jahorini izre{etan u svom automo-bilu [koda fabia, bio je 38-ogodi{njiMladen êha. Za êhu se u javnosti prvi

Zemunci i Sur~inci sa Romanije

20. 12. 2007. SLOBODNA BOSNA 27HINE GRUPE

A SOKOCAA SOKOCA

POLICIJSKAISTRAGA: Sveindicije upu}uju kakoje upravo Mladenêha bio glavniorganizator likvidacijeRate Spai}a, dok jepla}eni ubojica

angaìranu Srbiji

OBRAÛN BEOGRADSKIHMAFIJA[KIH KLANOVA: GoranMijatovi} Mita, kontroverznivlasnik FK Beànija, ubijen je ueksploziji automobilabombe2.oktobra pro{le godine

POLICIJSKA SAÊKU[A: U spektakularnoj akciji MUP-a Srbije u SremskimKarlovcima uhap{ena je kriminalna grupa sa Sokoca


28/88

put ~ulo u maju 2003., kada je, zajedno sOgnjenom Ora{aninom zvanim Oras,pucao u svog nekada{njeg {efaRatomira Ratu Spai}a (kod kojeg je u rat-nim godinama ispekao zanat) i njegovog

tjelohranitelja Slobodan a Jankovi} a.Premda su Spai} i Jankovi} ranjeni uglavnoj ulici na Sokocu, pred desetcimao~evidaca, njihovi napada~i nikada nisuprocesuirani, kako se pretpostavljalo,zahvaljuju}i politi~koj za{titi sokola~kihmo}nika, a prije svih biv{eg visokopozi-cioniranog ~elnika SDS-a i predsjednikaSkup{tine grada Isto~no Sarajevo Milo-vana C icka B jelice ~iji je neslu`beni

pratilac ranije bio Mladen êha.Tri godine kasnije, nakon {to je Rato

Spai} ubijen u restoranu Ribnjak uIsto~nom Sarajevu, me|u prvim osobama

koje je policija pozvala na informativnirazgovor bio je i êha, ali je brzo pu{ten,navodno, zbog nedostatka dokaza. No,prema nezvani~nim podacima iz dosa-da{nje istrage (koju je, u me|uvremenu,preuzelo Tuìteljstvo BiH), sve indicijeupu}uju kako je upravo Mladen êha bioglavni organizator likvidacije RateSpai}a, dok je pla}eni ubojica angaìran uSrbiji i navodno je biv{i pripadnik postro-jbe Crvene beretkeMilorada Lukovi}aLegije . Pretpostavlja se, tako|er, kako jesrbijanskog pla}enika pred restoran

Ribnjak koji se nalazi na osamljenommjestu, na sporednom putu u naseljuToplik, dovezao Slavi{a Bilinac zvaniBili, ina~e, êhina desna ruka.

Prema istim izvorima, ubojice sunamjeravale da Spai}a smaknu u automo-bilu, kada se bude vra}ao ku}i na Pale, alisu od prvobitnog plana odustali jer se onprevi{e zadrào u restoranu. Rato Spai}je, podsjetimo, ubijen za stolom, dok je uRibnjakusjedio s prijateljima, a naknadnapolicijska rekonstrukcija je potvrdila da jeubojica pucao kroz prozor restorana.Recimo i kako se u kriminalnom miljeu u

Isto~nom Sarajevu otvoreno spekuliraloda je Mladen êha u novembru 2005. naVracama ubio i Spai}evog prijateljaMilorada Todorovi}a sa Pala koji jesmaknut prema istom scenariju, dok je sprijateljima sjedio u grilu Dva bora. (Sdruge strane, policijski izvori tvrde da je uTodorovi}a pucao pla}enik iz Crne Gore).Pojasnimo i kako je êha ranije ìvio naVracama, da je odli~no poznavao taj dioSarajeva i da je u ratnim godinama, ublizini mjesta na kojem je ubijenTodorovi}, pucao na @eljka [krbu, neka-

da{njeg tjelohranitelja Mom~ila Mandi}akoji je prije pet godina likvidiran uBeogradu. ([krba, za kojeg se naga|aloda je bio svjedok-pokajnik u istrazi protivnarko-mafije u Srbiji i RS-u, ubijen je dokse vozio u automobilu s visokim

zvani~nikom srbijanske policije Nena-dom Bato~aninom.)

ISPOD CICKOVOG IARKANOVOG [INJELA

Poznato je, tako|er, kako je êhu,nakon tog obra~una, od [krbine osvetespasio Rato Spai}. Mladen êha jeposljednjih godina ìvio na Sokocu gdjeje imao ku}u, najmanje dva stana ivikendicu na Jahorini. Smatra se da jegolemi imetak zaradio kao vo|a krimi-nalne grupe koja se bavila reketarenjem(navodno su mjese~no, samo na {irempodru~ju Sokoca, od tamo{njih privat-nih poduzetnika uzimali oko 100.000KM), kra|om i preprodajom automobi-la, odnosno, {vercom droge i oru`ja.Pohlepa za novcem i ~injenica da seprevi{e osamostalio, na koncu ga je

stajala glave. Poslije êhine likvidacije,njegovo mjesto je zaposjeo OgnjenOra{anin Oras koji na Sokocu ima kafi},gdje se do prije desetak dana redovitookupljala uhap{ena romanijska {estorka.Njima je u goste iz Sremskih Karlovaca~esto dolazio Mladen [arac, koji je naSokocu ostao zapam}en po luksuznimautomobilima registarskih oznaka srbi-janskog grada Rume. [arac se s krimi-nalcima sa Sokoca zbliìo jo{ u ratnimgodinama, kada je kao pripadnikzlo~ina~ke postrojbe @eljka Ra`natovi}aArkana ratovao u BiH. Srbijanska je

policija posli je hap{enja kod Mladena[arca i Njego {a N jege J ankovi }a saSokoca prona{la pi{tolje s posvetom nji-hovog ratnog zapovjednika Arkana.Osim [arca, na Sokolac je dolazio i

Strahinja Ra{eta, koji je pro{le godine, ublizini kafi}a Sportu Lukavici, pucao na\or|a @dralu

jednog od vode}ih krimi-nalaca u Isto~nom Sarajevu. @drale jekasnije izjavljivao da je Ra{etu uBeogradu unajmio njegov najè{}iprotivnik Darko E lez. U mafija{komobra~unu u Lukavici Strahinja Ra{eta jete{ko ranjen, nakon ~ega je ilegalnopreba~en u Srbiju i operiran u presti`nojprivatnoj klinici Anlave u Beogradu.No, kako je za Ra{etom jo{ ranije Sud u[apcu raspisao tjeralicu, beogradska jepolicija ispitala cijeli slu~aj, nakon ~egaje otkriveno da je taj kriminalac tajnolije~en po preporuci biv{eg tajnikastadiona Crvene zvezdeVojislava Lala-tovi}a .

VEZA SA LJUBANOM

E]IMOMPrema tvrdnjama izvora bliskihpodzemlju u Isto~nom Sarajevu, pro-tupje{adijsku minu mrud koja je namjestu ubila Mijatovi}a i njegovogtjelohranitelja Novkovi}a mogao jemontirati samo Veljko Borovina, neka-da{nji voza~ Milovana Cicka Bjelice,koji posljednjih godina ìvi na relacijiBeograd-Sokolac. Borovina, za kojeg sezna da je s lokalnim kriminalcima ubliskim vezama, jo{ je u ratu zavr{iospecijalnu antiteroristi~ku vojnu obuku,bio je svojedobno glavni osumnji~eni zaubojstvoLjubi {e Sav i}a Mauzera, a uljeto 2004. uhapsili su ga i vojniciSFOR-a, zbog sumnje da skupa sCickom Bjelicom pomaè jata~kumreù ha{kih bjegunaca.



Slavi{a Bilinac zvani Bili za kojim jeMUP Srbije raspisao tjeralicu zbog sumnjeda je izravno sudjelovao u likvidaciji GoranaMijatovi}a, policajci Centra slu`bi bezbjed-nosti u Isto~nom Sarajevu posljednji su putsaslu{avali koncem augusta ove godine,nakon ubojstva Borisa Govedarice.Govedarica, ina~e bliski prijatelj \or|a@drale, likvidiran je dok se vozio u svomautomobilu, ispred Tr`nog centra Tom uLukavici, a njegove ubojice ni do danas nisuprona|ene. Nekoliko dana poslije likvidacije

Borisa Govedarice, Bilincu koji je bio napopisu osumnji~enika, izgubio se svakitrag. Premda se spekulira da je pobjegao uFrancusku, a mogu}e i u Rusiju, njegoviznanci sumnjaju da je Bilinac uop}e ìv.

POTRAGA ZA SLAVI[OM BILINCEM BILIJEM

Bijeg nakon likvidacije

Borisa Govedarice

Slavi{a Bilinac Bili


29/88


30/88

Sude}i prema do sada poznatimnalazima istrage, nema sumnje da su srbi-janski policajci ve} duè vrijeme imalisve podatke o djelovanju zlo~ina~ke orga-

nizacije sa Sokoca, kao i da su spremno~ekali da ova kriminalna skupina do|e nateritorij Srbije. U tom se smislu akcija

MUP-a Srbije u Sremskim Karlovcimadovodi u vezu s istragom o djelovanjufudbalske mafije, ali i pro{lotjednomzapljenom 48 kilograma heroina i ~etirikilograma kokaina u Beogradu i hap-{enjemLjubana E}ima, (po)ratnog zam-jenika na~elnika Centra dràvne bezbjed-nosti RS-a u Banjoj Luci. Osim {to srbi-janski mediji tvrde kako je E}imovakriminalna grupa djelovala kao jedankrak narko-lanca Dejana Stojanovi}aKeke (koji je angaìrao êhinu skupinuza likvidaciju Mijatovi}a), poznato je da

je E}im, zajedno s biv{im na~elnikomkrim-policije MUP-a RS-a, a poslije zam-jenikom {efa Predstavni{tva RepublikeSrpske u Beogradu Goranom Ma~aromimao ~este kontakte s kriminalcima saSokoca. (Goranov brat Zoran Ma~arpre-

dava~ je u nedavno otvorenoj Visokoj{koli za uslu`ni biznis na Sokocu gdje se{koluju uglavnom nekvalificirani

dràvni slu`benici.) Prema obavje{tajn-im procjenama srbijanske policije,Sokolac je ve} godinama va`na tranzitnata~ka u transportu droge i oru`ja izSrbije preko isto~nog dijela RepublikeSrpske i stoga nije nimalo slu~ajno {to seupravo na tom podru~ju, u posljednjihnekoliko godina, desilo vi{e ubojstava.Pretpostavlja se, tako|er, kako je prva`rtva narko-mafije na Sokocu biona~elnik CJB-a Isto~no Sarajevo @eljkoMarkovi} koji je ubijen u jesen 2002.,netom nakon {to je na Jahorini zaplijenjena

ve}a koli~ina droge. Problem je,me|utim, {to za razliku od njihovih srbi-janskih kolega policija Republike Srpskeo kriminalnim poslovima zlo~ina~keorganizacije sa Sokoca jo{ uvijek nemazvani~nih podataka?!



RITAM ZLOÎNA U ISTO^NOM SARAJEVU

MILORADTODOROVI]:

Ubijen18.11.2005.

na Vracama

RATOSPAI]:Ubijen

4.3.2006.u Lukavici

MLADENÊHA:Ubijen18.7.2007.na Jahorini

BORISGOVEDARICA:

Ubijen

24.8.2007 uLukavici


31/88


32/88

Nekako se namjestilo da su u istovrijeme podignute krivi~ne pri-jave protiv rukovodstva dvijekompanije u dràvnom vlas-ni{tvu - GRAS-a i Zraka, koje

me|utim ne povezuje samo vremenskapodudarnost, nego gotovo identi~an modelpo kojem je godinama plja~kana dràvna

imovina. U obje kompanije ve}inski vlas-nik kapitala je dràva, u obje su dràvnikapital {titili odli~no pla}eni ~lanoviupravnih odbora a kako su obavljali pov-jereni posao, najbolje svjedo~e kompromi-tiraju}e ~injenice u krivi~nim prijavama.

Slobodna Bosna je u posljednjihnekoliko godina u vi{e navrata pisala obezo~nom kriminalu i plja~ki Javnog pre-duze}a GRAS Sarajevo u reìji biv{egdirektoraIbrahima Jusufrani}a. Kona~no,pro{le nedjelje Federalna uprava policijepodnijela je Kantonalnom tuìla{tvu uSarajevu krivi~ne prijave protiv desetnekada{njih visokih funkcionera ovefirme zbog niza krivi~nih djela. Prvime|u jednakima je biv{i direktorJusufrani}, koji je svojevremeno sa~itavom ekipom GRAS-ovaca upao u

prostorije na{eg magazina, nezadovoljan~injenicom da se neko usudio pisati o nje-govom i kriminalu njegovih suradnika.Samo dva dana nakon {to je Federalnauprava policije proslijedila krivi~ne pri-jave protiv deset GRAS-ovaca Kanto-

nalnom tuìla{tvu u Sarajevu, Finansijskapolicija je podnijela krivi~ne prijave pro-tiv 11 osoba nakon okon~ane istrage oposlovanju preduze}a Zrak d.d. Sarajevo.

MARKETIN[KI TRIKPored Jusufrani}a, krivi~ne prijave

podnesene su i protiv biv{eg predsjednikaNadzornog odbora Omira Tufe, kojitrenutno radi u nevladinoj organizacijiGROZD, te biv{ih ~lanova tenderskekomisije i marketinga ovog preduze}a:Zaima Karamehmedovi}a, Mustafe Meha

-

novi}a, Adine Jugo, Sadika Bekti}a , Se-lim a H rvata, M inke Salkanovi} i Bra

-nislava Petrovi}a. Prema prijavi Federalneuprave policije, oni se sumnji~e zazloupotrebe poloàja, podstrekavanje,nesavjesan rad u slu`bi, krivotvorenje

TA^KU NA PLJA^KU


Vi{egodi{nja bahata plja~ka dràvne imovine u sarajevskim preduze}ima GRAS iZrak ipak ne}e ostati neka`njena; novinari Slobodne Bosne donose najza-

nimljivije detalje iz krivi~nih prijava podignutih protiv menadèra dviju kompanijakoje su zbog dràvne nebrige i bezo~ne plja~ke skoro sasvim uni{tene

JUSUFRANI] IPERENDA - DVA

LICA ISTOGBANDITIZMA

JUSUFRANI] IPERENDA - DVALICA ISTOGBANDITIZMA

Pi{e

Mirsad Fazli} i Nermina [[email protected]

Krivi~ne prijave protiv menadèra GRAS-a i Zraka


33/88

isprave i pomaganje, a prema do sadaprikupljenim informacija nanijeli su {tetuGRAS-u od vi{e stotina hiljada maraka.Istra`ne radnje jo{ uvijek traju, a vjerujese kako }e nakon provedenih vje{ta~enjata cifra dosti}i milionske iznose. Desetiprijavljeni je Abdulah Gr|o, direktor sara-jevske ispostave firme Hellner&More sa

sjedi{tem u Njema~koj, sa kojom jeJusufrani} potpisao {tetan ugovor u vezi sreklamama koje se postavljaju na vozilaGRAS-a. On je, mimo cjenovnika, sklopiougovor sa direktorom firme Hellner-&More Gunterom Hellnerom, kojim jeomogu}io spomenutoj firmi da ostvari 60posto dobiti od marketinga ~ime jeprouzrokovao {tetu po vlastito preduze}eu iznosu od blizu 40 hiljada KM. Za

poslove sa Hellner&Moreprijavljen je iBranislav Petrovi}, predsjednik Tenderskekomisije i {ef marketin{ke slu`be GRAS-a,koji je bez znanja i suglasnosti druga dva~lana komisije za izbor najpovoljnijefirme za pruànje marketin{kih usluga,sa~inio i prema UO-u poslao krivotvoreniizvje{taj o izboru najpovoljnijeg partnera.On je tako|er neovla{teno zaklju~io ugo-vore sa sarajevskim direktorom firmeHellner&More Abdulahom Gr|om, ~imeje toj firmi odobren popust u iznosu odblizu 60 hiljada maraka. Pored navedenog,

Petrovi} je tokom 2006. godine u dogo-voru sa Gr|om retroaktivno sa~inio la`niPromemorij kojim je precizirao ugovorniodnos izme|u GRAS-a i firme Heller-&Moreu oblasti marketinga, a isti je dati-rao na po~etak juna 2004. godine. Petrovi}

je laìrao i zahtjeve firme Heller&Morezaodobravanje popusta za reklamiranjefirme Lijanovi}, prvo za 35 procenata, aza kasniji period od 25 procenata. Takvu,la`nu dokumentaciju dao je na uvidinspektorima Finansijske policije.

(AUTO)PRAONICE PARA

Jusufrani} se tako|e tereti i zanabavku ~etiri ma{ine za pranje vozilakoje su 2005. godine pla}ene 600.000maraka dobavlja~u Elesprom. Jusufrani}je prije potpisivanja ugovora propustio daosigura gra|evinsku i urbanisti~ku saglas-nost za instaliranje i stavljanje u funkcijuautopraonica, koje zapravo nikada nije nidobio. Svjestan toga, Jusufrani} nijepokrenuo sudski spor protiv Elesproma

koji opremu nije isporu~io na vrijemekako bi nadoknadio gubitak. [tavi{e,GRAS i dan danas pla}a blizu tri hiljademaraka leàrine za tri do sada isporu~enepraonice koje su uskladi{tene u slobodnojzoni u Vogo{}i.

Jusufrani} se sumnji~i i za nezakonitoizdavanje benzinske pumpe pod zakup ukrugu GRAS-a, na Alipa{inom Mostu.Prema prijavi, Jusufrani} je svojoj savjet-nici Minki Salkanovi} naloìo da izradielaborat, na osnovu kojeg je raspisan ten-der, a Minka Salkanovi} bila je postavlje-

na za predsjednicu Tenderske komisije zazakup benzinske pumpe. Ugovor {tetanpo GRAS potpisan je sa najboljimponu|a~em Green Oilom, tako da jeodnos rashoda pumpe i cisterni u odnosuna prihode od zakupa negativan u visini

[ta je ostalo od GRAS-a i Zraka


Izvje{taj Finansijske policije o poslova-nju Zraka do 31. 12. 2006. nije obuhvatio,prema ocjeni sindikata, jo{ jednu raspro-daju imovine. U kompleksu preduze}aZrak u Sarajevu u augustu je prodato1.100 m2 poslovnog prostora biv{emenze za 3.500 radnika. Novom vlas-niku, preduze}u Sarajevotekstil, odnos-no Nusretu Sal~inu, prostor je prodat za1,1 milion KM, kaè predsjednik Sindikata

ovog preduze}a [ahin Salki}. Novi vlasniku{ao je u posjed i prije isplate tre}e tran{enovca, a novcem od prodaje, iako je bilo

predvi|eno, radnicima nisu ispla}ene pla}ei topli obrok. Istovremeno, pod pritiskomsindikata i krivi~nih prijava direktorPerenda nestanak novca poku{ava oprav-dati i navodnim stalnim plja~kama u krugupreduze}a. Po~etkom ovog mjeseca zamedije je izjavio kako je u samo jednoj odplja~ki iz kase Zraka ukradeno nekoliko mil-iona maraka!!? Radnici s tim zbijaju {ale,jer zvu~i nevjerovatno da se u kasi firme

kojoj prijeti ste~aj moè nalaziti tolikonovca. Prema nezvani~nim informacijama,ukradeno je 21.600 KM.

PLJA^KA PRAZNE KASE

Nestanak novca direktor

Perenda pravda plja~kamakase preduze}a!?

BAGATELISANJEIMOVINE:

Jusufrani} sesumnji~i i zanezakonito izda-

vanje benzinskepumpe pod zakup

u krugu GRAS-a,na Alipa{inomMostu

KORUPTIVNI POSLOVI ZIMZELENOGDIREKTORA: Na ~elu GRAS-a

Jusufrani} je proveo 15 godina

otkrivaju identi~an model plja~ke dràvne imovine


34/88



35/88


36/88



37/88



38/88

Tata, uzmi pi{tolj i ubij se , pozvao jepro{le nedjelje Mladen @upljanin svog oca,ha{kog optuènika Stojana @upljanina.

Sli~nu poruku glavi porodice prijenepunih mjesec dana, preko na{eg lista,odaslala je i porodica Karadì}, traè}i odRadovana da se preda i prekine njihovesvakodnevne egzistencijalne muke,privo|enja, saslu{avanja, maltretiranja. Uni{ta boljem poloàju nije ni DarkoMladi}, sin biv{eg komandanta Vojske

RS-a. Krajem pro{log mjeseca poreskapolicija je, po ko zna koji put, danima~e{ljala poslovanje njegove privatnefirme, nakon ~ega je satima saslu{avan usrbijanskoj policiji.

Kako zapravo danas ìve djeca naj-traènijh ratnih zlo~inaca i koliko na njihovìvot uti~u stalni pritisci me|unarodnezajednice i doma}ih vlasti?

Dok su im se roditelji nalazili navisokim poloàjima uìvali su sve privi-legije poznatih o~eva: vozili su skupoc-jene dìpove, razbacivali se novcem,kupovali nekretnine, po pravilu se

pona{ali bahato i agresivno.Stojan @upljanin, ratni {ef policije u

Bosanskoj Krajini, izuzetno se obogatio uvrijeme dok se nalazio na ~elu Fabrikeduhana u Banjoj Luci od 1995. do 1997.godine. Novca od {verca cigareta bilo jenapretek. U tom periodu ste~enimnovcem @upljanin je napravio veleljepnuku}u u ulici Stevana Mokranjca u banjalu~komnaselju Rosulje, otvorio pumpu AMP uMaslovarima kod Kotor Varo{i, kupiostan u centru Novog Sada i sinovimau istom gradu otvorio diskoteku. U to

vrijeme posao sa cigaretama bio jenajunosniji biznis u RS-u. [verc cigareta

DOSJE SB


Pi{e

Mirha Dedi}[email protected]

Nedavni dramati~ni javni istup MLADENA @UPLJANINAje poru~io TATA, UBIJ SE, te blokiranje imovine d

novinarka istraì kako, gdje i od ~ega ìve djeca najtrmjeseci pod stalnim nadzorom lokalnih i me

DJECA APELUPREDAJTE SE,

Karadì}eva djeca bez posla i imovine, Darko Mladi} pred poslovnim sloKaradì}eva djeca bez posla i imovine, Darko Mladi} pred poslovnim slo

DESET GODINASKRIVANJA:RadovanKaradì}


39/88

je ~ak bio (polu)legalan posao koji seobavljao preko firme slu`be Dràvnebezbjednosti Selekt impeks, ~ije je osni-

vanje odobrio tada{nji ministar MUP-aRS-aDragan Kijac.@upljanin se u tom periodu pona{ao

rasipni~ki. Kupovao je skupocjene pok-lone prijateljima, sa porodicom i{ao ~estou inostranstvo na putovanja. No, kada je2001. godine protiv biv{ega komandantabanjalu~ke policije i ~lana Kriznoga {tabaAutonomne regije Krajina otpe~a}enaha{ka optu`nica, koja ga prema komand-noj odgovornosti tereti za ratne zlo~inepo~injene nad Hrvatima i Bo{njacima uKrajini, @upljanin se sa pristojnomsumom novca dao u bijeg.

@UPLJANINI,IMALI PA NEMALI

Sinovi su nastavili o~ev biznis sapumpom, a dobro je radila i diskoteka uNovom Sadu.

Me|utim, posljednjih godinu dana,otkako je MUP RS-a intenzivirao potraguza @upljaninom i zaprijetio svakomonom ko bude imao bilo kakvih poslovnihkontakata sa porodicom optuènika da }esnositi posljedice, stvari su se znatnopromijenile.

Sudski izvr{ioci Osnovnog suda uKotor Varo{i, na osnovu odobrenja SudaBiH, zape~atili su benzinske pumpe AMP.Ina~e, mjesecima prije toga sinovi nisuostvarivali nikakav prihod od prometa natoj pumpi, koja se nalazila na magistral-nom putu Banja Luka - Tesli}, jer su imotkazali svi dobavlja~i nafte i drugihroba. U zadnje vrijeme Stojanova suprugai njegovi sinovi Pavle i Mladen vi{e putasu privo|eni na informativne razgovore uMUP RS-a. Tako|e su, kako saznajemo,pod stalnom prismotrom policije prilikomnjihovog boravka u Srbiji. Prati im sesvaki korak, dok se svaki njihov informa-tivni razgovor u policiji zavr{ava pritisci-

Djeca ulovljena u zlo~ina~koj mre i o~eva


ina ha{kog bjegunca STOJANA @UPLJANINA, kojemce RADOVANA KARAD@I]A bili su povod da na{anijih ratnih zlo~inaca i zbog ~ega su tek posljednjihnarodnih policijskih i obavje{tajnih slu`bi

U NA OÊVE:ILI SE UBIJTE!

om, @upljaninovi sinovi ostali bez novca, benzinskih pumpi, diskotekeom, @upljaninovi sinovi ostali bez novca, benzinskih pumpi, diskoteke

K]ERKA IZVR[ILA SAMOUBISTVO,SIN POD ISTRAGOM: Ratko Mladi}

(PR)OSULO SE PORODI^NOBOGATSTVO:Stojan @upljanin


40/88

ma da uti~u na oca da se preda. Koliko supritisci na porodicu bili intenzivni, govoripodatak da je porodica raznim Stoja-novim jatacima u Srbiji ostavljala pisaneporuke u kojima poru~uju ocu da se

preda.Nakon {to su mediji objavili kako jeporodica ha{koga bjegunca Stojana@upljanina, u pismu upu}enom beograd-skom listu Blic, pozvala Stojana na preda-ju, njegov je sin Mladen demantovao tenavode, izri~ito tvrde}i kako oca nije, niti}e ikada pozvati na taj ~in.

Nikada nisam traìo da se preda ni da

se ne preda, ali sam mu indirektno

poru~io {ta moè u~ini ti . Uvijek posto ji

mogu}nost za pomo} S rbiji, srpskom

narodu i RS

-u. Neka uzme pi{tolj i neka

se ubije, dramati~an je bio istup Mladena

@upljanina u programu banjalu~keAlternativne televizije.

U pismu koje je objavio Blic stoji:Za porodicu se ne vri jedi `rtvovati , ona

je razorena, nje nema. O stali su srpski

narod i dvije dràve pod velikim pri

-tiskom . Oni moraju opstati i za njih se

mora `rtvovati . Odluka je tvoja.

Ipak, Mladen @upljanin isti~e kako jeporodica pod strahovitim pritiskom i kakone mogu normalno ìvjeti ni dobiti posao.

Imovina nam je zamrznuta ili oduze

-ta. Moj otac mora znati koliko trpimo i

kako to, vjerovatno, ne}e prestati, kazaoje rezignirano Mladen @upljanin.

MLADI]EV SIN ISNAHA NA PROVJERAMA

U POLICIJIIstovremeno D a rk o M la di} , sin

optuènog za ratne zlo~ine i genocidRatkaMladi}a, iako je izloèn sna`nim pritisci-ma BIA-e i poreske policije, do sada nijepokleknuo i prkosno poru~uje - od preda-je mog oca nema ni{ta!

Ratka Mladi}a, biv{eg komandantaVojske RS-a, nikada navodno nisu zani-

mala materijalna dobra, njegove su ambi-cije bile druga~ije - zlo~ina~ke!

Sin Darko je zavr{io Elektrotehni~kifakultet u Beogradu nakon ~ega je otvorioprivatnu firmu Impaktkoja se bavi kom-pjuterskom opremom. U dupleks ku}i ubeogradskom naselju Banovo Brdo kupioje poslovni prostor za svoju firmu odmahpored o~evog stana u kojem ìvi sa supru-gom i dvoje djece. Mladi} je imao i k}erkukoja je 1994. izvr{ila samoubistvo u poro-di~noj ku}i u Beogradu.

Krajem pro{log mjeseca poreski poli-

cajci su sedam dana provjeravali finansi-jsko poslovanje firme Impakt. UPoreskoj upravi se moglo ~uti da DarkoMladi} nije prikazivao u poslovnimknjigama dio prometa robe u 2006. godi-ni, zbog ~ega postoji sumnja da poreskim

organima nisu prikazane stvarne obavezepo osnovu poreza na dodatu vrijednost.Tako|e se sumnja da je dio novca koji ~iniobrtnu imovinu preduze}a ispla}en nanezakonit na~in, a {to je u poslovnim

knjigama prikazano kao dugoro~ni kreditzaposlenim licima.Informativni razgovor u Bezbednosno-

informativnoj agenciji (BIA), na koji su 30.oktobra pozvani Darko Mladi} i njegovasupruga, trajao je vi{e od tri sata.

Po zavr{etku, ne iznose}i detalje i neotkrivaju}i {ta su od njega traìli opera-tivci, Mladi}ev sin je rekao da su tog jutrakod njega do{le dve osobe s nalogom zainformativni razgovor. Pozivu seodmah odazvao. Kako je rekao:Nisamhap {en, nisam priveden , ali se nisam ni

dob rovo ljno odazvao poz ivu. Ne znam

kako se to u pravnom àrgonu kaè, ali

kada vam neko do|e ujutro na vrata sa

nalogom za in fo rmativni razgovor , { ta

vam drugo preostaje nego d a po|ete sa

njima. Ina~e, kako saznajemo, razgovoris ~lanovima porodice Mladi} dio suaktivnosti Akcionog tima Vlade Srbije.Naime, SAD je od vlasti u Srbiji u julu

2006. godine traìo da krenu u odlu~nuakciju opkoljavanja i hap{enja generalaRatka Mladi}a. U povjerljivom diplo-matskom dopisu koji je iz Washingtonaupu}en Vladi Srbije u jedanaest ta~aka se

napominje {ta bi sve premijer Ko{tunica iostali iz vrha vlasti trebali da poduzmu utom cilju. Pored ostalog, traèno je dahitno budu saslu{ani i uhap{eni Mladi}evsin Darko, biv{i {ef VBA general AcoTomi} i biv{i na~elnik General{tabaBranko Krga. Na informativni razgovor

pozivana je i familija Mladi}eve ène.Pro{le godine privo|eni su i ispitani nje-govi {urjaci (Darkovi ujaci) Miroslav iVuka{in Jegdi}, kao i njihovi ro|aci KrstoiBranislav Jegdi}. Po svemu sude}i, ni{urjaci na ove razgovore nisu oti{linepripremljeni - tvrdili su da zeta Ratka

nisu vidjeli jo{ od prije po~etka bombar-dovanja 1999. godine. Prije dvije nedjeljespecijalci su pretresli i nekoliko lokacija ublizini Mladi}eve ku}e. Provjerena je iku}a u Blagoja Parovi}a broj 117 b, naBanovom brdu u Beogradu, u kojoj senalazi Mladi}ev stan i prostorije firmeImpakt.

DOSJE SB


Zamjenik visokog predstavnika u BiHRaffi Gregorian najavio je kako se uskoromoè o~ekivati pljenidba imovine porodiceKaradì} - od novca i kreditnih kartica dovozila.

Sud BiH 23. novembra donio je odlukuo privremenoj zabrani raspolaganja imovi-nom porodice Karadì}, {to zna~i daKaradì}i ne mogu prodavati svoje nekret-nine kako bi finansirali Radovanov bijeg.

Istraga je otvorena i protiv njegovog zetaBranislava Jovi~evi}a zbog sumnje da sudio mreè podr{ke ha{kog bjegunca.

Zabrana raspolaganjaodnosi se na ku}uKaradì}eve suprugeLjiljane Zelen-Karadì} upaljanskom naselju Kriva~e,stan Karadì}eve k}eriSonje Jovi~evi}-Karadì} injenog supruga BranislavaJovi~evi}a na Palama teposlovni objekat u izgradnji,~ija je izgradnja zapo~eta

sredinom devedesetih, alinikada nije zavr{en. StanKaradì}evog sina Sa{e nijena popisu imovine. Porodica

Karadì} je sa olak{anjem primila ovuodluku jer, kako kaù, kona~no znaju ko jeza njih zaduèn. Do sada je mogao do

Documents

Slobodna Bosna 579