Upload
bnkreplica
View
89
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Časopis Slobodna Bosna
Citation preview
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
1/84
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
Preko Afrike u EvropuBOSANSKOHERCEGOVA^KI NOGOMETNI BUM
www.slobodna-bosna.ba
MUSTAFA MUJEZINOVI]: MOJA VLADA NE]E HAPSITI I PROGONITI
DODIKOV REFERENDUMVODI U NOVI RAT( )KOJI REPUBLIKA SRPSKA NE MO@E DOBITI
Igranje vatrom
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
2/84
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
3/84
PRESLAGIVANJEPOLITI^KE SCENETihi} okuplja novu parlamentarnu
ve}inu
Odnosi izme|u dugogodi{njih koalicionihpartnera, SDA i HDZ-a, i njihovih aktuelnihlidera Sulejmana Tihi}a i Dragana ^ovi}a,pali na najni`u ta~ku u posljednjih nekolikogodina; Slobodna Bosna otkriva stvarnupozadinu sukoba Tihi}a i ^ovi}a i analizirarazloge iznenadnog pribli`avanja Tihi}a,Ljubi}a i Juri{i}a
ZA [TA (NI)JE KRIVA VLADAFEDERACIJEOtvoreno sa federalnim premijerom
MUSTAFA MUJEZINOVI], predsjednikVlade Federacije BiH, kojem je, netom
nakon preuzimanja te du`nosti, zapalaneugodna zada}a da provede mjere {ted-nje, na{ao se na udaru `estokih kritika rat-nih veterana, federalnih zastupnika i medi-ja; u razgovoru za SB federalni premijerje poru~io da od smanjenja pla}a Vladane}e odustati, objasnio da financijskiaran`man s MMF-om nema alternative inajavio uvo|enje imovinskog cenzusa zasva socijalna i veteranska davanja
@ENE ZLATNI LJILJANI^etiri pre`ivjele heroine
Nekada{nji borci na prvim borbenim linija-ma, ~etiri jedine pre`ivjele `ene u BiHodlikovane najvi{im ratnim priznanjemZlatni ljiljan, ZLATA GAZIBARA, AIDAZUKO, D@EVADA TATARAGI]-[LJIVO i
FADILA POR^I] danas vode svoje bitke
DOSJE SBPo~etak su|enja Radovanu
Karad`i}u, napokon
Pred Tribunalom u Haagu bi krajemovog mjeseca trebalo po~eti dugoi{~ekivano su|enje protiv ratnog lideraRepublike Srpske RADOVANAKARAD@I]A; Na{e novinarke istra`ilesu ko }e ovom najtra`enijemoptu`enom ratnom zlo~incu pomagatida prikuplja dokaze za ratne zlo~ine igenocid po~injen tokom rata u BiH
SVI ZLO^INI SPC-aU ime Boga i ~asnog krsta
Kontroverzna izlo`ba beogradske umjet-nice BILJANE CINCAREVI] Gospode,pomiluj posve}ena kritici klera - korumpi-ranog pravoslavnog sve{tenstva, koje sebavi politikom i podgrijava nacionalizam,skriva i aminuje zlo~ine i zlo~ince, izazvalaje brojne polemike i o{trom kritikom crkve
isprovocirala brojne desni~arske organi-zacije; ova, nesumnjivo najve}a, kriti~arkaSrpske pravoslavne Crkve u Srbiji govorilaje za Slobodnu Bosnu
NA SETU KOD DANISA
Dolazi
Cirkus Columbia
Na{ oskarovac Danis Tanovi} po~injeovih dana snimanje svog ~etvrtog igra-
nog filma Cirkus Columbia ra|enogpo motivima romana Ivice \iki}a;respektabilna me|unarodna ekipaokupila se u ^apljini, gdje }e bitisnimljena ve}ina scena ovog filmskog
ostvarenja
15.10.2009. I SLOBODN BOSN 3
SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija
IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ,Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]
SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba
12
16
22
32
54
62
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
4/84
SLOBODN BOSN I 15.10.2009.4
SVILEN GAJTAN
Radon~i} priznao
vlastiti kadrovskiproma{ajOpoziciona partija u nastanku, Savezza bolju budu}nost BiH, FahrudinaRadon~i}a brutalno se obru{ila navladu Sarajevskog kantona i premijeraBesima Mehmedi}a, zvanog Svileni.Svoje zamjerke premijeru Mehmedi}uRadon~i} je uputio posredno, prekopropagandno-informativnog biltenasvoje partije, Dnevnog avaza, koji je o
premijeru Mehmedi}u sve donedavnoispisivao neumjesne hvalospjeve. No,kako Mehmedi} nije mogao ili nije htioispuniti neke specifi~ne zahtjevepoduzetnika Radon~i}a, do ju~ersposobni i okretni premijer Mehmedi}naprasno je postao korumpirani nes-posobnjakovi}!Na ~elo Kantonalne vlade Mehmedi} jedo{ao u oktobru pro{le godine, nakoniznu|ene ostavke ranijeg premijeraSamira Silajd`i}a. I kod smjeneSilajd`i}a i kod izbora Mehmedi}a,Radon~i} je igrao zapa`enu ulogu
kadrovika iz sjene u kojoj se, premavlastitom priznanju, ba{ i nije proslavio.(M.A.)
Od ovog broja, na`alost, na velikuna{u `alost, i ogromnu tugu njegove
porodice, ime dugogodi{njeg {efa DTP-aAtifa D`idi}a u impresumu Slobodne
Bosnebit }e uokvireno crnim okvirom.Na{ je Atif u posljednju nedjelju izgubiobitku sa opakom, smrtonosnom bole{}u.
Strpljivo, marljivo, pedantno iodgovorno Atif je tokom jedanaest godinakoje je proveo rade}i sa nama ostavioogroman, neizbrisiv trag na svaki, a nesamo grafi~ki, identitet na{eg lista. Bio jezaljubljenik, fanatik svoje struke, ~asnog,
po~esto potcijenjenog grafi~kog esnafa ukojem je proveo bezmalo ~etrdeset godi-na. Sve se u grafi~koj industriji u tih 40godina naglava~ke promijenilo, novetehnologije su i{~ezavale pred jo{ novijimi jo{ suvremenijim tehnolo{kim ~udesima,ali ni{ta od svega toga Atifa nije do~ekalo
nespremnog i nepripremljenog. Niko, pa~ak ni novinari, ne vole toliko od{tam-
pani primjerak novine nego {to ga volegrafi~ari. Posao istinskog zaljubljenika u
taj zanat nije ni{ta manje stresan, nibogdu manje odgovoran pred javno{}unego {to je posao novinarski. Ako garazumije{ i do`ivljava{ odgovorno i pro-fesionalno. Kod Atifa je sve, ama ba{ sve,{to je radio bilo ekstremno odgovorno i
bez ostatka profesionalno.Zato, zbog vi{e od jedanest skladno i
prijateljski zajedno provedenih godina, uime vi{e od 600 zajedni~ki osmi{ljenih
brojeva SB i hiljade neprospavanihno}i i dana, u znak radosnog sje}anja nadobrotu i ljudskost koju je svojim prisu-stvom i radom {irio, velika hvala na{emkolegi, na{em prijatelju i na{em u~iteljuAtifu D`idi}u!
ATIF DIDI (1950.-2009.)
MINI MARKETPOSLJEDNJI POZDRAV
BesimMehmedi}
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
5/84
FOTO NEDJELJE
15.10.2009. I SLOBODN BOSN 5
DODIKU NIZ DLAKU
Mediji u RS-u
krivotvoriliIzvje{taj Evropskekomisije o BiHGodi{nji izvje{taj Evropske komisije onapretku zemalja zapadnog Balkanademaskirao je medijske manipulacije onavodnom sukobu evrounijske iameri~ke diplomatije oko ustavnihreformi BiH. Amerika se navodnozalagala za eliminiranje iz ustava
famoznog entitetskog glasanja, dok seEU tome usprotivio, pa je na krajuprihva}en stav EU-a.Rije~ je o prozirnoj la`i Dodikovihmedijskih trabanata, o ~emu svjedo~iupravo objavljeni Izvje{taj Evropskekomisije u kojem su dva cijela pasusaposve}ena entiteskom glasanju.Sistem entitetskog glasanja spre~avaefikasnost u dono{enju odluka i zatopredstavlja zapreku za br`i napredakprema EU, doslovno pi{e u jednompasusu Izvje{taja dok se u drugompasusu sugerira da se stro`ija definici-
ja nacionalnog interesa mora na}i uUstavu BiH.Ve}ina medija u Republici Srpskojobjavili su vijest Srne o Izvje{taju EK-a,no svi su, bez izuzetka, izostavilisporne pasuse o uklanjanju enitetskogglasanja, koji se nimalo ne}e dopastisrpskom vo`du Miloradu Dodiku.Sli~no je me|utim postupio i gr~ki diplo-mata Dimitris Kourkoulas, {ef dele-gacije Evropske komisije u BiH, koji jeprili~no detaljno predstavio glavne porukeEU Izvje{taja, ali se ni jednom rije~ju nijedotakao najva`nijeg i najspornijeg
problema - entitetskog glasanja. (A. M.)
MINI MARKET
Sarajlije za spas mostarskogNarodnog pozorita
Vi{e desetina sarajevskih umjetnika izraziloje solidarnost sa svojim mostarskim kolegama
Vi{e desetina sarajevskih umjetnika izraziloje solidarnost sa svojim mostarskim kolegama
Glumci na okupu: Aldin Omerovi}, DraganJovi~i}, Ermin Sijamija,Aleksandar Seksan, Mediha Musliovi}...
Glumci na okupu: Aldin Omerovi}, DraganJovi~i}, Ermin Sijamija,Aleksandar Seksan, Mediha Musliovi}...
Meliha ]ilimkovi}, Ivica [ari},Drago Buka i Amila Bak{i}
na skupu u Sarajevu
Meliha ]ilimkovi}, Ivica [ari},Drago Buka i Amila Bak{i}
na skupu u Sarajevu
Foto:MilutinStoj~evi}
MiloradDodik
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
6/84
UIzvje{taju Evropske komisije objavljenom ove sed-mice, u dijelu koji se odnosi na stanje na Kosovu,
posebno se izra`ava zabrinutost zbog ~injenice davlasti Srbije ne prestaju formirati paralelne institucijevlasti u toj me|unarodno priznatoj dr`avi. To je razlog zbogkojeg je slu`beni Beograd sna`no upozoren i o{tro kri-tiziran. U poglavlju ovog izvje{taja koji problematizira pri-like u Bosni i Hercegovini, me|utim, nema zaklju~ka, dijag-noze, da i u na{oj zemlji srbijanski dr`avni vrh, tako|er, naisti na~in, po istom scenariju i sa istim strate{kim ciljem kaoi na Kosovu formira i nadgleda paralelne institucije vlasti!Jer, nemojmo se praviti blesavim i naivnim: politika kojuvodi, prividno sama za sebe i sama po sebi, RepublikaSrpska i njen nedodirljivi diktator Milorad Dodikjeste para-lelna srbijanska institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, diri-girana, vo|ena i ohrabrena od strane slu`benog Beograda.
I ne samo slu`benog, nego ni{ta manje i od neslu -`benog, opozicijskog i prividno nevladinog sektora. Evo
jedne male, zgodne, svje`e, ilustracije: gostuju}i ove ned-jelje na srbijanskoj nezavisnoj televiziji B92, u emisiji ucijelosti posve}enoj pregovorima u Butmiru, nezavisni
politi~ki analiti~ar dr. Obrad Kesi} dokazivao je, ladno,ta~ku po ta~ku, da ako ti pregovori tri naroda propadnu,
politi~ka i druga logika nala`e rukovodstvu RepublikeSrpske da zatra`i pravo na otcjepljenje. Referendumom,kao najdemokratskijim izrazom narodne volje, naravno.Tri dana kasnije na razgovoru sa diplomatama Evropskeunije i Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava u Banjoj Luci,demokratsko pravo na referendum o otcjepljenju zatra`io
je i Milorad Dodik. Izme|u politike koju navodnoproevropska vlast i euroskepti~na nacionalisti~ka opozici-ja u Beogradu prakticira prema Kosovu, s jedne, i gledeBosne i Hercegovine, s druge strane, postoji potpunodijalekti~ko (bratstvo i) jedinstvo. Tako je bilo prije stoti-nu godina, tako je bilo prije 20 godina, a tako je i danas-danile.
Kada se vratio sa pregovora iz Daytona, ovjen~an sta-tusom faktora mira na Balkanu, srbijanski kasapinSlobodan Milo{evi} se najbli`oj kamarili oko sebe
pohvalio: Izborili smo se za mnogo vi{e nego {to smo
pre dva meseca mogli sanjati - dobili smo polovinu Bosne
i Hercegovine
Sve je petooktobarskoj demokratskoj vlasti uSrbiji u Milo{evi}evoj politi~koj zaostav{tinisporno i podlo`no ozbiljnoj kritici i reviziji: i to
da je bio sumanuti diktator, da je bio ratni zlo~inac, daje uru{io zemlju i dru{tvo, da je u dogovoru saTu|manom ispumpao Hrvatsku od srpskog sta-novni{tva, da je izgubio Kosovo... sve, sve, sve; samomu se ne osporava (nego uva`ava) ~injenica da je izDaytona na sur~inski aerodrom u kofer~etu donio pola
Bosne i Hercegovine.A zbog ~ega Milo{evi} dva meseca pre Daytona nijemogao ni sanjati o tako izda{nom, obilatom bosansko-hercegova~kom ratnom plijenu?
Podsjetimo se malo, a mo`emo se podsjetiti i nadu-ga~ko, ako ustreba.
Mo`da je najve}a gre{ka zapadne diplomatije bila ta
{to je u jesen 1995. godine sprije~ila Armiju Bosne i
Hercegovine da zauzme Prijedor, priznao je samokri~kiprije nekoliko godina ameri~ki diplomata Richard
Holbrooke, kreator Dejtonskog mirovnog pregovora.Sje}ate li se tih dana, slave i ponosa s kraja ljeta ipo~etka jeseni posljednje ratne godine? Zlo~ina~kuVojsku Republike Srpske pod komandom savremenogvojvode @ivojina Mi{i}a, a su{tinski masovnog ubojiceRatka Mladi}a, samo je nekoliko dana dodatnog ratovanjadijelilo od potpunog sloma i bezuvjetne kapitulacije.
Najprije je Mladi}eva granitno nepopustljiva vojska raz-montirana izuzetno brutalnim, ali ni{ta manje inteligent-nim i u~inkovitim zra~nim NATO udarima, nakon ~egasu uslijedili neminovni, predvidivi, te{ki vojni porazi.Zapadne granice srpstva, pred zdru`enom hrvatsko-
bosanskom pobjedni~kom euforijom, topile su se poputsladoleda tih vrelih ljetno-jesenjih dana 1995. godine.
Bosanski Petrovac, Grahovo, Bosanska Krupa, SanskiMost, Klju~, Jajce, Mrkonji} Grad... u roku od nekolikodana prestali su postojati u granicama karad`i}evsko-mladi}evskog famoznog 64-postotnog vjekovnog srpskog
SLOBODN BOSN I 15.10.2009.6
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Kada se vratio sa pregovora iz Daytona, ovjenan statusom faktoramira na Balkanu, srbijanski kasapin Slobodan Miloevi senajblioj kamarili oko sebe pohvalio: Izborili smo se za mnogo vienego to smo pre dva meseca mogli sanjati - dobili smo polovinuBosne i Hercegovine!
BUTMIR, SUR^IN, DAYTON I
OSTALE VOJNE BAZEPi{e: SENAD AVDI]
Republika Srpska funkcionira kao paralelna insti
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
7/84
teritorija u Bosni i Hercegovini. Nije se u danima, nego se u satimamjerilo kada }e se ista stvar desiti sa Prijedorom, Banjom Lukom,
pa sve dalje i sve bli`e prema istoku.
Upredve~erje jednog od tih dana u kojima je na zapadu (BiH)bilo sva{ta novoga, dok su gra|ani Prijedora i Banje Luke (amogu}e i Lakta{a) ubrzano pakirali najnu`nije stvari i
potrep{tine i formirali izbjegli~ke kolone u zgradu Predsjedni{tvaBosne i Hercegovine, direktno u kabinet Alije Izetbegovi}a utr~avaMalcolm Rifkind, tada{nji ministar odbrane Velike Britanije.Rifkind pani~no upozorava tada{njeg vrhovnog komandantaArmije BiH da je na pomolu humanitarna katastrofa planetarnihdimenzija i posljedica, ukoliko Izetbegovi} ne zaustavi svojuvojsku u oslobodila~kom pohodu. Britanski ministar odbrane,
prema svjedo~enju jednog od sudionika ovog dramati~kog sastan-ka, na kraju upozorava Aliju Izetbegovi}a da }e se, ukoliko ne paci-fizira svoju vojsku, prema relevantnim obavje{tajnim saznanjima i
procjenama, vrlo brzo tada{nja Savezna Republika Jugoslavija, sasvim svojim vojnim potencijalima, ljudstvom i tehnikom, otvorenouklju~iti u rat u Bosni i Hercegovini i da taj i takav rat niko vi{e nasvijetu ne}e mo}i kontrolirati, a kamoli zaustaviti.
Ubrzo nakon sastanka sa Rifkindom, Izetbegovi} okupljavojni vrh, predvo|en komandantom Rasimom Deli}em i tra`istru~nu procjenu da li se uop}e jugoslovenske vlasti namjerava-
ju vojno (otvoreno) uklju~iti u rat u BiH, te da li je Armija BiHspremna na takav ratni izazov. Zaklju~ak je bio da se ne bi treba-lo igrati sa |avolovim repom, te da treba obustaviti nepri-
jateljstva, odnosno daljnje vojno napredovanje. I pristupitimirovnim pregovorima na kojima je Milo{evi} bio uvjeren da jeBosancima poklonio Sarajevo a sebi, kasnije i Ko{tunici,\in|i}u, Tadi}u, danas-sutra i Tomislavu Nikoli}u, donio pola
Bosne.Potpuno je pogre{na teza da je Dajtonski mirovni sporazum,
kao najve}u i nepremjenjivu tekovinu, donio mir u BiH; tim jedogovorom spa{ena Republika Srpska, kao {to bi i RepublikaSrpska Krajina bila spa{ena da je glupavi drot Milan Marti}prihva-tio plan Z-4.
U svim daljnjim pregovorima koji }e se voditi, navodno, oustavnoj reformi, u Bosni i Hercegovini, a u osnovi u njenom doki-danju, ovda{nji pregovara~i moraju upozoriti da nikakav referen-dum o samoopredjeljenju odnosno otcjepljenju, {to je Tadi}eva,odnosno Dodikova polazna i zavr{na pregovara~ka pozicija, nijemogu} mirnim putem, da je neizvodiv bez novog, krvavog rata. Tomoraju sebi utuviti u glavu i me|unarodni diplomati, ali Boga mi,ozbiljno se zamisliti i Tadi} i Dodik! Jer Republika Srpska,}osi}evski kazano, jeste bila bezmalo izgubljena u ratu, ali jespa{ena u miru. A, mir bi trebao biti vrhunski, vrhunaravni interessvakoga na ovim prostorima.
15.10.2009. I SLOBODN BOSN 7
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
tucija slu`benog Beograda formirana na teritoriji BiH
REFERENDUM-IGRANJEVATROM U BiHMilorad Dodik i Boris Tadi}
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
8/84
^ETVRTAK, 8. OKTOBARU Evropskoj uniji je daleko odmakla
kampanja za zabranu prodaje ribe tune.Kne`evina Monaco ve} je tu zabranu uvela.Dok se ne pridru`imo Evropskoj uniji,mogli bismo povesti akciju za zabranu pro-
daje Tunje (Filipovi}a)...
PETAK, 9. OKTOBARVe~er u Talinu, pred velike doga|aje,
kratki hotelski razgovor sa izbornikomnogometne reprezentacije BiH ]IROMBLA@EVI]EM. U gr~u je, napet, ner-vozan, strog. Svi ga novinari oblije}u,tra`e}i njegovu poruku, prognozu predsutra{nju tekmu. Samo sam mu jo{ ja falio
da mu pristajem na muku! Prenesem muporuku koju mi je u ju~era{njem telefon-skom razgovoru poslao Sidran: Da sam ja]iro, igra~ima bih se pred utakmicu kratko
obratio sljede}om re~enicom: Djeco, ako
pobijedimo, to }e biti zato {to smo bolji od
Estonije; ako izgubimo, onda p...a nam
materina. Popusti ]iri stres, cr~e od {ege iklima glavom: Eh, dobar je moj sinAvdo...
SUBOTA, 10. OKTOBARU ranu zoru, zoru (dobri ~ovjek i veliki
umjetnik Affan Rami} sebi je u toku rata
pri{io titulu uzoriti- budu}i da seuglavnom u zoru vra}ao ku}i!) rastajem se
od desetak mladi}a koji su iz razli~itihdijelova svijeta do{li na utakmicu na{enogometne reprezentacije u Estoniju. Imaih ro|enih u Trebinju, Gacku, Vi{egradu,Rogatici, Rudom... Mole me i preklinju dautje~em koliko mogu da ih se u ovda{njim
medijima ne tretira kao dijasporu, to ihvrije|a; a ja kumim i molim da se uzdr`e odbilo kakvog belaja tokom dana{nje utak-mice. Utom }e, duboko iza pono}i, dvojicahorda{a zla, pristiglih iz Sarajeva, i mene
po~eti prozivati i psovati usta{ku p...ku .Samo zbog toga jer sam dva-tri dana rani-
je na Hrvatskoj televiziji rekao da su se u[irokom Brijegu sukobile dvije navija-~ke, manje-vi{e huliganske skupine, a nedva naroda. Ovi momci {to ih vi{e nikadne}u zvati dijasporom u nevjerici slije`uramenima, jedan mi veli: Boga mi, tek sadvidim da nije ni na{e maslo za ramazana...
NEDJELJA, 11. OKTOBARPrijatelj iz Sarajeva me zove da pita ko
je sve od politi~ara putovao o tro{ku VladeFederacije u Estoniju, jer dana{nji mediji uBiH to na{iroko raspredaju. Pobrojim mudesetak politi~ara koje sam vidio i dvo-struko vi{e novinara (zapravo sve osimsebe) koji su o istom tro{ku (dakle javnimfederalnim novcem) pratili sino}nju utak-micu u Talinu.
PONEDJELJAK, 12. OKTOBARObukao se jutros za ugodan jesenji dan,
a vra}am se ku}i, istovjetno obu~en, usred
snje`ne me}ave. Kako ti nije hladno,~ovje~e?, pita me na ulici smrznuti poz-nanik. Ko ka`e da mi nije hladno? ,ka`em cvoko}u}i.
UTORAK, 13. OKTOBARIspra}amo na sarajevskom groblju
Bare na posljednji po~inak na{eg koleguAtifa D`idi}a. Mnogo finog svijeta seskupilo, ba{ onakvog kakav je i na{ Atko
bio. Pri~am sa poznatim karikaturistom,zaposlenim u Avazu \OKOM NINKO-VI]EM, Atifovim vi{edeceni jskim
prijateljem koji je jedno kratko vrijeme,godinu-dvije prije Atifa, bio grafi~ki ured-nik u SB. Govorio mi je da su godineprovedene u SB bile najljep{i dio njegov-
og profesionalnog `ivota, a i meni je bilo
zadovoljstvo {to sam radio sa vama, ka`e\oko. Smijem li te citirati, pitam.Smije{ slobodno, odgovara.
SRIJEDA, 14. OKTOBAR[VABO OSIM ne prestaje prizivatiFrancusku kao idealnog protivnika na{ereprezentacije u bara`u za Svjetskonogometno prvenstvo. On zna i razloge, a
ja ih naravno ne znam. Kada sam ga nekidan pitao za jednog na{eg talentovanogreprezentativca i rekao da je mogu vidjeti{ta sve de~ko ima od talenta, a da mi onstru~no ka`e {ta mu nedostaje, {ta nema,[vabo je odgovorio: Nema ni{ta, {ta imakod tebe?
SLOBODN BOSN I 15.10.2009.8
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
9/84
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
10/84
SLOBODN BOSN I 15.10.2009.10
ZAJEDNO SMO SKUPA
Le{inari iz
Banje Lukepodr`aliproteste{irokobrije{kih[kriparaNa pro{lotjednom skupu koji su podmotom Prosvjed za istinu, prosvjed za
pravdu organizirali navija~iNogometnog kluba [iroki Brijeg([kripari) okupilo se blizu deset tisu}anezadovoljnika - Hrvata iz cijele BiH iHrvatske. Pored stanovnika [irokogBrijega i okolnih mjesta, me|u prosvjed-nicima su bili i Hrvati iz drugih hercego-va~kih gradova, iz sredi{nje Bosne iPosavine, ali i iz Dalmacije i Zagreba,uglavnom navija~i nogometnih klubovaHajduk i Dinamo. No, da skup u[irokom Brijegu ne bude isklju~ivojednonacionalan, potrudili su se srpskinavija~i Fudbalskog kluba Borac iz
Banje Luke, poznati pod nazivomLe{inari. Kako doznajemo, podr{ku[irokobrije`anima dalo je i dvjestotinjakBanjalu~ana, koji su u taj zapadno-hercegova~ki gradi} stigli organizirano,u tri autobusa! (S. M.)
Ve} dulje vreme-na u pravosudnim i
politi~kim krugovi-ma Sarajeva kru`erazli~ite intrepretaci-
je korupcijske afereu kojoj su glavniakteri trojicaistaknutih ~lanovarukovodstva SDP-a
Damir Had`i},
Marin Ivani{evi} iAlija Behmen, tedirektor ASAHoldingaNihadImamovi}.
Prije skoro dvijegodine Imamovi} je u op}ini Novi Gradzapo~eo izgradnju poslovno-stambenogobjekta, bez prethodno pribavljenihsaglasnosti i dozvola nadle`nih vlasti. Posvoj prilici, Imamovi} je ra~unao na punu
podr{ku i za{titu Damira Had`i}a, na~elni-ka Novog Grada, s kojim je ve} godinama
u najboljim odnosima. No, stvari sukrenule po zlu: umjesto gra|evinskedozvole, Had`i} je Imamovi}u izdaorje{enje da obustavi radove i zemlji{tedovede u prvobitno stanje. Navodno,Had`i} je pred Imamovi}a iza{ao sa
zahtjevom da na ra~un SDP-a uplati poza-ma{nu sumu novca, nakon ~ega bi po hit-nom postupku gradski oci Alija Behmen iMarin Ivani{evi} pokrenuli proceduru zaizmjenu urbanisti~kog plana i naknadnouplanili Imamovi}ev objekat. NihadImamovi} je poku{aj iznude prijavio
Federalnoj upravi policije, nakon ~ega jeistragu preuzelo Tu`ila{tvo BiH. Kakosaznajemo, pro{le je sedmice iskaz daogradona~elnik Sarajeva Alija Behmen, adan poslije njega i op}inski na~elnikDamir Had`i}. (S. B.)
MITO PARTIJA, OMLADINA AKCIJA
SDP potresakorupcijski skandal
MINI MARKET
Unato~ tome {to unutra{njim Pravi-lnikom o radu Fonda za povratak BiH,osim za pla}anje organiziranja stru~nihseminara, nije predvi|eno finansiranjefakultetskog obrazovanja uposlenika,internom Odlukom direktor FondaMla|en Bo`ovi} sa 4.000 maraka pomo-
gao je {kolovanje dva svoja uposlenika,pravnika i ekonomiste. Dr`avni revizorisu u izvje{taju o poslovanju Fonda za
2008. godinu upozorili menad`ment dapreispita Odluku koja je jo{ apsurdnijabudu}i da taj novac ne}e biti potro{en uBiH. Iako i u Sarajevu i u Banjoj Luci iMostaru postoje i pravni i ekonomskifakultet, kako je navedeno u izvje{tajuUreda za reviziju institucija BiH,
uposlenici dr`avnog Fonda za povratak{koluju se na Privrednoj akademiji uNovom Sadu?! (N. [.)
PRIVREDNA KAKADEMIJA
Administracija Fonda za
povratak koluje se nanovosadskoj Privrednojakademiji
SDP-ov DREAM TEAMLagumd`ija, Kom{i}, Had`i} sa boljim polovinama na krstarenju
Mediteranom
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
11/84
PRO ET CONTRA
15.10.2009. I SLOBODN BOSN 11
MOSTARSKIKOMBINAT(ORI)
HDZ obe}aoAluminijujeftinu strujuPremda su se ~lanovi visokog izaslanst-va HDZ-a BiH, za pro{lomjese~nogposjeta najuspje{nijem mostarskompoduze}u Aluminiju, naprosto utrkivali udavanju slatkorje~ivih obe}anja, sve suprilike kako od najavljene potporemenad`mentu te kompanije ne}e biti
ni{ta. Na sastanku koji su s rukovod-stvom Aluminija odr`ali lider te strankeDragan ^ovi}, predsjednica FederacijeBiH Borjana Kri{to, federalni ministriVjekoslav Bevanda i Nevenko Hercegte mostarski gradona~elnik LjuboBe{li}, ~elnici su HDZ-a tvrdili da }eproblem opskrbe strujom kombinatauskoro biti rije{en. Kako su objasnilidoma}inima, HDZ }e preko svoje ~lan-ice u Regulatornoj komisiji za elektri~nuenergiju Federacije BiH (FERK-u)Sanele Pokraj~i} isposlovati daAluminij ubudu}e dobija struju po ni`im
tarifnim cijenama, {to bi, dakako, imaloklju~nog utjecaja na privatizaciju togpoduze}a. No, kako Sanela Pokraj~i},gotovo posve izvjesno, ne}e postati~lanica FERK-a, budu}i da su svi argu-menti na strani njezinog protukandidataZdenka [imunovi}a, nije te{ko pret-postaviti da }e i posljednji HDZ-ovpohod na Aluminij zavr{iti jednakoneslavno. (S. M.)
MINI MARKET
TANJA TOPI]politi~ka analiti~arka izBanje Luke
DA/NERezultata }e, vjerujem, biti, ali }e oni biti
djelomi~ni. No, ne mislim da }e pregovoridonijeti su{tinske promjene, mislim prijesvega na dogovor o ustavnoj reformi.
Politi~ke pozicije u BiH o tom pitanju su uovom trenutku toliko razli~ite, isklju~ive, reklabih, da je te{ko povjerovati da }e se politi~kilideri dogovoriti o tome tokom butmirskihrazgovora.
LJUBOMIR BERBEROVI]akademik
NENe! Naro~ito ne o svim klju~nim pitanjima.Previ{e se problema nagomilalo i nisam uvjeren
da ih je sada mogu}e rije{iti na sastanku uButmiru. Nisam optimista u tom pogledu.
ADIS ARAPOVI]projekt menad`er Centracivilnih inicijativa
NETri su razloga {to ne vjerujem u pozitivan
ishod butmirskih razgovora. Prvo, nemadogovora politi~kih lidera o prioritetima iklju~nim problemima Bosne i Hercegovine.Nadalje, mislim da aktuelnoj vlasti u predizbor-
nom periodu ne odgovara postizanje dogovo-ra, naprotiv. I tre}i razlog je {to me|unarodnazajednica nema mehanizme za adekvatan pri-tisak ili nametanje rje{enja.
ASIM MUJKI]profesor na Fakultetupoliti~kih nauka Sarajevo
NENisam uvjeren, mada je veoma bitno, {to
pokazuje organiziranje skupa, da BiH dospije-va u centar ili bar bli`e centru interesovanjaameri~ke administracije. Me|utim, ne mo`e biti
epohalnih rezultata sastanka u Butmiru, bar neu kvalitativnom smislu, jer se pregovori ne}edoticati trenutno jedne od najva`nijih tema uBiH, ustavne reforme.
DENIS HAD@OVI]generalni sekretar Centra
za sigurnosne studije
NENe vjerujem da su mogu}i neki posebni
dogovori u Butmiru. Prvenstveno zato jer su
politi~ki lideri u Bosni i Hercegovini isuvi{epodijeljeni u stajali{tima oko klju~nih pitanjazbog kojih se razgovori i organiziraju.
MOMIR DEJANOVI]direktor Centra za humanupolitiku Doboj
NE/DABio bih najsretniji kao gra|anin BiH da se
na{i politi~ari sami dogovaraju bez predstavni-ka me|unarodne zajednice. Jesam za to danam poma`u, ali ne i da nude rje{enja. Nisam
siguran da predstavnici me|unarodne zajed-nice uvijek `ele dobro bh. gra|anima. S drugestrane, mi nismo u stanju da izaberemoodgovornije politi~are koji nas predstavljaju.
Vjerujete li da ebutmirski pregovorirezultirati dogovorom
politikih lidera okljunim pitanjima
u Bosni i Hercegovini?
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
12/84
Tokom proteklih desetak mjesecilider HDZ-a Dragan ^ovi} gorlji-vo je zagovarao rekonstrukcijuizvr{ne vlasti, osobito VladeFederacije BiH, ~ijim je radom
navodno bio izrazito nezadovoljan.Povoljne rezultate s posljednjih lokalnihizbora iz oktobra 2008. godine ^ovi} jenamjeravao kapitalizirati i na vi{im razina-ma vlasti, pa je uskoro za rekonstrukcijufederalne Vlade uspio zagrijati i lidera SDASulejmana Tihi}a. Zajedni~kim snagama^ovi} i Tihi} krenuli su u akciju preslagi-vanja parlamentarne ve}ine, {to je zapravo
bio {ifrirani naziv za eliminaciju iz vlastidvije rivalske partije - Stranke za BiHHarisa Silajd`i}a i HDZ-a 1990 Bo`eLjubi}a. Iako je akcija ^ovi}a i Tihi}aokon~ana neslavno, ideja o rekonstrukcijiizvr{ne vlasti ponovo je aktueliziranatokom posljednjih nekoliko sedmica, ali u
bitno izmijenjenom obliku. Kako doznaje-mo, lider SDA Sulejman Tihi} s velikimambicijama krenuo je u potragu za novimkoalicionim partnerima iz reda hrvatskihstranaka koje bi usko~ile umjesto HDZ-aDragana ^ovi}a!
TIHI] I ^OVI] SPALILI MOSTOVE
Izme|u nekada vjernih politi~kih save-znika i koalicionih partnera ^ovi}a i Tihi}aotvorena je golema pukotina, koju ni Tihi}
ni ^ovi} vi{e i ne poku{avaju premostiti.Dapa~e, po ^ovi}evom izri~itom nalogu,ve} je nekoliko sedmica skoro upotpunosti
blokiran rad Vlade Federacije BiH, ~ime je
na najizravniji na~in ugro`ena realizacijanekoliko velikih infrastrukturnih projekata.
U takvim okolnostima, Tihi}u nije pre-ostalo ni{ta drugo nego da poku{a izgraditimost prema drugim partijama s hrvatskim
predznakom. Vo|en tom idejom, najprije sesastao s liderom HDZ-a 1990 Bo`omLjubi}em a sli~an sastanak ve} je ugovorioi s liderom HSP-a Zvonkom Juri{i}em.
Nakon sastanka s Ljubi}em (utorak, 13.oktobra) Tihi} je pucao od zadovoljstvazbog postignutog visokog stepena
politi~ke suglasnosti a pred tv kamerama
posebno je istaknuo ~injenicu da je sLjubi}em dogovorio deblokadu cestograd-nje za koju je ranije obezbije|en kreditEIB-a i EBRD-a u visini od skoro milijarduKM. Taj je projekat ugro`en zbog nera-zumnog odbijanja predsjednice FederacijeBiH Borjane Kri{to da imenuje novogministra prostornog ure|enja u Vladi FBiH,odnosno da ovo imenovanje uve`e u paket
s desetak drugih kadrovskih zahtjeva HDZ-a.Pored ostalog, HDZ izri~ito zahtijevaobnovu konkursne procedure za izbordirektora HT-a Mostar. Na prethodnom
SLOBODN BOSN I 15.10.2009.12
PRESLAGIVANJE POLITI^KE SCENE
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Odnosi izmeudugogodinjih koalicionihpartnera, SDA i HDZ-a, injihovih aktuelnih lideraSulejmana Tihia iDragana ovia, pali nanajniu taku uposljednjih nekolikogodina; SlobodnaBosna otkriva stvarnupozadinu sukoba Tihia i
ovia i analizira razlogeiznenadnog pribliavanjaTihia, Ljubia i Juriia OTVORENRAT TIHI]
I ^OVI]A^ovi} se opredijelio za Dodika,a Tihi} za Ljubi}a i Juri{i}a
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
13/84
konkursu sve postavljene stru~nekriterije zadovoljio je kandidat StipePrli}. No, Prli}ev je problem {to nezadovoljava najva`niji kriterij -
politi~ku suglasnost HDZ-a i njegovoglidera Dragana ^ovi}a, koji jeodlu~an u namjeri da preuzmeuticaj u jednoj od najpros-
peritetnijih kompanija u
Hercegovini.Po nalogu partijskog {efa^ovi}a, predsjednica Fede-racije BiH Borjana Kri{to
nezakonito se upetljala u izbor~lana FERK-a, Regulatorne komi-
sije za elektri~nu energiju.Nakon provedene
konkursne proce-dure najvi{e bo-dova dobio jek a n d i d a tZ d e n k o
[imunovi} ,no Kri{to jepo nalogupar tij sk og
{efa odlu~ila imenovati drugoplasiranukandidatkinju Sanelu Pokraj~i}. (To jeimenovanje u me|uvremenu stopirano,nakon {to se u slu~aj upleo zamjenikvisokog predstavnika Raffi Gregorian).
HDZ-ov ULTIMATUM
^ovi}ev HDZ izri~ito zahtijeva ostanakJosipa Tomi}a na mjestu direktora Naftnih
terminala Plo~e, iako je u toj kompanijipo~injene drska milionska plja~ka zbogkoje je Vlada Federacije BiH umaloizbrisana iz vlasni~kih knjiga.
13
TIHI] OKUPLJA NOVU PARLAMENTARNU VE]INU
15.10.2009. I SLOBODN BOSN
IZNEVJERENO
PARTNERSTVOTrajni raspad prudske trojke,Tihi}a, Dodika i ^ovi}a
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
14/84
Prema informacijama do kojih smodo{li u Vladi FBiH, postoji jo{ dvadesetaksli~nih kadrovskih ultimatuma HDZ-a.Zapravo, za sva imenovanja hrvatskihkadrova u javnim kompanijama, ustanova-ma, direkcijama i sl., HDZ tra`i potpunimonopol, na {ta je SDA manje-vi{e {utke
pristajala uz gun|anje ostalih koalicionihpartnera. No, pobuna u SDA nastala je onogtrenutka kada je predsjednica FederacijeBiH Borjana Kri{to bez ikakih argumenataodbila potpisati imenovanje SDA-ovogkandidata Harisa Kafed`i}a za ministra
prostornog ure|enja, ~ime je na izravanna~in ugro`en nastavak izgradnje autocestena koridoru 5C. Ovaj nerazumni ultimatum
predsjednice Kri{to vremenski se poklapa sultimatumom predsjedavaju}eg Vije}aministara Nikole [piri}a, koji tako|er, bezikakvog pravnog osnova, odbija imenovatiministra sigurnosti Sadika Ahmetovi}a. Uvrhu SDA vlada nepodijeljeno mi{ljenje dasu ovi kadrovski ultimatumi nastali u tijes-
noj koordinaciji Milorada Dodika iDragana ^ovi}a, koji su odnedavno, izaTihi}evih le|a, sklopili prili~no stabilan
politi~ki pakt. U nekoliko navrata Tihi} se
14
PRESLAGIVANJE POLITI^KE SCENE
Prva ozbiljnija pukotina u odnosimaizme|u Tihi}a i ^ovi}a pojavila se potkrajavgusta, kada je objavljena vijest oDodikovoj i ^ovi}evoj ekskurziji u Beogradu,i nekoliko dana kasnije, kada su se Dodik i
^ovi} sastali u Mostaru i postigli suglasnostoko ve}ine aktuelnih politi~kih pitanja u BiH.
No, politi~ki razlaz Tihi}a i ovi}a krenuoje puno ranije, prije vi{e od tri mjeseca,kada je Tihi} odbio ^ovi}ev prijedlog o nas-tavku daljnjih pregovora u okviru tzv.prudske trojke. Tihi} se zalagao da se u pre-govore uklju~e sve partije vladaju}e parla-
mentarne ve}ine, budu}i da prudska troj-ka nema ni politi~ki legitimitet a ni parla-mentarni kapacitet za dono{enje tako krup-nih odluka kakve su pokrenute tokom prud-skog procesa. ^ovi}u se me|utim jako
dopala uloga ekskluzivnog zastupnikahrvatskih nacionalnih interesa i nimalo muse nije dopao prijedlog da se u pregovoreuklju~i lider rivalskog HDZ-a 1990 Bo`oLjubi}. Prudska trojka prometnula se uprudsku dvojku pa je Tihi} bio prisiljenodgovoriti istom mjerom - okupljanjem noveparlamentarne ve}ine.
ZA[TO SU SE RASTALI TIHI] I ^OVI]
Dodik razvezao zastave SDA i HDZ-a
SLOBODN BOSN I 15.10.2009.
POTRAGA ZAPARTNERIMA: Nakonrazlaza sa oviem, Tihiunije preostalo nita drugonego da pokua izgraditimost prema drugim
partijama s hrvatskimpredznakom
HSP NAPOTEZU
Zapa`enauloga u novoj
koalicionojveli~ini
namjenjena je
HSP-u ZvonkaJuri{i}a
NOVI TIHI]EVI PARTNERI
Nakon razlaza sa ^ovi}em Tihi} seokrenuo Silajd`i}u i Ljubi}u
ZAKULISNI DOGOVOR
PRUDSKE DVOJKEDodik i ^ovi} potpuno suusuglasili politi~ke stavove
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
15/84
javno po`alio da je rije~ o neprincipijelnojsrpsko-hrvatskoj nagodbi, ali ta je izjavatoliko nasekirala Dragana ^ovi}a da cijeluno} nije oka otvorio, kako je duhovito
prokomentirao analiti~ar internetskog por-tala SveVijesti.ba.
NOVA PARLAMENTARNA VE]INA
Prema Tihi}evoj zamisli, novu parla-mentarnu ve}inu u Federaciji BiH ~inile bi,kao i do sada, ~etiri politi~ke partije, SDA,
SBiH, HDZ 1990, i HSP, koje bi imalekomotnu ve}inu u oba doma ParlamentaFederacije BiH. Ne postoji dakle formalna
prepreka da se iz vlasti eliminira HDZDragana ^ovi}a, jer bi u istom paketu bilarazrije{ena i predsjednica Federacije BiHBorjana Kri{to, dakako pod uvjetom da seusprotivi preslagivanju koalicione ve}ine.
U vrhu HDZ-a 1990 jo{ se ne `ele javnoizjasniti, no doznajemo da bi golema ve}inastrana~kog rukovodstva ove partije
podr`ala Tihi}evu ponudu.S drugim potencijalnim saveznikom,
Zvonkom Juri{i}em, Tihi} }e razgovarati u~etvrtak, 15. oktobra, u Mostaru, i taj bi sus-ret umnogome mogao odrediti kona~ni ishodcijele akcije. U taboru HDZ-a, me|utim,vlada uvjerenje da se radi o Tihi}evom poli-ti~kom manevru kojim poku{ava zastra{itiDragana ^ovi}a i pridobiti ga za suradnju.Ovo uvjerenje temelji se na pretpostavci dadvije bo{nja~ke politi~ke partije, SDA iSBiH, ne mogu posti}i dogovor ni oko
jednog zajedni~kog politi~kog cilja.Donedavno, ta je ocjena bila posve utemelje-na, no tokom posljednjih nekoliko sedmica
primjetno je otapanje ledenih me|u-
strana~kih odnosa. Najve}e zasluge zazbli`avanje dvije najja~e bo{nja~ke partijepripadaju Dodiku i ^ovi}u, puno vi{e negoTihi}u i Silajd`i}u!
15.10.2009. I SLOBODN BOSN 15
TIHI] OKUPLJA NOVU PARLAMENTARNU VE]INU
Prema pouzdanim izvorima iz vrhadvije partije, doznajemo da su Tihi} i Ljubi}postigli visoku suglasnost oko glavnihpitanja koja }e se otvoriti tokom but-mirskih pregovora. Pored ostalog, slo`ilisu se da je potrebno redizajnirati tzv.entitetsko glasanje i to na taj na~in {to bise u Predstavni~kom domu odlu~ivaloprostom ve}inom dok bi u Domu narodasva tri nacionalna kluba imala mogu}nostupotrebe veta.
Tako|er, Tihi} i Ljubi} imaju podudarnomi{ljenje i oko ostanka OHR-a u BiH,
odnosno transformacije OHR-a u kance-lariju specijalnog izaslanika UN-a.Smatraju da OHR mora ostati u BiH svedok se ne uspostave efikasni institucional-
ni mehanizmi za deblokadu sistema.Ljubi} se zalo`io za teritorijalnipreustroj BiH kojim bi se dokinuo dvoen-titetski ustroj dr`ave i obezbijedila punajednakopravnost tri konstitutivna naroda.
I Tihi} i Ljubi} potpuno su suglasni daje potrebno hitno deblokirati rad VladeFederacije BiH i zapo~eti izgradnju ~etiridonice autoceste 5C, za koje je ranijeosiguran novac.
Dva st rana~ka rukovodstva napregovore su do{la u najja~em sastavu: uzLjubi}a su bili Martin Ragu`, Damir
Ljubi}, Rudo Vidovi} i Perica Jele~evi},dok su uz Tihi}a sjedili Asim Sarajli},Mustafa Mujezinovi}, Amir Zuki} iMirsad Kebo.
VISOKA SUGLASNOST TIHI]A I LJUBI]A
Hitno deblokirati federalnu Vladu
PRIBLI@ENI STAVOVIStrana~ke delegacije HDZ-a 1990 i SDA postigle su dogovor o svim klju~nim pitanjima
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
16/84
Nakon vi{ednevnog boravka uTurskoj i Estoniji, federalnog
premijera Mustafu Mujezinovi}apo povratku u BiH nisu, kako sunajavljivali, do~ekali nezado-
voljni zlatni ljiljani, ali jesu brojni prob-lemi; izvjestan ste~aj Naftnih terminalaFederacije BiH u Plo~ama, zaklju~akFederalnog parlamenta da se primanjadobitnika najve}ih ratnih priznanja ne}eumanjivati, kojim je u opasnost dovedenaran`man s MMF-om, salva kritika na
ra~un njegovog odlaska u Talin, na utak-micu nogometnih reprezentacija Estonije iBiH, zbog ~ega je postao jedan odnajtra`enijih politi~kih du`nosnika u BiH.Potom je premijer Mujezinovi}, zbog odlukeda samo nekoliko sati poslije dolaska uSarajevo sazove izvanrednu sjednicu Vlade,do{ao u sukob i sa svojim zamjenikom, ministromfinancija Vjekoslavom Bevandom. O svim
pote{ko}ama koje posljednjih mjesecioptere}uju Vladu Federacije BiH s premi-
jerom Mustafom Mujezinovi}em razgovaralismo u srijedu (14. oktobra), u pauzi zas-
jedanja Zastupni~kog doma Parlamenta
Federacije BiH.
Federalni ministar financija Vjeko-
slav Bevanda optu`io Vas je da ste u
ponedjeljak sazvali sjednicu Vlade bez nje-
gove suglasnosti i ranije dostavljenih
materi ala, odnosno, da ste prekr{ili Poslovnik
i Zakon o radu Vlade Federacije BiH.
Zna~i li to da je Vlada ponovno u krizi?
Ni{ta nije ura|eno protivno Pravilniku iZakonu, niti smatram da su doneseneodluke sporne. Ta~no je da smo morali rea-girati hitno, s obzirom na mogu}e pokretanjesta~aja u Naftnim terminalima FederacijeBiH, i svi su saglasni da smo dobro uradili.Uostalom, to potvr|uje i ju~era{nja sjedni-ca Vlade (u utorak, 13. oktobra, op.a.), nakojoj su svi zaklju~ci doneseni jednoglasnoi upu}eni Parlamentu. Jasno je da ima puno
politi~ke borbe, optu`ivanja, krivi~nih pri-java i meni se ~ini da je krivi~ne prijavepodnosio ko je god pro{ao kroz Naftne ter-minale. Niko, me|utim, nije ni optu`en, niosu|en, niti mi znamo {ta je nestalo. S
jedne strane imamo informacije da je firmau odli~nom stanju, da posluje pozitivno, a sdruge strane nas upozoravaju da je ra~un
blokiran. Onda imamo informacije da jedug u Naftnim terminalima Federacije BiHnastao u periodu od 2000. do 2002. godine,kada je firma poslovala u sastavuEnergopetrola. Moj je stav da situacijutrenutno rje{avamo, i smatram da smorije{ili problem pokretanja ste~aja. Neka
pravosudni organi rade svoj posao, ne smiju~ekati ni na Vladu Federacije BiH, ni naresornog ministra, a posebno ne na federa-lnog premijera. Jer ako premijer budeodre|ivao gdje }e se pokretati istrage, onda}e to biti katastrofa.
Jeste li Vi pitali ministra energije,
rudarstva i industrije Vahida He}u za{to se
~ekao posljednji trenutak za rje{avanje
problema u Naftnim terminalima koji traju
godinama?
On mi je odgovorio da su mu uTerminalima Plo~e krili te informacije i da
je tek nedavno saznao. Desetak dana nakon{to sam preuzeo du`nost premijera, me|ujednim od ve}ih problema koji me jedo~ekao bili su Naftni terminali i prvo {to
SLOBODN BOSN I 15.10.2009.16
ZA [TA (NI)JE KRIVA VLADA FEDERACIJE
Razgovarala: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
MUSTAFA MUJEZINOVI, predsjednik Vlade Federacije BiH, kojem je, netomnakon preuzimanja te dunosti, zapala neugodna zadaa da provede mjere tednje,naao se na udaru estokih kritika ratnih veterana, federalnih zastupnika i medija;
u razgovoru za SB federalni premijer je poruio da od smanjenja plaa Vladanee odustati, objasnio da financijski aranman s MMF-om nema alternative i
najavio uvoenje imovinskog cenzusa za sva socijalna i veteranska davanja
INTERVIEW
Mustafa Mujezinovi federalni premijer
Ako federalni premijer budeodre|ivao protiv koga }e se voditi
istraga, to }e biti katastrofa
NAKNADE ZLATNIMLJILJANIMA: PredstavniciSaveza su ak predloilida imovinski cenzus bude1.200 KM, to odgovara
jednoj i po prosjenojplati. Svi oni koji imaju
ispod tog iznosa, dobijalibi razliku do 1.200maraka.
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
17/84
15.10.2009. I SLOBODN BOSN 17
OTVORENO SA FEDERALNIM PREMIJEROM
FEDERALNI PREMIJERNA UDARU JAVNOSTIProtiv Mustafe Mujezinovi}a
zdru`eno su ustali ratni veterani,opozicija, pozicija i novinari
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
18/84
18
ZA [TA (NI)JE KRIVA VLADA FEDERACIJE
sam shvatio je da firma nema direktora.Zamolio sam ministra He}u da provede pro-ceduru izbora direktora, koja traje vi{e oddva mjeseca iz tog razloga {to kandidati ilinisu kompetentni, ili su ranije ve} bili nanekim funkcijama u Naftnim terminalima.
Moj je prijedlog da se dovedu potpuno noviljudi i u Terminale Federacije BiH i uNaftne terminale FBiH, jer jedino oni mogustvari izvesti na ~istac.
KANTONALNE VLADE SU
NAS IZNEVJERILE
Na posljednjoj sjednici Vlade Fede-
racije BiH ponovno je razmatran status
stand-by aran`mana s Me|unarodnim
mone arnim fondom u kontekstu najavlj-
enih u{teda. [to je, konkretno, zaklju~eno?
Mi moramo provesti umanjenja, jer jeto, jednostavno, uslov bez kojeg se ne
mo`e. Imamo problem s presudamaOp}inskog suda u Sarajevu koje se odnosena kona~ne isplate plata, a one }e biti kadase usvoji zakon o platama, ili kada se done-su druge mjere koje }e ovo pitanje reguli-rati. Na`alost, kantonalne vlade su iznevjerile,nisu imale snage i hrabrosti da daju saglas-nost na aneks kolektivnog ugovora. Dakle,imamo apsurdnu situaciju da su usvojeni
bud`eti, smanjene su stavke za plate, a nikonema hrabrosti da umanji plate. Svi suumanjili tople obroke, regrese i ostaladavanja koja nemaju karakter plata,me|utim, mora se i}i i u redukcije plata, jer
mora postojati solidarnost i jednak pristupna svim nivoima. Sada tra`imo drugemodalitete kojima }emo pravno reguliratiovo pitanje. Sudske odluke se ne komentira-
ju, ali je Sud, zasigurno, duboko u sukobuinteresa i mislim da svoj status ne trebajurje{avati na ovaj na~in. Pomo} koju dobi-
jamo od MMF-a nije mala, ona je gotovobesplatna. Ljudi ne znaju da smo dobilisredstva kojima smo platili ranije dugove idobili jednu odgodu otplate tih dugova. Tonije novo zadu`ivanje, tim smo paramavratili stare dugove, a onda smo bili umogu}nosti da teku}e prilive stavimo u
funkciju izmirivanja teku}ih obaveza.
Zna~i li to da }e naknade dobitnicima
najve}ih ratnih priznanja ipak biti umanjene
za deset posto?
Ja sam pro{log mjeseca imao sastanak spredstavnicima Saveza dobitnika najve}ihratnih priznanja i gotovo smo se bili dogovo-rili da se Zakon o posebnim pravima dobit-nika ratnih priznanja ne treba ukidati, po{tose kod nas medalja ne priznaje kao medaljaukoliko iza nje ne stoji novac. O tome smoobavijestili Svjetsku banku, s tim da, ako`elimo nastaviti saradnju, moramo izvr{itiodre|ene redukcije, odnosno, da naknade nedobijaju ljudi koji su izuzetno dobrosituirani i imaju primanja preko odre|enog
Stalno govorite o u{tedama, aliste, ipak, izdvojili 114.000 KM za pomo}Nogometnom savezu BiH, odnosno,iznajmljivanje ~arter-leta za Estonijukojim ste u Talin oti{li Vi, ministri Nail[e}kanovi}, Gavrilo Grahovac, Senad[epi}, zbog ~ega ste u medijima o{trokritizirani?
Novinarima treba tema. Me|utim, istimtim avionom su putovali i novinari, mislimda ih je bilo vi{e od dvadeset, ali oni nesmatraju da je to neki poklon.
Moje kolege iz Slobodne Bosne suu Estoniju putovali o svom tro{ku.Za{to i Vi i Va{e kolege ministri nistesami platili aran`man koji su nudile tur-isti~ke agencije?
Platio sam hotelski ra~un koji je bio vrlo
visok. Ja sam putovao kao federalni premi-jer koji daje podr{ku nogometnojreprezentaciji svoje zemlje, tako|er sam
se susreo s predsjednikom Estonije i biosam gost Ministarstva vanjskih poslova,gdje smo dogovorili privrednu konferencijunaredne godine. A Vi isto pitanje mo`etepostaviti novinskim redakcijama, za{to onenisu platile za svoje novinare? Vjerujem dasu gra|ani apsolutno saglasni da na{ureprezentaciju treba pomo}i. Moralnapodr{ka ne zna~i ni{ta, i kada smo sepojavili s prijedlogom da im platimo avion,oni su prvi put osjetili da imaju podr{kudr`ave. Ja }u pretrpjeti kritike, ali mislim daje to puno va`nije. Ako se na{areprezentacije plasira na Svjetsko prvenst-vo, vi{e im ne}e trebati nov~ana pomo},ali bi bilo dobro da fudbalerima, prije nego{to krenu na Prvenstvo, barem uru~imodiplomatske paso{e. Apelujemo naMinistarstvo civilnih poslova, Ministarstvo
vanjskih poslova i Predsjedni{tvo BiH da otome razmisle, da na{i fudbaleri budu na{inajbolji ambasadori.
IMA LI PREMIJERA U AVIONU
Vlada FBiH platila je avionske kartei za vie od dvadeset novinara
SLOBODN BOSN I 15.10.2009.
KONTRADIKTORNE INFORMACIJE: S jedne straneimamo informacije da je firma u odlinom stanju, daposluje pozitivno, a s druge strane nas upozoravaju da
je raun blokiran
SMETNJEU KOMUNIKACIJIFederalni ministar financija
Vjekoslav Bevanda optu`ioje premijera da je prekr{ioPoslovnik i Zakon o raduVlade FBiH
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
19/84
15.10.2009. I SLOBODN BOSN 19
OTVORENO SA FEDERALNIM PREMIJEROM
imovinskog cenzusa, ili dobijaju primanja
iz tri ili vi{e izvora. Predstavnici Saveza su~ak predlo`ili da imovinski cenzus bude1.200 KM, {to odgovara jednoj i po pros-
je~noj plati. Svi oni koji imaju ispod tog
iznosa, dobijali bi razliku do 1.200 maraka.
Mi, ipak, moramo voditi ra~una o porodica-ma poginulih boraca, i mislim da nije red daneko ko ima mjese~na primanja od ~etiri ili
pet hiljada KM, ili veliki biznis, sada iz
bu d` et a do bij a i 30 0 il i 40 0 KM.Istovremeno imamo jako puno stanovni{tvakoje je u stanju te{ke materijalne potrebe,moramo se i o njima pobrinuti. Moramodonijeti zakone o imovinskom cenzusu,utvrditi {ta je ekstremno siroma{tvo, utvrdi-
ti prag za civilna davanja, ali i veteranskadavanja.
Da, ali Vas, kao ni druge ministre iz
SDA u Vladi Federacije BiH, prije desetak
dana, nisu podr`ale ~ak ni strana~ke kolege
u federalnom Parlamentu?
Postavite se u poziciju poslanika u timokolnostima, kako biste Vi glasali? Na sjed-nici Parlamenta u utorak su dominiralami{ljenja da se dobitnici najve}ih ratnih
priznanja ne smiju zaboraviti, da se morajuza{titi oni koji imaju malo, ali da se morajuizna}i rje{enja kako naknade ne bi dobijali i
oni koji imaju puno.
KOLAPS FEDERALNOG BUD@ETA
Ministar financija Vjekoslav Bevanda
je upozorio da }e, ukoliko aran`man s
MMF-om bude ugro`en, tra`iti novi rebala-
ns prora~una koji bi bio manji za 123 milijuna
KM. Kakva je Va{a procjena, {to se mo`e
desiti ako Federacija BiH ostane bez sred-
stava MMF-a?
Upravo to {to govori ministar finansija.Vlada je jednoglasna da odustajanje odu{teda i reformi zna~i NE stand-byaran`manu i umanjenje bud`eta za 318 milionaKM, probleme s komercijalnim bankama,drugim entitetom, probleme na dr`avnomnivou. I vi{e ne bismo razgovarali o uman-
jenju primanja za deset posto, ve} za 30 ili40 posto, jer jednostavno u bud`etu ne bi
bilo sredstava.
Ranije ste izjavili da bi u pitanje do{la
i isplata mirovina...
Mislim da bud`et ne bi mogao servisira-ti davanja za izuzetne penzije. Zato jaka`em i poziciji i opoziciji da }e svi proble-mi koje mi danas ne rije{imo u duplo goremobliku do~ekati novu vladu i da barem jo{{est-sedam mjeseci, ne smijemo razmi{ljati
populisti~ki. Morate znati da nam Svjetskabanka nudi 100 miliona KM koji ne morajubiti iskori{teni kao pomo} bud`etima. Na{je plan da ta sredstva usmjerimo u razvojneprojekte.
Koji su to konkretno razvojni projekti?
Mala i srednja preduze}a u kojima semo`e zaposliti najvi{e ljudi. Tako bi rije{ili
problem pomo}i demobilisanim neza-poslenim borcima koja je tako|er iznu|ena,a poslije vi{estruko zloupotrijebljena, jer su
ljudi davali otkaze da bi primali naknade, aonda radili na crno. Ho}e li ministar za pitanja branitelja
Zahid Crnki} biti smijenjen, {to je, tako|er,
SMJENA ZAHIDA CRNKIA: Ministar Crnki dobroradi, u korist borake populacije, on je bio na eluekipe koja je razgovarala s predstavnicimaSvjetske banke
DUGOGODI[NJAPODR[KA SDAAlija Izetbegovi} iMustafa Mujezinovi}
POSLJEDNJE
UPOZORENJEUkoliko mjere u{tede ne buduprovedene, pla}e bud`etskim
korisnicima bit }e umanjene za 40 posto
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
20/84
SLOBODN BOSN I 15.10.2009.20
ZA [TA (NI)JE KRIVA VLADA FEDERACIJE
jedan od zahtjeva zlatnih ljiljana koji su
prihvatili federalni zastupnici?
Njemu je preporu~eno da podneseostavku, ali ne samo Crnki}u nego i nekimdrugim ministrima. Ministar Crnki} dobroradi, u korist bora~ke populacije, on je bio
na ~elu ekipe koja je razgovarala s pred-stavnicima Svjetske banke i isposlovao dase ne ukida Zakon o pravima dobitnika rat-nih priznanja, jasno im precizirao okolnostii na{e interese.
Kada ste imenovani za federalnog
premijera, kao prioritete u svom radu naveli
ste, izme|u ostalog, i ubrzanu privatizaciju
velikih poduze}a. No, ~ini se kako su
konkretni rezultati izostali.
Federalna Agencija za privatizaciju je,po na{em nalogu, pripremila plan i pro-gram, i ja ~ekam da nam dostave taj doku-
ment, jer ne mo`e Vlada raditi umjesto njih.Prema posljednjim informacijama, plan pri-vatizacije je pripremljen, {to ne zna~i da }ese raditi po svaku cijenu, nego po principi-
ma koji ne}e dozvoliti otu|ivanje i obezvrij-
e|ivanje imovine, otpu{tanje radnika...
SDA NIJE JEDNOUMNA STRANKA
Koja poduze}a prva idu na prodaju?
Jedan od visokih prioriteta je Aluminij i mis-lim da tu imamo i saglasnost rukovodstva kom-
panije. Tako|er smatram da je Energoinvestne{to najvrednije {to imamo. Na`alost, Energo-invest ne donosi dobit, pa nema dimenziju vri-
jednosti poput telekoma, elektroprivreda, koja zasada ne bi trebalo prodavati.
Imate li punu podr{ku Stranke demo-
kratske akcije?Imam. Ne moramo se slagati u svemu,normalno je da bude i razli~itih tonova, nisusvi jednako zainteresirani za odre|ena pitanja.
Ne pla{ite se da }e se ponoviti situaci-
ja kao s Va{im prethodnikom Ned`adom
Brankovi}em koji je imao opoziciju i me|u
strana~kim kolegama u Vladi i u
Parlamentu?
Morate nam dozvoliti da nismo jed-noumni i da imamo razli~ita mi{ljenja.
Nakon povratka iz Turske ste izjavili
kako ste imali uspje{ne kontakte s najvi{im
turskim politi~kim du`nosnicima i brojnim
biznismenima. Mogu li se uskoro o~ekivati
konkretni rezultati Va{ih susreta?
Razgovarao sam s turskim premi-jerom Recepom Tayyipom Erdoganom,
na{im ljudima-biznismenima koji tamo`ive, i od kojih su neki ve} investiralinovac u BiH, a imaju dosta ambiciozne
planove. Dobili smo punu podr{ku VladeTurske, oni su od nas tra`ili konkretne pro-
jekte i mi smo im ponudili da kreditirajubilo koju dionicu na autoputu, ili na region-alnim putevima, kao i da se prijave na ten-dere za gradnju hidroelektrana. Nakon polasata premijer Erdogan je na{ao dvadesetturskih kompanija koje mogu ponuditi i
kredite i izvo|enje radova. Budu}i dasaradnja nije mogu}a bez dogovora dvijedr`avne vlade, nadamo se da }e zajedni~kisusreti biti realizirani {to prije.
Kada }e biti imenovan novi mini-star prostornog ure|enja?
To morate pitati predsjednicu FederacijeBiH Borjanu Kri{to, jer ona imenovanjenovog ministra, bez ikakvog upori{ta, jo{nije dala u proceduru. Znam da je punokadrovskih rje{enja blokirano i moj jesljede}i zadatak da taj problem rije{imo posvaku cijenu, pa ~ak i ako ne budemo imalisaglasnosti strana~kih kadrovskih komisija.Nastojat }emo da unutar Vlade izna|emo
rje{enja {to je, na kraju krajeva, na{ formal-ni zadatak. Znam da je kadrovska politika
politika svih politika, ali do kraja mjesecamoramo donijeti odluke.
Da li je istina da je predsjednicaFederacije BiH Borjana Kri{to imeno-vanje novog ministra prostornog ure-|enja uvjetovala podr{kom SDA zaizbor novog direktora Hrvatskih teleko-munikacija Mostar?
Ne znam, ali problemi s imenovanjimapostoje. Me|utim, ovakva situacija ne mo`e
vje~no trajati i mi smo u nekim slu~ajevima,gdje je stanje bilo kriti~no, morali reagirati.
KADROVSKA SPORENJA
Imenovanje ministra prostornog
ureenja blokirala je Borjana Krito
APSURDNA SITUACIJA:Naalost, kantonalnevlade su iznevjerile, nisuimale snage i hrabrosti dadaju saglasnost na aneks
kolektivnog ugovora.Dakle, imamo apsurdnusituaciju da su usvojenibudeti, smanjene sustavke za plate, a nikonema hrabrosti daumanji plate PO ^IJEM DIKTATU
RADI BORJANA KRI[TOPredsjednica Federacije BiH
protiv federalne Vlade
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
21/84
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
22/84
Borci Armije BiH su `ene u bor-
benim redovima zvali Amazonke.Bilo je to ime, bar tako legendaka`e, iznimno hrabrih anti~kih`ena-ratnika. Uzeti pu{ku i i}i u
rat a da uop{te ne mora{ jer si `ena,
zavre|uje posebno po{tivanje, komentar jejednog biv{eg borca Armije BiH dok nampoku{ava pomo}i da saznamo adrese ~etirijedine pre`ivjele Amazonke, koje su zaposebnu hrabrost tokom rata odlikovanenajvi{im ratnim priznanjem Zlatnim ljilj-anom. Poslije dugog tra`enja pronalaziadrese Zlate Gazibare, Aide Zuko, D`evadeTataragi}-[ljivo i Fadile Por~i}. Jedino sove ~etiri `ene nemaju ba{ mnogo kontaka-ta, jer nikada ni{ta ne tra`e, u sjedi{taUdru`enja Zlatnih ljiljana skoro i ne dolaze,nikada se nina{ta ne `ale...
U RATU SMO BILI MNOGO BOLJI LJUDI
Fadilu Por~i} prona{li smo u Biha}u.@ivi sama u stanu koji joj je dodijelilo biv{eMinistarstvo odbrane FBiH. K}erka, zet i
dva unuka su nakon rata odselili uSingapur. Nedavno je proslavila 50.ro|endan, na`alost, u bolesni~koj postelji
jer su ~etiri ratne godine provedene uvla`nim zemunicama ostavile posljedice.Pet puta je ranjena, u tijelu jo{ uvijek ima17 gelera. Ljekari su joj prije nekolikogodina dijagnosticirali rijetko oboljenjeHepatitis G1, te{ko oboljenje jetre... Zaizuzetnu hrabrost tokom rata, bore}i se samomcima u Izvi|a~ko-diverzantskoj jedini-ci Tigrovi, 502. vite{ke brigade odlikovana
je najvi{im ratnim priznanjem, Zlatnimljiljanom. Ne razmi{ljam mnogo o
zaslugama i pro{losti. Kad sam se
priklju~ila Armiji BiH, smatrala sam to
svojom obavezom. Danas imam druge
brige, bolest me ubija. Zbog lo{eg imuno-
SLOBODN BOSN I 15.10.2009.22
@ENE ZLATNI LJILJANI
Pi{e: NERMINA [UNJ
Nekadanji borci naprvim borbenim linijama,etiri jedine preivjeleene u BiH odlikovanenajviim ratnimpriznanjem Zlatni ljiljan,ZLATA GAZIBARA,AIDA ZUKO, DEVADATATARAGI-LJIVO IFADILA PORI danasvode svoje bitke
KAKO @IVE BOSAD`evada Tataragi}-[ljivo ne `eli se
vra}ati u rodnu Fo~u, Zlata Gazibarazauvijek napustila BiH
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
23/84
lo{kog sistema ~esto gubim svijest. Strah
me je samo da mi se to ne desi dok sam
sama u stanu, ka`e Fadila Por~i}. Moji iz
Udru`enja Zlatnih ljiljana brinu o meni.
Do|u, obi|u me...
U Biha} je `ivotni put odveo po~etkom1992. godine i odmah se dobrovoljno pri-
javila za anga`man u Armiji BiH. Htjela je~ak biti me|u prvima, s diverzantima iz
jedinice Tigrovi. Ro|ena sam u
Bosanskom Petrovcu, ali sam godinama
`ivjela u Vukovaru. Zato mene nisu zvali
Amazonka ve} Vukovar~anka. Momci iz
jedinice ophodili su se prema meni kao
prema majci jer sam bila najstarija u jedini-
ci. Na`alost, od nas 117, danas nas je samo
sedmero `ivo. Ka`e da ne razmi{lja
mnogo o ukupnoj situciji u kojoj se nalazibiv{a bora~ka populacija jer joj je `ivotponovo nametnuo neke nove brige. Pa ipak,osim {to je spomenula da joj nedostaje
15.10.2009. I SLOBODN BOSN 23
^ETIRI PRE@IVJELE HEROINE
Sanjanka Zlata Gazibara, jedna od~etiri dobitnice Zlatnog ljiljana, vi{e ne`ivi u Starom Majdanu u SanskomMostu. Odlu~ila je napustiti BiH i od2000. godine `ivi u Sloveniji. Zapravo,njeni suborci je od tada vi{e nikada nisuvidjeli. U odjelu Ministarstva za bora~ka
pitanja USK su nam samo ustupili tele-fonski broj koji im je ostavila prije devetgodina. Glas sa snimka slovena~kogtelefonskog operatera nam ka`e da tajbroj telefona vi{e ne postoji. U porodiciGazibara, koja `ivi na Bledu, ka`u namda su ~uli za Zlatu, ali da nemaju kon-takta s njom. Zlata Gazibara ro|ena je1957. godine u Sanskom Mostu. Bila jepripadnica 108. motorizovane brigadePetog korpusa a za posebnu hrabrost idoprinos odbrani BiH od agresije, Zlatniljiljan joj je dodijeljen 1994. godine.
KRAJI[KINJA U SLOVENIJI
Niko ne zna
gdje ivi hrabraSanjanka ZlataGazibara
SKE AMAZONKE
MIRNODOPSKE BITKE
Upe~atljive pri~e o `ivotnimputevima `ena odlikovanihnajvi{im ratnim priznanjem
u BiH, Zlatnim ljiljanom
LJILJAN IZ SANSKOG MOSTAZlata Gazibara bila je pripadnica slavnekraji{ke 108. motorizovane brigade
LJILJAN IZ SANSKOG MOSTAZlata Gazibara bila je pripadnica slavnekraji{ke 108. motorizovane brigade
Foto:MilutinStoj~evi}
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
24/84
novca za posebne medicinske terapije uinostranstvu, niti jednom rje~ju se nije
po`alila na odnos dru{tva prema nosiocimanajvi{ih ratnih priznanja, bar ne prema njoj.Vjerujem da ne}e biti problema ni sa
pravnom procedurom oko stana koji sam
dobila od FMO-a i da mogu smatrati da je
moje stambeno pitanje rije{eno. Imam
vojnu penziju, koju sam stekla pod posebnim
uvjetima. Ne mogu re}i da nisam zbrinuta.
Ne mogu re}i ni da ljudi ne cijene dovoljno
moj ratni anga`man. Jedino {to mi nedosta-
je je novac za neophodnu terapiju u Italiji
za koju ljekari tvrde da bi mi pomogla.
Treba mi za nekoliko dana boravka u Italiji
oko 6.000 eura. Fadilina borba sa te{kombole{}u po~ela jo{ 1995. ali joj se zdra -vstveno stanje pogor{alo u ljeto 2006.
godine. Tada je, ali samo nakratko, pri~a oFadili bila tema nekoliko novina u BiH ito tokom dva i po mjeseca lije~enja naInfektivnom odjeljenju Klini~kogcentra Univerziteta u Sarajevu.
Danas 45-godi{njakinja, D`evadaTataragi}-Tre{njo stopostotni jeratni vojni invalid. Ro|ena jeFo~anka, ali ka`e da nikada nakon ratanije oti{la u svoj rodni grad. Kad sampobjegla iz Fo~e 92., put me je doveo u
sarajevsko naselje Hrasnica. Bila sam
sama, moja je porodica bila rasuta po BiH.
Radila sam pred rat u vi{egradskom
Zavodu za djecu zaostalu u mentalnom
razvoju. Tamo sam stekla iskustvo medi-
cinske sestre. Po{to sam samo razmi{ljala o
tome kako da se vratim u Fo~u, odmah sam
se priklju~ila Armiji jer sam mislila da je to
jedino {to u tom trenutku treba da u~inim,
da pomognem da se rat {to prije okon~a.Nikada, ka`e, nije razmi{ljala o tome da biza nju rat mogao biti okon~an ve} 1993.godine.
RO\ENJE K]ERKE JE MOJA
NAJVE]A NAGRADA
Kao medicinska sestra u Diverzanstsko-izvi|a~kom odredu Fikro, u ljeto 1993.godine te{ko je ranjena u eksploziji granate
podno Igmana. Tek od njenih suboraca}emo saznati, jer je te detalje tokom razgov-ora izostavila, da je neposredno prije ranja-vanja u augustu D`evada oti{la tri kilometraduboko u neprijateljsku teritoriju da
pomogne ranjenom borcu Armije BiH.Nikome do danas nije jasno kako je ova`ena nje`ne gra|e na svojim ple}ima uspjela
donijeti ranjenika u krug hrasni~ke fabrikeFamos. Krenula je ponovo po drugog ran-jenog. Na`alost, tada su suborci morali oti}ida donesu D`evadu. Probudila sam se ubolnici u Konjicu. Potom su me prevezli u
Split pa u Njema~ku, Tursku, [vicarsku...
Kraj rata sam do~ekala u bolni~koj postelji.
Ljekari su mi jedva spasili noge od
amputacije, ali za moju ruku nije bilo spasa.
U Sarajevo sam se vratila 1994. godine.Nakon rata je D`evada odlu~ila ostati u
Hrasnici. U okviru jednog od programaMinistarstva za bora~ka pitanja KantonaSarajevo, dobila je stan na Gorici, ali ga je
zamijenila za stan u Hrasnici kako bi ostalada `ivi u naselju u kojem je uto~i{te na{la1992. godine. Zadovoljna sam. Imam pen-ziju, nov~anu naknadu za Zlatni ljiljan.
Vidje}emo jo{ {ta }e biti s tim. Imam stan.
Zaista ne mogu re}i da sam u ovom dru{tvu
zapostavljena u bilo kom smislu. Potpunose, ka`e, posvetila privatnom `ivotu. Bila jeizuzetno nepovjerljiva i dugo je razmi{ljalada li da uop}e pristane na razgovor. @elim`ivjeti svoj `ivot u miru. Imam k}erku od 11
godina. To je moja najve}a nagrada. Nakon
dugotrajnog lije~enja opet sam morala vodi-
ti bitku da rodim moju djevoj~icu. Imala
sam mnogo komplikacija zbog posljedica
ranjavanja, ali i gre{ke ljekara jer su mi
tokom transfuzije dali pogre{nu krv.K}erka D`evade Tataragi}-Tre{njo
je od u~iteljice u {koli saznala dajoj je majka Zlatni ljiljan. Nisamjoj nikada mnogo pri~ala o ratu, tek
koliko je potrebno da zna {ta se
doga|alo. Ne `elim da dijete zamaram
pro{lo{}u. Jedino {to pri~am su anegdote
zbog kojih se i danas nasmijemo. Mo`da
nakon svega zvu~i ~udno, ali imam mnogo
lijepih uspomena iz rata. Bili smo tada
puno, puno bolji ljudi. Nikada ne}u zabo-
raviti medicinsku sestru u Splitu koja mi je
preko {tele nabavljala lijekove iz Karitasa.
Ne}u zaboraviti ni novinarku Dinu, zabo-
SLOBODN BOSN I 15.10.2009.24
@ENE ZLATNI LJILJANI
NADLJUDSKA SNAGA: Nikome do danas nije jasnokako je ova ena njene grae na svojim pleima uspjeladonijeti ranjenika u krug hrasnike fabrike Famos.Krenula je ponovo po drugog ranjenog. Naalost, tadasu suborci morali otii da donesu Devadu
MOJA @IVOTNA PRI^AD`evada Tataragi}-Tre{njose nakon ratnog spa{avanjaranjenika, godinama moraboriti za svoje zdravlje
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
25/84
ravih joj prezime, koja je tada pisala za
~asopis Una. Obilazila me je i pazila kao
ro|enu sestru.Voljela bih znati gdje je, da li
je uop}e `iva. Ispri~ala nam je i nekolikoratnih nesta{luka njenih kolega uHrasnici. Jedan je od diverzanata ~ak uspionekom izbjeglici, koji nije znao da je u tojzgradi smje{tena zgrada komande uHrasnici, prodati iscjepana drva slo`ena
pred ulazom. Jadan ~ovjek, po dogovoru,do{ao da vozi drva, me|utim, {alu je shva-
tio tek kad zamalo nije bio uhap{en.U sarajevskoj op}ini Ilid`a danas `ivi
jo{ jedna dobitnica Zlatnog ljiljana, 39-
godi{nja Sarajka Aida Zuko. Od kanton-alnog Ministarstva za bora~ka pitanja dobi-la je stan u sarajevskom naselju Bu~aPotok, ali trenutno brine o bolesnoj majcina Ilid`i. Neka vam D`evada sve ka`e omeni. Nisam vam ja za pri~u za novine.
Hajde, pri~a}emo neki drugi dan, kazalaje tokom telefonskog razgovora AidaZuko, nakon brojnih na{ih i D`evadinihmolbi da razgovaramo. Aida se po~etkomagresije na BiH priklju~ila sarajevskoj
jedinici HVO-a Kralj Tvrtko. Za izuzetnuhrabrost, Zlatni ljiljan joj je dodijeljen1996. godine. Prije nekoliko godina su uSarajevo dolazili neki strani novinari.Razgovarali su s D`evadom i Aidom, uzeli
im ono malo ratnih fotografija {to su imalei nikada se vi{e nisu javili. Poja{njava namD`evada da Aida nije imala ba{ prijatnoiskustvo tokom tog intervjua i da je zatotoliko nepovjerljiva. Aida Zuko ovih danaide i na neke terapije. Ima dva gelera u
predjelu glave. Trpi velike bolove. Ali,ka`u njeni poznanici, nikada se i niza{to ne`ali. @ivi od nov~anih naknada za invalid-nost, nov~ane naknade za Zlatni ljiljan.
Navodno je njen kom{ija na Ilid`i, pjeva~[erif Konjevi}, kada je ~uo za Aidu, poz-vao da ~uva njegovog sina. Aida Zuko itako zara|uje za `ivot, ali niko vi{e ne
vjeruje da je za posao motivira plata. Volida se brine o drugima, posebno o djeci,ka`e o Aidi D`evada, ali ne voli kada otome treba da pri~a.
15.10.2009. I SLOBODN BOSN25
^ETIRI PRE@IVJELE HEROINE
Od 5.600 `ena, koliko ih je premazvani~nim evidencijama bilo anga`irano uArmiji BiH tokom rata, devet `ena jeposthumno odlikovano najvi{im vojnim ipolicijskim priznanjima. @ene zlatni ljiljanisu: Emira Ba{i}, Nevzeta Sefer, MevlidaEl~i}, Kornelija Juri}, Atifa Karali},Razija Meri}, Indira Pjani}. FadilaOd`akovi} @uta i Edina ^amd`i} su
pored Zlatnog ljiljana posthumno odliko-vane i Ordenom zlatnog grba sama~evima, odnosno Medaljom za
POSTHUMNA ODLIKOVANJA
ene ljiljani kojih vie nema
DJELA SVE KAU: Neka vam Devadasve kae o meni. Nisam vam ja za priuza novine. Hajde, priaemo neki drugidan, kazala je tokom telefonskograzgovora Aida Zuko, nakon brojnih naihi Devadinih molbi da razgovaramo
HRABRASARAJKAAida Zuko
UVIJEK NA PRVOJLINIJI ODBRANEFadila Por~i}, ratovala je rameuz rame sa momcima iz slavnekraji{ke diverzantske jedinice Tigrovi
ZVALI SU IH AMAZONKEU Armiji Bosne i Hercegovine je tokom rata bilo anga`irano 5.600 `ena; trinaest ih je odlikovano najvi{im ratnim priznanjem, Zlatni ljiljan
@IVOT ZA ODBRANU SARAJEVAFadila Od`akovi} @uta poginula je na@u~i, u septembru 1992. godine
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
26/84
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
27/84
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
28/84
Golemi dio bo{nja~ke javnosti svelikom skepsom do~ekao je novidiplomatski anga`man CarlaBildta u BiH, makar bio upako-van u ameri~ko-evropsko partner-
stvo. [vedskog diplomatu bije glas da jeprosrpski orijentiran a takav imid` stekao
je davno, prije petnaestak godina, kada je udecembru 1995. godine imenovan za prvogvisokog predstavnika u BiH. Manje je va`no
je li ovaj imid` zasnovan na predrasudamaili na ~injenicama jer je ionako u politici per-cepcija va`nija od ~injenica. A percepcijaCarla Bildta izrazito je nepovoljna, i te{ko da
bi se prona{ao ijedan bo{nja~ki politi~ar kojibi posvjedo~io suprotno.
UTICAJ SUPRUGE
Prili~no nepovoljnoj bo{nja~koj percep-ciji Bildta pridonijela je i njegova suprugaAna Maria Corazza, zastupnica Evropskenarodne stranke u Evropskom parlamentu,koja se u nekoliko navrata vrlo gorljivozalagala protiv ukidanja viznog re`ima zagra|ane BiH. [vedski diplomata Bildt i AnaMaria Corazza upoznali su se prije petnaes-tak godina u Sarajevu, kada je Bildt biovisoki predstavnik u BiH a Ana Maria
Corazza radila u tada{njem uredu WilliamaEagletona u Sarajevu. Rije~ je o uredu koji
je formiran 1994. godine sa zadatkom dapripremi projekte postratne rekonstrukcije i
obnove Sarajeva. Nakon rata, ovaj je uredrasformiran a njegovu ulogu preuzela jeSvjetska banka. Carl Bildt i Ana MariaCorazza vjen~ali su se prije 11 godina, uoktobru 1998. godine, upravo u Sarajevu.
O uticaju Ane Marie Corazza na obliko-vanje politike Carla Bildta postoje razli~itanaga|anja, ali se golema ve}ina sla`e dasupru`nici tijesno koordiniraju politi~ke
poteze. Rasprostranjeno je mi{ljenje da jeizostanak BiH s liste balkanskih dr`avakojima }e do kraja godine biti ukinute vize
polit i~ki mamac Carla Bildta kojimnamjerava privoljeti bo{nja~ke politi~ke
lidere na suradnju i popu{tanje.Bildtov imid` dodatno je pogor{an ubrutalnoj medijskoj kampanji koja jeo~igledno inspirirana u krugovima Bildtovih
SLOBODN BOSN I 15.10.2009.28
BUTMIRSKI PREGOVORI
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Prvi krug butmirskih pregovora protekao je u atmosferi nepovjerenja bonjakihpolitiara prema namjerama vedskog diplomate Carla Bildta; Slobodna Bosna
otkriva zato je Bildtu stalo do uspjeha pregovora u BiH i zato bonjakipolitiari s vie povjerenja trebaju prii ameriko-evropskom paketu reformi
BEZ USPJEHA U BUTMIRU, BILDT
SARAJEVSKA LJUBAV[vedski ministar diplomatije Carl Bildt iAna Maria Corazza upoznali su se ivjen~ali u Sarajevu 1988. godine
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
29/84
potencijalnih rivala u utrci za mjesto prvog{efa evropske diplomatije.
TRKA EVROPSKIH ASOVA
Aktuelni predstavnik Evropske unije zavanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana
namjerava se povu}i do kraja godine, a kaojedan od najozbiljnijih kandidata za nasljed-nika Solane spominje se upravo {vedskidiplomata Carl Bildt. U me|uvremenu, tre-
bao bi na snagu stupiti Lisabonski sporazumkojim }e dodatno dobiti na va`nosti sada{njaSolanina funkcija. Solanin nasljednik bit }e
prvi {ef EU diplomatije i ~lan Evropskekomisje, dakle izvr{ne vlasti EU-a, koja bi udalekoj budu}nosti trebala prerasti u evropskivladu. Rije~ je dakle o jednoj od najatrak-tivnijih funkcija u EU pa je posve razumlji-vo {to se za ovu funkciju natje~u najja~iasovi evropske diplomatske nomenklature,
poput biv{eg premijera Belgije GuyaVerhostada, ili njema~kog ministra vanjskih
poslova Waltera Steinmeiera. U takvojkonkurenciji, Carl Bildt nema prevelikeizglede na uspjeh, osim u slu~aju da
Evropljane zadivi nekim velikim diplo-matskim uspjehom, da postigne uspjeh une~emu {to izgleda tako beznade`no kakodanas u o~ima Evrope izgleda slu~aj BiH.
Bildtu je dakle prijeko potreban uspjehu BiH, a BiH je prijeko potreban izlazak izdugogodi{nje agonije.
Stoga bi bo{nja~ki politi~ari s puno vi{eentuzijazma trebali pri}i butmirskim pre-govorima i iskoristiti Bildtovu `arku `eljuda zabilje`i diplomatski uspjeh. To, dakako,ne isklju~uje oprez prema Carlu Bildtu injegovim ponudama, ali podrazumijeva
puno vi{e povjerenja u ameri~ko-evropski
paket reformi.Sli~na prilika ne}e se tako skoro
ukazati.
29
EMA [ANSU ZAMIJENITI SOLANU
15.10.2009. I SLOBODN BOSN
NEPOVOLJAN IMID:vedskog diplomatu bijeglas da je prosrpskiorijentiran a takav imidstekao je davno, prijepetnaestak godina, kada
je u decembru 1995.godine imenovan zaprvog visokogpredstavnika u BiH
BO[NJA^KI LIDERI NE VJERUJU BILDTU
EVROPSKI TUTORI BiHOllie Rehn, komesar EU zapro{irenje, i Carl Bildt, ministar
inostranih poslova [vedske
PRED PO^ETAKPREGOVORA NA BUTMIRU
Iskusni diplomatski vuk HarisSilajd`i} ve} deceniju i po u
permanentnom je sukobu sa CarlomBildtom
PRED PO^ETAKPREGOVORA NA BUTMIRU
Iskusni diplomatski vuk HarisSilajd`i} ve} deceniju i po u
permanentnom je sukobu sa CarlomBildtom
BO[NJA^KI LIDER, ILIJEDAN OD PREGOVARA^A UIME BO[NJAKA
Sulejman Tihi}
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
30/84
Ako je suditi prema popisu nekretnina uvlasni{tvu u`e i {ire obitelji Dragana^ovi}a, lider HDZ-a BiH nije samo
bri`an zet, nego i vrlo dare`ljiv punac.Nakon {to je na ime oca njegove suprugeBernardice ^ovi}, skromnog mostarskog
penzionera Blage Prskala, s mjese~nommirovinom manjom od 400 KM, ljetos umjestu Podaci na Makarskoj rivijeri kupio
prostranu vilu vrijednu 320.000 eura (blizu640.000 KM!), ^ovi} je i budu}em zetuMariju Krezi}u, nedavno, darivao kafi}Langkawlu strogom centru Mostara.
Mario Krezi} je dugogodi{nji mladi}^ovi}eve mla|e k}erke Sanje i do sada,koliko je poznato, nije imao ~ak ni stalnogzaposlenje, a kamoli oko pola milijuna
maraka, koliko je, navodno, pla}en kafi} iluksuzni inventar kojim je, naknadno, pouzoru na sli~ne objekte u Be~u, opremljencijeli prostor. Kako, istodobno, Krezi}
poti~e iz skromne obitelji - otac mu jevoza~ u Hitnoj pomo}i a majka radnica umostarskoj tiskari Fram Ziral, jasno je daiza njegovog naglog poslovnog usponastoji vispreni punac. Spekulira se, tako|er,
je Dragan ^ovi} za budu}e mladence ve}odabrao i stan u centru Mostara, no, nije
poznato da li ga je i kupio. Sretni zet je,zauzvrat, puncu obe}ao da }e, uporedo s
poslom u kafi}u, upisati fakultet kako bistekao akademsko zvanje primjerenomladenki i njezinoj obitelji.
Starija ^ovi}eva k}erka Danijela, kojase prije dvije godine udala za DaduPrimorca, sina direktora Teniskog klubaMostar Ranka Primorca, tako|er po pre-
poruci bri`nog tate, dobila je posao uRazvojnoj banci Federacije BiH.Podsjetimo da obitelj ^ovi}, pored stana uMostaru i ku}e u Podacima koja je, istina, u
formalnom vlasni{tvu punca, od ljeta pro{legodine posjeduje i zemlji{te u mostarskomnaselju Bare, na jednoj od najatraktivnijihgradskih lokacija.
SLOBODN BOSN I 15.10.2009.30
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILI^I]
Obiteljski poslovi
Dragan ovi buduem zetu Mariju Kreziu kupio
kafi u centru Mostara vrijedan pola milijuna KM
BRI@NI ZET I PUNACLider HDZ-a Dragan ^ovi} je
za kupovinu luksuzne ku}e u Dalmacijikoja je uknji`ena na njegovog punca ikafi}a u Mostaru koji je darivao zetu,
potro{io vi{e od milijun KM
BRI@NI ZET I PUNACLider HDZ-a Dragan ^ovi} je
za kupovinu luksuzne ku}e u Dalmacijikoja je uknji`ena na njegovog punca ikafi}a u Mostaru koji je darivao zetu,
potro{io vi{e od milijun KM
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
31/84
SLOBODN BOSN I 15.10.2009. 31
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
32/84
SLOBODN BOSN I 15.10.2009.32
DOSJE SB
Pred Tribunalom u Haagu bi krajem ovogmjeseca trebalo poeti dugo iekivanosuenje protiv ratnog lidera RepublikeSrpske RADOVANA KARADIA;
Nae novinarke istraile su ko eovom najtraenijemoptuenom ratnom zloincupomagati da prikupljadokaze za ratnezloine i genocidpoinjen tokomrata u BiH
KO ]E, KAKO I ZA KOJE NOVCEBRANITI RADOVANA KARAD@I]A
Karad`i}u se kao pravni savjetnici nude i nekada{njibranitelji Slobodana Milo{evi}a i Sadama Huseina
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
33/84
N
ajizvjesniji datum po~etka su-|enja protiv Radovana Kara-d`i}apred Ha{kim tribunalom
je 26. oktobar, potvrdio namje ovih dana i njegov pravnisavjetnik, ameri~ki odvjetnik PeterRobinson. Tome u prilog ide i ~injenicada je Apelaciono vije}e Ha{kog tri-
bunala, po~etkom ove sedmice, odbacu-ju}i Karad`i}evu `albu na odluku opo~etku su|enja, nalo`ilo da procesmo`e po~eti sedam dana nakon {to seoptu`enom dostavi kona~na verzijaoptu`nice, a Tu`iteljstvu je ranijenalo`eno da to u~ini do 19. oktobra. Nastatusnoj konferenciji pro{log mjesecaSudsko vije}e je Tu`iteljstvu dodijelilo
300 sati, te nalo`ilo da do 19. oktobraove godine Sudu i Karad`i}u dostavirevidiranu optu`nicu, u kojoj bi bilenavedene sve ta~ke koje }e biti obuh-va}ene u satnici Tu`iteljstva, kako bioptu`eni mogao ta~no znati kojeoptu`be i dalje stoje.
Na spomenutoj statusnoj konferencijitako|er je bilo govora o statusu PeteraRobinsona, Karad`i}evog pravnog sav-
jetnika, za kojeg je optu`eni zatra io datokom su|enja bude prisutan u sudnici iobra}a se Sudu. Tu`iteljstvo se usprotivi-lo ovom prijedlogu, smatraju}i da bi bilo
bolje precizirati ko }e voditi odbranu. Ko}e pomagati Karad`i}u tokom dugoi{~ekivanog su|enja je pitanje koje se
posebno aktuelizira otkako je njegovskori po~etak vrlo izvjestan.
POMO] ME\UNARODNIH PRAVNIH
STRU^NJAKA
Amerikanac Peter Robinson potvr-dio je za na{ list da u timu koji pru`apravu pomo} Radovanu Karad`i}upred Me|unarodnim krivi~nim sudomza biv{u Jugoslaviju (ICTY) u Haaguima 27 odvjetnika, pravnih eksperata
i pripravnika.Odranije je poznato da je Sekre-tarijat Tribunala dozvolio Karad`i}uosam osoba u timu odbrane. GoranPetronijevi} iz Beograda je koordina-tor odbrane, Marko Sladojevi} koor-dinator priprema za su|enje, a tu je
jo{ pet ljudi, me|u kojima su triistra`itelja. Budu}i da nema svog
branitelja, nego samo pravne savjet-nike, Karad`i}eva odbrana, saznajemood Petera Robinsona, Haag ko{taizme|u 15 i 25 eura za sat. Toliko
mo`e zaraditi svaki od pravnih savjet-
nika koji su na ha{koj listi u slu~ajuKarad`i}. [to se ti~e me|unarodnogdijela tima koji poma`e njegovu
15.10.2009. I SLOBODN BOSN 33
PO^ETAK SU\ENJA RADOVANU KARAD@I]U, NAPOKON
Pi{u: DANKA SAVI] I MIRHA DEDI]BEZ NOVIH ODGODA
Ha{ki sud je po~etkom sedmiceodbacio zahtjev RadovanaKarad`i}a da mu se odobridodatnih deset mjeseci za
pripremu su|enja
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
34/84
odbranu, Robinson navodi da su u njemuanga`irani, izme|u ostalog, Goran Sluiter,univerzitetski profesor, sudac na okru`nomsudu u Utrechtu i autor nekoliko knjiga ome|unarodnom pravu. (University ofAmsterdam), Alexander Zahar, biv{i pravnisavjetnik u Tribunalu (Griffiths University,Australia), Gideon Boas, profesor pravakoji je tako|er radio kao pravni savjetnik uTribunalu, jedno vrijeme i kao vi{i pravnisavjetnik Sudskog vije}a na su|enjuSlobodanu Milo{evi}u (Monash Univer-sity, Australia). Kevin Jon Heller, profesor
prava na Univerzitetu Auckland (NewZealand), jedan je od {estpro bonoprofeso-ra prava koji (besplatno) poma`u pripremuistra`nog postupka i pisanju sudskih podne-saka. Pored toga, potvrdio nam jeKarad`i}ev pravni savjetnik Robinson, pro-fesor Heller je zadu`en za regrutiranjestudenata prava koji }e sta`irati na slu~ajuKarad`i}.
PRAVO NA PRAVINO SU\ENJE
Peter Robinson je za SB ovako objasn-io svoje osobne motive zbog kojih se onodlu~io uklju~iti u Karad`i}ev tim:
Mislim da svako ima pravo na pravi~no
su|enje i da mu je, s obzirom na te`inu
optu`nice, potrebno vi{e pomo}i da bi
dobio fer su|enje. Slu~aj Karad`i} nije
Robinsonovo prvo iskustvo u Haagu,prethodno je bio anga`iran na su|enjukoje se pred Tribunalom u Haagu vodilo
protiv srbijanskog generala DragoljubaOjdani}a, kasnije osu|enog na 15 godinazatvora za zlo~ine na Kosovu. Robinson je,ina~e, bio pomo}nik glavnog tu`iteljaSAD-a. Autor je trilera Tribunal, o bran-itelju Kevinu Andersonu koji dolazi uHaag da brani Srbina optu`enog za ratnezlo~ine u Bosni.
Iako nema zvani~nih potvrda, vjeruje seda se me|u Karad`i}evim pravnim savjet-
nicima nalazi i nekada{nji ameri~ki tu`iteljWilliam Ramsey Clark (pomagao jeodbranu Slobodana Milo{evi}a, a jedan odnjegovih klijenata je bio i Sadam Husein).^lanovi Karad`i}evog tima ne}e imati
pravo da prate su|enje u samoj sudnici,nego }e proces promatrati sa galerije za
publiku. Sa optu`enim }e mo}i kontaktiratii savjetovati ga u Karad`i}evoj pritvorskoj}eliji, te u pauzi tokom su|enja.
Za godinu dana, koliko je Karad`i} upritvoru u Scheveningenu, njegov pravnitim je pripremio i napisao stotine podnesa-ka, zahtjeva me|unarodnim organizacija-
ma i vladama. Iako je, kako se vjeruje,samo Tribunalu do sada upu}eno oko 400razli~itih zahtjeva, ve}ina ih je, prematvrdnjama upu}enih, odbijena. Osim profe-
SLOBODN BOSN I 15.10.2009.34
DOSJE SB
U timu koji pru`a pravu pomo}Radovanu Karad`i}u pred Me|unarod-nim krivi~nim sudom za biv{u Jugoslaviju
(ICTY) u Haagu ima 27 odvjetnika,pravnih eksperata i pripravnika.
Nekolicini Karad`i}evih pravnih savj-etnika Ha{ki tribunal sat rada pla}a od 15do 25 eura.
Goran Petronijevi} iz Beograda jekoordinator odbrane, Marko Sladojevi} jekoordinator priprema za su|enje.
U me|unarodnom dijelu tima, poredPetera Robinsona, anga`irani su izme|u
ostalih, Goran Sluiter, univerzitetski pro-fesor, sudac na okru`nom sudu uUtrechtu i autor nekoliko knjiga ome|unarodnom pravu. (University ofAmsterdam), Alexander Zahar, biv{ipravni savjetnik u Tribunalu (GriffithsUniversity, Australia), Gideon Boas, pro-fesor prava koji je tako|er radio kaopravni savjetnik u Tribunalu, jedno vri-jeme i kao vi{i pravni savjetnik Sudskogvije}a na su|enju Slobodanu Milo{evi}u,(Monash University, Australia).
Kevin Jon Heller, profesor prava naUniverzitetu Auckland (New Zealand),jedan je od {est pro bono profesoraprava koji (besplatno) poma`u pripremuistra`nog postupka i pisanju sudskihpodnesaka.
KO BRANI RADOVANA KARAD@I]A
SVI KARADIEVI SAVJETNICI: U timu koji pruapravu pomo Radovanu Karadiu pred Meunarodnimkrivinim sudom za bivu Jugoslaviju (ICTY) u Haaguima 27 odvjetnika, pravnih eksperata i pripravnika
SAM PROTIV SVIHOptu`eni ratni zlo~inac Radovan
Karad`i} nije odustao od namjere da seu sudnici brani sam, ali u pripremamaza nastupe }e mu pomagati timme|unarodnih i doma}ih pravnika
PRAVDA PRIJE SVEGA
Peter Robinson, pravni savjetnikRadovana Karad`i}a, smatra dasvako ima pravo na fer su|enje te jezbog toga odlu~io da se priklju~injegovom timu
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
35/84
sora me|unarodnog prava i me|unarodnogdijela tima za odbranu, vrlo zna~ajnapodr{ka Karad`i}u dolazi iz Srbije.
Svetozar Vuja~i}, pravni savjetnikRadovana Karad`i}a iz Beograda, za na{list demantira informacije plasirane ovihdana u nekim medijima da }e se beograd-
skom timu odbrane priklju~iti ugledniadvokati iz Norve{ke.Ne, to nije istina, oni su ponudili svoje
usluge, kao {to je svoje usluge do sada
nudilo stotinjak advokata, ali mi ne da
nismo prihvatili nego na njih jednostavno
nismo odgovarali. Za sada advokatski tim
Radovana Karad`i}a ~ini advokat Peter
Robinson, advokat Goran Petronijevi}, ja, i
imamo dva saradnika koji rade na sakuplj-
anju dokumentacije, a to su akademik
Kosta ^avo{ki i dr Bata Ivani{evi}.Motivi norve{kih advokata da u~estvuju u
odbrani Radovana Karad`i}a, ka`e na{sagovornik, isklju~ivo su materijalne prirode.
POBUNA KARAD@I]EVIH
SAVJETNIKA U SRBIJI
Oni ka`u da imaju neke dokumente
koji te{ko terete ameri~ke vojnike za neza-
konitu ume{anost u sukob koji se desio u
BiH, me|utim ako je to tako, zbog ~ega
onda to nama ne dostave, za{to zauzvrat
tra`e da budu na{i advokati. Do sada nam
se zaista nudio veliki broj advokata iz
mnogo zemalja, me|utim, niko kao Goran
Petronijevi} i ja nije nastupio dobronamer-
no da Karad`i}a brani bez finansijske
nadoknade. Svi ho}e da do|u do nekih
velikih para. Ja ne mislim da je ijedan
norve{ki advokat, pa ~ak ni Jan Heftie Bler,
bolji od srpskog i da mo`e vi{e da voli
Radovana Karad`i}a od mene. Ukoliko
Karad`i} bude mene pitao, ja }u ga saveto-
vati da to svakako ne prihvati. Oni, kao,
imaju neke svedoke, ali bi verovatno za te
svedoke tra`ili velike pare, mi niti imamo te
pare niti nas pla}eni svedoci interesuju,ka`e Vuja~i}.
I pored toga {to analiti~ari tvrde da jestrategija Karad`i}eve odbrane da se {tovi{e produ`i pretprocesni period motivisananadom da Savjet bezbjednosti UN-a ne}e
produ`iti mandat Ha{kom tribunalu,Karad`i} je prije nekoliko dana izrazio strahda }e se protiv njega voditi maratonski pro-
ces kao {to je to bio, kako je naveo, slu~aj sabiv{im predsjednikom SRJ SlobodanomMilo{evi}em. Karad`i} ka`e da vjerujekako Ha{ki tribunal ima namjeru da ga ubijeisto kao Milo{evi}a. Ova Karad`i}evazebnja, kako saznajemo, nastala je nedavnokada mu je pravni savjetnik Peter Robinson
predo~io da Tu`ila{tvo ha{kog Tribunalasprema dug proces jer je njegovom timudostavilo vi{e od milion stranica dokaznogmaterijala i listu od 530 svjedoka, kao i da
pred njima stoji komplikovan proces koji }etrajati najmanje nekoliko godina.
Vuja~i} tvrdi da stru~ni tim odbrane uBeogradu radi bez ikakve finansijskenadoknade, kao i da bi bili znatno efikasni-
ji ukoliko bi imali vi{e prihoda.
15.10.2009. I SLOBODN BOSN 35
PO^ETAK SU\ENJA RADOVANU KARAD@I]U, NAPOKON
POLITI^KI SPEKTAKL RADOVANA KARAD@I]ABiljana Kova~evi}-Vu~o, predsjednica beogradskog Komiteta pravnika za ljudska prava jeuvjerena da argumenti kojima }e se poslu`iti Karad`i} ne}e imati onaj efekat kojim se on nada
SLI^NOSTI SA SU\ENJEM STOLJE]AKao i u slu~aju Slobodana Milo{evi}a, na su|enju Radovanu
Karad`i}u se o~ekuje da }e optu`eni sudnicu poku{ati koristitikao mjesto za politi~ke govore
SLI^NOSTI SA SU\ENJEM STOLJE]AKao i u slu~aju Slobodana Milo{evi}a, na su|enju Radovanu
Karad`i}u se o~ekuje da }e optu`eni sudnicu poku{ati koristitikao mjesto za politi~ke govore
HAKO ISKUSTVO: Sluaj Karadi nije Robinso novo prvo iskustvo uHaagu, prethodno je bio angairan na suenju koje se pred Tribunalomu Haagu vodilo protiv srbijanskog generala Dragoljuba Ojdania, kasnijeosuenog na 15 godina zatvora za zloine na Kosovu
5/19/2018 Slobodna Bosna 674
36/84
Ha{ki tribunal pla}a simboli~no
advokata Robinsona, advokatu Goranu
Petronijevi}u pla}aju putne tro{kove, meni
do danas nisu dali ni jednu jedinu paru. Mi
smo osnovali Fond za odbranu Radovana
Karad`i}a i iz svih krajeva sveta upla}uju
nam nekakve sitne novce dovoljne tek za
telefon i hranu.Karad`i} je nedavno uputio pismo
visokom predstavniku Valentinu Inzku i unjemu naveo da iza masakra na Markalamastoje Armija BiH kojom je rukovodio gene-ral Rasim Deli}.
Na pi tanje kakve dokaze za ovesvoje tvrdnje ima Karad`i}, advokatVuja~i} uzvra}a da postoje dokumenti
koj i na to ukazuju i da su nekizvani~nici me|unarodne zajednice ka-zali da su granate na Markale stigle samuslimanske strane.
Kako stvari stoje, Karad`i} }e vjerovat-no poku{ati da negira i da se u Srebrenicidogodio genocid i da drasti~no umanji broj`rtava jer je prije po~etka su|enja ve}izjavljivao da je strijeljano svega nekolikostotina ljudi i da to strijeljanje nije bilounaprijed planirano.
Biljana Kova~evi}-Vu~o, predsjednicabeogradskog Komiteta pravnika za ljudskaprava, me|utim, ka`e da sve ove i sli~netvrdnje, koje }e vjerovatno uskoro odjekivatiha{kom sudnicom, Karad`i}u ne}e nimalo
pomo}i: U prilog njegove odbrane za onoza {ta je on optu`en, za najte`e zlo~ine pro-
tiv ~ove~nosti, ratne zlo~ine i genocid, ti
argumenti zaista nemaju nikakve veze. Svi
njegovi argumenti su sra~unati na jedno,
zapravo, nipoda{tavanje zlo~ina kao takvog i
pokazivanje da je to bila velika politi~ka igra
u kojoj je on bio politi~ki igra~ podr`an sa
svih strana. Ali, pravno govore}i, ti argu-
menti zaista nemaju nikakav zna~aj. Ne
utvr|uje se tamo odgovornost za rat, nego
pojedina~na odgovornost za u~injene
zlo~ine, pojedina~na i grupna, zato {to su
neki zlo~ini izvr{eni u grupi. Zna~i, ne
optu`uju se ovde ni dr`ave, bez obzira {to
tamo mogu da iza|u na videlo odre|eni
argumenti koji govore u prilog ili protiv
odre|ene dr`ave {ta je radila. To su konkret-
ni optu`enici za konkretna krivi~na dela za
najte`e zlo~ine protiv ~ove~nosti, ratne
zlo~ine i genocid kao najte`i zlo~in. Odbrana
Radovana Karad`i}a }e biti politi~ka, to je
sasvim jasno. @ao mi je {to }emo prisustvo-
vati jednoj politi~koj predstavi koja }e pono-
vo razbuktati strasti, pre svega u Srbiji, i {to
}e Radovan Karad`i} u javnom mnjenju
ponovo da ispadne `rtva - `rtva Zapada,ka`e Biljana Kova~evi}-Vu~o.
SLOBODN BOSN I 15.10.2009.36
DOSJE SB