Slobodna Bosna 911

7/22/2019 Slobodna Bosna 911

1/68

NEPRIJATELJI NARODA U RS-u:DODIKOVA LISTA ZA LIN

EZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA GODINA XX BROJ 911 SARAJEVO 24.4.2014. CIJENA 3

www.slobodna-bosna.b

DJECA U VREMENU

OD SIRIJE DO FACEBOOKA

JESTE LI VIDJELIDJEVOJ^ICE?


2/68


3/68

SARAJEVO IZA[LO IZRECESIJENOVI UZLET TR@I[TA NEKRETNINANakon skoro ~etverogodi{nje stagnacije,zahuktava se novi investicioni ciklus uglavnom gradu BiH, dokaz tome je~injenica da {irom grada ni~u novi

stambeni objekti. U Sarajevu se trenutnogradi 200.000 kvadratnih metarastambenog i poslovnog prostora!

NESTALE U 60 SEKUNDIPRIÂ KOJA JE POTRESLA REGION

Petnaest dana roditelji SABINE SELIMOVI]i SAMRE KE[INOVI] tragaju za svojimk}erkama, gimnazijalkama koje su posljednjiput vi|ene 10. aprila na Aerodromu u Be~uodakle su, kako se sumnja, preko Turskeoti{le u Siriju; mlade su djevojke, prijeodlaska iz Austrije, posje}ivale Altun Alemdàmiju u Be~u, u kojoj se okupljajunajradikalnije selefije s Balkana, a islampropovijedaju samoprogla{eni {ejhoviADEM DEMIROVI] i MIRSAD OMEROVI]iz Tutina, kojima je iz sigurnosnih razlogazabranjen ulazak u BiH

RU[ITELJI DODIKA PROTIVKARGANOVI]AAUTOR LISTE ZA ODSTREL NA SUDUProtiv autora crne liste u Republici SrpskojSTEFANA KARGANOVI]A, koji poziva nalin~ svih onih koji kriti~ki govore protivreìma MILORADA DODIKA, po~etkomnedjelje podnesena je tu`ba; SR\ANBLAGOVÂNIN, SVETLANA CENI] iTANJA TOPI], koji su se na{li na ovoj listi,za na{ list govore zbog ~ega je Dodiknaru~io ovu listu i za{to je ona opasna

USKRS U KRALJEVOJSUTJESCIPOVRATNICI NA KRI@NOM PUTUBrutalni razbojni~ki napad na stariji bra~nipar NIKOLU i MARICU CREPULJA u seluRatanj kod Kraljeve Sutjeske upla{io je iuzbunio rijetke hrvatske povratnike u ovaj

kraj: novinari SB su me|u prvimaposjetili ro|ake i susjede nesretnihsupru`nika; oni priznaju da, uz sve neda}esa kojima se godinama bore, sada ìve ustrahu i od lokalnih kriminalaca

KINESKI ZID PLAÂSB U KINI

Japanske ekspedicione trupe 13. decembra1937. godine u{le su u tada{nji glavni gradKine, Nanjing, i u narednih {est sedmicapoubijale oko 300 hiljada Kineza, silovalioko 80 hiljada èna, a tre}inu Nanjingapretvorili u ru{evine. Memorijalni centar`rtvama masakra japanskih agresorapodignut je s namjerom izno{enja povijesnih~injenica, a ne sa namjerom {irenja mr`njeizme|u ova dva naroda. Me|utim, i nakon76 godina pitanje masakra u Nanjingu jo{uvijek je kamen spoticanja u odnosima ovedvije zemlje. Novinar SB boravio je u tomkineskom gradu

CARL BILDTÔVJEK KOJEM NISU VJEROVALIPrije nekoliko mjeseci ameri~ke vlasti po~ele

su skidati oznaku tajnosti s brojnih dokume-nata vezanih za period u kojem je u Bijelojku}i bio BILL CLINTON. Veliki dio te doku-mentacije odnosi se na de{avanja tokom ineposredno nakon rata u BiH, uklju~uju}i ipregovore u Daytonu te prve korake kauspostavi mira. Doku-menti u kojima sespominje uloga prvogvisokog predstavnikau BiH rasvjetljavajubrojna pitanja o nje-govoj jedva vidljivojulozi u hap{enju optu-

ènih za ratne zlo~ine

AMERI^KI SAN MLADOGBRÂKAKENAN TREBINÊVI], AUTOR

BESTSELERA BOSANSKA LISTAMemoare mladog Br~aka KENANA TRE-BINÊVI]A, Bosanska lista, najpoznatijesvjetske medijske ku}e jednoglasno su ocijenile kao najpotresnije {tivo o ratu u BiH, zbo~ega je ova knjiga postala jedna od najpopularnijih u SAD-u;za na{ listTrebin~evi} govorio ratnom paklukroz koji je pro{aosa svojom porodi-com u Br~kom,bijegu u SAD,ljudima koji supomogli njegovojporodici i oprostu

24.4.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

3624

27

30

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Slijede}i broj Slobodne Bosne u Sarajevu u prodaji u utorak 29.4.2014., a u ostalim gradovima BiH 30.4.2014.


4/68SLOBODN BOSN I 24.4.2014

LISICA I GAVRAN

Steè seantikorupcijskiobru~ oko MAC-a

i direktoraDu{ana GavranaNakon gotovo dvije godine, koliko jetrajala istraga Tuìteljstva BiH, inspek-tori Federalne uprave policije (FUP)kona~no su u srijedu (23. aprila), u{li uprostorije Centra za uklanjanje mina(BH MAC) u sarajevskom naselju Stup.U isto vrijeme, tako|er po naloguDràvnog tuìteljstva, policajci MUP-aRepublike Srpske pretresli su obiteljsku

ku}u direktora BH MAC-a Du{anaGavrana na Palama, protiv kojeg supredstavnici osam doma}ih deminerskihkompanija podnijeli kaznene prijave,optuùju}i ga za kriminal i korupciju.Posljednja od brojnih prijava protivdirektora Gavrana dostavljena jepro{log mjeseca, zbog neregularnosti urealiziranju tendera Svjetske bankezarazminiranje na projektu Sava. Du{anGavran je u vrijeme kada je akcijaDràvnog tuìteljstva zapo~ela bio naslu`benom putu u Hrvatskoj, ali seodmah vratio u BiH, na policijsko

saslu{anje. (S.M.) Nakon {to je potro{io stotine hiljadamaraka donacija Vlade RS-a koje nikad nijeopravdao a novinarima koji su zavr{ili naulici ostao duàn najmanje pet plata, vlas-nik uga{enog magazina Novi reporter izBanje Luke Igor Gaji} na{ao je posao uVladi RS-a. Kako saznajemo, Igor Gaji} je

postao {ef kabineta ministrice trgovine iturizma Maide Ibri{agi}-Hrsti}.

Njegov magazin Novi reporter godina-ma je bio na vrhu prioriteta za donacijeVlade RS-a, ali je uprokos tome uga{en, aGaji} je petorici zaposlenika u tom listu

ostao duàn najmanje pet plata. Vlada RS-au prva ~etiri mjeseca 2012. godine privat-nim medijima isplatila je 830.000 KM.Gaji}evo preduze}e OG Press NIGD, u~ijem vlasni{tvu je bio Novi reporter, dobi-lo je u toj tran{i 150.000 KM. Svi privatnimediji, pa i Novi reporter, dobili su novacza pojedina~ne projekte za koje Vlada nika-da nije raspisala javni poziv.

OG Press NIGD (Novi reporter)150.000 KM dobio je za projekt koji se

bavio procesuiranjem zlo~ina nad Srbimau proteklom ratu te smislom postojanjadràvnog suda i tuìla{tva. Prema odluci

Vlade RS-a iz septembra 2009. godine,

Novi reporter sa svojih pet zaposlenih i vinego skromnim tiraòm dobio je bespovranu pomo} od ~ak 200.000 KM. PremOdluci Vlade RS-a koju je potpisao prem

jer Aleksandar Dòmbi} 21. jula 201godine kompanija OG Press, izdav

Novog Reportera, po~a{}ena je sa 150.00KM za realizaciju projekta Razvoj

potencijali/komparativne prednosti Srpskenergetika, poljoprivreda, turizam, ljudsresursi, poslovni ambijent. Igor Gajidirektor i vlasnik Novog reportera, imao

prioritet i u donacijama Grada Banja Luk

Njegov ~asopis bio je jedan od rijetkih koje godinama finansiran izda{nim donacijma iz gradske kase. Tira` Novog reporte

bio je oko 300 primjeraka, pri ~emu op{tine i gradovi u Republici Srpskoj, miistarstva i razne republi~ke institucije imaobavezu da kupuju 200 primjerakMinistarstva u Vladi RS-a, kao i op{tinSrbac i Gradi{ka, te grad Banja Luktako|er su imali obavezu da se redovnogla{avaju u Novom reporteru, a ministriVladi RS-a imali su obavezu da pla}aizme|u dvije i tri hiljade KM za svakobjavljenu reportaù i intervju.

(M.D

NAGRADA ZA POSLUNOST

MINI MARKET

NOVA SINEKURA ZA PROPALOG NOVINARANakon {to je upropastio magazin Novi reporterIgor Gaji} postao je {ef kabineta ministricetrgovine i turizma RS-a Maide Ibri{agi}-Hrsti}

Novi reporter ugaen,novinari na ulici, vlasnik u

Vladi RS-a!

Du{an Gavran


5/68

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


ZAKON, ILI ZAKLON

Dr. EmirTalirevi}2007. motorom

usmrtio dje~akai nije odleào nidana zatvoraNeefikasnost i korumpiranost bosansko-hercegova~kog pravosu|a svima je ve}dobro poznata, ali pojedini predmeti ukojima je doma}i pravosudni sistemzakazao izazivaju istinski {ok i nevjeri-cu. Me|u njima je i slu~aj sarajevskogdoktora Emira Talirevi}a, vlasnika pri-

vatne poliklinike Moja klinika, o ~ijimsmo finansijskim malverzacijama inestru~nosti pisali u nekoliko navrata.Naime, dr. Talirevi} je u Ulici velikihdrveta u Sarajevu 2007. godinemotorom udario dje~aka M.O. (punoime i prezime poznato redakciji), koji jeod siline udara i zadobijenih povredanakon nesre}e podlegao u bolnici.Talirevi} je tada optu en za te{ko kaz-neno djelo protiv sigurnosti prometa iprvostepenom presudom Op}inskogsuda u Sarajevu osu|en na {est mjese-ci zatvora, i to nakon {to je povukao

brojne privatne veze u Tuìla{tvu i Sudukako bi izbjegao zatvorsku kaznu. Napresudu Op}inskog suda àlbe suuloìli i optuèni i kantonalno Tuìla{tvoa s obzirom da Talirevi} nije odleào nidana iza re{etaka, ostalo je nepoznatoda li je u ovom slu~aju ikada donesenapravomo}na presuda.

(S.B.)

MINI MARKET

USKRS - VASKRS20.4.2014.

Emir Talirevi}


6/68

ETVRTAK,17. APRIL

Jo{ nije sigurno ho}e li se po~etkomseptembra u Banjoj Luci odigrati nogomet-ni me~ izme|u reprezentacija Srbije iRepublike Srpske. Kona~na odluka je urukama me|unarodne nogometne birokra-cije koja bi trebala (pr)ocijeniti je li pamet-no da se ova utakmica igra na vrhuncu

predizborne kampanje u Bosni i Hercego-vini. Sumnja se kako bi dolazak srpskihOrlova predvo|enih novim selektoromMILOJKOM DRULOVI]EM, mogao biti

protuma~en, ili intrumentaliziran kaopodr{ka reìmu i stranci MILORADADODIKA.

Kako god bilo, utakmica entitetskereprezentacije protiv starije bra}e iz Srbije

bit }e odràna na neuporedivo nièm stup-nju bezbjednosno-sigurnosnog rizika od

dana{njeg derbija srbijanske lige u NovomPazaru, gdje je gostovala Crvena zvezda.Malo sam gledao tu utakmicu, gotovo jenevjerovatno da nije bilo mrtvih glava.

Novopazarci tvrde da je ~itav taj belajpokrenuo ALEKSANDAR VULIN, neka-da{nji mali vrtni patuljak, dvorska luda ufamiliji Milo{evi} - Markovi}, danas mini-star u Vladi Srbije zaduèn za Kosovo. Nastadion je Delija Vulin do{ao u majici nakojoj je pisalo GRAÂNICA EKA TITU-LU, urlao, psovao, {epurio se. Kada traìtemir i ti{inu idete u biblioteku. Kadadolazite na stadion normalno je da se vi~eljuti psuje, obja{njava ministar Vulin

svoje huligansko nacionalisti~ko vr{ljanpo novopazarskom stadionu.

Jo{ je samo nedostajao muftiMUAMER ZUKORLI], stanovnik Srebrnice u pri~uvi, da se ukaè sa majicom nkojoj bi bilo ispisano, recimo, SREBRENCA ÊKA TITULU, pa da po~ne krvoprli}e...

Neko se pametan iz srpskih medija sjtio da o skandalu zatraì mi{ljenje BAJR@UPI]A, Novopazarca koji je svojevrmeno bio stub odbrane beogradskoPartizana. Britka sablja @upi} kaè dgodinama ne ide na utakmice. U moje vrjeme na stadionima je mogao bipovrije|en samo onaj protivni~ki igrakojeg sam ja ~uvao i niko vi{e

PETAK,18. APRIL

Brzi uli~ni, skoro pa uli~arski razgov

sa starim, ali ba{ starim znancem kojenisam dugo vidio, a na~uo sam da nije bnajbolji u zdravstvenom smislu. Kaksi?, priupitam ga. Dobro generalndobro ako ne}emo ulaziti u detalje

Ne}emo, druè moj, nema potrebe.

SUBOTA,19. APRIL

Narodni heroj BO[KO [ILJEGOVI]nekada{nji {ef kabineta JOSIPA BROZAostavio je biblioteci u rodnoj, nekadBosanskoj a danas Kozarskoj Dubici bliz

pet hiljada knjiga i, pride, crte` PABL

SLOBODN BOSN I 24.4.2016

Narodni heroj BOKOILJEGOVI, nekadanji

ef kabineta JOSIPABROZA, ostavio jebiblioteci u rodnoj,nekada Bosanskoj a danasKozarskoj Dubici blizupet hiljada knjiga i, pride,crte PABLA PICASA.ta bi dananji efovikabineta mogli zavjetatirodnim mjestima-selima?

Isto to i njihovi predsjed-nici? Skromnu kunubiblioteku, autobiografijeratnih generala, lijepemisli velikih voa iponeko umjetnikoostvarenje, kupljeno ponabavnoj cijeni, svjetskipoznatog avangardnog

slikara ADINA HEBIBA

Na izvjestan na~in, stvar sa

Bosnom i Hercegovinomprili~no je neizvjesna


7/68

PICASSA. [ta bi dana{nji {efovi kabinetamogli zavje{tati rodnim mjestima-selima?Isto {to i njihovi predsjednici? Skromnuku}nu biblioteku, autobiografije ratnihgenerala, lijepe misli velikih vo|a i

poneko umjetni~ko ostvarenje, kupljeno ponabavnoj cijeni, svjetski poznatog avan-gardnog slikara ADINA HEBIBA

NEDJELJA,20. APRIL

Dobijam od zagreba~kih prijatelja-izda-va~a elektronsko izdanje autobiografijeIGORA MANDI]A Oklop od papirakoja}e ovih dana biti promovirana u Sarajevu.Prve Mandi}eve tekstove, objavljivane utada{njem VUS-u, u kolumni Notes,~itao sam sredinom sedamdesetih godina.Ono {to sam propustio u novinama, nadok-nadio sam u njegovim knjigama, od kojihmi je najuzbudljivija bila i ostala U sjenciocvale glazbe - nemilosrdan, uzbudljiv,

skoro pankerski bezobrazan obra~un samo}nom, osvetoljubivom elitisti~komglazbenom nomenklaturom.

îtam, dakle, Mandi}a u elektronskojformi i sjetih se naslova jednog njegovogteksta, objavljenog u beogradskoj Dugi

prije 30-ak godina, povodom slaba{nogfilma Me}ava nastalog po motivimahrvatskog pisca Pere Budaka u kojoj jegenijalnu ulogu odigrao srpski glumacSLOBODAN CICA PEROVI]. Tako seto radi gospodo, poru~io je Mandi}.Uzmite i pro~itajte Oklop od papira, vikoji se pisanjem namjeravate baviti na duè

staze: da, tako se to radi, gospodo!

PONEDJELJAK,21. APRIL

Kada nam je u ~etvrtom razredu Tre}egimnazije prije 35 godina profesor srp-skohrvatskog jezika, pokojni SLOBODAN\URASOVI] \URAS, za lektiru zadaoknjigu Sto godina samo}e, pisca za kojegniko nije ~uo, Latinoamerikanca GABRI-JELA GARCIE MARQUEZA, pobunio semoj drug iz {kolske klupe Nijaz H.:

Profesore ja sam ~uo da je to dosta te{kaknjiga. Jedva smo se bili izborili sa esen-cijalnom listom obavezne literature-lek-tire, Vaskom Popom Crnjanskim Oskar-om Davi~omsamo nam je jo{ falio namr-go|eni brko iz Kolumbije. Ostatak razreda

je gun|aju}im negodovanjem podràokolegu Nijaza, tako da smo konsenzualno

bili oslobo|eni obaveze da ~itamo tamonekog Marqueza.

Nobavezno sam, samoinicijativno, nasopstvenu odgovornost pro~itao godinu-dvije kasnije Sto godina samo}e i bio pot-

puno zaprepa{ten koliko se Marquezovo

selo Makondo rimovalo sa mojim selom,

[vrakinim. Ne postoji nijedna re~enica umojim knjigama a da nije zasnovana nastvarnosti, ponavljao je Marquez u brojnimintervjuima, relativiziraju}i knji{ko-teorijs-ka preseravanja o magi~nom realizmu.[ta se ovo de{ava haveru ti si pametanna~itan video si sveta ?, zabrinuto me jetih godina pitao kom{ija Ibro- Firgo, Rom sadna socijalne kace, pa nastavio: Ljudi sunekada ìveli dvesto-tristo neki ako im seposre}i i ~etiristo godina a sad kako jevreme do{lo je li ~ovek napunio sto-stope-deset odjednom umre. Ne znam da suikad ljudi ìvjeli tristo-~etiristo godinadragi kom{ija, usprotivio sam se oprezno.Pa naravno da ne zna{ ti si mlad ne se}a{se, zakovao me argumentirano Ibro-Firgo,koji mi je prevodio prvi album [abanaBajramovi}a, kasnije }e se ispostaviti neonako kako je [aban pjevao nego kako ga jeon ~uo i doìvio

Reìser EMIR KUSTURICA danas,prisje}aju}i se susreta sa velikim piscem,

veli da mu je Marques 2011. otkrio za{tonema gra|anskih, ni drugih nemira uAmerici: Zato Emire {to tamo ne postojiameri~ka ambasada. Taj se vic, ta je fora uSarajevu prepri~avana, pa i pre`vakana

barem tri-~etiri godine ranije.Boè spasi me od izmi{ljanja dok pje-vam, napisao je Pablo Neruda, a An|eoGabrijel (Marquez) ~esto i izda{no citi-rao

UTORAK,22. APRIL

Desilo mi se negdje pred kraj rata, ilipo~etak mira, ublizu je to - u pet deka, da samsanjao MAJU GOJKOVI]. Nikada ènuvidio nisam, ne{to sam o njoj povr{no znao,~itao da je [e{eljeva udarna pesnica uVojvodini, ali sam je ~uo na presretnutim raz-govorima koje je mazno vodila s tada{njimde~kom, prvim komandantom ~etni~kih

jedinica iz Sarajeva BRANISLAVOMGAVRILOVI]EM BRNETOM. Harlovina,manijak, vje~iti potencijalni overdozera{,siledìja, dubinski psihopata Brne godinama

je bio strah i trepet za svu, posebice ènsku~eljad u sarajevskom naselju Grbavica, a pred

njim su se djevoj~ice, djevojke, ene sklanja{irom Sarajeva. Na po~etku agresije nHrvatsku poveo je horde svojih sunarodnjaki srodnih du{a, pod zastavom [e{eljevih ~etnka na Vukovar. Tamo je te{ko ranjen, pa jstjecajem nesretnih medicinskih okolnos

prepustio klanja i zlo~ine na Grbavici svoopunomo}eniku VESELINU VLAHOVI]BATKU.Gospode, pitao sam se u snu, kakoizgleda èna koja je u intimnoj ljubavnvezi sa psihopatskim siledìjom programranim zlikovcem Brnetom koja ta od ~egje ta {ta je Bogu zgrije{ila ta hudnica MaGojkovi}.

Kada je na su|enju VOJISLAV[E[ELJU u Haagu prije pet-{est godin

pu{ten snimak razgovora njegovog komadanta Gavrilovi}a Brneta sa ~etni~koaktivisticom-zlo~ina~kom hu{ka~icom

Novog Sada Majom Gojkovi}, Vojvoda to nazvao nepristojnim zadiranjem intimu, jer je, kako je kazao, rije~

ljubavnom flertovanju.Maja Gojkovi} na ~elu Skup{tinSrbije; ruàn san ili nacionalno bu|enje?!

SRIJEDA,23. APRIL

Ljubazno sam bio pozvan prije dvadesetadana na donatorsku ve~eru u hotel Evropa zizgradnju spomenika Papi Ivanu PavDrugom. Nisam bio pri parama, pa nisaoti{ao - na takve se povode ide ili sa obrazom se ne ide uop}e. Prije tri-~etiri godine slu~ajnsam u mostarskom hotelu Ero nabasao n

donatorsku ve~eru koju je organizirao DOANTO JELI]za izgradnju katoli~kog {kolskoobjekta. Donirao sam ne{to novca, koliktoliko, tek da se ne obrukam.

Na donatorskoj ve~eri za Papspomenik predsjednik Hrvatske demokraske zajednice DRAGAN ÔVI] nidonirao ni prebijene banke. Da je samo pltio ono {to je te ve~eri pojeo, popio, nakuplo bi se tu lijepih stotinjak maraka tro{kali nije ni to platio gospodin ôviOkreni&obrni, gore&dolje, urbi&orbi, nito ba{ previ{e ni kr{}anski, ni ljudski,

politi~ki korektno



8/68


9/68



NOVA FAZA BEZ AVAZA

Po naloguministraLagumdìje,

MIP do daljnjegotkazaopretplatu naDnevni avazSlu`benici Ministarstva vanjskih poslovaBiH ne mogu vi{e o dràvnom tro{ku~itati Dnevni avaz. Iako se najtira`nijisarajevski dnevni list do sada nabavljaopreko izabranog dobavlja~a a potom

distribuirao po sektorima, odnosnoodjelima Ministarstva, dostava Dnevnogavaza je naprasno prekinuta prije dese-tak dana. Budu}i da je isporuka drugihdnevnih i tjednih novina urednonastavljena, sve su prilike da uposleniciMinistarstva vanjskih poslova ne}edobijati Dnevni avaz sve dok novinaritog lista budu pisali kriti~ki intoniranetekstove protiv ministra ZlatkaLagumdìje, dakle, do oktobarskihizbora.

(S.M.)

MINI MARKET

Istekao je zakonski rok u okviru kojegje Skup{tina Kantona Sarajevo bila du`naizabrati novu vladu, nakon {to je

prethodna pod pritiskom ulice podnijelaostavku. Rok je iscurio a u foteljama idalje sjede ministri u ostavci i sve su

prilike da }e tako ostati sve do narednihparlamentarnih izbora u oktobru ovegodine, budu}i da se ne nazire novaskup{tinska ve}ina koja bi moglaformirati novu izvr{nu vlast.

Zastupnici SDP-a tvrde da kantonalnaVlada ne moè raditi i odlu~ivati utehni~kom mandatu, i prijete da }e svaku

odluku kantonalne Vlade usvojenu utehni~kom mandatu preispitati naUstavnom sudu Federacije BiH.

Formalno su u pravu, ali nije politi~kikorektno da takvu inicijativu pokre}eSDP, s obzirom na ~injenicu da su svevlade predvo|ene SDP-om nakon

parlamentarnih izbora 2010. godineformirane s vi{emjese~nim zaka{njenjem,

pri ~emu je formiranje Vije}a ministaraBiH kasnilo punih 17 mjeseci! Zna~i li toi da su odluke u tom razdoblju usvojenena nezakonit i neustavan na~in?!

(M.A.)

DVA INA, DVA ARINA

SDP se principijelno protivida vlada radi i odluuje u

tehnikom mandatu

KUTAK ZA RIJASETOV TRENUTAK

Damija u srcu osnovaca

ZlatkoLagumdìja

Med`lis Islamske zajedniceBr~ko objavio je konkurs za najboljiliterarni rad u kojem mogu u~estvo-vati svi u~enici osnovnih {kola.Tema literarnog rada je Dàmija umom srcu, a kako se navodi nazvani~nom web sajtu RijasetaIslamske zajednice u BiH, konkurs

je objavljen povodom Dana dàmija.Za tri najbolja rada po ocjeni

stru~nog ìrija, Med`lis IZ Br~kododijelit }e i nov~ane nagrade. Tako}e u~enik/u~enica koji najbolje opi{eemocije koje u njegovom/njenomsrcu budi dàmija dobiti 200 KM,drugoplasiranom }e pripasti 150, a

tre}enagra|enom stotinu KM.Ina~e, ovo nije prvi put daRijaset Islamske zajednice u BiH

podsti~e u~enike da {alju radove sadàmijskom tematikom. Pro{legodine je za u~enike osnovnih isrednjih {kola raspisan konkurs zanajbolji likovni rad, poetski i proznisastav o temi Aladà dàmija lje-

potica Balkana. Kako su izvijestili izRijaseta, na pomenuti konkurs u

predvi|enom roku pristiglo je 1.097radova, od ~ega 838 likovnih i 289

poetskih i proznih sastava. (M.R.)


11/68

PRO ET CONTRA


[ENGENSKA TJERAPIJA

Ljekari propisaliterapiju koju[e{elj uporno

odbija tvrde}i daga poku{avajulikvidiratiPo{to se tokom svogdvanaestogodi{njeg pritvora uScheveningenu oprobao u svim vrsta-ma bojkota, po~ev od {trajka gla|u doinsistiranja na }irili~noj dokumentaciji,Vojislav [e{elj se ovih dana odvaìo ida odbije kemoterapiju. Naime, [e{elj

je u decembru pro{le godine operisaorak debelog crijeva i limfnih ~vorova.Od tada je primio samo jednukemoterapiju od propisanih dvanaest.êtni~ki vojvoda odbija lije~enje jer suljekari procijenili da nakon primljenekemoterapije mora da provede sedamdana u strogoj izolaciji zatvorske bol-nice. Ova mjera je donijeta jer je [e{eljnakon kemoterapije razdra`ljiv i pred-stavlja opasnost za ostale pritvorenike.Zbog te mjere [e{elj je odlu~io da pocijenu ìvota odbije terapiju. Za to vri-

jeme njegove strana~ke kolege

smi{ljaju novu teoriju zavjere: tvrde daljekari tim mjerama èle [e{elju daoslabe imunitet i sudski procesokon~aju njegovom likvidacijom! (M.D.)

MINI MARKET

HANKA VAJZOVI]

ProfesorFPN-a

DARije~ je o pitanjima kojasvakako treba rje{avati nadràvnoj razini.Diskriminacija sigurno jesteono {to je sadanapravljeno, a regulisanjeprijave i odjave prebivali{ta

mora biti ure|eno u skladusa Ustavom BiH i Aneksom7 Dejtonskog mirovnogsporazuma.

DAMIR MILJEVI]

Ekonomskianaliti~ar

NEîtav problem je taj {toprebivali{te nije regulisanastvar u BiH. Veliki problemnam je {to su ljudiprijavljeni na pojedinimadresama a uop{te nisu uzemlji. Ovaj problem bi setrebao rije{iti dràvnimzakonom, ali kod nas suobi~ne i banalne stvari

su{tinska politi~ka pitanja,{to je besmisleno.

SA[AMAGAZINOVI]

[ef klubaSDP-a uParlamentuBiH

DAOHR treba poni{titi odlukuVlade RS-a jer jasno je da

se radi o nadle`nostidràve BiH koju ovomodlukom Vlada RS-apoku{ava uzurpirati.

AMIR ZUKI]

Generalnisekretar SDA

DAMi{ljenja sam da OHRtreba suspendovati odluku ida je ovo atak na povratak,atak na Aneks 7 Dejtonskogmirovnog sporazuma, atakna sve one ljude ~ija jesloboda kretanja ugroèna.Smatram da je ovo jedanod ozbiljnijih udara natemeljne slobode u BiH.

DU[ANKA MAJKI]

PoslanikSNSD-a uPS BiH

NESmatram da OHR ne trebaponi{titi odluku, a i kad bi jeponi{tio, to ni{ta ne bizna~ilo jer od Vlade RS-azavisi da li }e ona bitiobjavljena ili ne, tako da biOHR-u bilo uzaludno ~ak i

da donese takvu odluku.

ALMIR TERZI]

Politi~kianaliti~ar

DAOHR bi kona~no trebao dapokaè vi{e odlu~nostime|unarodne zajednice uBiH u klju~nim pitanjima.Poziv da su prebivali{te iboravi{te u nadle`nosti

dràve kao ustavna kate-gorija nije dovoljan. Trebaprestati sa retroaktivnimdjelovanjem, jer to samoohrabruje one koji èledo}i do svojih ciljeva zao-bilaze}i dràvne instituci-

je.

Treba li OHR ponititi odlukuVlade RS-a o provjeri prebivalita?

Priredila: Ma{a ]osi}

Vojislav [e{elj

S

EDMIcNIPOGLEDUKRIVOOGLEDALO

V

byMARIOBRANCAGLIONI


12/68

Nakon skoro ~etverogodi{njestagnacije, trì{te nekretnina uglavnom gradu BiH ponovo jeoìvjelo. Recesija je definitivno

pro{la, izjavio je prije nekolikodana guverner Centralne banke BiHKemal Kozari}, navode}i podatak da

privreda BiH biljeì blagi rast ve} ~etirikvartala zaredom, {to se uobi~ajenouzima kao dokaz postrecesijskogoporavka privrede. Prvi znaci optimizma

na sarajevskom trì{tu nekretnina pojavilisu se jo{ u drugom dijelu protekle godine,a osobito po~etkom 2013. godine, kada jeu kratkom vremenu otvoreno desetaknovih gradili{ta. Prema grubim

procjenama, samo na prostoru ~etir igradske op}ine Sarajeva, trenutno segradi oko 200.000 kvadratnih metara

poslovnog i stambenog prostora a ukupnavrijednost investicionog ulaganja unekretnine procjenjuje se na oko 700miliona KM. To je jo{ uvijek dalekoispod razine rekordne, predrecesijske2008. godine, kada su investicije unekretnine u glavnom gradu BiH

prema{ile 1,2 milijarde KM!

ODMRZNUTA PRODAJA STANOVAPrema neslu`benim podacima koje smo

prikupili od desetak sarajevskih investitora,tokom prva ~etiri mjeseca ove godine

prodato je vi{e stanova nego tokom cijeleprotekle 2013. godine. Primjerice, svistanovi u novoizgra|enoj stambenoj zgradiDVOR, koja je smje{tena tik do SarajevoCity Centra na Marijin Dvoru, prodati su

jo{ tokom izgradnje, i to po prosje~nojcijeni od oko 4.000 KM za kvadratni metar!Dodu{e, rije~ je o svega 40-ak luksuznihstanova na jednoj od najatraktivnijihlokacija u gradu, ali prodaja stanova i

poslovnih prostora procvjetala je i na manjeatraktivnim gradskim lokacijama. Gra|evi-nsko preduze}e ANS Drive pet mjeseci

prije useljenja prodalo je 90 od ukupno 162stana koja gradi na Dolac Malti. Solidan

rast prodaje novoizgra|enih stanova biljeìi preduze}e Tibra Pacifik, koje gradi dvijestambene zgrade (ukupno 240 stanova)smje{tene izvan gradskog sredi{ta, naStupu i Nedàri}ima. Cijena ovih stanova suklju~enim PDV-om iznosi 1.650 KM pokvadratnom metru, a ve} tokom izgradnjeTibra Pacifik je uspjela prodati 50 postostanova.

O@IVJELA NAPU[TENA GRADILI[TABlagi optimizam na trì{tu nekretnina

oìvio je i neka privremeno zatvorena ikonzervirana gradili{ta koja su prvobitno

bila otvorena jo{ prije recesijskog udara.Tako je gra|evinsko preduze}e OKI jo{2008. godine zapo~elo izgradnju 96luksuznih stanova u okviru posebnogstambenog kvarta pod nazivom DobrinjaExclusive u op}ini Novi Grad. Gra|evina

je uglavnom mirovala tokom protekle tri

12

SARAJEVO IZA[LO IZ RECESIJE

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Foto: MARIO ILIÎ]

Nakon skoro etverogodinje stagnacije, zahuktava se novi investicioni ciklusu glavnom gradu BiH, dokaz tome je injenica da irom grada niu

novi stambeni objekti

U SARAJEVU SE TRENUTNOGRADI 200.000 KVADRATNIH

METARA STAMBENOG IPOSLOVNOG PROSTORA!

Aktuelne investicije u nekretnine uglavnom gradu BiH procjenjuju se na

oko 700 miliona KM SLOBODN BOSN I 24.4.201


13/6824.4.2014. I SLOBODN BOSN

NOVI UZLET TR@I[TA NEKRETNINNOVO LICE STAROG KVARTANa Marijin Dvoru ni~u tri moderneposlovno-stambene zgrade

NOVI INVESTICIONI ZAMAHGra|evinska firma Tibra pacificizgradila je

cijelo novo naselje u predgra|u Sarajeva


14/68

godine, no ponovo je o`ivjela prije trimjeseca i, kako smo doznali, dovr{etakizgradnje cijelog stambenog kompleksa

planiran je za juli (prvi dio) i septembar(drugi dio) ove godine.

TURISTI^KI PROCVATOsjetno je dinami~nije i tr`i{te

poslovnih prostora, koje je proteklihnekoliko godina bilo skoro zamrlo, dijelomzbog recesije a dijelom zbog zasi}enosti.

No, trend se naglo preokrenuo u posljednjihpola godine, kada je zapo~ela izgradnjacijelog niza poslovnih objekata, kaosamostalnih cjelina ili u sastavu stambenihobjekata. S najve}om ponudom poslovnih

prostora uskoro }e iza}i gra|evinskopreduze}e Butmirkoje na prostoru izme|uhotela Bristoli zgrade Elektroprivrede BiHgradi tri zgrade (14, 16 i 18 spratova)vrijedne skoro 80 miliona KM, koje su

ve}im dijelom namijenjene za smje{tajposlovnih ureda. Prema nezvani~niminformacijama, skoro polovina od ukupno30.000 kvadratnih metara ve} je prodata -Turkish Ziraat banci, Agenciji za

bankarstvo FBiH i jo{ nekim privatnifirmama.

U neposrednoj blizini Sarajevo CiCentra grade se jo{ dvije stamben

poslovne zgrade visoke kategorije - firm


SARAJEVO IZA[LO IZ RECESIJE

Glavnina investicija u nekretnine dolaziiz lokalne poslovne zajednice. Izuzev

Sarajevo City Centra i hotela MarriottResidence Inn, svi ostali stambeno-poslovni objekti koji se trenutno grade uSarajevu u vlasni{tvu su lokalnih

poduzetnika, naj~e{}e vlasnika gra|evin-skih firmi.

Sarajevska firma ANS Drive napravilaje zanimljivu kombinaciju izgradnjeposlovnih i stambenih prostora i vlastiteproizvodnje namje{taja po mjeri .

SKROMNE STRANE INVESTICIJEGlavninu novih objekata gradelokalni poduzetnici

PRVI AMERI^KI HOTEL U SARAJEVU

Hotel Marriott Residence Innpo~inje s radomkrajem augusta


15/68

Bau-Hercpodiè stamben-poslovni objekna povr{ini od 6.300 kvadratnih metara samo stotinjak metara dalje objekat sli~n

povr{ine i namjene podiè i sarajevskfirma SEIC.

Najve}a poslovna ekspanzija u glavnogradu BiH de{eva se u sektoru hotelskugostiteljskih usluga. Ovaj sektor je iz recesiiza{ao skoro neokrznut, {to je nesumnjivrezultat eksplozivnog porasta inostran

turisti~kih posjeta glavnom gradu BiH. 2013. godini, Sarajevo je posjetilo 302 hiljad(registriranih!) inostranih turista - 18 posvi{e nego 2012. godine, a skoro 50 posto vinego 2010. godine! Na talasu turisti~ko

buma nastala je potpuno nova hotelskugostiteljska infrastruktura kakva ranije Sarajevu nije postojala. U kratkom razdobljod svega nekoliko godina, u Sarajevu izgra|eno 250 hotela, motela, hostela

pansiona, a do kraja godine hotelska ponuSarajeva bit }e bogatija za jo{ najmanje 2.00kreveta, mahom u hotelima luksuzn

kategorije. U novoj hotelskoj ponudi Sarajevizdvajaju se dva nova hotela visoke kategorijjedan iz poznatog hotelskog lanca Kempinsku okviru Sarajevo City Centra, na oko 30.00kvadratsnih metara, a drugi iz poznatoameri~kog lanca hotela Marriott ResidenInn, koji se gradi u najstroèm gradskocentru.


NOVI UZLET TR@I[TA NEKRETNIN

Cijena novoizgra|enog luksuznogstana unutar uèg gradskog sredi{taSarajeva kre}e se u rasponu od 4 do 5hiljada KM i na razini je cijena sli~nihstanova u Zagrebu i Beogradu. Cijenastanova u gradskom predgra|uneuporedivo je nià i kre}e se u rasponu

od 1.600 do 2.500 KM.Visoka cijena stanova u najstroèmgradskom sredi{tu posljedica je visokihtro{kova ure|enja gra|evinskog zemlji{tate podzemnih, vi{eeta`nih garaà ~ija jeizgradnja postavljena kao neizostavnistandard iole zna~ajnije novogradnje.

ASTRONOMSKE CIJENE STANOVAStan u centru Sarajeva od 4 do 5hiljada KM po kvadratnom metru

MOJA MALTAFirma ANS Driveje uspjela prodati ve}inustanova u zgradi na Dolac Malti


16/68

Pro{la su dva tjedna otkako suizbezumljeni roditelji SabineSelimovi} i Samre Ke{inovi}

policiji u Be~u prijavili nestanakk}erki, ali dvjema austrijskim

tinejdèrkama bosanskog porijekla i daljenema ni traga. Petnaestogodi{nja Sabina injezina godinu dana starija prijateljicaSamra posljednji su put vi|ene 10. aprila naAerodromu u Be~u, dok su ~ekale let zaturski grad Adanu. U Turskoj su ih, kako sesumnja, do~ekali tajanstveni organizatori

puta, bez ~ije pomo}i same nisu mogle

ilegalnim kanalima pre}i dràvnu granicusa Sirijom. No, nije poznato gdje su potomzavr{ile, jer informacije da su turskiobavje{tajci locirali signal iz njihovogmobilnog telefona jo{ nisu i zvani~no

potvr|ene.

MUD@AHEDINSKE NEVJESTENa portalu islamskog magazina Saff,

nekoliko dana kasnije, objavljena je vijestda je Sabinu Selimovi} na sirijskom rati{tudo~ekao budu}i mu`, izvjesni mudàhediniz ê~enije, i fotografija na kojoj suodbjegle prijateljice snimljena po~etkom

aprila u Be~u. Kako su, me|utim, obje

djevojke odjevene u nikab, nemogu}e jeutvrditi jesu li na slikama uistinu Sabina iSamra. Roditelji Sabine Selimovi} su iz

okolice Zvornika, Samre Ke{anovi} izBr~kog, a djevoj~ice su imale austrijskodràvljanstvo. Sabinin otac Sabit Selimovi}ranije je demantirao medijske napise kako

je njegova k}erka, prije odlaska, ostavilaroditeljima poruku da odlazi u dìhad, uSiriju, negiraju}i da je mlada djevojkauop}e bila pokrivena. Iako njihovi roditeljisumnjaju da su tinejdèrke otete,dosada{nja saznanja austrijske policijeupu}uju da su iz Be~a same otputovale.

Do prije nekoliko mjeseci uzornegimnazijalke, koje se ni po ~emu nisurazlikovale od svojih austrijskih vr{nja-

kinja, navodno su prije misterioznognestanka po~ele odlaziti u Altun Alemdàmiju u Be~u, mjesto na kojem seokupljaju najradikalniji sljedbenici selefijskog

pokreta s Balkana. Njihove su vo|e dvojicavehabija iz Sandàka - Adem Demirovi} iMirsad Omerovi}, zvani Ebu Tejma, okojima je Slobodna Bosna, podsjetimo, vi{e

puta pisala. Demirovi} i Omerovi}, obojicarodom iz Tutina, posljednjih su godina,naime, bili ~esti gosti kod svoje bosanske

bra}e, ali su im ovda{nje nadle`ne dràvneinstitucije, u me|uvremenu, uskratilegostoprimstvo.

Premda se spekulira da je Ademu

Demirovi}u i Mirsadu Omerovi}u ulazakBiH zabranjen zbog njihove radikalnretorike i istupa na vjerskim predavanjim

pravi su razlozi, ipak, sigurnosne naravi.REGRUTACIJA BALKANSKIH RATNIKADvojica su samoprogla{enih selefijsk

vo|a iz Be~a, kako se ispostavilo prije vi{od dvije godine, u Austriji bili duhovu~itelji i mentori nesretnog MevlidJa{arevi}a, njihovog zalu|enog sunaronjaka (iz Novog Pazara), koji je 28. oktob2011. napao ameri~ku ambasadu Sarajevu. Ja{arevi} je, u me|uvremenzavr{io iza re{etaka (pravomo}no je osu|e


NESTALE U 60 SEKUNDI

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Petnaest dana roditelji SABINE SELIMOVI i SAMRE KEINOVI tragaju zasvojim kerkama, gimnazijalkama koje su posljednji put viene 10. aprila na

Aerodromu u Beu odakle su, kako se sumnja, preko Turske otile u Siriju; mladesu djevojke, prije odlaska iz Austrije, posjeivale Altun Alem damiju u Beu, u

kojoj se okupljaju najradikalnije selefije s Balkana, a islam propovijedaju

samoproglaeni ejhovi ADEM DEMIROVI i MIRSAD OMEROVI iz Tutina,kojima je iz sigurnosnih razloga zabranjen ulazak u BiH

JESTE LI VIDJELI DJEVOJÎCEP U T U S I R I J U

Mirsad Omerovi} zvani Ebu Tejma,kojeg austrijski novinari okrivljuju daje nestale tinejdèrke nagovorio naput u Siriju, bio je duhovni u~itelj

Mevlida Ja{arevi}a


17/68

na 15 godina zatvora), a Demirovi}Omerovi} su na{li nove rtve. Pretpostavlse da su njih dvojica glavni organizatorisufinancijeri odlaska sljedbenika vehabij

kog pokreta iz nekoliko zapadnoeuropskzemalja na sirijsko rati{te. Dobrovoljcpronalaze i vrbuju uglavnom me|u mladiljudima s prostora biv{e Jugoslavije, zbo~ega ih austrijski novinari (ne)izravnokrivljuju i za bijeg Sabine Selimovi}Samre Ke{inovi}. Jednako je tako austrijskim medijima Altun Alem dàmi~esto navo|ena kao mjesto u kojem muslimanima u Be~u name}u radikalntuma~enja islama, ali i kao jedan onajva`nijih punktova za regrutaciju dìharatnika. Informacije do kojih je do{Slobodna Bosna upu}uju da Ade

Demirovi} i Mirsad Omerovi} svo


PRIÂ KOJA JE POTRESLA REGIO

ZABRANA ULASKAU BiH:Premda se spekulirada je Ademu Demiroviui Mirsadu Omeroviuulazak u BiH zabranjen

zbog njihove radikalneretorike i istupa navjerskim predavanjima,pravi su razlozi, ipak,sigurnosne naravi

GDJE SU NESTALE VESELE TINEJD@ERKEmra Ke{inovi} i Sabina Selimovi} ni po ~emu se nisu razlikovale od svojih vr{njakinja,

sve do prije petnaestak dana kada su oti{le u Siriju

RODITELJKA PA@NJASabinin otac Sabit Selimovi}demantira da je njegovak}erka bila pokrivena,novinari Saffa tvrde da imajufotografije nestalih djevojakau nikabu

RATNI TROFEJ

Aleksandar Ruì} (desno)na sirijskom rati{tu


18/68

vjerska ubje|enja ne promoviraju samo uBe~u, predavanja drè i u drugimaustrijskim gradovima, ali i u [vajcarskoj,

Njema~koj, Nizozemskoj, Sloveniji i Srbiji.

Prethodnih su godina, pak, bili redovitiposjetitelji u Gornjoj Mao~i, gdje im jedoma}in bio vo|a lokalne vehabijskezajednice Nusret Imamovi}. U Bosnu suAdem Demirovi} i Mirsad Omerovi}zvani~no dolazili kako bi dràli predavanjana zatvorenim vjerskim sjelima, ali se

pouzdano zna kako su svojimsljedbenicima donosili i zna~ajna finan-cijska sredstva, ~ije porijeklo nije poznato.

KRAJI[NICI, GDJE ]EMO NA PRELONisu, me|utim, Demirovi} i Omerovi}

~esto posje}ivali samo Gornju Mao~u, selou koje je, pretpostavlja se upravo ponjihovoj preporuci, svojedobno doselio iMevlid Ja{arevi}. [ejhovi iz Be~a sugodinama odràvali bliske veze i s BilalomBosni}em, najutjecajnijim kraji{kimselefijom, koji je Demirovi}u i Omerovi}udogovarao gostovanje u Buìmu iokolnim mjestima. U Novom Pazaru su im

doma}ini bili Abid Podbi~anin, osniva~ i

lider dèmata Furkan i Sead Plojovi},tako|er nekada{nji stanovnik GornjeMao~e. Sa Seadom je tada u Gornjoj Mao~iìvjela i njegova sestra Nevresa Plojovi},

koja se poslije {erijatski udala za DinPe~enkovi}a. Pe~enkovi} je, podsjetimtako|er bio uhap{en zbog sumnje da sudjelovao u pripremi teroristi~kog napadna Ambasadu SAD-a, jer je u Sarajev

dovezao Mevlida Ja{arevi}a. NevrePlojovi} se poslije udala za drugog brataAbida Podbi~anina s kojim je i oti{la Siriju.

U aran`manu dvojice sandà~k{ejhova s be~kom adresom stanovanjna sirijski je front oti{lo na desetkmladih dobrovoljaca, me|u kojima snajbrojniji Kraji{nici, uglavnom sino

bosanskih izbjeglica. Demirovi}Omerovi} su u gra|anski rat u Siri

poslali Aleksandra Ruì}a, zvanog EbHurejra porijeklom iz Velike Kladu{njegovog sugra|anina E{efa Hozanovi}i Ramu Grahovi}a, tako|er Kraji{nikkoji su se poslije, na dru{tvenimreàma, javno hvalili svojim vojni

podvizima.

18

NESTALE U 60 SEKUNDI

Dok INTERPOL iz Austrije, zajednos kolegama iz Turske, poku{ava u}i utrag nestalim djevojkama, doznajemokako je nakon odlaska Sabine Selimovi}i Samre Ke{inovi} sprije~en bijeg jo{

jednog maloljetnog mladi}a. Premanezvani~nim informacijama, austrijska

je polic ija prije nekoliko dana zaustavila16-godi{njeg mladi}a porijeklom iz BiH,koji je istom rutom preko Turske krenuona sirijsko rati{te. Dje~ak, ~iji seidentitet krije zbog njegovih godina, navrijeme je predat/vra}en svojimroditeljima.

BOSANSKI DJEÂCI, D@IHAD RATNICIAustrijska policija sprijeila odlazaku Siriju jo jednog maloljetnogBosanca?!

NOVA BANKA PREDSTAVILA KAMPANJU @IVOT U PLUSUU Kristalnoj sali Hotela Bosna, u Banjoj Luci, Nova banka je organizovala

sve~anu ve~eru povodom promocije kampanje za {tednju @ivot u plusuMedijska kampanja po~e}e 1. maja, a u sklopu nje bi}e organizovana i nagradna igra. Pravo na u~e{}e u nagradnoj igri ima}e {tedi{e koje oro~e minimalno3.000 KM na najmanje 18 mjeseci. Kampanja }e trajati tri mjeseca i svakogmjeseca Nova banka }e izvu}i kupon sretnog dobitnika 10.000 KM na Visa platnoj kartici.

Ovaj doga|aj je bio prilika da Nova banka promovi{e i novitete iz domenakarti~nog poslovanja. S obzirom da je potpisan ugovor sa Visom, kojim je Novabanka dobila principalstvo za Bosnu i Hercegovinu te nakon izvr{ene analizetrì{ta Bosne i Hercegovine, omogu}eno je uvo|enje Visa Classic kreditne kar

tice sa mogu}no{}u pla}anja na rate kod trgovaca u zemlji i inostranstvukao i Visa Gold platne kartice, koja omogu}ava dodatnu ugodnost pr

kori{tenju platnih kartica.


[EJHOVI IZ TUTINA NA PRIVREMENOM RADU U AUSTRIJIMirsad Omerovi} zvani Ebu Tejma i Adem Demirovi} propagiraju radikalna vjerska u~enja u Altun Alem dàmiji u Be~u


19/68

Predsjednik Vanjskotrgovinskekomore BiH Ahmet Egrli}

pohvalio se kako je predstavnici-ma Vanjskotrgovinske komore izEskisehira u Turskoj, prije neko-

liko dana u Sarajevu, ponudio propale bh.firme, da za njih na|u investitore spremne

da uloè kapital i pokrenu proizvodnju.Egrli} je kazao kako je najstarijojturskoj vanjskotrgovinskoj komori, kojaokuplja oko 15.000 privrednika, ponudionovi model poslovanja. Model podrazu-mijeva da VTK BiH prezentira konkretnefirme iz BiH komori Eskisehira, a da turskakomora nakon toga traì potencijalneinvestitore, od ~ega }e koristi imati i BiH,ali i Turska.

- Fabrika boja i lakova u Vi{egradunekada je radila za potrebe cijele biv{eJugoslavije, a sada ne radi. Ona ima pogonei dio infrastrukture, ali proizvodnju u njoj

moè pokrenuti samo neka multinacionalnakompanija iz iste bran{e. Mi trebamo dakaèmo koliko ta na{a kompanija vrijedi, ukakvom je stanju, a da Turska nakon togatraì investitora koji }e uloìti novac, jerVanjskotrgovinska komora iz Eskisehira usvom gradu ima tri multinacionalne kom-

panije koje se bave proizvodnjom boja ilakova objasnio je Egrli} vlastiti ekonom-ski patent.

Egrli} tvrdi da je ovaj model mnogoefikasniji od klasi~nog povezivanjadoma}ih privrednika sa privrednicima iz

drugih zemalja, iz kojih se vrlo ~esto neizrode nikakvi poslovi.Egrli} nije otkrio kako su njegovi turski

sagovornici reagirali na ovu ponudu, nonije te{ko zaklju~iti kako nisu bili pretjera-no odu{evljeni. I turski kao i drugi privred-nici iz dràva trì{ne ekonomije, izlaze nainostrana triì{ta u potrazi za zaradom. Izato u pravilu u {irokom luku zaobilaze

propale firme, rezonuju}i da nisu propalepukim slu~ajem nego s dubokim razlogom,a svoj novac investiraju u firme pred koji-ma stoji jasna trì{na perspektiva.

Za{to predsjednik VTK Ahmet Egrli}

svoj revolucionarni model privla~enja

stranih investicija nije ponudio Privrednojkomori Njema~ke koja je neuporedivo itehnolo{ki i finansijski mo}nija od Turske?Zato {to unaprijed zna kako bi njema~ki

partneri reagirali na takvu ponudu: unajboljem slu~aju pitali bi Egrli}a je li toneka bosanska {ala, mo`da skrivena kame-ra?!

O~ito misli da }e Turski privrednici iz

nekog razloga reagirati druk~ije od

njema~kih privrednika, da ne}e kanjema~ki privrednici voditi ra~una vlastitim poslovnim interesima i da }e svkapital u BiH ulagati zbog humanitarnihne poslovnih ciljeva?!

S takvim pristupom inostranim investtorima, Egrli} bi mo`da mogao napravneki uspjeh u humanitarnom dru{tvMerhamet ali ne i u Vanjskotrgovinsk

komori BiH.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Egrli tjera strane investitore!

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiHAhmet Egrli velikoduno nudi Turcima

da preuzmu propale bosanske firme

NAIVNA STRATEGIJATurske privrednike zbunila ponuda Ahmeta Egrlia da preuzmu propale firme


20/68

Protiv Stefana Karganovi}a, autoraknjige Ru{enje Republike Srpske,koja je izazvala op{tu osudu bh.

javnosti, podignuta je tu`ba uOsnovnom sudu u Banjoj Luci.

Tu`bu protiv Karganovi}a i Nenada Nova-kovi}a glavnog urednika izdava~ke ku}eBesjeda zbog klevete, podigli su SvetlanaCeni} Tanja Topi}, Transparency Internat-ional BiH, portal Buka, Helsin{ki parla-ment gra|ana Banja Luka. Oni su uKarganovi}evoj knjizi stavljeni na crnulistu organizacija i pojedinaca koji seoptuùju za ru{enje ustavnog poretka i pod-sticanje na nerede.

ZASTRA[UJU]A DODIKOVA PORUKASr|an Blagov~anin, direktor Trans-parency Internationala BiH, za na{ list kaèda se ovdje ne radi o samom Karganovi}u,ve}i je problem {to je Vlada RepublikeSrpske finansirala monstruozni napad naorganizacije civilnog dru{tva i pojedincekoji se kriti~ki osvr}u na rad vlasti u RS-u.

Ta publikacija je objavljena na stranicivladaju}e politi~ke partije SNSD-a. Da li tozna~i da ljudi koje su nalaze na toj crnojlisti treba da budu uhap{eni i ustrijeljeni?Sve je to ura|eno bez ikakvog dokaza. Ono{to je navedeno u tom pamfletu je vrloopasno. Mi smo to shvatili kao poziv nalin~. Na alost, ovo nije prvi put da re im uRS-u radi takvu vrstu progona. To je samodokaz da je reìm u RS-u potpuno izgubiokompas i da ne}e prezati ni od ~ega da bisprije~io kriti~ke glasove koji su, naàlost,vrlo usamljeni prema onom {to on radi.

Ovo je vrlo opasna stvar i karakteristikanajmra~nijih reìma. Optu`bom da nekoruì ustavni poredak njemu se na le|a

postavlja meta, da svaki patriota moè uzetipravdu u ruke i obra~unati se s tim ljudimai organizacijama. Mi smo tu`bu podigli

prvenstveno da bismo za{titili sebe, jersmatramo da je poruka zastra{uju}a, da sesvako onaj ko se usudi da kritikuje ono {toreìm radi izlaè velikoj opasnosti, kaèBlagov~anin.

Ina~e, ameri~ko-srpski advokat izChicaga Stefan Karganovi} preko projektaIstorijski projekat Srebrenica, ~ije je

sjedi{te u Den Haagu, najve}i je negatgenocida nad Srebreni~anima. Za tanga`man u posljednjih sedam godina oreìma Milorada Dodika dobio je 1,9 milona maraka!

Nakon {to mu se poricanje genocida Srebrenici debelo isplatilo, Karganovi} jza ra~un Milorada Dodika publicirao sv

jevrsnu listu navodnih neprijatelja Repulike Srpske. Me|u ru{iocima RS-a porenavedenih osoba, nalaze se i ekonomisDamir Miljevi} Aleksa Milojevi} novinSlobodan Vaskovi}, kao i ~itav niz organzacija, poput Slobodne Republike, pa ~ak


RU[ITELJI DODIKA PROTIV KARGANOVI]A

Pi{e: MIRHA DEDI]

Protiv autora crne liste u Republici Srpskoj STEFANA KARGANOVIA, kojipoziva na lin svih onih koji kritiki govore protiv reima MILORADA DODIKA,

poetkom nedjelje podnesena je tuba; SRAN BLAGOVANIN, SVETLANACENI i TANJA TOPI, koji su se nali na ovoj listi, za na list govore zbog

ega je Dodik naruio ovu listu i zato je ona opasna

TU@BA PROTIV DODIKOVEKAZNENE EKSPEDICIJE

Opskurni Stefan Karganovi} debelo napla}uje prljave

poslove koje radi za Dodika

KARGANOVI] OSAM GODISLU@I DODIKOVOM RE@IMNa negiranju genocida u Srebrenpravljenju listi unutra{njih neprijRS-a Karganovi} zgrnuo milione m


21/68

Veterani Republike Srpske. Svi oni bprema Karganovi}u, u~estvovali u izazvanju nereda i podrivanju ustavnog poreka, na mig svojih inostranih naredbodavca.

[a~ica stranih pla}enika }e uskopoku{ati uzurpirati vlast. Nevladine organzacije, finansirane od Evropske unije SAD-a, uùrbano pripremaju svijestanovnika RS-a za prevrat. Teì{te kam

panje usmjerene protiv (predsjednikRepublike Srpske je dramatizovan

posljedica ekonomske krize, navodi u svjoj knjizi Karganovi}.

Nakon brojnih ocjena da knjiga prestavlja poziv na lin~, od nje se ogradio IgRadoji~i}, predsjednik Skup{tine RS-stavom da je rije~ o knjizi koja je izazvadosta komentara i u kojoj ima dosta glu

posti.Nije va`no da li su pozitivne ili negtivne reakcije va`no je da se pri~a knjizi kazao je Stefan Karganovi}, nako{to je u svom uratku pozvao na lov onkoji ukazuju na lo{e strane vladavinMilorada Dodika.Tanja Topi}, politi~ka analiti~arka, zSB kaè da je u posljednjih osam godin

bila stalno izloèna sistemskom povla~enkroz blato i postavljana na razne crne list

U ovom slu~aju me Karganovi} bikakve argumentacije stavlja na neku listMislim da su te stvari bile veoma opasne

jedini na~in da reagujem na to bila je tu`bKarganovi} je ~ovjek koji ima jaka le|onih koji ~ine ovaj sistem. Jedino {to mimamo jeste vjerovanje u pravnu dràv

tako da smo ve} u startu u neravnopravnpoziciji. Mi u Republici Srpskoj imamjako puno likova poput Karganovi}a koji se pojavili iznebuha, za koje ne znate ni ksu, ni {ta su. Meni je bila zanimljiva njegova izjava kada je rekao u mojoj dràAmerici, to bi bilo dopu{teno. Zna~imamo ~ovjeka koji je strani dràvljanin, asebi dopu{ta tu vrstu slobode da identifik

je i targetira doma}e izdajnike i neprijateljKada takvi ljudi dobiju podr{ku jednomo}nog aparata, onda njihovoj sili nemkraja, kaè Topi}eva.

ÂVI] TRA@I ISTRAGU PROTIVKARGANOVI]ADragan âvi} poslanik Narodnodemokratskog pokreta u Skup{tini RS-kazao je pro{le nedjelje da ima opravdanrazloge za sumnju da se u aktivnostimStefana Karganovi}a i njegove fondaciIstorijski projekat Srebrenica u RS-u rao pranju novca.

âvi} je jo{ prije ~etiri mjeseca postavposlani~ko pitanje Vladi RS-a, Ministarstvpravde, ali i MUP-u RS-a, Specijalnotuìla{tvu RS-a te nadle`nim pravosudnim

istra`nim agencijama na nivou BiH. Kak


AUTOR LISTE ZA ODSTREL NA SUD


22/68

odgovor nije dobio od nadleènih u RS-u,âvi} je ponovo uputio zahtjev za podatkeo Karganovi}evom tro{enju sredstava iz

budèta RS-a i aktivnostima koje obavljaputem te fondacije.

U obra}anju Skup{tini RS-a rekao je daje Karganovi} iz budèta RS-a za sedamgodina dobio 1.923.900 KM te da je saLjubi{om Simi}em, u isklju~ivoj politi~-koj funkciji SNSD-a.

Imam razloga da sumnjam da se novacRS-a tro{i nenamjenski u ovom slu~aju, kaoi da je u pitanju internacionalna aktivnost

pranja novca kriminalnih razmjera, tvrdion.

Ina~e, Karganovi} je vi{e puta zaDragana âvi}a izjavljivao da je âvi}, kao

biv{i predsjednik RS-a, javno stao izaizvje{taja Komisije o Srebrenici 2004.godine, nanose}i time {tetu RS-u, {to gatrajno diskvalifikuje za obavljanje bilokakve javne funkcije.

âvi} je uzvratio podno{enjem

zahtjeva vladi Kraljevine Holandije,posredstvom ambasadora ove zemlje, da gazvani~no obavijeste da li je Karganovi}evafondacija registrovana u Holandiji, da bisaznao sudbinu novca koji Karganovi}dobija iz budèta RS-a, a zbog sumnje da semo`da radi o kriminalnim aktivnostimapranja novca i nenamjenskog tro{enjaradi sticanja li~ne protivpravne imovinskekoristi za Stefana Karganovi}a i Ljubi{uSimi}a.

Namjera mi je da iniciram zvani~nume|unarodnu kriminalisti~ku istragu u vezisa tro{enjem novca iz ovog vi{egodi{njeg

granta, jer imam razloga da sumnjam da jetro{enje novca bilo nezakonito, kaè â-vi} i nagla{ava da raspolaè odre|enimdokazima i izjavama koje mogu da potvrdeispravnost njegovih sumnji.

âvi} je od ministrice pravde RS-a


RU[ITELJI DODIKA PROTIV KARGANOVI]A

Stefan Karaganovi} bio je organizatorpromocije knjige penzionisanog pukovnikaRS-a Ratka [krbi}a Srebreni~ka pod-vala, zakazane prije petnaestak dana uDomu Vojske u Beogradu. Nakon {to je

Nata{a Kandi}, predsjednica Fonda zahumanitarno pravo, srbijanskom ministar-stvu odbrane ukazala na to o kakvoj jeknjizi rije~, promocija u ovoj dràvnoj insti-tuciji je istog dana otkazana.

Ajde {to svedo~i protiv svoje zemlje naroda, ali sad je pokazala da u Srbiji mini-star odbrane i na~elnik General{taba nosesuknje, a aktivistkinja nevladine organizacijeglanc novu uniformu. Dovoljno je da napi{e

zahtev za zabranu ministru odbrane i on tobespogovorno izvr{i. Na sre}u, ova zabranaje za nas dobra vest jer je knjiga dobilabesplatnu reklamu, kazao je Karganovi}nakon zabrane promocije ove knjige.

KARGANOVI]EVA BEOGRADSKA PODVALAKarganoviu propao plan da uDomu Vojske Srbije umanji brojrtava Srebrenice

SVETLANA CENI][ta je uop{te tajProjekat Srebrenicaza koji je Karganovi}dobio silne pare?

SR\AN BLAGOVÂNIN I TANJA TOPI]Tu`bu smo podigli prvenstveno da bismo za{titili

sebe, jer smatramo da je poruka zastra{uju}a


23/68

Gorane Zlatkovi} zatraìo da mu dostavikopije dokaza o pravnovaljanoj registracijiStichting Srebrenica Historical projectHaag, dokaze o osobama koje su ovla{}eneza zastupanje i predstavljanje ovog korisnika

budètskih sredstava, ukupne pojedina~neuplate na ra~un korisnika tih sredstava.

Sve ovo mi vi{e li~i na to da taj StefanKarganovi} vrlo uspje{no koristi novac. Sdruge strane, Kancelarija RS-a zaistraìvanje ratnih zlo~ina ima vi{estrukomanji budèt, tako da je ovo jedna potpunosmije{na situacija. Ljudi iz te kancelarije,kada bi smjeli da kaù, rekli bi da se ~udom~ude kako sve ovo prolazi, a da niko ni{tane zna, iako je izdvajanje za Karganovi}a unjihovom platnom razredu u budètu,rekao je âvi}.

Profesorica Svetlana Ceni}, ekonomskaanaliti~arka, za na{ list kaè da joj je dostameta na le|ima.

Meni je meta ve} previ{e, dosta sampu{tala, sve ne}u s budalama da seobra~unavam, ali sada je to stvarno pre{lo umalignost. Sada }emo na sudu da vidimo ko

je ve}i podriva~ ~itavog dru{tva, on kojirasku}ava ili ja koja sam ku}ila. On je ~ovekkrajnje sumnjive pro{losti. Jo{ niko nijeutvrdio {ta je radio u Americi. Kopaju}i ponekim podacima, vidim da je radio i kao

prevodilac i da se pojavio u nekom slu~aju uHaagu gde se doti~e Srebrenice. Posle togase odjednom pojavljuje kao ekspert zaSrebrenicu koji uzima velike honorare. [ta

je uop{te taj projekat Srebrenica za koji jeon dobio silne pare? Ja bih volela da znam{ta je to ko{talo dva miliona maraka koje jezvani~no dobio, a verujem da je suma biladosta ve}a. Takvih primera kao {to jeKaraganovi} u RS-u ima mnogo. Ne zna sevi{e ko kome {ta pla}a. Samo da podsetimna Predstavni{tvo RS-a Va{ingtonu na ~ijem

je ~elu Obrad Kesi}, za koga mi uop{te ne

znamo {ta predstavlja i koga predstavlja, akoji je na svom sajtu imao reklamu za pro-daju ku}a i nekretnina u Republici Srpskoj.Ja zaista vi{e ne znam {ta ko ovde radi, sem{to se pare izvla~e. Uostalom, Republika

Srpska je prema pouzdanim informacijampostala najve}i klijent nekih lobisti~kku}a u Americi. [ta mi od toga imamo, se{to smo uvezli Karganovi}a? Ja nikakarezultat ne vidim, sem {to je diktatura u RS

u sve è{}a, podmetanja sve teà, a ugledAmerici nam je takav da se ljudima gadmo, kaè Ceni}eva.

Dragan âvi} je svojevremeno upozrio da ima pismo nekoliko ruskih akademka o neprili~nom pona{anju Stefana Kargnovi}a.

U pismu su naveli da je Karganovinakon {to je odrào sesiju o tom projektu Moskvi, falsificirao zbornik i u njega unradove novih autora, a nisu ni bili prisutna toj konferenciji. Predstavnici Ruskakademije nauka i umjetnosti u pismu uàsavaju plagiranja od ~ovjeka koji nemnikakav kredibilitet da taj projekat provodMislim da treba obratiti pa`nju na to da radi o grupi koja tro{i javna sredstva za prvatne potrebe, kaè âvi}.

24.4.2014. I SLOBODN BOSN 2

AUTOR LISTE ZA ODSTREL NA SUD

MOJA BANKA PREDSTAVILA KARTICU POD NAZIVOMGOAL CARD

Moja banka d.d. Sarajevo, zajedno sa MasterCard Europe, predstavila je novuMasterCard debitnu karticu ~iji je vizuelniidentitet prilago|en plasmanu reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetskonogometno prvenstvo u Brazilu.

Goal Card ima sve funkcionalnosti standardne MasterCard debitne kartice, a svigra|ani mogu aplicirati za istu u bilo kojoj poslovnici Moja banka d.d. Sarajevo.

Za sve klijente koji koriste Maestro karticu i vlasnike nove Goal Card MasterCardDebit kartice, Moja banka je pokrenula nagradnu igru pod nazivom Srcem zaZmajeve.

Nagradna igra traje od 15. aprila do 13. jula 2014. u Federaciji BiH, a svakakupovina u iznosu od 10 KM i vi{e osigurava klijentima jedan nagradni bod.

Broj bodova nije ograni~en, a najsretnije o~ekuju vrijedne nagrade poput LED televizora, iPada, Apple iPHONEA 5S, Playstationa (+ 2PS4 Dualshock 4 Controller + game)kao i Wii U za dva sretna dobitnika.

Vlasnici kartice GoalCard imaju dvostruko ve}u {ansu za dobitak, kroz uduplavanjebodova za svaki postignuti gol na{e reprezentacije u toku Svjetskog prvenstva.

Ina~e, pouzdani izvori iz Banje Luketvrde da Karganovi}, osniva~Istorijskog projekata Srebrenica, kojitvrdi da je u za{ti}enim zonama UN-a uisto~noj Bosni stradalo manje od 1.000ljudi, nije vi{e u ljubavi sa svojim prvimsaradnikom Ljubi{om Simi}em,samozvanim forenzi~arom, ina~eljekarom op{te prakse. Simi} tako|er

godinama osporava broj srebreni~kih`rtava na osnovu nestru~ne analize omasovnim grobnicama koju su proveliekspertski timovi forenzi~ara EU-a.Karganovi} i Simi} su navodno ìvjelizajedno u iznajmljenom stanu u BanjojLuci. Nepoznato je zbog ~ega je prestalasaradnja izme|u ova dva najve}a nega-tora genocida u Srebrenici.

TURIO LJUBI[A PIVO DA SE LADIKarganovi se raziao sa svojimintimusom Ljubiom Simiem

Dragan avi}


24/68

Bra~ni par Nikola i MaricaCrepulja iz sela Ratanj kodKraljeve Sutjeske, posljednje su`rtve brutalnog napada razboj-nika na rijetke hrvatske povrat-

nike u taj kraj. Supru`nike Crepulja, 74-go-di{njeg Nikolu i njegovu pet godina starijuènu Maricu Kristi} Crepulja, pretukao je

Arnes Deli}, 22-godi{nji mladi} iz susjed-nog sela Dragovi}i, u no}i 21. aprila, kada

je s jo{ uvijek nepoznatim pomaga~imaprovalio u njihovu tro{nu ku}icu.

ORLOVI RANO LETEJezivi prizor s mjesta zlo~ina - tragovikrvi po cijeloj sobi, ispreturane stvari irazbacana odje}a, upu}uju da su kriminalcitraìli novac ili druge dragocjenosti i da jemotiv napada bila plja~ka. No, iako sunemo}ne starce bjesomu~no tukli, krimi-

nalci u skromnom domu obitelji Crepulnisu prona{li ni~ega vrijednoga.Marica je ve} godinama slijepa Nikone ~uje ìve od 500 maraka. On je penzinaslijedio od oca Marica prima 200 maraksocijalne pomo}i. Djece nikada nisu imao njima sam ja brinula, govori nam krosuze Nikolina mla|a sestra Mara HrgotMara ìvi u Kaknju, upoznali smo je n

putu prema bratovoj ku}i, gdje se zaputiravno iz zeni~ke bolnice, poslije posje

pretu~enim starcima. Oni su u te{ko


USKRS U KRALJEVOJ SUTJESCI

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Brutalni razbojniki napad na stariji brani par NIKOLU i MARICU CREPULJA uselu Ratanj kod Kraljeve Sutjeske uplaio je i uzbunio rijetke hrvatske povratnikeu ovaj kraj: novinari SB su meu prvima posjetili roake i susjede nesretnih

suprunika; oni priznaju da, uz sve nedae sa kojima se godinama bore, sada iveu strahu i od lokalnih kriminalaca

ZLOIN NA KRAJU SELA

Supru`nike Nikolu i Maricu Crepulja spasio je susjedkoji je pozvao pomo}, da policija nije odmah do{la, jutro

ne bi ìvi do~ekali?!

KU]A STRAVE I U@ASARazbojnici su supru`nike Crepulja napana spavanju, Marica je potpuno slijepa anjezin mu` Nikola je gluh


25/68

stanju moj Nikola je sav pocrnio glava mje nate~ena mislim da su mu polomjagodi~ne kosti. Marici su izgleda izbzube, jada se potresena èna i dodaje kaksu supru`nici Crepulja ve} dva puoplja~kani, pretpostavlja se od istkriminalaca. Oni su im bili laka metMarica ne vidi Nikola ne ~uje ulazili su iu ku}u usred dana. Posljednji put su imodnijeli sve iz friìdera, obja{njava MaHrgota. Od nje saznajemo i da su se Marici Nikola Crepulja me|u prvima, odmah pzavr{etku rata, vratili u pitoreskno se

Ratanj, pet-{est kilometara udaljeno oKraljeve Sutjeske, na putu prema Vare{ukraljevskom gradu Bobovcu. Starci ìvjeli sami, na kraju sela, preìvljavali u

pomo} ro|aka, susjeda i fratara Franjeva~kog samostana. Vikar samostanfra @eljko Brki} koji nas je ljubazndovezao do sela, kaè da ih je posljednji p

posjetio u subotu, kada su siroma{niùpljanima podijelili skromne uskrsndarove - pakete s hranom.

U selu Ratanj, poznatom po bri`no~uvanju sje}anja na kraljicu KatarinKotromani}, gdje ène i danas {iju i sve~anim prilikama obla~e odje}u kakvu sneko} nosile bosanske plemkinje, ìvi phrvatskih povratni~kih obitelji, odnosnsvega deset stanovnika. Samo jedan bra~

par ima djecu, svi ostali povratnici vreme{ni ljudi. Na uskom, izlokanom punema prolaznika, u selu ne postoambulanta, kafana, ni prodavnica, samzaklju~ane, ponegdje jo{ neobnovljenku}e. Dok razgovaramo s na{idoma}inima, prate nas jedino orlovi, kosu se vremenom udoma}ili u skoro p

pustom kraju.Mi smo se vratili 2003. poslije desgodina. @ivjeli smo u Njema~koj [vedsk24.4.2014. I SLOBODN BOSN 2

POVRATNICI NA KRI@NOM PUT

UBICA IZ SUSJEDSTVAArnes Deli} iz obli`njeg sela

Dragovi}i poznavao je svoje `rtveod djetinjstva

@IVOT UZ POMO] RO\AKA I PRIJATELJAMara Hrgota, sestra pretu~enog Nikole, kaè da su

njezin brat i snaha ìvjeli skromno, zajedno su primali500KM mirovine i socijalne pomo}i


26/68

i u Drvaru danas smo ovdje samo mu` ija, kaè nam Slavica Crepulja. Ona isuprug Marijan su prvi susjedi napadnutihstaraca, ali u ponedjeljak uve~er (21. aprila)nisu ni{ta ni ~uli ni vidjeli. Probudilo nasje zavijanje njihovog psa znali smo da sene{to ru`no desilo, govore uglas, dok nam

pokazuju pravac iza brda, odakle su izsusjednog sela Dragovi}i (op}ina Vare{)do{li Arnes Deli} i drugi napada~i, koji ve}mjesecima teroriziraju stanovnike njihovogkraja. Nas su pro{le godine oplja~kali dvaputa policija je kod Arnesa Deli}a prona{laukradene stvari ali ni{ta. Najgore je {tomomka poznajem godinama kosio je kodmene bio sam kum njegovom bratu.Pogledajte {ta su uradili mislio sam da }uumrijeti kada sam Nikolu vidio u bolnicidaj Boè da preìvi operaciju, o~ajan jeMarijan Crepulja. On i supruga pri~aju dasu lopovi, iste ve~eri, oplja~kali i ku}u ~ija

je vlasnica Marijanova sestra, ~im jenjezina obitelj, nakon proslave Uskrsa,

oti{la iz sela. Prepla{eni supru`niciCrepulja ostat }e u Ratanju jo{ nekolikodana, a onda odlaze kod djece - njihova trisina ìve u Njema~koj, a k}erka je odselilau Hrvatsku. Dok razgovaramo telefon ne

prestaje zvoniti, na pozive odgovaraSlavica, uvjeravaju}i djecu kako nemajurazloga za brigu. Nama su, ipak, povjerilida policijska patrola u selo rijetko dolazi ida su, unato~ sve ve}em brojurazbojni{tava, starci prepu{teni sami sebi.

POZIV U POMO]Nemo}ne starce Nikolu i Maricu

Crepulja prona{li su u lokvi krvi policajci izPolicijske uprave Kakanj, koje je prvipozvao susjed Fabijan Tomi}. Iako ìvi u[vajcarskoj, Tomi} dosta vremena provodiu rodnom selu, me|u imu}nijim je

mje{tanima, zbog ~ega su kriminalcinajprije krenuli da oplja~kaju njegovuku}u. Tomi} ih je, me|utim, do~ekaospreman, naoruàn pi{toljem, pa je bilodovoljno samo nekoliko pucnjeva u zrak dakriminalci pobjegnu. Fabijan Tomi}obja{njava da je potom ~uo glasan lave`

psa kod susjeda Crepulja, zbog ~ega posumnjao da su se razbojnici uputili njima. Da odmah nije pozvao pomokonstatirali su policajci koji su brzo do{liselo, starci bi do jutra, zasigurno, iskrvariFra @eljko Brki} dodaje da }e, prema prvi

prognozama lije~nika, zbog teìne ozljedaNikola i Marica morati biti operirani.

Nama je jasno da je posrijerazbojni{tvo a ne nekakvi drugi razlozNaàlost posljedice }e se osjetiti posebicako govorimo o ljudima koji su planirapovratak jer se ovakvi incidenti uvijegledaju i kao mogu}i me|unacionalsukobi. Na{a je èlja i nadamo se da }pravda biti zadovoljena da napada~i buduhap{eni i primjereno ka`njeni, isti~e f@eljko Brki}. On podsje}a da je pro{godine u selu Aljini}i kod Kaknja tako|napadnuta i oplja~kana jedna starija ènkao i da napada~i na povratnika [imLjolji}a u selu Bi{trani nikada nis

prona|eni, iako je i on jedva ostao ìUmiruju}e je poruke svojim ùpljanimodmah uputio i biv{i gvardijan a dankustos muzeja u Franjeva~kom samostanaKraljevoj Sutjesci fra Stjepan Duvnjak.Ovakva razbojstva u rubnim hrvatskiselima se redovito doga|aju u odre|enovremenskom razmaku. Uni{tava simovina sje~e privatna {uma provaljujeku}e napada na neza{ti}ene stanovnikKriminalci ~esto ne budu otkriveni a zone koji se prona|u sudski proces dugotrajan i na kraju zavr{ava osloba|aju}om presudom ili minimalnokaznom. Slu~ajno je kriminalac susjednog bo{nja~kog sela ali to ne trebpromatrati kroz nacionalnu prizmKriminalci idu tamo gdje }e najlak{ostvariti svoj kriminalni cilj i gdje ne}nai}i na nikakav otpor, poru~io je fStjepan.

Prema nezvani~nim informacijamArnes Deli} je nakon hap{enja priznanapad na supru`nike Crepulja, dok se zdrugim rabojnicima jo{ uvijek traga. Del

je dobro poznat policajcima u Vare{u Kaknju, do sada je po~inio vi{e plja~ki, i

mahom nad starijim povratnicima.


USKRS U KRALJEVOJ SUTJESCI

Do 1993. godine u ùpi KraljevaSutjeska ìvjelo je vi{e od 12 tisu}aHrvata katolika. Dvadeset godina kasnijena ovom je prostoru ostalo samo 1.400Hrvata, manje nego {to je u Kraljevoj

Sutjesci ìvjelo 1743., kada je, premacrkvenim podacima, sutje{ka ùpa imalaoko 1.900 katolika. Zajedno sa ~itavimkrajem opustio je i Franjeva~ki samostan- u njemu danas borave ~etiri fratra.

POPIS STANOVNI[TVAU Kraljevoj Sutjesci je 1743. ivjelovie katolika nego to ih ima danas

UPLAENI SUSJEDIMARIJAN I SLAVICACREPULJA: Nas su prolegodine opljakali dva puta,policija je kod ArnesaDelia pronala ukradenestvari, ali nita. Najgoreje to momka poznajem

godinama, kosio je kodmene, bio sam kumnjegovom bratu


27/6824.4.2014. I SLOBODN BOSN

SB U KIN

Japanske ekspedicione trupe 13. decembra 1937. godine ule su u tadanjiglavni grad Kine, Nanjing, i u narednih est sedmica poubijale oko 300 hiljadaKineza, silovali oko 80 hiljada ena, a treinu Nanjinga pretvorili u ruevine.

Memorijalni centar rtvama masakra japanskih agresora podignut je snamjerom iznoenja povijesnih injenica, a ne sa namjerom irenja mrnje

izmeu ova dva naroda. Meutim, i nakon 76 godina pitanje masakra u

Nanjingu jo uvijek je kamen spoticanja u odnosima ove dvije zemlje.Novinar SB boravio je u tom kineskom gradu

N A N J I N G

KINESKA SREBRENICA


28/68

Ekspedicione trupe japanske Cen-tralnokineske armije pod koman-dom generala Matsuija Iwanea u

periodu od oko {est sedmica,po~ev{i od 13. decembra 1937. do

kraja januara 1938. godine, masakrirale suoko 300 hiljada Kineza u tada{njemglavnom gradu Kine Nanjingu. GeneralaIwanea Me|unarodni vojni sud za Dalekiistok i Nanjin{ki sud za ratne zlo~ine

proglasili su krivim i osudili na smrtnu

kaznu vje{anjem... Vojska Republike Srpskepod komandom generala Ratka Mladi}a uroku od oko {est dana masakrirala je okoosam hiljada Bo{njaka Srebrenice. RatkuMladi}u ne sudi vojni nego Me|unarodnisud za ratne zlo~ine po~injene na prostoru

biv{e Jugoslavije i on defintivno ne}e, nitimoè biti, osu|en na smrtnu kaznu. To je

jedan od detalja koji vam, izme|u ostalihstrahota, proleti kroz glavu kada se na|eteu prilici posjetiti Memorijalni centar `rtvamananjin{kog masakra japanskih agresora.

MUZEJ ZLOÎNAMra~na, potresna, uznemiruju}a postav-

ka Memorijalnog centra ne moè vasostaviti ravnodu{inim. Upravo iz tograzloga Memorijalni centar u Nanjingu

uvr{ten je me|u 10 svjetskih destinacija tzv.mra~nog turizma, zajedno sa nacisti~kimkoncentracionim logorom Auschwitz uPoljskoj i Muzejom genocida Tuol Sleng u

Kambodì. Inauguracija Memorijalnogcentra odràna je polovinom 1985. godine u

jugozapadnom dijelu grada poznatom kaoJiangdongmen, mjestu gdje otkrivenamasovna grobnica sa posmrtnim ostacimaoko 10 hiljada masakriranih Kineza. U

Memorijalnom centru nalaze i otkopaposmrtni ostaci, me|u kojima su i kostuèna, djece, staraca...Namjera Memorijalnog centra nije dakcenat stavlja na masakar i da budmr`nju. To je izno{enje povijesn~injenica. Izno{enje onoga {to se desilkao {to je to i sa holokaustom ili kao {to radi Memorijalni muzej mira iz Hiro{imgdje je ba~ena atomska bomba. Mislim d


KINESKI ZID PLAÂZa razliku od Njema~ke koja se javno izvinila

Jevrejima za holokaust, Japan se nikada nije ispri~aoKinezima za zlo~ine po~injene u Nanjingu

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

BESPOMO]NA RUKARuka `rtve jedna je u nizu bronzanih skulptura koje posjetioci mogu vidjeti u Memorijalnomcentru u Nanjingu

GENOCIDNO TAKMIÊNJEMukai Toshiaki i Noda Tsuyoshi takmi~ili su se ko }eubiti vi{e Kineza tradicionalnom japanskim sabljom.

Obojica su uhap{ena, progla{ena krivim i pogubljena


29/68

povijest treba pamtiti i u~iti iz nje ali ne imr`nju koja je vladala u to vrijeme, kaèZhu Cheng Shuan, kustos Memorijalnogcentra kojeg godi{nje posjeti preko petmiliona ljudi. Memorijalni centar svakegodine posjeti i oko 50 hiljada Japanaca, aCentar su, nakon odlaska u penziju,

posjetila i dvojica japanskih premijera.

ZA[TI]ENE ZONEMemorijalni centar za javnost je

otvoren 13. decembra 2007. godine, ~ime je

obiljeèna 70-godi{njica masakra. Pokriva74 hiljade kvadratnih metara, od ~ega je 12hiljada kvadratnih metara izlo`benog

prostora. U tom prostoru izloèno je preko3.500 fotografija, moè se vidjeti preko 140orginalnih video zapisa, a izloèno je i

preko tri hiljade predmeta, od uniformi i{ljemova, preko katana koje su nosili oficiriJapanske armije, do pera kojim je ameri~kigeneral Chester William Nimitz potpisao

japansku kapitulaciju na bojnom broduMissouri 2. septembra 1945. godine.

Brutalna egzekucija velikog broja ljudiu kratkom vremenskom periodu nije jedina

paralela koja se moè povu}i izme|uNanjinga i Srebrenice. Naime, Srebrenicaje bila progla{ena UN-ovom za{ti}enomzonom, a u Nanjingu je mala grupazapadnih biznismena, novinara i misionaraosnovala Me|unarodni komitet zaotvaranje za{ti}ene zone Nanjinga.Za{ti}ena zona, koja je pokrivala trikvadratna kilometra, otvorena je unovembru 1937. godine, a bila je

namijenjena za smje{taj izbjeglica ikineskih civila iz Nanjinga. Kineska vladana ~elu sa Chiang Kai-shekom, Nanjing jenapustila 1. decembra ostavljaju}i Me|u-narodni komitet da vodi brigu o gradu injegovim gra|anima. Podsje}anja radi, iNaser Ori} napustio je Srebrenicu trimjeseca prije njenog pada.

Njema~ki biznismen John Rabe,predstavnik Siemensa, izabran je za vo|uMe|unarodnog komiteta zbog ~injenice da

je bio ~lan nacisti~ke stranke i postojanja

bilateralnog njema~ko-japanskog paktJapanci su inicijalno pristali na po{tovanZa{ti}ene zone Nanjinga iako izbjeglice zoni nisu bile sigurne od napada. U janua1938. godine Japanci su proglasili da je gradu zaveden red i da su prestali razlozi z

postojanje Za{ti}ene zone koja je raspu{tna. Ipak zlo~ini su nastavljeni sve do prvsedmice februara. Me|utim, zahvaljujuMe|unarodnom komitetu i Johnu Rabe

procjenjuje se da je masakar izbjeglo 25hiljada ljudi.

Da se Srebrenica kojim slu~ajem nidesila, mogla bi se povu}i neka paraleizme|u Johna Robea i francuskog generaPhillippea Morillona koji je 1993. godinzaustavio srpske snage, u{ao i Srebrenicusprije~io ono {to se desilo godinu i po dankasnije. O sramnoj ulozi i (ne)~injenju ThomKarremansa, komandanta holandsko

bataljona u Srebrenici, ne}emo ni govoriti.

PREKRAJANJE POVIJESTIKona~no, iako je od silovanja Nanjing

(kako se jo{ naziva nanjin{ki masakr jer procjenjuje da je silovano izme|u 20 i 8hiljada ena) pro{lo 76 godina, posljedictog tragi~nog doga|aja osje}aju se i danaTako je Naoki Hyakuta, istaknuti japans

pisac i ~lan Upravnog odbora NHK, japanske nacionalne televizije, u promotivnkampanji desni~arskog kandidata ToshiTamogamija za guvernera Tokija negiragenocid u Nanjingu. On je, naime,februara 2014. godine izjavio da je masau Nanjingu izmi{ljotina. Chiang Kai-sheje 1938. godine poku{ao da propagiodgovornost Japana za masakr u Nanjingali narodi svijeta su ga ignorisali. Za{toZato {to se nikada nije dogodio, rekao Hyakuta. Hyakuta je naveo da je masakr

Nanjingu izmi{ljen kako bi se u drugi plastavili okrutni masakri po~injeni ostrane SAD-a u Drugom svjetskom ratu.Neki politi~ari u Japanu i njihopromotori pori~u da se u Nanjingu deszlo~in i to je njihov problem a ima veze njihovim namjerama ali i veze sa aktelnim politi~kim okruènjem u Japanînjenice svjedo~enja preìvjelih i presudMe|unarodnog suda oni sada osporavaj{to je neprihvatljivo, komentar je kustoZhu Chenga Shuana, koji isti~e kako Japan, za razliku od Njema~ke koja ispri~ala jevrejskom narodu, nikada niispri~ao Kinezima za po~injene zlo~ine.

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolizvinio se za zlo~ine koje su pojedinci ime Srbije i srpskog naroda po~inili naBo{njacima u Srebrenici, ali isto tako ssmo svjesni ~injenice da postoje i oni ko

jo{ uvijek negiraju da se u Srebrenici desgenocid. Da li }e ti i takvi to javno tvrditinekim budu}im politi~kim kampanjam

pokazat }e vrijeme.

2

SB U KIN

John Rabe se u nacisti~ku Njema~kuvratio krajem februara 1938. godine, a sasobom je donio dokumentaciju o zlo~inimapo~injenim u Nanjingu, o ~emu je dr aopredavanja u Berlinu. Hitleru je napisaopismo traè}i od njega da iskoristi svojutjecaj kako bi izv{io pritisak na Japanceda zaustave svoje krvolo~no divlja{tvo.Nakon toga zavr{io je u zatvoruGestapoa, ali je oslobo|en na intervencijuSiemensa. Nakon rata ga je hapsiosovjetski NKVD, a potom i britanskeokupacione snage koje su ga pustile naslobodu nakon intenzivnog ispitivanja.Zbog ~lanstva u nacisti~koj stranci izgubio

je posao i njegova porodica ìvjela je ute{kom siroma{tvu. Kada su 1948. godinegra|ani Nanjinga saznali {ta se de{ava saRabeom i njegovom porodicom, u vrlokratkom roku sakupili su iznos od 2.000ameri~kih dolara koje mu je li~no uru~iogradona~elnik Nanjinga. Svakog mjesecastanovnici Nanjinga Rabeu i njegovojporodici slali su pakete sa hranom i pismasa izrazima duboke zahvalnosti. JohnRabe preminuo je 5. januara 1950. godineod sr~anog udara, a 1997. godine njegovnadgrobni spomenik iz Berlina premje{ten

je na po~asno mjesto u Memorijalnomcentru.

NACISTA I HUMANITARACJohn Rabe, nacista koji jedokumentovao japanske zloine


ZID SVJEDOKA

Nepregledne police na zidu popunjene su sa preko 12 hiljada kutija saizjavama svjedoka o po~injenom zlo~inu poredani po abecednom redu



CARL BILDTAMERI^KI I EU IZASLANIKZA BALKANAmerikanci nisu vjerovali da }e CarlBildt raditi na hap{enju optu`enihza ratne zlo~ine


31/68

Nacionalni arhiv SjedinjenihAmeri~kih Dràva 18. aprila jeu~inio javno dostupnim do sadanajve}i broj dokumenata koji su

bili ~uvani kao tajna, a ti~u seperioda u kojem je predsjednik bio BillClinton. Tako je objavljen i novi niz doku-menata koji se ti~u de{avanja u Bosni i

Hercegovini tokom rata i neposredno posli-je, me|u kojima su i oni u kojima se spomi-nju odnosi izme|u Europljana i Amerike, teuloga Carla Bildta, biv{eg specijalnog iza-slanika Europske unije (EU) za Balkan,

prvog visokog predstavnika u BiH, a sadaministra vanjskih poslova [vedske.

Prema ovim dokumentima, Amerikancisu se protivili njegovom imenovanju zavisokog predstavnika dovode}i u sumnju da}e on raditi na hap{enju ratnih zlo~inaca, {tose kasnije pokazalo kao opravdana sumnja.

Prema dostupnim podacima, za vrijemeBildtovog mandata nijedna osoba optuènaza ratne zlo~ine nije uhap{ena.

Istovremeno, ameri~ki vojnici koji subili u sastavu mirovnih trupa nakon rata u

BiH, i pored deklarativne podr{keWashingtona za hap{enju ratnih zlo~inaca,

prvog optuènog uhapsile su tek u januaru1998. godine, nakon {to su to uradiliBritanci i Holan|ani koji tako|er sve do

jula 1997. godine nisu ba{ bili voljni da seuklju~e u potragu i hap{enja.

DARE@LJIVI BILDTU dokumentu od 12. decembra 1995.

godine, pod nazivom Va`nost visokogpredstavnika za Clintonovu administraciju i

politiku prema ratnim zlo~inima, u dijelovi-ma dostupnim javnosti, stoji preporukaobavje{tajnih agencija da SAD trebaju insi-stirati na alternativi Carlu Bildtu na mjes-tu visokog predstavnika, te se daje preporu-ka za podr{ku drugim kandidatima izEurope Maxu van der Stoelu, biv{emministru vanjskih poslova Holandije i UNizvje{ta~u za Irak, te Joseu MariaMendiluceu koji je vodio UNHCR programza BiH te bio ~lan Europskog parlamenta,kao i za biv{u britansku premijerkuMargaret Thatcher. No, u ovom slu~ajuglas Amerikanaca je bio puno slabiji negoujedinjenih Europljana.

Ovaj dokument se poziva na drugi izdat

31. jula 1995. godine o pregovorimizme|u Slobodana Milo{evi}a i Bildta skidanju sankcija (Utjecaj Bildtove pozicijna sankcije Srbiji). U tom dokumenobavje{tajnih agencija stoji kako je Biltraìo od Milo{evi}a da prizna BiH u njenim me|unarodno priznatim granicama; dnastavi podràvati mirovni plan Kontagrupe; te da dozvoli misiju posmatra~a ngranici sa Srbijom. U zamjenu mu jobe}ao skidanje skoro svih sankcija periodu od najmanje devet mjeseci, kaodozvolu za uvoz oko 400.000 tona gorivmjese~no preko luke u Baru i Dunavom, obe}anje da }e skoro biti suspendovanesve finansijske sankcije.

Amerikanci su smatrali da ovakav plamoè eliminisati pritisak koji su ve} izavale sankcije. Milo{evi}ev zahtjev z400.000 tona goriva prelazi potrebe koje sSrbija i Crna Gora imale prije raspadJugoslavije on bi mogao prevoziti gorivbosanskim Srbima i Srbima u Krajiniupozoravaju agencije, te se navodi da srealne potrebe Srbije i Crne Gore zgorivom tada bile izme|u 90.000 i 120.00tona.

Problemati~nim smatraju i dio odmrzavanju ra~una smatraju}i da bi


ÔVJEK KOJEM NISU VJEROVAL

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

Prije nekoliko mjeseci amerike vlasti poele su skidati oznaku tajnosti s brojnihdokumenata vezanih za period u kojem je u Bijeloj kui bio BILL CLINTON. Velik

dio te dokumentacije odnosi se na deavanja tokom i neposredno nakon rata uBiH, ukljuujui i pregovore u Daytonu te prve korake ka uspostavi mira.Dokumenti u kojima se spominje uloga prvog visokog predstavnika u BiH

rasvjetljavaju brojna pitanja o njegovoj jedva vidljivoj ulozi u hapenjuoptuenih za ratne zloine

BILDT, ILI NE BILDT,PITANJE JE

Tajne slu`be su upozoravale predsjednika SAD-aClintona da je Carl Bildt pretjerano popustljiv prema

ratnim zlo~incima i da nije pravi izbor za visokog

predstavnika u BiH


32/68

Milo{evi}u omogu}ilo pristup skoro svimra~unima u stranim dràvama. Naime,

predloène mjere bi ostavile zamrznutimsamo ra~une Nacionalne banke Jugoslavije,novac na koji Beograd nije ra~unao jer jedijelom pripadao i ostalim dràvama kojesu bile u nastanku. Ali Beograd bi imao

pristup prema 750 miliona dolara koje suprije svega Jugobankai Beogradska banka,

na ~ijem ~elu je nekada bio Milo{evi},~uvale na ra~unima u Americi, {to je bilooko 33 posto ukupne sume.

Tako|er konstatuju da bi ponovnonametanje sankcija bilo izuzetno te{ko, teda neke zemlje to ne bi ni htjele.

Amerikanci, podràni od Nijemaca, odbilisu plan. No, stoji u jednom od izvje{taja,odlu~ili su da Bildta sa~uvaju jer je mogaolako pristupiti Milo{evi}u. New YorkTimes je tada objavio da je Amerikaodustala smatraju}i Bildtov plan previ{edare`ljivim prema Srbiji.

BILDTOVA NAIVNOSTOvaj neuspjeh, kao i Bildtovo drànje

tokom mirovnih pregovora u Daytonukojima je prisustvovao kao izaslanik EU-a,

te njegovo pona{anje tokom padaSrebrenice, naveo je Amerikance da ganikada ne smatraju pouzdanom, kredibil-nom osobom. To se i odrazilo na izvje{tajagencija iz decembra 1995. godine ukojem daju jasnu preporuku politi~arimada ne daju podr{ku za Bildtovo imenovan-

je na mjesto prvog visokog predstavnika uBiH.Realno gledaju}i komandant IFOR-aAmerikanac ne}e nikada nametnuti pono-vo sankcije izuzev ukoliko ne do|e dodirektnog udara na njegove snage. Visokipredstavnik koji je Europljanin }e imati

ovlasti koje }e mo}i koristiti da zaprijetisankcijama i u nekom drugom kontekstu,stoji u izvje{taju obavje{tajnih agencija

predsjedniku Clintonu.Zapadne sile dogovorile su se da mjesto

visokog predstavnika pripadne Europi, aprvog zamjenika SAD-u koje su po~eletraìti na~in kako da oja~aju i ovu funkciju.

No, sude}i prema izvje{tajima, nisu bili

zadovoljni jer nisu uspjeli nametnuti svoj

na~in razmi{ljanja o mirovnom procesKada je rije~ o implementaciji ovaj pristuje djelotvoran. Ali kada je rije~ o vo|enpolitike ovaj pristup ne djeluje, konstatje se u Izvje{taju.

Sude}i prema sada dostupnim dokumentima, Clintonova administracija zalagala za sna`niju saradnju sTribunalom u Haagu i djelovanju u pravc

hap{enja optuènih za ratne zlo~ine, ~em


CARL BILDT

OTKRIVANJE TAJNIObavje{tajne agencije budno su pratile situaciju na Balkanu devedesetih

PRIORITETI:Imenovanje visokogpredstavnika je vano za

uspjeh Tribunala za ratnezloine jednako koliko jeto i pravi izbor glavnogtuioca. Visokipredstavnik moradijeliti viziju da jepravda klju


33/68

se Bildt ~esto protivio. Visoki predstavnikmora dijeliti viziju da je pravda klju~ zaprekid nasilja koje se u Jugoslaviji odvijacikli~no, konstatatuje se u Izvje{taju teukazuje na potrebu da SAD insistiraju davisoki predstavnik bude neko drugi a neBildt. Pravi izbor visokog predstavnika jenajbolja {ansa SAD-a da osiguraju uspjehrada Tribunala.

U Izvje{taju se dalje navodi za{to jevisoki predstavnik tako bitan zaClintonovu administraciju i Tribunal. Na

prvom mjestu se navodi ~injenica da onima mo} nametnuti sankcije bilo kojojstrani ako ne sara|uje sa Tribunalom. Toje razlog zbog kojeg je ova pozicija tako

va`na za uspjeh rada Tribunala i za poli-tiku SAD-a o kori{tenju pravde zaunapre|enje mira. Kao drugi razlog senavodi da visoki predstavnik ima mo}nametanja obaveze saradnje sa IPTF-om,koji je imao ovlasti da uhapsi optuèneako ih sretne. Politi~ka realnost ukazujene ~injenicu da }e ratne zlo~ince hapsitisamo IPTF. Zbog iskustva u Mogadi{uIPTF ne}e poku{ati tragati za ratnimzlo~incima iako se o~ekuje da }e uhapsitisvakog na kojeg nai|u. Ostavljaju}i sastrane mogu}nost da se dogovore susretiputem obavje{tajnih operacija jedini pre-ostali autoritet koji se moè nadati da }eim se neko predati je IPTF. Bez snage koja

bi podràla njihov rad sposobnost duhapse bilo koga ostaje jednaka nulinavodi se.Tre}i razlog je bila ~injenica da viso

predstavnik ima generalni nadzor nasvima a u vezi s po{tivanjem normi ljuskih prava i dijelova Mirovnog sporazumkoji se odnose na ratne zlo~ine.U Izvje{taja se navodi kako su Britan

i Francuzi, i u manjoj mjeri Nijemcpodràl i Bildta, a kasnije su im pridruìle Holandija, Austrija i [vedskDa bi bili fer prema Bildtu moramo kostatovati da posao posrednika nije isto {toposao visokog predstavnika prema opisfunkcije u Daytonu i UN Rezoluciji 102

24.4.2014. I SLOBODN BOSN 3

ÔVJEK KOJEM NISU VJEROVAL

Poseban izvje{taj ameri~keobavje{tajne slu`be posvetile

su ulozi srbijanskogMinistarstva unutra{njih poslo-va tokom ratova u zemljamanastalim raspadomJugoslavije. Izvje{taj, koji jedobrim dijelom i dalje cen-zurisan, nosi datum 26. okto-bar 1995. godine i u njemu senavodi da je MUP bio jednood osnovnih oru|a srbi-janske vlade od po~etkaratova sa svrhom uspostave,kontrole i odbrane VelikeSrbije. Glavnu ulogu imala je

Dràvna bezbjednost krozformiranje i upotrebuSpecijalnih jedinica ~iji sudijelovi poslani u BiH iHrvatsku, i koja je naoruàvalai kontrolisala paravojne forma-cije i direktno snabdijevanjevojnom opremom VRS.

Jedinice Specijalne policijesu od po~etka ratova slane nalinije fronte, prije svega uHrvatskoj i BiH. U BiH su ove

jedinice u~estvovale odpo~etka rata, uklju~uju}i akcije

na Srebrenicu i Gora`de 1993.i 1994. godine, te su davaleizuzetnu podr{ku snagamaFikreta Abdi}a od novembra1994. do augusta 1995.godine. Prema Izvje{taju,Srpski ~etni~ki pokretVojislava [e{elja se u sep-tembru 1994. godine borio uz

Specijalne jedinice MUP-a podkomandom ObradaStevanovi}a u Srebrenici.Stevanovi} je identifikovan kao

jedan od komandanataSpecijalne jedinice, odnosnonjene beogradske brigade.

Od maja 1995. godine, uBosni je djelovala i jedinica izValjeva sa od 150 do 180 pri-

padnika koji su nosili uniformeMUP-a RS. Jedinice su istegodine poslane i u zapadnuBosnu, gdje su napredovalesnage Armije i HV u zajedni~kojofanzivi. Prema medijskimizvje{tajima na koje se pozivajuagencije, ovim jedinicama jekomandovao Raja Boòvi},

koji je bio direktni podre|eniFranku Simatovi}u.

Navodi se i da je li~noMilo{evi} naredio JoviciStani{i}u da jedinice koje subile na Kosovu prebaci u BiH.

Srbijanski MUP jenaoruàvao, trenirao ikomandovao srbijanskimparavojnim formacijama od

1990. godine, navodi se uIzvje{taju. Klju~ni posrednik jebio biv{i ministar unutra{njihposlova Radmilo Bogdanovi}koji je odràvao kontakte i sArkanovim i [e{eljevim jedini-cama. Bogdanovi} jenavodno bio dubokouklju~en u finansiranje i

organizaciju paravojnih for-macija, te je djelovao sa

Mihaljom Kertesom.Srbijanski MUP je, navodi

se dalje, aktivno sudjelovao unaoru avanju VRS. Stani{i} je~ak u septembru 1995. godineimao kontakte sa fabrikomoru`ja koja je radila bombe kas-nije isporu~ene VRS. Dvaputa sedmi~no je 10 kamionanapu{talo krug fabrike Kru{ikvoze}i tovar do Valjeva, upratnju MUP-a, a {to je kasni-je isporu~eno VRS.

Tako|er je navedeno da

postoje indicije da je srbijanskiMUP bio uklju~en u organizo-vanje i naoruàvanje separatistau Hrvatskoj i BiH od 1988.godine. Citiran je neimenovanidiplomata koji je preporu~io daistraga o ratnim zlo~inima morabiti naro~ito usmjerena kaRadovanu Stoji~i}u Badì iFranku Simatovi}u koji su biliuklju~eni u organizovanjupobune u isto~noj Slavoniji1991. godine. Simatovi} jenavodno u~estvovao i u organi-

zovanju pobune u Kninukoriste}i ime Dragan Simendi}.

Jovica Stani{i}, na~elnikSlu`be DB Srbije, i FrankoSimatovi} nepravosna`no su umaju 2013. godine oslobo|enisvih optu`bi pred Ha{kim tri-bunalom. Tuìla{tvo je traìloponi{tenje ove presude.

SRPSKA DR@AVNA BEZBEDNOST POLUGA AGRESIJESrbija je oruanu pobunu u Hrvatskoj i BiHpripremala od 1988. godine

JOVICA STANI[I] I FRANKO SIMATOVI]Slobodni uprkos postojanju razumne sumnje da su po~inili zlo~in


34/68

Kvalifikacije koje se traè nisu iste. Prijesvega me|u kvalitetima koje visoki pred-stavnik treba imati je vizija {ta treba bitiura|eno u Bosni kako se rat ne bi ponovodesio nakon {to IFOR napusti zemlju.Visoki predstavnik tako|er mora bitioslobo|en naivnosti u odnosu na to s kim}e morati raditi, navodi se uz konstatacijukako postoje razlozi koji navode na

promi{ljanje da Bildt ne}e biti na visinisvog zadatka kada je rije~ o procesuiranjuratnih zlo~ina.

MIROVNI NAPORI CARLA BILDTAIzvje{taj citira tekst novinara RoyaGutmana napisan u julu 1995. godine,

prema kojem je Bildt dao instrukcije kojesu sprije~ile NATO udare tokom padaSrebrenice. Vojne operacije mogu po~etii okon~ati se ali politika se nastavlja Nakraju dana morat }e do}i do pregovora opoliti~kom dogovoru i ja se nadam da }esve strane u sukobu prepoznati to i biti

spremne sjesti i po~eti pregovore {to prijeje mogu}e, napisao je Gutman.Izvje{taj navodi kako je 6. jula 1995.

godine, Bildt poslao poruku UN-u da nepokre}u zra~ne udare. Kada je Holandskibataljon 7. jula traìo vojnu podr{ku, to jeodbijeno uz napomenu da se ne èleumanj

Documents

Slobodna Bosna 911