Slobodna Bosna 989

7/24/2019 Slobodna Bosna 989

1/68

TRAGEDIJA U AUSTRIJI:SMRT KRAJI[KE LJEPOTIC

www.slobodna-bosna


2/68


3/68

AKVIZICIJA DECENIJEPREVENT NAJIZGLEDNIJI NOVI

VLASNIK CIMOSASlovena~ka tvornica autodijelovaCimos, koja upo{ljava 7.000 radnikau ~etiri dràve ex Jugoslavije, objavila

je javni poziv za izbor strate{kogpartnera, na koji se javio i sarajevskiPrevent Nijaza Hastora; SlobodnaBosna otkriva za{to Slovenci prodajuCimos i analizira kakve su {anseNijaza Hastora da ovu tvornicu dovedepod krov Preventa

SKANDAL U BH TELECOMUODMETNUTI SINDIKALNI VO\A

PROTIV SINDIKATAVi{e od godinu i pol dana traje pravnabitka ~lanova Sindikata BH Telecomaprotiv biv{eg predsjednika AVADABAHTE koji je smijenjen u aprilu2014., ali se i dalje predstavlja kaonjihov sindikalni vo|a; i dok Sindikat~eka kona~nu sudsku odluku o upisunovog rukovodstva u Registar, AvadBahto uz pomo} krivotvorenih

dokumenata raspolaè milijunskimsredstvima na bankovnim ra~unima

NEKAD BILO SAD SEPOVRA]ALO

MIR, BRATE, MIRObukli smo kombinezon protivhemikalija posu|en od jednog pre-duze}a koje se bavi ~i{}enjemsepti~kih jama, stavili masku, pa sezarovili duboko u masu uvreda ioptu`bi koje su tokom proteklih godina

jedan o drugom govorili novope~enikoalicioni partneri FAHUDINRADONÎ] i BAKIR IZETBEGOVI]koji sada naizmjeni~no jedan drugoghvale s naslovnica najtira`nijegdnevnika u BiH. Nema {ta nismoizvukli, pa zaronimo zajedno...

OTRE@NJENJE NA ÊLUSANU-aAKADEMIK KOJI JE SRBIMA

OTVORIO OÎVLADIMIR KOSTI],vode}i srpski neu-rolog, nekoliko mjeseci nakon {to jeimenovan za prvog ~ovjeka Srpske

akademije nauka i umjetnosti, postaoje neprijatelj broj jedan u Srbiji i tozbog radikalnog stava upu}enog svomnarodu da je Kosovo izgubljeno zaSrbiju

NA BRDU @IÂRA[TA ]E NAMA DONACIJAUkoliko se do kraja decembra ne rije{eimovinsko-pravni odnosi izme|uGradske uprave, Kantona Sarajevo iGrasa, od obnove i izgradnjetrebevi}ke ì~are ne}e biti ni{ta.Donator Edmond Offermann povu}i }edonaciju od 3,8 miliona {vajcarskihfranaka, a svijetu }e biti poslanaporuka kako se u Sarajevu ne moèrealizovati ni donirani, a kamoliozbiljan investicioni projekat

KAKO SE KALIO KAKANJINVESTICIJE (NE) BJE@E IZ BiHBRANIMIR MUID@A/ predsjednikVije}a stranih investitora u BiH,dugogodi{nji generalni direktorGrupacije HeidelbergCement za BiH i

Hrvatsku i generalni direktor Tvornicecementa Kakanj govori o brojnimpote{ko}ama sa kojima se susre}ustrani investitori u BiH, predlaèkonkretne mjere koje vlasti na svimrazinama moraju prioritetno donijetiukoliko èle privu}i dugoro~naulaganja, a kao pozitivan primjer iputokaz ostalim lokalnimzajednicama izdvajaOp}inu Kakanj, u kojoj

je posljednjih godinarealizirano nekolikovelikih projekata

RUSKA OSVETA ZAUKRAJINUPODGORI^KE DEMONSTRACIJE

KAO ANTI-MAJDANKaù da se istorija prvi put ponavljakao tragedija, a svaki sljede}i put kaofarsa; protesti u Podgorici, koje je

organizovao Demokratski front~etni~kog vojvode Andrije Mandi}a,mo`da bi mogle destabilizovati CrnuGoru na duè vrijeme i onemogu}itina{im kom{ijama ulazak u NATO

22.10.2015. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: infoslobodna-bosna.ba

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

24

28

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

36


4/68SLOBODN BOSN I 22.10.2014

SUD ZBUNJEN NORMALAN

Suci Ustavnogsuda FBiHponovno odgodiliraspravu po àlbipotpredsjednikaFederacije MilanaDunovi}a

Ustavni sud Federacije BiH jo{se nije o~itovao o àlbiDemokratske fronte o ustavnostisporne Uredbe federalne Vlade oupravljanju dràvnim - javnim

kompanijama. Kako se doznaje,predsjednik Ustavnog suda FBiHDominik Malba{i} zapravo àlbupotpredsjednika Federacije MilanaDunovi}ajo{ nije ni uvrstio nadnevni red sjednice, iako na tomeve} duè vrijeme inzistira sudacizvjestitelj Sead Bahtijarevi}.Podsje}amo da su po~etkom rujnaove godine iz tajni{tva Ustavnogsuda FBiH obrazloìli da su se sucitek vratili s godi{njeg odmora, te danije bilo mogu}e da se na prvojnarednoj sjednici (9. rujna)

raspravlja o tako va`nom pravnompitanju, ali àlbu potpredsjednikaMilana Dunovi}a ne}e razmatrati niovog mjeseca. Izvori iz Ustavnogsuda FBiH tvrde kako sudac SeadBahtijarevi} krajem godine odlazi umirovinu i da bi èlio zavr{iti svepreuzete predmete, me|u kojima jei àlba Milana Dunovi}a. No, to munikako ne uspijeva, pa se ve}uveliko spekulira kako su posrijedi Ve} dulje vremena predsjednik RS-a

Milorad Dodik razvija tezu o zavjereni~komplanu protiv Republike Srpske ~iji je glavnicilj otimanje nadle`nosti i njihov prenos nadràvu. U Dodikovoj plo{astoj interpretacijito izgleda ovako: svako malo do|e visoki

predstavnik u Banju Luku i uz pomo}srpskih izdajnika otme neku entitetskuinstituciju i preseli je u Sarajevo, a sve saciljem da na koncu u RS-a ne ostane ni{ta,odnosno kako bi manji entitet naposljetku

bio prazna lju{tura.No, Dodik, ali i oni koji se protive

njegovoj tezi previ|aju elementarnu~injenicu da je prenos nadle`nosti svevrijeme bio dvosmjeran proces, u kome niti

jedna institucija u RS-u nije uga{ena i ukome je vi{e institucija doselilo iz

Sarajeva u Banju Luku nego {to je iz Banje

Luke iselilo u Sarajevo!U Banjoj Luci je danas sjedi{

dvadesetak dràvnih institucija, me|kojima su i one najva`nije, poput Uprave zindirektno oporezivanje, Agencije zosiguranje depozita, Agencije za lijekovDirekcije civlinog vazduhoplovstva, Domza ljudska prava BiH, Regulatorne agencijza komunikacije, pa ~ak i poseban odjCentralne banke BiH... a uskoro jo{ pdràvnih institucija poput FIPA-e, Instituza intelektualno vlasni{tvo BiH, Uprave za{titu zdravlja bilja, Agencije za razvvisokog obrazovanja BiH, Agencije z

prevenciju korupcije, Agencije za nadznad trì{tem...

U otimanju nadle`nosti, ~ini se, Rnije bila `rtva nego vje{t predator.

(E.Hodì

OTIMANJE NADLENOSTI

MINI MARKET

NEPOTREBNA GALAMANeutemeljene optu`be Milorada Dodika o prenosu nadle`nosti

Vie je dravnih institucijapreselilo iz Sarajeva u BanjuLuku nego iz Banje Luke u

Sarajevo

Milan Dunovi}


5/68

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


politi~ki pritisci iz SDA i HDZ-a naUstavni sud FBiH, budu}i da bieventualno prihva}anjeargumentacije Milana Dunovi}amoglo dovesti do novih potresa ufederalnoj Vladi, ali i amnestiratiostavke ministara iz DF-a.

(An.M.)

PRVO UHO TRIFKO BUHA

Trifko Buhanajizglednijikandidat zazamjenikadirektora tajne

policije (OSA)Za razliku od bo{nja~kih ihrvatskih lidera, koji jo{ nisu odlu~ilioko imena kandidata za budu}e{efove dràvnih policijskih agencija,njihove su srpske kolege ve} rije{ilikadrovske kriàljke. Tako je ministarsigurnosti Dragan Mekti} za novogdirektora Dràvne agencije zaistrage i za{titu (SIPA) navodnopredloìo Pericu Stani}a, dok bi nanjegovo ranije radno mjesto uSlu`bi za poslove sa strancima

trebao do}i Zoran \eri}, biv{iministar policije i zastupnik PDP-a uNarodnoj skup{tini RepublikeSrpske. Navodno je jo{ ranijedogovoreno da se na pozicijuzamjenika direktora Obavje{tajno-sigurnosne agencije BiH (OSA)imenuje Trifko Buha, sada{nji {efbanjalu~kog deta{mana dràvnetajne slu`be. (S.M.)

MINI MARKET

Potpisan koalicijski sporazumizmeu SDA i SBB-a


6/68

ETVRTAK,15. OKTOBAR

Kume moj, govori jedan mojpoznanik Fo~ak, zemljaku, sugra|aninu,zabrinutom za status Kosova, Kosovo ti jeisto ko kredit: mora{ ga vratiti kadli-tadli.

Ne ljuti se ovaj drugi, nego nastavi istommjerom: Zna{ li, kume, da bi nama u Fo~inajidealnija doma}a ìvotinja bila ìrafa:

moè{ je za sva{ta iskoristiti, a hrani se iz

tu|e ba{~e...Taj lokalni pluralizam fo~anskih propisaostavlja labavu nadu da s ovom zemljom, ilidru{tvom, nije ba{ sve oti{lo u hela}...

PETAK,16. OKTOBAR

Kada su prije vi{e od frtalj vijeka(po~etkom 1989.) mladi crnogorski lavovi(MILO \UKANOVI], MOMIRBULATOVI]...), nepogre{ivo navo|eni izBeograda pokrenuli antibirokratsku revoluciju

protiv fotelja{a, tada{nji {ef bh. komunistaNIJAZ DURAKOVI] ih je na sjedniciCentralnog komiteta SKJ nazvao juno{ama.Ustao je, ko oparen, Milo, tako|er ~lanCKSKJ, uzrujano pitaju}i Nijaza: Je li Vi to,druè Durakovi}u, nama spo~itavate rusko-

bolj{evi~ki karakter narodne pobune protivtla~itelja? Nijaz je bez ozbiljne koncentracijeodgovorio: Ne, druè Milo, ja sam to mislio~isto pejorativno. Istina je da je deset-dvadeset-pedeset hiljada nezadovoljnih Crno-goraca, ru{e}i aktuelnu vlast, uzvikivaloho}emo Ruse, ali je nekim ~arolijama u

partijskim obrazloènjima zvani~na istinaglasila ho}emo gusle. Pa guslam ja guslam,

a Rusi mi blokiraju put prema NATO-upretpostavljam da tako razmi{lja gospodi\ukanovi}.

SUBOTA,17. OKTOBAR

Nije mi te{ko priznati da sam danaoko podneva, odlu~io pogledati srbijanskHappy televiziju. Dobro me naljutioskoro razbjesnio njezin {ef i idejni pokreta

MILOMIR MARI] koji je jutros opskurnom tabloidu Kurir, u mennedoku~ivom ratu tog lista protiPolitike, za LJILJANU SMAJLOVI]

biv{u glavnu i odgovornu urednicPolitike, kazao da je u ~asno srpsknovinarstvo tokom rata donijela/unijel(za)dah tamnog vilajeta, tj. Sarajevodnosno Bosne iz koje je utekla

posljednju oazu neovisnog, ~asnognovinarstva - Beograd.

O~ekivao sam na Mari}evoj televiziporciju-lekciju iz nevilajetskog novnarstva, profinjenog, koje u realityjParovi mjesecima demonstriraju, njegujuda se napokon raspetlja {ta se ta~no de{avalizme|u ~ednog privincijalca-primitivcEkrema Jevri}a i urbane kala{ture, dramskumjetnice Jelene Golubovi}, ali me do~ekaìvi prenos sa sve~anosti povodom sedmgodi{njice osnivanja Srpske narodne strank(SNS) i govor po~asnog gosta EMIRKUSTURICE.

Jednog od osniva~a pokreta~a Njprimitivsa u Sarajevu, Elvisa Kurtovicha, nakon koncerta u nekom selu okolini Biha}a, pitao oboàvatelj: Jesi li musliman?, a Elvis mu odgovorioNisam, ja sam samo simpatizer... Ta s

SLOBODN BOSN I 22.10.2016

PRVO SKOÎ, PA RECI POP

Ekomunizam i sli~ne bajke

Bude li jo jednom, dvaputbiskup dubrovaki msgr.Mate Uzini javno istupio satakvim toplim, vanimporukama mira, solidarnos-ti, natjerat e me da preemu katolike. Dodue, tomijenjanje vjere je delikat-na, proceduralno zahtjevnastvar. Kae veeras na

javnom srbijanskom servisupop demonskog izgleda i jorazornijih misli, neki vladi-ka Irinej, da Srbi ni jedan

albanski sakralni objekatnisu razruili jer Albancitakvih sakralnih objekatanemaju. Oni su ruili samovjerske objekte narodimakoji ih imaju. Zbog takvihljudi, pretpostavljam, kakav

je dubrovaki monsinjor,ljudi postaju vjernici.


7/68

stilska figura, dvostruki aksl, kojom seKusturica ogra|uje od SNS-a i Vu~i}a, a pritom im daje toliku podr{ku od kojeg }e injih zaboljeti glava, jo{ jedino moè

prona}i u bilje{kama MILKE BABOVI],koju je slavni reìser, tako|er, citirao.

Ima Elvis milijardu urnebesnih provala,dosjetki, {ega, {ala, po{alica, koje treba

pamtiti, a ne instrumentalizirati, a meni se,za ovu prigodu, nametnu ona sa nekakvog

aerodroma u Americi, gdje su ~lanovi(muslimanskog) Zabranjenog pu{enja ,nakon 11. septembra bili skinuti do gola,

pretreseni, provjereni kroz hiljadudetektora. Kad se cijela ta proceduraokon~ala, Elvis je rekao {efu aerodromske

policije: Sa ovakvim pona{anjem vinikada ne}ete u}i u Evropu.

Ambasador Velike Britanije u Beogradui jo{ niz zapadnih diplomata napustili susve~ani skup u Sava centru, nakonKusturicinog govora; dàba se izvinjavaoAleksandar Vu~i}- sa ovakvim pona{anjem,mahalsko robusnim, Srbija nikada ne}e u}i

u Evropu...

NEDJELJA,18. OKTOBAR

Ne razumijem ve}insko razo~arenje(kao {to mi je nedoku~ivo bilo kojeve}insko (ne)raspoloènje) nacije koje jezavladalo nakon izvla~enja protivnikanogometne reprezentacije Bosne iHercegovine u baraù za Evropsko

prvenstvo u Francuskoj, svi su se nadali iprièljkivali da se obra~unamo sa

Slovenijom, ali, avaj, dopala nastradicionalno neugodna Irska. Ko biva,mi bi te Slovence, be~ke konju{are (Bora\or|evi}) pojeli za doru~ak, a sa Ircima }e

biti malo ~upavo. Tako su, otprilike,ra~unali i favoriti na odbojka{komEvropskom prvenstvu, sino} zavr{enom uBugarskoj, Srbi, Poljaci, Italijani, Bugari...kad {ta? U finalu EP-a u Bugarskoj igraSlovenija protiv Francuske. Sjajna odbojka

bila, Slovenci izgubili, ~asno, borbeno.Doveo je na utakmicu Evropske lige

veliki rukometni strateg, Mostarac NOKASERDARU[I] sino} u Celje svoj ParisSant Germain, atomski tim na katarski

pogon, kako pi{u slovena~ki mediji, sadvojicom Karabati}a, Nikolom i Lukom,

plus hladnokrvni kiler sa distance, DanacHansen, plus Hrvat Igor Vori, pa najboljigolman ikada Omeyer... i jedva se provukli.I da ne duljim, danas je usred Beograda uregionalnoj ko{arka{koj ABA ligi UnionOlimpija, ~ijeg nijednog igra~a niko ìv nezna, pa ni ja, pregazila Crvenu zvezdu. Ako}emo pravo, Slovenija je sportska velesila ukolektivnim sportovima, ko{arci, rukome-tu, odbojci..., mo`da ~ak i u vaterpolu, akose rije{i arbitra`no pitanje sa Hrvatskomoko Piranskog zaljeva.

Trijumf male Slovenije protiv silneRusije u baraù za Svjetsko prvenstvo unogometu 2010. godine uìvo su posmatraligazda Rusije Vladimir Putin i pripadaju}imu oligarsi, od Romana Abramovi~a pananiè. I dàba opet, Slovenija pro{la a Rusise dugo gloìli ko je kriv za neuspjeh.Uglavnom, zna dobro ME[A BA@DA-REVI] Sre~ka Kataneca, s kojim je igrao ureprezentaciji biv{e dràve i kojem je

sakupljao kasete sa snimcima utakmica{irom Evrope (to mi je Me{a osobno pri~ao)i razvidno mu je, a{i}are, za{to je Irskanagodniji protivnik od Slovenije.

PONEDJELJAK,19. OKTOBAR

Prva vijest u Kulturnom dnevniku Radio-televizije Srbije je da je u Narodnom

pozori{tu Republike Srpske u Banjoj Lucislavni srpski reìser MLADEN MATERI]

postavio predstavu âsovi tokom kojih

ni{ta nismo znali jedini o drugima pomotivima knjige/pri~e PETERA HAND-KEA. Slavni srpski reìser MladenMateri}, trajno nastanjen u Francuskoj, prijetoga reìrao je predstavu Kuhinja u istom

pozori{tu, tako|er po motivima velikogaustrijskog srbofilskog pisca Handkea. U

jednom od intervjua datih tim povodom usrbijanskim novinama Materi} }e re}i da jenajve}a prevara u socijalno-politi~kom inacionalnom smislu bilo vrijeme JosipaBroza Tita i Ante Markovi}a. DopunjavaMateri} svoju argumentaciju turobnimsje}anjima na okrutno, be{}utno, na svu

njegovu sre}u, zaboravljeno Sarajevo koje jeposjetio, kako kaè, po~etkom dvijehiljaditihi razo~arao se i u grad i u ljude i u institucije.U Banjaluci osje}am stvarala~ku slobodu i

poveza}u ovaj grad s francuskim

koproducentima. [araj, brate, malo, {to birekao hrvatski premijer Milanovi}. Kako pi{enjegov strate{ki guru Emir Kusturica,Materi} je u aprilu 92. godine zbrisao izSarajeva da ne bi u~estvovao u ratu. Zbrisao,ali nije izbrisao vlasni{tvo nad dva stana,

jednog u op}ini Centar, koji je dobio kaozaslu`ni umjetnik, drugog u op}ini StariGrad, ulica [trosmajerova, koji mu je tataIlija, narodni heroj, vjerovatno dobiozasluèno. U toj umjetni~koj operaciji,otkupu dva stana, profesor scenskog pokretana Akademiji scenskih umjetnosti u SarajevuMateri} odnio je u dèpu 600.000 maraka. Pako s tim parama ne bio ljut, bezobrazan,ogor~en i nezavisan reìser?

UTORAK,20. OKTOBAR

Starinski sam tip po mnogimpitanjima, pa i kad je boks u pitanju. Biloje ovih dana Svjetsko prvenstvo u boksu,

amaterskom naravno, na kojem sbriljirali borci s Kube, osvojili su pet-{ezlatnih medalja. Provjerim kod nekolik

poznanika eksperata za te borila~kvje{tine koliko uop}e na trì{tu boksvrijedi, mimo svih nacionalno-politikanskih mizanscena, na{ boksa~ DAMIBELJO, evropski prvak u nekoj kategorijza koju, Boga mi, nikad ~uo nisam. Dvatri ~ovjeka od struke mi reko{e da t

uop}e nije za potcijeniti, da su u toselekciji, klasifikaciji nekada, prijvelikih uspjeha, bili hrvatski boksa~@eljko Mavrovi} i Stipe Drvi{. Tako m

bude draà, va`nija Beljina demonstracijbh. patriotizma na fightu u [irokomBrijegu. Ovu zemlju mogu spasiti samnajbolji, a uni{titi najgori.

SRIJEDA,21. OKTOBAR

Dobra je vijest da je RUSMIR

MAHMUT]EHAJI] svoju knjigAndri}evstvo - Protiv etike sje}anja{tampao u Beogradu, u izdava~koj ku}Klio. Uostalom, u Beogradu, u izdanjSlobodana Ma{i}a {tampane su i knjigAlije Izetbegovi}a. Kad se u Sarajevniko nije usudio pro~itati a kamoli {tam

pat i ne{to od toga {to je profesoMahmut}ehaji} napisao, pro~itao sam, idruge ruke, sukus i u~inilo mi se krajnj

polemi~nim i produktivnim za ozbiljaakademski dijalog. Smije li se i moè li so Ivi Andri}u, ogromnom piscu, mislidruga~ije nego {to kanon nalaè? Valjd

odgovore na ta pitanja nudi Mahmut}ehaji}eva knjiga.

Gledao sam onomad prije dvadesetagodina razgovor koji je sa tvorcem e

jugoslavenske filmske misl i VladomPoga~i}em vodio novinar i redatelj IvaHetrich (autor nenadma{ne serije Kudidu divlje svinje). Poga~i}, autor desetasolidnih filmova, kaè da je najve}i profsionalni debakl doìvio reìraju}i filmAnikina vremena po motivima pri~na{eg slavnog nobelovca. Pa dodajgospodin Poga~i}, koji je formira

jugoslovensku Kinoteku, da ga je nako

tog filma Ivo Andri} pozvao na ru~akve~eru u Klub knjièvnika u Beogradu, dga utje{i: Nikad ni{ta ru`no ne}ete ~uti omene o Va{em filmu, kazao je nobelovaAndri} redatelju, ali za{to ne biste reìraneki od mojih romana? Zato {to Vam

romani ne valjaju, u njima dijaloga nem

Mene zanimaju va{e kratke pri~e, novele

pripovijetke. Kad budem htio ekranizira

romane, veli reìser Poga~i}, onda }e tbiti romani Miroslava Krleè, a ne Va{i.

Dakle, ni{ta nije sveto, pa ni Andri}, ni{nije nedodirljivo, ìv dijalog je mogu} i smrtvim piscem.



8/68

Borjana Kri{to, predsjedavaju}aPredstavni~kog doma PSBiH i ~lanicaKomisije za administrativne poslove, kaza-la je prije nekoliko dana za Avaz da jeneprijatno iznena|ena ~injenicom daTuìla{tvo BiH provjerava isplate otprem-

nina zastupnicima koji su fikativno oti{li upenziju pa nakon toga ponovo zasnovaliradni odnos.

Provjere se vr{e s ciljem da se utvrdida li je proces ostvarivanja penzija, isplateotpremnina i ostanka u radnom odnosuzastupnika u Parlamentarnoj skup{tini BiHi nakon ostvarivanja uvjeta za odlazak u

penziju, bio proveden u skladu sa zako-nom, kazali su u Tuìla{tvu BiH.

Borjana Kri{to kaè da bi tuìteljstvomoralo znati, barem za ono za {to provodiistragu, da bi ne{to bilo okvalificirano kaokazneno djelo, da ono po zakonu mora imati

elemente kaznenog djela, da je propisankao takvo i da je time nanesena {teta.

Kri{to ne vidi ni{ta sporno u isplaotpremnina osobama koje su oti{le u penziju na samo dan-dva kako bi naplatiotpremninu da bi potom zamrzle penzij

i ponovo zasnovale radni odnos. I gdje jtu krivi~no djelo, pita se pravnica BorjanKri{to?!

U Krivi~nom Zakonu Federacije BiH ^lanu 294. (prijevara) pi{e slijede}

(1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribvi protupravnu imovinsku korist dovedkoga la`nim prikazivanjem ili prikrivanje~injenica u zabludu ili ga odràva u zablui time ga navede da na {tetu svoje ili tu|imovine {to u~ini ili ne u~ini, kaznit }e skaznom zatvora do tri godine.

(S.L


TRE]A NESRE]A

Nakon ZdravkaKneèvi}a i AmirJaganjac ra~unana obnovumandata

Kako je Slobodna Bosnanajavila jo{ po~etkom aprila,mjesec i pol dana nakon {to jeVisoko sudsko i tuìteljsko vije}eBiH raspisalo konkurs za izbor iimenovanje glavnog federalnogtuìtelja, na toj }e funkciji i unarednih {est godina ostati

Zdravko Kneèvi}. Kneèvi} je,podsjetimo, za glavnog federalnogtuìtelja prvi put imenovan u aprilu2003., a kako sada stoje stvari, taj}e posao raditi sve do penzije,odnosno, do isteka tre}eg mandata.No, za razliku od o~ekivanog izboratuìtelja Kneèvi}a, budu}i da je isam, do jula pro{le godine bio ~lanVSTV-a, jo{ je uvijek neizvjesno tko}e biti novi predsjednik Vrhovnogsuda Federacije BiH. Iako je,naime, dosada{nji predsjednik

Amir Jaganjac ra~unao kako }e injega posluìti tre}a sre}a,pojedini su ~lanovi VSTV-ainzistirali na po{tivanju Ustava,navode}i kako na tu funkciju morado}i sudac srpske nacionalnosti iliiz reda ostalih. Za sada najve}eizglede imaju Branimir Ora{anin iDarko Samardì}, trenutno suciSuda BiH. (S.M.)

MINI MARKETLANI PENZIONERI, STVARNE OTPREMNINE

Borjana Krito ne vidi nitasporno u isplati otpremnina

lanim penzionerima

Borjana Kri{to

AmirJaganjac


9/68

PRO ET CONTRA


GRE[KA U KONJACIMA

Kom{i}zakasnio seliminacijomSuljagi}a iBajrovi}a izstrana~kog vrha

Kao {to smo i najavili prije nekihmjesec dana, klju~ni saradnici@eljka Kom{i}a, lidera DF-a, EmirSuljagi} i Reuf Bajrovi} ispali suiz najuèg strana~kog rukovodstva.Od desetak klju~nih funkcija (pred-

sjednik i tri zamjenika predsjednikaGlavog odbora, sedam dopredsjed-nika DF-a, generalni sekretar(Bajrovi} i Suljagi} nisu dobili ni

jednu, mada su se donedavnovidjeli uz sami bok @eljka Kom{i}a).

I da apsurd bude potpun,Bajrovi} i Suljagi} eliminirani su izstrana~kog vrha ba{u trenutkukada su nestali razlozi za njihovueliminaciju. Nije tajna da je Kom{i}do posljednjeg dana vjerovao upovratak na vlast u Federaciji BiH i

da je u to ime odlu~io `rtovatiremetila~ki dvojac Suljagi}-Bajrovi}, kako bi se dodvoriopartnerima - SDA i HDZ-u. No,zakasnio je. Dan prije nego {to suSuljagi} i Bajrovi}potopljeni na sjed-nici Glavnog odbora DF-a, zaklju-~ena je koalicija SDA-SBB, ~ime jedefinitivno DF eliminiran iz svihkombinacija za vlast. (S.B.)

MINI MARKET

ALEKSANDRAPANDUREVI]

Zastupnica u PSBiH

DASavjet ministara dobro radisvoj posao, stvorena jedobra atmosfera i mislim dabi bilo kontraproduktivnovra}ati se nazad.

]AMIL

DURAKOVI]Na~elnik Op}ineSrebrenica

DANadam se da su sada svisvjesni da najve}i interes usvemu ovome jeste da sedràva vodi u smjeru euro-atlantskih integracija i mislimda }e veliki postavljeni ciljprevladati ove sitne politi~keinterese i da }e svi na nekina~in debokirati te procesekako bi ova zemlja krenulanaprijed kroz obaveze kojesmo preuzeli. O~ito je da suinteresi dràve nadvladaliinterese politika i mislim da

su svi opredijeljeni da stvarikrenu naprijed.

SEDIN ]ENANGlavni urednik

Informativnog programana TV1

DAVe} se pokazala posve-}enost provedbi reformskihzakona, u oktobru }e to rezul-tirati usvajanjem vi{e zakonanego u ~itavoj prethodnojgodini. Ukoliko se nastavitako i interesi gra|ana staveispred interesa za podjelufotelja, ova koalicija }eizdràti do kraja mandata i nesamo izdr at i ve} gauspje{no okon~ati. Imaju sveuslove za to.

@ARKO PAPI]Politi~ki analiti~ar

NEDo kraja mandata mislim dane}e izdràti. Pretpostavljamda }e u prvih godinu danamo}i da funkcioni{u zajedno,ali prevelike se razlike u pris-tupima, konceptima a osimtoga ne treba zaboraviti da,

kao i sve koalicije do sada,sve puca na foteljama.

AHMED @ILI]Advokat

NEPo politi~koj logici same stvaria i nauku valjda proisteklom izdosada{njeg iskustva, ve}lokalni izbori u oktobru 2016.godine stvorit }e ozbiljne tur-bulencije me|u novim koali-cionim partnerima: prije izbo-ra po~et }e fingirati izlazak izkoalicije i pred bira~ima glu-miti bijeg iz politi~kog zagrlja-ja, dok }e se u organimaizvr{ne vlasti pona{ati kaoopozicija jedni drugima.

BESIMA BORI]^lanica Glavnog odbora

SDP-a

DAMi{ljenja sam da }e seodràvati kako-tako. No,njihove kompentencije sudaleko od potrebnih za ispu-njene zada}a u reformskimprocesima i to }e stalno bitikamen spoticanja kao i poseb-ni pojedina~ni ciljevi.

Vjerujete li da e ova

koalicija izdrati do krajamandata?

Priredila: Ma{a ]osi}

@eljko Kom{i} i Emir Suljagi}


10/68

J

edan od vede}ih privatnih poslodavaca u BiH, vlasnik sarajevskog PrevenHoldingaNijaz Hastor uklju~io se utrku za preuzimanje slovena~ko

Cimosa, vode}eg proizvo|a~autodijelova na prostoru biv{e Jugoslavij[tavi{e, Hastor se spominje kanajizgledniji novi vlasnik Cimosa, budu}da je na javnom pozivu za iskazivanjinteresa za preuzimanje Cimosa istaknunajvi{u cijenu. Kako Slobodna Bosndoznaje, Hastorova ponuda ocijenjena jkao najpovoljnija budu}i da je sarajevsk

poduzetnik dao 20 miliona eura vi{e orivalske ponude koja je pristigla iz Italije.

Naime, na javni poziv koji je objavikoparska firma, pristiglo je ukupno p

punuda, no tri su u startu eliminirane jer s

nepotpune, pa }e povjerioci Cimosrazmatrati samo dvije: jednu koja jpristigla iz Italije i drugu pristiglu iSarajeva. Ponuda sarajevskog poduzetniktvrde upu}eni izvori Slobodne Bosnsuperiorna je u svakom, a osobito cjenovnom pogledu, {to vlasnike slovena~ke firme najvi{e i zanima.

Hastor je zapravo ve} na mala vrau{ao u vlasni~ku strukturu posrnulslovena~ke kompanije. U martu ove godin

preuzeo je Cimosovu tvornicu autodijelovu Srebrenici, koju su Slovenci namjeravazatvoriti a proizvodnju preseliti u Kopa


AKVIZICIJA DECENIJE

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILI^I]

Slovenaka tvornicaautodijelova Cimos,koja upoljava 7.000radnika u etiri draveex Jugoslavije, objavila

je javni poziv za izborstratekog partnera, nakoji se javio i sarajevskiPrevent NIJAZAHASTORA; SlobodnaBosna otkriva zatoSlovenci prodaju Cimosi analizira kakve su anse

Nijaza Hastora da ovutvornicu dovede podkrov Preventa

REGIONALNI LIDER AUTOINDUSTRIJEPrevent Nijaza Hastora najve}i je privatni poslodavac u BiH

REGIONALNI LIDER AUTOINDUSTRIJEPreventNijaza Hastora najve}i je privatni poslodavac u BiH


11/68

No, pod sna`nim pritiskom javnosti,promijenili su odluku pa je pogon uSrebrenici prodat na javnom natje~aju, nakojem je pobijedio Prevent Nijaza Hastora.

TERET KREDITNOG DUGA

Slovena~ki proizvo|a~ autodijelovaCimos iz Kopra, sa svojih 26 k}erki firmi u~etiri dràve biv{e Jugoslavije (Slovenija,Hrvatska, Srbija i BiH) sa oko 7.000

uposlenika, zapao je u ozbiljne finansijskeprobleme koji su prvenstveno izazvaniprevelikim kreditnim dugom. Slovenci sunekoliko godina nakon rata krenuli u veliku

poslovnu ekspanziju na prostoru exJugoslavije zasnovanu na kapitalukomercijalnih banaka. Modernizirali sunekoliko postoje}ih i podigli nekolikonovih pogona, me|u ostalim i tri u BiH - uSrebrenici, Zenici i Hrasnici - a ta ih jeoperacija ko{tala oko 800 miliona KM!Dug su uspje{no servisirali do 2008.godine, dok je proizvodnja i prodajaautodijelova rasla, no recesija iz 2008. i

2009. godine bila je kobna: narud`be supale za oko 20 posto i Cimos je od 2010.

godine do danas poslovao s gubitkomRevizija iz marta 2014. godine otkrila j

stvarno stanje u kompaniji: Cimos bankami povjeriocima duguje 400 miliona eura

poslovni gubitak u prethodnoj godinprema{io je iznos od 135 miliona eura!

Cimos je u me|uvremenu provefinansijsko restrukturiranje, uz konsultanske usluge ameri~ke ku}e Alvarez &Marsal, u okviru kojeg su banke pristale dznatan dio duga pretvore u dioni~ki kapita

Na taj na~in Cimos je pre{ao u vlasni{tvbanaka koje sada traè strate{kog partnerkojem bi prodali kompaniju i izvukli ve}dio uloènog novca.

CIMOSOVI POGONI U BiH

NAJUSPJE[NIJI

Naravno da u ovoj fazi prodaje Hastone èli otkriti koliko je spreman platiti z

preuzimanje Cimosa, a procjene se kre}u rasponu od 250 do 300 miliona eura. Za tiznos Hastor bi dobio saniranu kompaniju

bez bankarskog duga, no dobio bi i cijel


PREVENT NAJIZGLEDNIJI NOVI VLASNIK CIMOS

Pet evropskih kompanija u trciza Cimos - ponuda sarajevskog

Preventa ubjedljivo najbolja!

Vlasnik Preventa Nijaz Hastor ponudio je 20 milionaeura vi{e od drugog najpovoljnijeg ponu|a~a

NOVI DAN - NOVO RADNO MJESTOPrevent u BiH trenutno upo{ljava oko 5.000 radnika

GIGANT NA KOLJENIMASlovena~ki Cimostraì novog partnera

kako bi isplivao iz gubitaka


12/68

brdo problema u vidu 7.000 uposlenihradnika Cimosa, od kojih svaki ~etvrtinema posla.

Cimos ima 26 firmi u ~etiri dràve exJugoslavije, me|u kojima je i BiH. Do prijegodinu dana, Cimos je u BiH imao pet firmi(u Grada~cu, Zenici, Srebrenici, Hrasnici i

Novom Travniku) s oko 950 uposlenihradnika. Cimosove firme u BiH spadaju ured najboljih i najprofitabilnijih u okvirucijelog Holdinga, i njihov opstanak inastavak proizvodnje ne dovodi se u

pitanje. Dapa~e, Cimosove tvornice u BiHpod krovom Preventa dobile bi novuperspektivu razvoja i poslovnog {irenja. Tose prvenstveno odnosi na Cimosovuljevaonicu u Zenici koja trenutno radi sasvega 30 do 40 posto kapaciteta zbognedostatka narud`bi, dok istovremenoPreventova tvornica autodijelova u Te{nju(Prevent FAD) nabavlja odljevke u Italiji ina transportnim tro{kovima gubi goleminovac. S malim preinakama u proizvodnji,zeni~ka ljevaonica Cimosa mogla bi

proizvoditi odljevke za te{anjski PreventFAD, ~ime bi proizvodnja i jedne i drugekompanije porasla za vi{e od 200 posto!

Naime, Prevent FAD ve} ima potpisanugovor s njema~kim VW-om o isporuci 7miliona ko~ionih sistema godi{nje, doktrenutno, zbog problema s nabavkom

repromaterijala iz Italije, isporu~ujesvega jedan milion ko~ionih sistemagodi{nje. Hastor ra~una upravo na ovesinergijske efekte objedinjavanja Preventa iCimosa, ne samo u BiH nego i na prostorucijele ex Jugoslavije gdje paralelno poslujuCimosove i Preventove tvornice.

Hastorov Prevent u po~etku se

specijalizirao za proizvodnju nemetalniautodijelova, najve}im dijelom

proizvodnji autopresvlaka od platna,kasnije i koè. U me|uvremenu, Prevent j

postupno ulazio i u proizvodnju metalniautodijelova, osobito ko~ionih sistema koj

proizvodi Preventova tvornica u Te{nju matalne konstrukcije autosjedi{ta koj

prizvodi Preventova tvornica u Njema~ko

U svakom ~etvrtom automobilu koproizvodi njema~ki Volkswagen nalaze stri seta autodijelova proizvedenih Preventovim tvornicama: kompletnsjedi{ta (metalna konstrukcija, spu`va

platno), ko~ioni sistemi, te karburatori ispu{nim granama. S eventualnim

preuzimanjem Cimosa, taj bi se udiautodijelova u Volkswagenovim vozilimudvostru~io.

Upravo je to argument koji }e uponu|enu cijenu igrati presudnu ulogu koodluke o izboru strate{kog partnerslovena~kog Cimosa.


AKVIZICIJA DECENIJE

Prevent je po bruto ostvarenomprometu i broju uposlenih radnikadvostruko ve}i od slovena~kog Cimosa.Prevent u svojim tvornicama u 12 dràvaupo{ljava 13.000 radnika a Cimos u ~etiri

dràve ex Jugoslavije upo{ljava 7.000radnika.

Spajanjem Preventa i Cimosa nastaobi najve}i proizvo|a~ autodijelova naprostoru cijele jugoisto~ne Evrope.

PRIVREDNI DIV NA POMOLU

Prevent i Cimos upoljavali bi20 hiljada radnika

Zanimljiv je podatak da je Cimosovetvornice u BiH donedavno vodio aktuelnipremijer Federacije BiH Fadil Novali}.Upravo je Novali} zasluàn za ubrzano

poslovno {irenje Cimosa u BiH, koje jekrenulo iz Grada~ca, gdje se od ranijenalazila Cimosove tvornica autodijelova.Nakon Grada~ca, Cimos je otvorio ljevaonicuu Zenici, potom tvornicu autodijelova u

Srebrenici i Hrasnici, a u me|uvremenu jepreuzeo i kova~nicu u Novom Travniku kojaje bila u sastavu BNT-a.

Kako doznajemo, premijer Novali}

sna`no podupire ambiciju vlasnikaPreventa Nijaza Hastora da preuzmeCimos, u ~emu prepoznaje golemipotencijal za razvoj ukupne metalskeindustrije BiH.

PODR[KA BIV[EG CIMOSOVCA

Premijer Novali podupire Hastora

Na javni poziv koji jeobjavila koparska firma,pristiglo je ukupno pet

punuda, no tri su u star-tu eliminirane jer su

nepotpune, pa }e povje-rioci Cimosa razmatrati

samo dvije: jednu kojaje pristigla iz Italije idrugu pristiglu iz

Sarajeva

PODR[KA POLITIKEAktuelni federalni premijer FadilNovali} rukovodio je Cimosovimtvornicama u BiH

PODR[KA POLITIKEAktuelni federalni premijer FadilNovali} rukovodio je Cimosovimtvornicama u BiH


13/68

Ministar finansija RS-a ZoranTegeltija zvani~no je potvr-dio da je potpisao ugovor ozaduènju RS-a za 300miliona dolara, a da je kre-

ditor ameri~ki Investicioni fond GlobalBancorp Commodities & Investment.

Odgovaraju}i na pitanje poslanikaNarodnog demokratskog pokreta Draganaâvi}a tokom sjednice parlamenta RS-a otome kako je mogu}e da Vlada bez odobrenja

Narodne skup{tine uvede RS u ovozaduènje i da je time po~injeno krivi~nodjelo, Tegeltija je rekao da }e ta vladina odlu-ka biti pokrivena skup{tinskom odlukom ozaduènju RS-a za ovu i 2016. godinu.

- Vlada RS-a vi{e od godinu dana traìalternativni na~in finansiranja name|unarodnim finansijskim trì{tima,nakon neuspjelih razgovora prvenstveno sMMF-om - rekao je resorni entitetski min-

istar.Naveo je da se povla~enje sredstava togkredita ne}e kretati mimo odluka ozaduènjima.

âvi} je ponovio tvrdnju da je Vladinaodluka neustavna i nezakonita te da postojisumnja da je u ovom slu~aju po~injenokrivi~no djelo.

- Razumijem va{u zabrinutost, ali VladaRS-a ne}e kr{iti odluku Narodne skup{tineo kreditnom zaduènju - tvrdi Tegeltija.

âvi} je odgovorio da nije zabrinut, ve}treba da se zabrine Tegeltija.

-To predstavlja ozbiljnu sumnju da je

po~injeno krivi~no djelo - ustvrdio je âvi}navode}i da }e posljedice nastati pogra|ane koji }e vra}ati ovaj kredit.

U Slu`benom glasniku RSje nedavnoobjavljena odluka Vlade po kojoj se RSzaduùje za 300 miliona dolara, odnosnooko 514 miliona KM, a kreditor je ameri~kiInvesticioni fond Global BancorpCommodities & Investment.

Osim sumnjivog zakonskog pokri}a zaenormni rast ino duga RS-a, koji je ina~edvostruko ve}i od ino duga Federacije BiH,

jednako je sumnjiv i Investicioni fondGlobal Bancorp Commodities &

Investment.

Prema dostupnim podacima, LuisEchaiz del Aguila osniva~ je fonda ~ijesjedi{te je bilo u gradu Sarasota na Floridi.Fond je uspostavljen u aprilu pro{le godinei kao jedini poslovni potez, u informaciji oosnivanju, navedeno je emitovanje 600.000dionica u vrijednosti od 600 miliona dolara,odnosno oko milijardu maraka. Nigdje sene navodi koliko je stvarno novca prikuplj-eno prodajom dionica. Kao prvi saradniciDel Aguile, navode se Alexander Vasiliev,kao finansijski direktor i predsjednikFonda, te Francesco Biasi kao sekretar.

U aprilu ove godine Fond je promijenio

sjedi{te i preselio se u San Diego uKaliforniji. U novim podacima o Fondu,Del Aguile nema me|u ovla{tenim osoba-ma i dalje se spominju samo Vasiliev kao

predsjednik i finansijski direktor, te Biasikao sekretar.

Kao adresa na kojoj se nalazi sjedi{teFonda navedeno je: 8910 University CenterLane Suite 640. Na ovoj adresi se nalazisjedi{te lanca Pacific Pearl Hotels!

Zanimljivo je i da se u osniva~kom aktuFonda kao podru~je djelatnosti navodi da se

bave bilo kojim i svim legalnim poslovi-ma.

Na ovim prostorima Fond se spominj

samo jo{ jednom, i to prilikom poku{ajkupovine slovena~ke NKBM bankPonudu su poslali samo nekoliko dana prijisteka roka postavljenog u tenderu, ponudiv{i 250 miliona eura (oko 500 milionmaraka) za preuzimanje, te 100 milioneura za dokapitalizaciju banke. Me|utimiako je to bila najbolja ponuda, VladSlovenije, koja je bila vlasnik spomenut

banke, odbila ju je zbog nepouzdanosponu|a~a.

Tako|er, Global Bancorp Commoditieand Investments nije prva zajedni~ka firmDel Aguile i Vasilieva. Svojevremeno su

Las Vegasu imali kompaniju CosmoForeign Excange & Commodities inc., kojse bavila trgovanjem novcem i robama n

berzama. Me|utim, ameri~ka savezndràva Nevada je ovoj kompaniji u august2012. godine oduzela dozvolu za rad, godin

prije nego je isticao rok vaènja te dozvolePrema dostupnim podacima, predsjed

nik ove kompanije bio je Del AguilaVasiliev je bio finansijski direktor, a sekretar Raysa Estefany Saldana FalenZajedni~ko za poslovanje dvojca DeAguila-Vasiliev je i da je pravni agent obje kompanije Eugene Watson.

1

S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: EMIR HOD@I]

RS se zaduuje za vie od 500 miliona KM!

Republika Srpska je dva puta zaduenija odFederacije BiH a novi kredit pod za sada nepoznatim

uvjetima potpisan je s tana-mana fondomkrajnje sumnjive poslovne reputacije

DU@NI^KA SPIRALARS je dva puta zaduèniji od Federacije BiH



14/68SLOBODN BOSN I 22.10.20114

SKANDAL U BH TELECOMU

Vie od godinu i pol dana traje pravna bitka lanova Sindikata BH Telecomaprotiv biveg predsjednika AVADA BAHTE koji je smijenjen u aprilu 2014., alise i dalje predstavlja kao njihov sindikalni voa; i dok Sindikat eka konanu

sudsku odluku o upisu novog rukovodstva u Registar, Avad Bahto uz pomo kriv-otvorenih dokumenata raspolae milijunskim sredstvima na bankovnim raunima

KRIMINALNI SLU^AJ ILITRAGEDIJA SLU@BENIKA PTT-a

SAM SVOJ PREDSJEDNIKIako je nedavno i definitivno dobio otkaz u

BH Telecomu, nakon {to mjesecima nijedolazio na posao, Avad Bahto se i daljepredstavlja kao predsjednik Sindikata


15/68

^lanovi Sindikata BH Telecoma

podnijeli su prije desetak danaKantonalnom tuìteljstvu u Sarajevukaznenu prijavu protiv biv{eg

predsjednika Avada Bahte, koji je,barem zvani~no, smijenjen jo{ prije godinui pol dana. Nekada{nje radne kolege

optuùju Bahtu da je sklapao {tetneugovore, krivotvorio poslovne knjige iisprave, pa ~ak i za prevaru, budu}i da se idalje izdaje za predstavnika Sindikata, iakovi{e nije ni uposlenik BH Telecoma?!Odmetnutom je sindikalisti, nakon vi{eupozorenja, kona~ni otkaz uru~en

po~etkom ovog tjedna, ali jo{ nije poznatogdje je zavr{ilo milijun KM sa bankovnihra~una, kojima je Avad Bahto raspolagao

bez odobrenja radnih kolega. Drugi milijun

maraka sredstava prikupljenih od sindikane ~lanarine trenuta~no je blokiran nra~unu u Mojoj banci, premda je Baht

pokrenuo sudski spor i traì da deponirannovac, tako|er, stavi pod svoju kontrolu.

KAKO JE OPLJA^KANA KASA

UZAJAMNE POMO]I

Avad Bahto je definitivno smijenjeodlukom ~lanova Skup{tine Sindikata BHTelecoma koncem aprila 2014., odnosno

22.10.2015. I SLOBODN BOSN 1

ODMETNUTI SINDIKALNI VO\A PROTIV SINDIKAT

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Nakon {to mu je Uprava BH Telecoma dalaotkaz, Avad Bahto s ra~una Sindikata prebacio

milijun KM?!


16/68

godinu dana nakon {to su otkrivene prvemahinacije sa sindikalnim parama. Najprije

je po~etkom 2013. nestalo preko 300.000KM iz Kase uzajamne pomo}i Sindikalneorganizacije sarajevske Direkcije BHTelecoma, kojom je, kako }e se poslijeispostaviti, upravljala Vesna ]emalovi}.

Nakon {to je skandalozna plja~ka golemesvote novca otkrivena, tada{nji predsjednikBahto navodno je poku{ao isposlovati

povrat para, pa je s Vesnom ]emalovi},koja je u to vrijeme ve} oti{la u mirovinu,

pregovarao o namirenju {tete. I mada jeBahto prije dvije godine sindikalne kolegeuvjeravao kako je slu`benica ]emalovi}

predloìla da novac u kasu uzajamnepomo}i vrati tako {to }e prodati dva stana,od dogovora nije bilo ni{ta. Oplja~kane

pare ni do danas nisu vra}ene, protiv Vesne]emalovi} je pokrenut sudski proces, a ume|uvremenu se dogodila jo{ jedna afera.^lanovi Centralnog odbora doznali su da jeAvad Bahto, bez njihovog znanja iodobrenja, sa ra~una Sindikata BHTelecoma u Kasu uzajamne

pomo}i prebacio 60.000 KM.Budu}i da financijska transakcijanije izvr{ena sukladno internom

pravilniku i da je Bahto priznaokako je novac prebacio samoini-cijativno, Centralni odbor Sindikata

je koncem marta 2013. donioodluku o njegovoj smjeni. AvadaBahtu je zamijenio Salko Divovi},ali novi predsjednik Sindikata BHTelecoma i dalje nije imao uvida ufinancijska izvje{}a za protekle

godine, niti u stanje bankovnihra~una. Stoga je odlukom Centralnogodbora Sindikata formiranaKomisija, koja se za pomo} obratilaranije angaìranoj knjigovodstvenojtvrtki i doznala da je smijenjeni

predsjednik sa sobom odniokompletnu poslovnu dokumentaciju.

Nastavljaju}i internu istragu,sindikalisti upu}uju dopis Centralnojbanci BiH, odakle su dobili odgovorda Sindikat ima trinaest transakcijskihra~una u vi{e banaka, s tim da su 2013.godine ~etiri ra~una uga{ena. No,

problem je bio {to je Avad Bahto, osimfinancijske, odnio i drugudokumentaciju, slu`beni pe~at, pa ~ak iknjigu protokola.

TU@BA PROTIV FEDERALNOG

MINISTARSTVA PRAVDE

U takvoj situaciji, a nakon {to jeodmetnuti sindikalni vo|a uporno odbijaosuradnju s kolegama, koncem novembra2013. sazvana je Vanredna skup{tina nakojoj je za novog predsjednika jednoglasnoizabran Samir Ibrulj. Potom jedokumentacija predata federalnom

Ministarstvu pravde, kako bi se uzakonski propisanom roku upisale

promjene u Registru udruènja.I mada je odluku Sindikata uvaìla i

Uprava BH Telecoma, pa je Bahti izdatorje{enje o povratu na prija{nje radno mjestou Direkciji Sarajevo, dva mjeseca kasnije seispostavilo da novi predsjednik Ibrulj nemoè biti registriran. Izvjesni je ~inovnik uMinistarstvu pravde FBiH osporio

promjene u Registru, uz obrazloènje da je

prekr{en Status Sindikata, nakon ~ega je aprilu pro{le godine organizirana redovnizborna Skup{tina na kojoj su sindikalist

ponovno, glasali za Samira IbruljSindikalni je predstavnik, ipak, u Registaudruènja kona~no upisan tek u julu, i t

poslije urgencija kod tada{njeg federalnoministra pravde Zorana Mikuli}a. Unarednim su mjesecima ~lanovi Sindikatdogovorili da se promijeni ovla{ten

potpisnik ra~una u poslovnim bankama zatraìli uvid u stanje na transakcijskimra~unima. Tada su otkrili da je Avad Bahtojo{ prije ~etiri godine, neovla{tenposudio 300.000 KM privatnoj firmSupplies Group International, na temeljugovora o pozajmici, za koji u Sindikat

nikada nisu ~uli. Polovina novca je, premdostupnoj dokumentaciji, poslije vra}enali nije poznato na ~ijem je kontu zavr{il

preostalih 150.000 maraka?! Jednako stako sindikalisti utvrdili da je Bahto prijdvije godine na ra~un Advokatskkancelarije Muhi} u Tuzli uplatio 95.00KM, premda se ne zna za kakve pravnusluge.

Interna je istraga ~elnika Sindikatame|utim, naprasno prekinuta u septembr

pro{le godine, kada Avad Bahto pokre}upravni spor protiv Ministarstva pravdFederacije BiH i traì odlaganje Rje{enj


SKANDAL U BH TELECOMU

@URNA ISTRAGAPredsjednik Sindikata Samir Ibrulj i njegovisuradnici traìli su od sarajevskogTuìteljstva da od Avada Bahte oduzmukrivotvoreni pe~at i otvore istragu dok jo{na bankovnim ra~unima ima para


17/68

kojim se u Registar upisuje promjenasindikalnog predsjednika. Bahtina je tu`ba,

posve nerazumnom odlukom Kantonalnog

suda u Sarajevu uvaèna, kao i zahtjev dase naloì privremena mjera zabraneraspolaganja imovinom Sindikata. Kasnije}e se ispostaviti da je privremena mjeravaìla samo za legalno izabranorukovodstvo, budu}i da je Avad Bahto prijetri mjeseca izvr{io transakciju novca s

bankovnih ra~una. Prema tvrdnjamapredstavnika Sindikata, Bahto je s ra~una uBor banci i Union banci prebacio po

500.000 KM na ra~un u Raiffeisen banci.Sindikalci sumnjaju kako je Bahto transfernovca obavio koriste}i se starimdokumentima i krivotvorenim pe~atom,

budu}i da je stari pe~at ranije progla{ennevaè}im. Predstavnici su Sindikata jo{

prije dvije godine MUP-u Kantona

Sarajevo prijavili da je Avad Bahtnavodno izgubio stari pe~at, a naknadno sobavijest uputili i svim bankama.

APEL SARAJEVSKOM TU@ITELJSTVU

Zbog hitnosti postupka, a u cilju za{tit

preostalih nov~anih sredstava koja s

nalaze u

Mojoj banci

Sarajevo, predlaèm

Tuìla{tvu da u {to kra}em vremenskom

periodu poduzme istra`ne radnje. Tako|e

predlaèmo da Tuìla{tvo izda naredbu

izuzimanju krivotvorenog pe~ata od Avad

Bahte, kako ne bi ponovio krivi~ne radnje

apelirali su ~lanovi Sindikata, ozbiljnzabrinuti da bi zbog spore reakcijsarajevskih tuìtelja sindikalna kasa, kona~nici, mogla ostati prazna.

Pravna zbrka do koje je dovelpro{logodi{nja odluka Kantonalnog sudaa nakon {to je privremeno zabranjen upinovog predsjednika Sindikata tek bme|utim, mogla prouzro~iti nov

probleme kada na red do|e potpisivanjkolektivnog ugovora. Iako su sindikalis

izabrali ~lanove pregovara~kog tima ko}e dogovarati detalje novog kolektivnougovora, jo{ je uvijek neizvjesno tko }e ime radnika BH Telecoma staviti svo

potpis - legalno izabrani predsjedniSamir Ibrulj, ili njihov biv{i kolega AvaBahto?


ODMETNUTI SINDIKALNI VO\A PROTIV SINDIKAT

Sindikat BH Telecoma ima 3.100registriranih ~lanova, koji svakog mjesecajedan posto od iznosa pla}e izdvajaju zasindikalnu ~lanarinu. Budu}i da jeprosje~na pla}a u tom javnom poduze}uoko 1.600 KM, jasno je kako je sindikalnivo|a upravljao golemim ciframa, nagodi{njoj razini prihod od ~lanarineiznosio je najmanje 400.000 maraka.Pored toga, funkcija predsjednikaSindikata BH Telecoma je

profesionalizirana, uz pla}u od oko 2.500KM. Avad Bahto je, tako|er, kao ~lanEkonomsko-socijalnog vije}a dobijaomjese~nu naknadu od 500 maraka, alinije poznato da li je i njegov anga`mankao potpredsjednika Saveza samostalnihsindikata BiH bio honoriran. Uz sve jeBahto na raspolaganju imao i slu`beniautomobil, koji nikada nije vratio, anjegova supruga jo{ uvijek radi u BHTelecomu.

PRAVDA ZA AVADA

Avad Bahto mjeseno zaraivaopreko 3.000 KM


18/68SLOBODN BOSN I 22.10.20118

NEKAD BILO SAD SE POVRA]ALO

Obukli smo kombinezon protiv hemikalija posuen od jednog preduzea koje sebavi ienjem septikih jama, stavili masku, pa se zarovili duboko u masuuvreda i optubi koje su tokom proteklih godina jedan o drugom govorili

novopeeni koalicioni partneri FAHUDIN RADONI i BAKIR IZETBEGOVIkoji sada naizmjenino jedan drugog hvale s naslovnica najtiranijeg dnevnika u

BiH. Nema ta nismo izvukli, pa zaronimo zajedno...

FAHRO: DJE SI, LEGENDO?BAKIR: EVO ME, AGENDO!

LEGENDA O AGENDINisam te, izgleda, volio mnogo...


19/68

Saradnik Nasera Kelmendija, ~ovjek kojine po{tuje ljude, borbu i stradanje vlastitognaroda, nikada nije bio u dàmiji, niti naobiljeàvanju godi{njice genocida uSrebrenici, koji je zgradu Predsjedni{tvaBiH prepustio vatri - Fahrudin Radon~i},

potpisao je ovih dana koalicioni sporazum

sa koalicionim partnerom Zike Turkovi}ai Mahmuda Ahmedinedàda, mentorommudàhedina, vehabija i {pijuna, ~ovjekomkoji je htio prodati rakete Al-Kaidi, ~ovjekukoji je od ove zemlje oteo basnoslovno

blago koje je skupljala njegova familija zala`nu pomo} odbrani BiH u ratu i upravljaokriminalnim likovima kao {to su JukaPrazina, ]elo Delali}, Ismet Bajramovi}

]elo i Mu{an Topalovi} Caco - nepopu-larnim Bakirom Izetbegovi}em ovako biukratko izgledao izvje{taj s nedavnog pot-

pisivanja koalicionog sporazuma izme|upredsjednika SDA Bakira Izetbegovi}a i

predsjednika Saveza za bolju budu}nostFahrudina Radon~i}a pisana rje~nikomkojim su proteklih nekoliko godina jedandrugog nazivali me|usobno se optuùju}i.

Ni jedan epitet iz prve re~enice nismoizmislili radi se o citatima Radon~i}a i

Izetbegovi}a koje smo na{li pa`ljivo lista-ju}i neke stare tekstove, ali i neke tekstove

s datumom od prije tek nekoliko mjeseci.O @IVIMA SVE NAJGORE

Gospodin Izetbegovi} èli da ovom

zemljom vlada nekoliko porodica, makar je

takav kadarski sastav SDA, i to uostalom

kaù i ljudi iz njegove stranke koji su j

napustili, a ne samo ja. On èli ~vrsto vez

vanje za Erdogana. On èli privatizacij

Telekoma za turske ili neke druge firme

Ogromne su koncepcijske razlike izme|

mene i njega. On èli konzervativni islam

olako je obe}ao 100.000 novih radnih mje

sta, kazao je jo{ u julu ove godin


MIR, BRATE, MI

Pi{e i utemeljuje: ALMIR PANJETA


20/68

Radon~i} gostuju}i u Dnevniku DFederalne televizije tvrde}i kako ne èli

biti pojas za spa{avanje Izetbegovi}a:SDA i gospodin Izetbegovi}, kao {ef

kabineta svog oca, su ve} 25 godina na vla-

sti. Evo su iskoristili jo{ godinu dana. BiH

je napustilo 75.000 ljudi. Nezaposlenost je

jo{ ve}a. Nas je Albanija pretekla na euro-

atlantskom putu. [ta jo{ treba da se dogodi

pa da gra|ani shvate {ta se de{ava. Ja sam

to davno shvatio i sa takvom politi~kom

opcijom ne èlim da koaliram, ~inilo se daje bio rezolutan Radon~i}.

Mi smo kao druga najja~a stranka u

FBiH po izbornom rezultatu zahvalni SDA

i predsjedniku Izetbegovi}u da su nas

pozvali u koaliciju, a time nam dali {ansu i

ogromnu zajedni~ku odgovornost da treba

mnogo brè mijenjati veliki zastoj u refor-

mama. Koalicija SDA-SBB je izazvala

op}u euforiju gra|ana. Mi moramo priznati

da je to mnoge iznenadilo. Dobili smo

podr{ku na{eg bira~kog tijela, SDA-ovog

Islamske zajednice, mnogih intelektualaca

me|unarodne zajednice. Ja sam apsolutn

siguran da }e ova koalicija donijeti boljita

i prosperitet gra|anima i u tom smislu ni{t

ne}emo izgubiti niti od ekonomskog razvo

ja, niti od zapo{ljavanja niti od obe}ani

cifri koje je rekla SDA, a mi smo ima

rezerve. Jo{ }emo im se pridruìti da zajed

ni~ki ostvarimo tu cifru i u borbi proti

korupcije, kazao je Radon~i} samo tri mje




21/68

seca od pro{le izjave.Izetbegovi} je u svojim napadima na

Radon~i}a bio ne{to suzdràniji, drào sejedne matrice i naj~e{}e spominjao njegovunavodnu povezanost sa NaseromKelmendijem, odbadaju}iga tu i tamo zanedovoljno bo{nja{tvo.

Radon~i} je mo`da mogao biti konku-

rent, ali je sam sebe diskvalifikovao jer nije

pokazao dovoljno po{tovanja prema ljudima,

zakonima, prema vjeri i tradiciji naroda koji

èli predstavljati. Napadi medija u njegovom

vlasni{tvu na svakog iole vrijednog Bo{njaka

su odavno pre{li svaku mjeru. Radon~i} ne

po{tuje ljude, naro~ito u vlastitom narodu,kazao je u intervjuu za NezavisneIzetbegovi} prije ne{to vi{e od godinu dana.

Ne po{tuje izgleda ni zakon, o ~emu

svjedo~i optu`ba za organizirani kriminal

potvr|ena ovih dana u Pri{tini. Nije

po{tovao ni svoje du`nosti u funkciji mini-

stra sigurnosti kada je prepustio vatri, a

zatim i pravdao paljevinu zgrad

Predsjedni{tva BiH, zbog ~ega je i smijenjen

Ne po{tuje ni borbu i stradanje vlastito

naroda. Od uticajnih politi~ara u BiH jed

no Milorad Dodik i Fahrudin Radon~i

nikada nisu bili na obiljeàvanju godi{njic

genocida u Srebrenici. Radon~i} nikad ni

bio ni na {ehidskom mezarju Kova~i, niti j

ikada nogom kro~io u dàmiju, pa ni z

Bajram, bio je o{tar prema Radon~i}u intervjuu za Nezavisne Izetbegovi}.


MIR, BRATE, MI


22/68

Iako je Radon~i}, {to direktno, {to preko

tekstova u Avazu, prozivao SDA kao stran-ku koja je 25 godina uni{tavala BiH,Izetbegovi} ga je na zvani~nom obznanji-vanju koalicije demantovao, kao i sebe:

Naravno da SDA i SBB mogu zajedno.

Jer, politi~ke agende su im skoro jednake.

Postojalo je jedno rivalstvo izme|u gospo-

dina Radon~i}a i mene koje je bilo u{lu u

jednu fazu animoziteta, po meni bespotreb-

nog. Rivalstvo je prirodna stvar u politici i

ono treba da ishodi upravo novim kvalite-

tom. Upravo evo ovim novim {to se sad

de{ava. Dakle, da se prevazi|u, da se bude

u stanju presko~iti vlastita sjenka, osje}aj

vlastite povrije|enosti, i raditi ne{to za

milion ljudi koji se nalaze u nimalo dobroj

situaciji, izjavio je Izetbegovi}.

GLAVOM U @IVI ZID

SBB je kredibilan politi~ki partner, a

njen predsjednik Fahrudin Radon~i} ener-

gi~an i sposoban politi~ar, kazao je u jed-nom TV intervjuu Izetbegovi}.

Ako stalno gledate u retrovizor, udarite

glavom u zid. Ja sam apsolutno siguran da

}e ova koalicija donijeti boljitak i pros-

peritet gra|anima i u tom smislu ni{ta

ne}emo izgubiti niti od ekonomskog razvo-

ja, niti od zapo{ljavanja niti od obe}anih

cifri koje je rekla SDA, a mi smo ima

rezerve. Jo{ }emo im se pridruìti da zajed

ni~ki ostvarimo tu cifru i u borbi proti

korupcije, zaklju~io je Radon~i} pri~u koaliciji s Izetbegovi}em koji je, prema njegovim ranijim rije~ima, od ove zemljoteo basnoslovno blago koje je skupljalnjegova familija za la`nu pomo} odbranBiH u ratu, te ~ovjeku koji je bio mentodolasku mudàhedinima, vehabijama iiranskim {pijunima, te nevi|enoj sistemskoj korupciji kroz razne El [idijev

poslove, a {to je stotine hiljada ljudi ostavlo bez posla i perspektive.

Nastavi}e se



U junu 2013. godine na sastanku sa tada{njim predsjednikomSDP-a Zlatkom Lagumdìjom Fahrudin Radon~i} sebi je priskr-bio mjesto ministra sigurnosti, a iz vlasti je istisnuo dotada{njegLagumdìjinog koalicionog partnera - SDA. Radon~i} je tadanosio ljubi~astu kravatu.

Istu kravatu Radon~i} je nosio na sastanku sa BakiromIzetbegovi}em na kojem je ozvani~eno istiskivanje iz vlasti dosa-

da{njeg koalicionog partnera SDA - Demokratske fronte.Kako je Radon~i} likovnjak, izbor boje sigurno nije slu~ajan i

pretpostavljamo da poznaje zna~enje ljubi~aste boje -tajanstvenost. Ljubi~asta se sastoji od tople - crvene boje, ihladne - plave boje, tako da je lako pretpostaviti da je ovim i tadai danas poslao poruku da }e njegov odnos prema koalicionimpartnerima biti toplo-hladno.

NEK

,

KOM[IJI CRKNE KRAVATA

Fahrina kravata za svadbe i koalicije


23/68


24/68

G

otovo tri decenije od ~uvenogMemoranduma, Srpska akademi-

ja nauka i umjetnosti (SANU)nije se ogla{avala ni o jednomvelikom politi~kom, dru{tvenom,

kulturnom pitanju. A onda se, krajem pro{lenedjelje, oglasio akademik VladimirKosti}, predsjednik SANU-a, s porukomSrbima da Kosovo nije u njihovim rukama.

Kosti} Kosovo vidi zauvijek (prakti~noi pravno) izgubljenim za Srbe i Srbiju i drìda je u ovom trenutku klju~no prona}imudar na~in da s elementima dostojan-stva napuste Kosovo. I mnogo ve}i narodiod srpskog, kaè Kosti}, gubili su svojeosnove. Akademik Kosti}, iza kojeg stojiimpresivan nau~ni opus, istog dana dobio jeepitet izdajnika, neprijatelja i stranog

pla}enika, a predsjednik Srbije TomislavNikoli} zatraìo je njegovu smjenu.

SVETA SRPSKA ZEMLJA JEIZGUBLJENA, SPAS JE U RS-u

Vode}i beogradski neurolog prof.Kosti} je u intervjuu Radio Beogradupri-znao da je na Kosovu tokom rata bio podoru`jem dva mjeseca i obznanio poraz srp-ske politike koja se vodila prema Kosovu.Bio sam na~elnik specijalnih jedinicasaveznog SUP-a i moram da kaèm da je taj

period bio period u kome sam mnogo toga

nau~io o tragediji i na{eg naroda i tragedijitog prostora, kazao je Kosti}.Govore}i po{teno, ukoliko jedan mini-

star ili predsednik ili premijer mora da traìdozvolu da u|e na tu teritoriju, to vrlo jasnogovori da mi nemamo ni ljudske ni eko-nomske ni bilo kakve druge kapacitete datamo nametnemo sopstvenu volju, rekao

je Kosti}.U spornom intervjuu, gdje priznaje

poraz na Kosovu, akademik Kosti} daje islijede}i prijedlog: da bi se o~uvao zdravkorpus treba se okrenuti RepubliciSrpskoj jer tamo postoji ozbiljan, akti-


OTRE@NJENJE NA ÊLU SANU-a

VLADIMIR KOSTI, vodei srpski neurolog, nekoliko mjeseci nakon to jeimenovan za prvog ovjeka Srpske akademije nauka i umjetnosti, postao je

neprijatelj broj jedan u Srbiji i to zbog radikalnog stava upuenog svomnarodu da je Kosovo izgubljeno za Srbiju

NAJTE@A SRPSKA RE^TEBI SE VRA]AM KOSOVOPi{e: MIRHA DEDI]

Akademik Vladimir Kosti}:Moramo da priznamo daKosovo vi{e nije u na{im

rukama!


25/68

vni, deluju}i, kulturni i nau~ni deo narodaod milion i po ili dva miliona ljudi.Zabrinjavaju}e je {to akademik RepublikuSrpsku vidi kao kompenzaciju za izgublje-no Kosovo, a jo{ vi{e zabrinjava ~injenicada na tu izjavu niko u Srbiji nije reagovao.

Iako je odbijao da prisustvuje sastankuu Vladi Srbije gdje su zasjedali predsjedni-ci Srbije, Vlade, Crkve i brojni episkopi,Vu~i} je uspio da privede Kosti}a i natje-ra ga da potpi{e jednoglasan zaklju~ak dase i SANU suprotstavlja prijemu Kosova u~lanstvo UNESCO-a.

Kosti} je za nau~no-istraìva~ki radnagra|en Oktobarskom nagradom gradaBeograda 1988. i 1994. godine, od strane

Srpskog ljekarskog dru{tva nagra|en jegodi{njom nagradom za nau~ni rad 1997.godine, a 2010. godine nagra|en je nagra-dom Prof. dr Vojislav Stojanovi} za izu-zetne rezultate postignute u nau~no-istraìva~kom radu od strane Udruènjauniverzitetskih profesora i nau~nika Srbije.

Upravo ti profesori, zatim knjièvnici,advokati, novinari, aktivisti, njih oko dvijestotine, potpisalo je peticiju i podràlo

pravo predsjednika SANU-a VladimiraKosti}a na javno iskazivanje stava oKosovu i pozvalo dràvne institucije daomogu}e otvaranje dijaloga o statusuKosova i definisanja granica Srbije.

Me|u potpisnicima pisma podr{ke

pravu na javni stav akademika Kosti}nalaze se i Filip David, Vesna Pe{i}, GoraMarkovi}, Dubravka Stojanovi}, Ljubink

Trgov~evi}, Du{an Petri~i}, Milen

Dragi}evi} [e{i}, Bojana Maljevi}, Koka

Mladenovi}, Mr|an Baji}, Ilija Vuja~i}

Ratko Boòvi}, Ivan ôlovi}, Aleksanda

Molnar, Dragan Kapi~i} i mnogi drugi.I poslanici iz opozicije (Demokratsk

stranke i Nove stranke) oglasili su sbrane}i pravo predsjednika SANU-a ndruga~ije mi{ljenje.

Poslanik Nove stranke Zoran @ivkoviza na{ list kaè da Kosti} nije rekao ni{novo, ve} je samo pro~itao ono {to pi{e Briselskom sporazumu. Kosti} ima pravna svoje mi{ljenje, a ono je u ovom slu~ajutemeljeno na ~injenicama. Zajednica srpskih op{tina bi}e stvorena po kosovskimzakonima tako da je Kosti} rekao samo on{to je svima jasno, pa ~ak i onima koji s

prave ludi. Kada bilo ko od dràvnizvani~nika, ako ho}e da ide na Kosovomora da zatraì odobrenje i da, kad odtamo, mora da po{tuje zakone Kosovonda je sve jasno. A Kosti} je kao ~ovekoji ima dovoljno godina napravio analiztih odnosa, kaè @ivkovi}.

To je podr{ka hrabrom gestu ~ovekkoji je rekao ono {to ve}ina misli, kaìstori~arka i profesorica Fakulteta politi~kinauka u Beogradu, tako|e potpisnica pism

podr{ke akademiku Kosti}u LjubinkTrgov~evi}.

Na{i ljudi, a pogotovu na{i politi~arvi{e vole da se kriju iza patriotskih fraztipa nikada ne}emo dati Kosovo a ustva

ne priznaju}i ~injenicu da je Kosovo odavno za Srbiju izgubljeno. Drugi aspekt jza{tita kulturnih dobara i to je svakakne{to gde uvek treba da stanemo iza dràvi Vlade. Profesor Kosti} je poznat ka~ovek koji govori istinu, on je veliknau~nik i za razliku od nekih godina kadsmo iz SANU imali samo glasove koji s

potpirivali rat i mr`nju na ovim prostorimpre svega mislim na odeljenje istorijskinauka i knjièvnosti, dok je ve}ina drugiakademika bila sasvim dobra, sada smimali priliku da ~ujemo i neki drugi glas ite ku}e. Taj glas, ipak, mislim da j

ve}inski. Dakle, mi smo do sada imapotpuno pogre{nu predstavu o SANU zat{to je to jedno rigidno krilo srpskih nacionalista koje je bilo mnogo glasnije od tvelike ve}ine, ocjenjuje LjubinkTrgov~evi}.

@estoke kritike na koje je predsjedniSANU-a nai{ao iz redova vlasti Trgov~evtuma~i kao izraz stava vladaju}ih krugovkoji tu instituciju doìvljavaju kao svoj

produènu ruku.Kao {to doìvljava i nau~nike, smatra

ju}i da su oni samo podupira~i vlasti. Jbih, da sam na strani dràve, ovo razume


AKADEMIK KOJI JE SRBIMA OTVORIO O^


26/68

druga~ije. Mislim da je upravo ovaj glas,bez obzira {to je sada usamljen, dao {ansupoliti~arima, pre svega premijeru Vu~i}u,da na osnovu i takvih mi{ljenja privedekraju pri~u sa Kosovom, kaè LjubinkaTrgov~evi}.

KO DA MI UZME IZ MOJE DU[E KOSOVO

Tomislav Nikoli} se nakon zajedni~kesjednice izvinio akademiku Kosti}u zbogsvog reagovanja u kojem je postavio i

pitanje moè li Kosti} nakon takve izjaveda ostane na ~elu SANU-a. Upravo zbogtoga su pojedini beogradski analiti~ari izja-vu akademika Kosti}a protuma~ili kao

probni balon, odnosno nagovje{taj mogu}epromjene dràvne politike prema Kosovu.

Ovih dana se istovremeno vodila pole-mika oko ulaska Kosova u UNESCO. To jeza dràvni vrh Srbije nedopustiv ~in zbogvandalskog odnosa prema srpskim mansti-rima i crkvama na Kosovu.

Episkop ba~ki Irinej Bulovi}, gostuju}iu emisiji Upitnikna RTS-u, kazao je da su

pravoslavne crkve i manastiri na Kosovupod Eparhijom ra{ko-prizrenskom odnosnopod Patrijar{ijom u Beogradu i da SPC ne}edopustiti da budu dio kosovsko-albanskekulturne ba{tine. Bulovi} je lamentirao da

je na Kosovu uni{teno ili oskrnavljeno nastotine pravoslavnih hramova, a da sa srp-ske strane nije bilo revan{izma.

Televizija B92 je objavila informacijuda se prema raspoloìvim informacijama i

fotografijama moè zasigurno re}i da je2004. godine najmanje 30 pravoslavnihhramova ili potpuno uni{teno, ili oste}eno,naj~e{}e podmetanjem poàra, ili dodatnoo{te}eno i demolirano. Osim toga, poredcrkava u manastirima Devi~, Sv. Arhangeliu Prizrenu, \akovici i na drugim mjestimauni{tene su desetine pomo}nih crkvenih

zgrada (parohijski domovi, ekonomskzgrade i konaci), tako da ukupan brouni{tenih crkvenih zgrada iznosi blizu stotnu.

Episkop Irinej i njegove kolege iPatrijar{ije nikada nisu postavili pitanjkoliko je dàmija sru{eno tokom rata BiH. Naprotiv, mnogi od njih su pre


OTRE@NJENJE NA ÊLU SANU-a

Od dolaska na vlast SlobodanaMilo{evi}a SANU je bila jedna odnajmo}nijih institucija na koju se ovajreìm oslanjao. SANU je puhao u ratnetrube i pozivao u boj, u boj, za narodsvoj. Akademici Dobrica ]osi} i MiloradEkme~i}jo{ po~etkom 1992. predlagalipodjelu BiH da bi Srbi suvereno stali na

svoje me|e.Zauzvrat, reìmski mediji su biljeìli

svaku politi~ku aktivnost akademika, kojisu sa malih ekrana nudili rje{enja.Mogu}a su planska preseljenja i razmenastanovni{tva, {to je najteè, najbolnije, alije i to bolje od ìvota u mr`nji i ume|usobnom ubijanju. Bolje je da se Srbi,Hrvati i Muslimani razdele i razgrani~e,dabismo uklonili razloge da se mrzimo i ubi-jamo, govorio je Dobrica ]osi}. Ipaknisam shvatio da }e gra|anski rat, kojisam smatrao nu`no{}u, biti toliko dubok i

razoran, lamentirao je Milorad Ekme~i}.I pored prividnog jedinstva duboki

rascjepi u SANU odavno traju. Prvi rasc-jep u zdanju SANU-a pojavio jo{ novem-bra 1991, kada je 18 ~lanova SANU-auputilo apel protiv rata, za mirno rje{avan-je sukoba u Jugoslaviji:

Ne verujemo u svrsishodnost ovog

rata. Ne verujemo u one koji ga vode. Neverujemo u one koji ga, svesno ili nesves-no, potpiruju. Ne verujemo u pobede kojevode u nove ratove. Akademija se naredovnoj sednici, istog mjeseca, ogradilaod ovog antiratnog apela. Generalnisekretar Dejan Medakovi} naglasio je daapel ne predstavlja stav institucije, ve}samo potpisnika.

U junu 1992. dolazi do velikog politi~kograscjepa u SANU-u. Na Skup{tini 4. juna1992. pro~itan je zahtjev 65 akademika kojimtraè ostavku Slobodana Milo{evi}a.

Akademici poru~uju da bi Milo{evi}evuostavku ocijenili kao patriotski gest. Me|utim, ita je inicijativa brzo je zata{kana. Sasvimneo~ekivano, predsednik SANU-a Aleksan-dar Despi} iznio je na Skup{tini SANU juna1996. svoju ideju o podjeli Kosova, {to je pred-stavljalo svojevrsnu senzaciju.

Iz SANU-a se gotovo deset godina nije~uo ni jedan disonantan ton. PerjaniceSANU-a Matija Be}kovi}, DragoslavMihajlovi}, pokojni Dobrica ]osi} i LjubaTadi} godinama su podilazli politiciVojislava Ko{tunice, a kasnije BorisaTadi}a.

No, nakon dvanaestogodi{njeg stolo-vanja akademika Nikole Hajdina na ~eloSANU-a je do{ao ~uveni neurolog, rodomsa Kosova, Vladimir Kosti}, koji je, {to pomjestu ro|enja {to po u~e{}u u ratu naKosovu, uzeo sebi za pravo da objasni daje sveta srpska zemlja izgubljena. No,niko od njegovih kolega akademika dosada ga nije javno podrào. Dràvni vrhje, kako saznajemo, smislio strategiju, kojaide ~ak dotle da se prozivaju svi akademi-ci da pojedina~no saop{te da li je njihovstav da Kosovo treba napustiti.

DUBOKI RASKOL ME\U AKADEMICIMA SANU-a

Ni jedan akademik jo javno nijepodrao Vladimira Kostia

26

HITAN SASTANAKPOVODOM KOSOVAAleksandar Vu~i} sazvao

dràvni i crkveni vrh na hitnu

sjednicu


27/68

kamerama blagosiljali vojsku i tenkovekoje su i{le da ru{e dàmije.

KOLIKO SU SRBI SRU[ILI

D@AMIJA U BiH

Podsjetimo se da su po~etkom rata uBiH za tri mjeseca sru{ene skoro svedàmije u Banjoj Luci.

Na internet strani Islamske zajednice uBosni i Hercegovini nailazimo na podatakda je za vrijeme posljednjeg rata u Bosni iHercegovini potpuno poru{eno 614dàmija (534 od strane srpskog, a 80 odhrvatskog agresora), dok je o{te}eno 307dàmija (249 od srpskog, a 58 od hrvatskogagresora), {to ~ini 80,5% od ukupnog broja1.144 dàmija, koliko ih je bilo prije rata uBiH. Pored toga je od ukupno 557mesdìda, potpuno poru{eno 218 (175 odsrpskog, a 43 od hrvatskog agresora), dok

je o{te}en 41 mesdìd (21 od srpskog, a 20od hrvatskog agresora), {to ~ini 46,4 postood ukupnog broja mesdìda.

Ovome treba dodati jo{ 14 potpunouni{tenih i 18 o{te}enih mekteba, te 447uni{tenih i 160 o{te}enih drugih vakufskihobjekata.

U publikaciji Slobodana PraljkaSru{ene i o{te}ene katoli~ke crkve i objek-ti u Bosni i Hercegovini u ratu 1991.-1995. nailazimo na sljede}e podatke. Broj

potpuno poru{enih ùpnih crkava je 65, aod tog broja 64 je poru{ila srpska vojska, ai muslimanske snage. Od 60 ostalih crkvikoje su poru{ene, 53 su poru{ili Srbi, a 7

Muslimani. Srpske oruàne snage su potpuno uni{tile i 8 samostana. Od 54 te{ko{te}ene ùpske crkve, 40 su o{tetili Srbi,13 Muslimani. Te{ka o{te}enja s

prona|ena kod 53 crkve, a njih 40 su o{tetli Srbi, a 13 Muslimani. Od 14 te{ko{te}enih samostana, 9 su o{tetili Srbi,a Bo{njaci. Prema ovom autoru u posljednjem ratu je u ve}oj ili manjoj mjeri stradal185 ùpnih crkvi, 168 crkvi, 227 kapel226 ùpnih ku}a i objekata, 30 samostana164 groblja.

U knjizi Slobodana Mileusni}Duhovni genocid 1991-1995 pi{e da je Bosni i Hercegovini poru{eno 125 pravoslavnih crkvi (Banjalu~ka eparhija 2Biha}ko-petrova~ka eparhija 26Dabrobosanska eparhija 23, Zahumsko hercegova~ka 36, Zvorni~ko-tuzlanska 38dok su o{te}ene 172 crkve. Isti autor tvrdda su poru{ena i 67 parohijska doma.

Ako pogledamo ove brojke, i porerazli~itih metodologija i procjena, sasvim

je jasno da su tokom rata u Bosni Hercegovini najvi{e stradali muslimanskvjerski objekti i to prvenstveno od stransrpske vojske, ali su Srbi uni{tili ili o{tetli i najve}i broj hrvatskih bogomolja. Sv

je to pra}eno hitovima Sve dàmije oblake lete i Ja sam ro|en gdje dàmijnema.


AKADEMIK KOJI JE SRBIMA OTVORIO O^

AKADEMIKKOJI JE

[OKIRAO SRBIJUProf. Vladimir Kosti}

Srbiji je otkriobolnu istinu


28/68

D

a li }e obnova, rekonstrukcija iizgradnja trebevi}ke ì~are,

jednog od simbola GradaSarajeva, po~eti naredne godine,ili }e se krajem decembra ove

godine i zvani~no odustati od tog projekta,ostaje tek da se vidi. Vremena je malo, a

jedini uslov koji je postavio donator,nuklearni fizi~ar Edmond Offermann,Amerikanac holandskog porijekla sa

boravi{tem u [vajcarskoj koji je oènjenSarajkom, jeste da se Grad, Kanton i KJKPGras dogovore ko }e i koliko dugoupravljati ì~arom i izrade poslovni plan.

Treba se posti}i dogovor i donijeti odluka

da li }e ì~arom upravljati lijeva, ili desna

ruka, odnosno Grad, Kanton, Gras ili neka

tre}a firma. Donatoru je jedini bitno da

eventulna dobit ostaje ì~ari i da institucija,

odnosno firma, koja bude upravljala

ì~arom pozitivno posluje. S obzirom da je

Gras u minisu vi{e od 100 miliona KM, to

javno preduze}e ispada iz svake

kombinacije, ka e Armin Rustanbegovi},koji zastupa interese donatora.

POÊTAK KRAJA

No krenimo redom. Sve do polovine2010. godine pri~e o obnovi sarajevskeì~are bile su vi{e teorijske nego prakti~ne

prirode jer ni Grad Sarajevo ni Sarajevskikanton nisu imali sredstava, volje ni èlje


NA BRDU @IÂRA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Ukoliko se do kraja decembra ne rijee imovinsko-pravni odnosi izmeu Gradskeuprave, Kantona Sarajevo i Grasa, od obnove i izgradnje trebevike iare nee

biti nita. Donator Edmond Offermann povui e donaciju od 3,8 milionavajcarskih franaka, a svijetu e biti poslana poruka kako se u Sarajevu ne moe

realizovati ni donirani, a kamoli ozbiljan investicioni projekat

S GONDOLOM I PAD JE LET

@i~ara bez restorana ne moèpozitivno poslovati, a neko bi da

se ì~ara obnovi i radi sagubitkom, a on bi da bezobrazno

zara|uje na restoranu

TREBEVI]KA @IÂRA

VIDIKOVACPostratna ruina izlazne stanice trebevi}kì~are u ~ijem sklopu se nalazio i restora

GONDOLEUmjesto na ì~ari koja bi spajala Bistriksa Vidikovcem, gondole donirane ì~are

vjerovat }e zavr{iti na otpadu


29/68

da se upuste u jednu tako smjelu, finansijske strane, te{ko opravdanu i isplativu avanturu. Me|utim, u julu 2010godine Grad Sarajevo dobio je poziv oturisti~ke zajednice Grchena iz [vajcaske, gdje je ra|ena demontaà ~etiri ì~arIako su postojali zainteresovani kupcturisti~ka zajednica Grchena jednkabinsku ì~aru bila je spremna doniraSarajevu ukoliko Gradska uprava Sarajevodlu~i prihvatiti donaciju. Nakon evaluacija i procjena gradska Uprava je sturisti~kom zajednicom Grchena potpisalugovor o prihvatu donirane ì~are, ~ijvrijednost je neopravdano bila procijenjenna {et miliona {vajcarskih franaka. Naimì~ara koja je po~etkom 2012. godin


[TA ]E NAMA DONACIJ

STARTNA KU]ASvojevremeno je Graspolaznu stanicu trebevi}ke ì~arestavio pod hipoteku kod Intesa San Paolo banke


30/68

dopremljena u Sarajevo ne posjedujealternativnu pogonsku jedinicu, a sistemvje{anja kabina tako|er ne zadovoljavasigurnosne standarde EU-a. Osim toga,vlasnici donirane ì~are zadràli su njennajvredniji dio - elektronsku upravlja~ku

jedinicu. U realizaciju donacije uklju~ili suse i {vajcarska ambasada i {vajcarski vojnikontingent EUFOR-a, koji je krajem 2011.i po~etkom 2012. godine transportovaoì~aru iz [vajcarske u Sarajevo, odnosno uEUFOR-ovu bazu u Butmiru, gdje se idanas nalazi. U projekat obnove sarajevskeì~are uklju~ila se i Delegacija Evropskeunije, a polovinom jula 2011. godine

potpisan je Memorandum o razumijevanjuza obnovu trebevi}ke ì~are. Dokument su

potpisali biv{i gradona~elnik AlijaBehmen, tada{nji premijer KantonaSarajevo Fikret Musi} i tada{nji vr{ilacdu`nosti {efa Delegacije EU-a u BiH RencoDavidi. Za realizaciju projekta DelegacijaEU-a osigurala je 2,2 miliona eura izsredstava Instrumenta za pretpristupnu

pomo} (IPA fondova). Me|utim, odspomenuta 2,2 miliona eura Delegacija EU-ana projekat rekonstrukcije i izgradnjetrebevi}ke ì~are potro{ila je svega 200hiljada eura koliko je ko{tala izrada Idejnog

projekta. Taj dokument, koji je izradilaitalijanska firma Studio Corona, Gradu

Sarajevu formalno je uru~en u februaru

2013. godine.RESTORANOM PO @ICI

Iste godine u novembru donatorEdmond Offermann izrazio je spremnost dau obnovu sarajevske ì~are uloì 3,8miliona {vajcarskih franaka bespovratnihsredstava. Ni{ta se nije de{avalo do aprila

2014. godine kada je donator Offermann s

Gradskom upravom na ~elu sa gradona~enikom Ivom Kom{i}em potpisao pismnamjere kojim je optimisti~no predvi|enda se sarajevska ì~ara u pogon pusti dkraja ove godine. Iste godine, a zbo

preambicioznosti potpisanog pismnamjere, polovinom oktobra potpisan jeMemorandum o razumijevanju kojim j

bilo definisano da se do kraja ove godinrije{e neka osnovna pitanja. Prije svega, dse kona~no rije{e imovinsko-pravni odnoi da se napravi poslovni plan kojim }izme|u ostalog, biti definisano kako }e sosigurati sredstva, odnosno zatvori

finansijska konstrukcija od 12 miliona KMkoliko bi ko{tala rekonstrukcija i izgradnjsarajevske ì~are. Sa Offermannovomdonacijom i opremom od donirane ì~ar

koja se moè iskoristiti osigurano je oko 6

posto sredstava. Potrebno je osigurati jo{ 4

posto, ili oko pet miliona KM, ka`Rustanbegovi} navode}i da para zfinansiranje projekta obnove i izgradnjì~are u budètu Grada i Kantona nema. druge strane, cijena adaptacije doniranì~are, instalacija alternativne pogonsk

jedinicu, sistem vje{anja kabina i nabavkelektronske upravlja~ke jedinice, sa 6,

miliona eura, pala je na 5 miliona. Premrije~ima Rustanbegovi}a, jedna od opcijda se zatvori finansijska konstrukcija jesi podizanje kredita, ili javno-privatn

partnerstvo, odnosno uklju~ivanje privatniinvestitora koji bi osigurali nov~ansredstva za okon~anje projekta. Me|utim

pojavio se jo{ jedan problem vezan zuklju~ivanje privatnih investitora

projekat. Po svemu sude}i, prostor biv{erestorana na izlaznoj stanici na Vidikovc

najve}i je problem. Naime, i izlazna stanic

ì~are i restoran vode se na isto

katastarskoj ~estici broj 164, ali


NA BRDU @IÂRA

Armin Rustanbegovi} priznao nam jeda je jedan od tri investitora koji suzainteresovani da se uklju~e u projekatobnove i izgradnje sarajevske ì~are ifirma Emiratsu vlasni{tvu {eika izUjedinjenih Arapskih Emirata Muhamedabin Saqr al-Qasimija. Prema

Rustanbegovi}evim navodima, firmaEmirats je Gradskoj upravi izainteresiranim stranama 16. januara ovegodine uputila pismo namjere.Podsje}anja radi, u razgovoru za na{ list{eik Al-Qasimi rekao je da narednog ljetanamjerava otvoriti zabavni park Sunny

Landna Zlati{tu.Pored Alpinecoastera, uzabavnom parkubit }e i triugostiteljskaobjekta, {etnica ijezero savodopadom.Stoga neiznena|ujezainteresovanost{eika Al-Qasimijada se uklju~i uprojekat obnove iizgradnjesarajevskeì~are.

[EIK NE) ODUSTAJE

Firma Emirats zainteresovana za

izgradnju iare

DONATORSKA POSLAArmin Rustanbegovi} u pregovorima oko obnove i izgradnjeì~are zastupa interese donatora Edmonda Offermanna

[EIK, AL PRAVI[eik Muhamed bin Saqr al-Qasimizainteresovan je za izgradnjutrebevi}ke i~are


31/68

razgovorima koji se vode izme|u Grada,

Kantona i Grasa restoran se uop{te ne

spominje, obja{njava Rustanbegovi}navode}i da ì~ara ne moè pozitivno

poslovati bez restorana i obrnuto. Sa drugestrane, tri privatna investitora koja su

pokazala interes za ulazak u projekatobnove i izgradnje trebevi}ke ì~are

spremni su u}i u tu poslovnu avanturu sampod uslovom da restoran ostane u sklopprojekta. O~ekivati da neko u projekauloì oko pet miliona KM, a ne dobije ni{t

je smije{no. Sve opcije su otvorene, javno

privatno partnerstvo, koncesija, ~ist

ugovorni odnos... Sve je u igri, ali po

uslovom da restoran ostane u sklop

ì~are, kaè Rustanbegovi}. Njegov {eEdmond Offermann Sarajevo je posjetio augustu ove godine kada se sastao sGradskom upravom na ~elu sgradona~elnikom Kom{i}em, a sastanku j

prisustvovao i kantonalni ministasaobra}aja Mujo Fi{o. On je tom prilikomrekao da }e imovinsko-pravni odnosi birije{eni po hitnom postupku i u rekordnomroku. Ali, ti odnosi nisu rije{eni ni do danaIpak, neposredno pred zaklju~enje ovo

broja dobili smo informaciju da su gradski kantonalne vlasti uz pristanak Grasuspjele rje{iti taj problem. Me|utimrestoran na Vidikovcu navodno nije disporazuma postignutog izme|u Gradskuprave, Kantona Sarajevo i Grasa.


[TA ]E NAMA DONACIJ

ZL TO Z

NOVU B NKU

Na regionalnoj bankarskoj konferenciji u organizacijiUdruènja banaka Centralne i Isto~ne Evrope (BACEE),Novoj banci Banjaluka dodijeljena je zlatna nagrada zanajbolji godi{nji izvje{taj.

Na ceremoniji dodjele nagrada, odrànoj u Budimpe{ti,nagrada je uru~ena dr Milanu Radovi}u, direktoru Novebanke.

Ciljevi organizovanog takmi~enja su podsticanje odli~neprezentacije i podizanje nivoa kvaliteta informacija kojese objavljuju u godi{njim izvje{tajima banaka iz cen-tralne, isto~ne i jugoisto~ne Evrope i zemalja biv{ih ~lan-ica SSSR-a. Navode}i dobre primjere, ovo takmi~enjeizdvaja banke koje kroz svoje godi{nje izvje{taje pro-movi{u izvanrednu transparentnost u domenu objavlji-vanja informacija. Jedan od va`nih ciljeva je i uvo|enjeprincipa integrisanog izvje{tavanja u godi{nje izvje{taje.

Poslovanje Nove banke zasniva se na kreiranju visokok-valitetnih proizvoda i usluga koji u potpunosti zadovol-

javaju potrebe klijenata, te na po{tovanju zakona, trans-parentnosti izvje{tavanja i ulaganju u obrazovanje irazvoj ljudskih resursa.

Prema navodima ArminaRustanbegovi}a, koji zastupa interesedonatora Edmonda Offermanna, sekretarGradske uprave Sarajeva ElvirHadìahmetovi} ~ini sve {to je unjegovoj mo}i i nadle`nosti da projekatobnove i izgradnje sarajevske ì~are nepropadne. Ja sam u stalnom kontaktusa sekretarom Hadìahmetovi}em i

prili~no dobro sura|ujemo. On je oproblemima sa kojima se susre}emo isvemu onome {to se de{ava i vezanoje za projekat obnove i izgradnje ì~areupoznao i svog strana~kog lideraBakira Izetbegovi}a. Uprkos tome,ni{ta se nije promijenilo, odnosnostvari ne mrdaju sa mrtve ta~ke, kaèArmin Rustanbegovi}.

BAKIRE, RECI NAM, DE

Bakir Izetbegovi upoznat je sproblemima koji prate obnovusarajevske iare


32/68

Branimir Muidà je za

predsjednika Vije}a stranihinvestitora u BiH, poslovneasocijacije koja okuplja

predstavnike 40 inozemnihkompanija, prvi put izabran 2011. i,

ponovno, u decembru pro{le godine. Postruci ekonomista, rodom iz Pule, Muidà

je ve} godinama generalni direktorTvornice cementa Kakanj, u koju jeGrupacija HeidelbergCement do sadainvestirala oko 200 milijuna KM. NaSkup{tini dioni~ara koja je odràna 2013.,najavljen je novi ciklus petogodi{njeginvestiranja u iznosu od 20 milijunamaraka, ali i novi regionalni projekti, patako Tvornica cementa Kakanj danas ima~etiri betonare u BiH i {est betonara uHrvatskoj.

BIJELA KNJIGA STRANIH BIZNISMENA

Na sesiji Asocijacije nezavisnih

intelektualaca Krug 99 nedavno ste

ponovno konstatirali da aktualni politi~ki i

gospodarski ambijent u BiH nije povoljan

za privla~enje stranih investicija. Koje su to

konkretne, prioritetne mjere koje bi vlasti u

BiH trebale poduzeti kako bi privukle

izravne investicije?

Strani, a i doma}i investitori najve}uprepreku vide prije svega u administracijikoja je jako velika i sloèna, {to dovodi donjene neefikasnosti, ali i u politi~koj i

pravnoj nestabilnosti. Stalna polit i~kapreviranja, razli~iti, a ponekad ikontradiktorni, propisi na raznim nivoimakoji se razli~ito tuma~e, te predugo ~ekanjedozvola i odobrenja za rad su glavni razlogza{to ve}ina investitora zaobilazi BiH.Prioritet je napraviti strategiju ekonomskograzvoja, pa ako nije mogu}e na nivoudràve, onda to uraditi na niìm nivoima.Lokalna administracija se mora aktivnouklju~iti u ubrzavanje procedura vezanih za

pokretanje poslovanja i investiranje. Dobarprimjer imamo u Kaknju, ali i u ostalimsredinama poput Gora`da, Te{nja, Tesli}a,

Gra~anice gdje je investitorima baremolak{an administrativni dio jer je to na sebepreuzela Op}ina ~iji uposlenici aktivnopomaù u papirologiji. Osim toga,neophodno je porezno rasteretiti privredu irad, poticati proizvodnju i izvoz, poticatisistem vrednovanja i nagra|ivanja uadministraciji po u~inku, nu`na jeharmonizacija propisa na svim nivoima,suzbijanje sive ekonomije i korupcije kojese osim represivnim moè posti}i isistemski odnosno druga~ijim poreznimsistemom, graditi sustav znanja a ne

poznavanja, razvoj bazirati na proizvodnji i

kulturi stvaranja i znanja umjesto nraspodjeli i infuziji, pravno za{tititi pravsvakog pojedinca, vlasnika, smanjiti brojvisinu parafiskalnih nameta, okrenuti s

budu}nosti i ekonomiji. Dakle, mnogo jtoga {to se treba uraditi. Rekao bih da jnajve}i izazov negativna demografija, uodliv mladih obrazovanih ljudi iz BiHLjudima je neophodna stabilnost, ve}ekonomska sigurnost i neophodno je ddràva-entitet-kanton-ùpanija-distrikop}ina prepoznaje i {titi prava svako

pojedinca na jednak na~in. BiH obilujresursima koje bi trebalo bolje valoriziratiiskoristiti u budu}nosti. Ukoliko se nokrenemo ekonomiji i ja~anju na{

proizvodnje, bojim se da }e sve manjinvestitora imati èlju i volju da uop{t

razmatra BiH kao mjesto dugoro~noulaganja.

Jeste li posljednjih mjeseci o tom

razgovarali s predstavnicima vlasti, da li j

bilo zajedni~kih sastanaka?Kao predsjednik Vije}a strani

investicija nastojim stalno biti u kontaktu snadle`nim predstavnicima vlasti na svimnivoima i na vrijeme uputiti porukinvestitora. Mi kao partneri institucijammoèmo i o~ekujemo da se na{e preporukuvaè i postanemo dio promjena zoporavak bh. ekonomije.


KAKO SE KALIO KAKANJ

Razgovarala: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Dugogodinji generalni direktor Grupacije HeidelbergCement za BiH i Hrvatsku

i generalni direktor Tvornice cementa Kakanj govori o brojnim potekoama sakojima se susreu strani investitori u BiH, predlae konkretne mjere koje vlasti

na svim razinama moraju prioritetno donijeti ukoliko ele privui dugorona ula-ganja, a kao pozitivan primjer i putokaz ostalim lokalnim zajednicama izdvaja

Opinu Kakanj, u kojoj je posljednjih godina realizirano nekoliko velikih projekata

INTERVIEW

BRANIMIR MUIDA predsjednik Vijea stranih investitora u BiH

Moramo graditi sustav znanjaa ne poznavanja, razvoj BiH setreba bazirati na proizvodnji


33/6822.10.2015. I SLOBODN BOSN 3

INVESTICIJE NE) BJE@E IZ BiH

BRANIMIR MUID@ANajve}i izazovi za straneinvestitore su duga ~ekanjana skoro svaku vrstu dozvole.Pored toga, mnoge proceduresu veoma komplicirane a umnogim slu~ajevima nije jasnoodre|eno koja institucija jenadle`na za koju vrstu posla idozvola


34/68

Vije}e stranih investitora jo{ je ranije

objavilo

Bijelu knjigu

, u kojoj ste bh.

vlastima sugerirali koje bi pravne i

ekonomske reforme trebali provesti s ciljem

uklanjanja klju~nih prepreka za strana

ulaganja. Da li ste zadovoljni reakcijom

nadle`nih ministarstva, odnosno, u kojoj su

mjeri va{e preporuke uvaène i realizirane?

Ministarstva s kojima sura|ujemoizrazili su èlju i spremnost da se na{e

preporuke provedu {to prije. Me|utim,velika podijeljenost nadle`nosti namnogobrojnim nivoima dovodi do toga da

je neke zamisli jednostavno te{ko izvesti jernije jasno ko treba da uradi odre|eni posao,tako da su neke preporuke zaista provedene

jako brzo dok druge stoje ve} godinama.

Zabrinjavaju}i vi{egodi{nji trend

pada stranih investicija u BiH se naj~e{}e

pravda nestabilnom politi~kom situacijom.

Da li je to, iz Va{eg i iskustva drugih

stranih investitora u BiH, pravi razlog, ili su

najve}e pote{ko}e ~esto posve apsurdna

zakonska rje{enja, neu~inkovita

administracija i pravna nesigurnost?

U pitanju je niz faktora koji uti~u nastalno smanjenje stranih investicija u BiH.

Nestabilna politi~ka situacija definitivno nepospje{uje dolazak novih investicija jersvaki investitor traì stabilnost kako bimogao da planira dugoro~no. A samoure|enje BiH uzrokuje prekomjernuadministraciju koja se i dalje nezaustavljivo{iri na razli~itim nivoima bez jasnih

razgrani~enja ovlasti i odgovornosti, {touzrokuje njenu neefikasnost.

NEPREDVIDLJIVA POREZNA POLITIKA

Pohvalili ste usvajanje novog Zakona

o radu u Federaciji BiH, ali ste, tako|er,

upozorili da su zakonski rokovi za

registraciju poduze}a i dalje nedopustivo

dugi, te da je jedan od problema i porezna

nepredvidljivost. [to to iz pozicije jednog

privrednika, koji se bavi proizvodnjom,

konkretno zna~i?

Novi Zakon o radu Federacije BiH kojije stupio na snagu jeste bolji od pro{log, ali

kako sam ve} vi{e puta rekao, ne}e rije{itibrojne nagomilane probleme. Svjedoci smoi toga da su mnogobrojni zakoni pro{likompletnu proceduru usvajanja, ali segodinama ~eka na njihovu implementaciju.Industrija, proizvodnja, ne{to je {to namtreba biti baza razvoja i treba se planirati igraditi dugoro~no. To zahtijeva dugoro~no

planiranje investiranja, uz ulaganja u novetehnologije i radnike, dakle samim timetraì i dugoro~niji predvidiv porezni i

poslovni okvir za takva ulaganja. A u~estale

su i promjene porezne politike koje, kada sei provode, ne idu ka smanjenju poreznihoptere}enja ve} se naprotiv pove}avaju, aonda samim time pove}avaju proizvodnitro{kovi i smanjuje konkurentnost na{ihkompanija i nacionalne ekonomije. To, ukona~nici, prisiljava investitora da smanjiulaganja ili da od njih u potpunostiodustane. Radi se o dalekose`nimutjecajima na ekonomiju, zato su stabilnosti porezna predvidivost, opredjeljenje na

proizvodnju i stvaranje novih vrijednostipitanje svih pitanja. Kada napravimoambijent u kojem mladi ljudi svoju

budu}nost vide u BiH, kada i doma}i strani investitori budu vi{e ulagali u BiHtada }e i standard gra|ana znatno porasti.

Ve} ste pet godina na ~elu Vije}

stranih investitora u BiH, asocijacije koj

okuplja ~etrdesetak inozemnih kompanij

Na koje Vam se pote{ko}e u poslovanj

kolege i poslovni partneri naj~e{}e àle?

Najve}i izazovi za strane investitore sduga

Documents

Slobodna Bosna 989