Slobodna Bosna [broj 938, 30.10.2014]

8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 938, 30.10.2014]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-938-30102014 1/68

AFERA ERONET: MI PRIKRIVAMO SV

www.slobodna-bosna.

OTVOR’ PRITVOR,CURICE MALENA!

Sukob Suda i Tuìteljstva BiHGORAN SALIHOVI] KONTRA MEDD@IDE KRESO





SUDE IM ZATO [TO SVOJEBRANETU@ITELJ KOJI JE ZARATIO

S POLICIJOM I SA SUDIJAMAMnogobrojni novinari koji su u petak, 24.oktobra, izravno pratili ro~i{te oodre|ivanju pritvora uhap{enima u akcijiGIBRALTAR, svjedo~ili su zapanjuju}ojnespremnosti dràvne tuìteljice DRAGICEGLU[AC, nakon {to se ispostavilo da je uSud BiH do{la bez ijednog kvalitetnogdokaza; u posljednje je dvije godine,rje{enjima Suda BiH, dvadesetakoptu`nica Tuìteljstva BiH protiv sitnijihkriminalaca ustupljeno na procesuiranjeop}inskim sudovima, dok javnost jo{ uvijek~eka da se, poslije serije spektakularnihhap{enja, na optuèni~koj klupi kona~nona|e makar jedna „krupnija zvjerka“

RAT ZA KABLOVSKOTR@I[TENEIZVJESNO SPAJANJE

TELEMACHA I M&H COMPANYVlasnik najve}eg kablovskog provajdera uSarajevu Enes Hajdarevi} dogovorio jeprodaju poslovnog carstva Telemachu, u

vlasni{tvu srbijanskog tajkuna Dragana[olaka, za 23 miliona eura, no realizacijuposla zaustavili su njegovi poslovni ortacikoji tvrde da ih je Hajdarevi} pokrao i daprodaje „ukradenu robu“

AFERA „ERONET“,DRUGI DIOKAPITALNI PROJEKTI ZANASTAVAK PLJA^KEIstog dana kada su po nalogu TuìteljstvaBiH uhap{eni direktori HT-a MostarSTIPE PRLI] i ZORAN BAKULA, ~lanoviNadzornog odbora te kompanije, u kojemprevagu imaju kadrovi SDP-a, odràli sutelefonsku sjednicu; prema ranijem nalogufederalne Vlade, a zbog navodnog gubitkapovjerenja, donesena je odluka o smjeniBakule, dok o eventualnoj suspenzijinjegovog {efa Prli}a, unato~ optu`bama

za milijunski kriminal, nije bilo ni govora

AMERI^KI (G)LOBISTIKOLIKO KO[TA OTCJEPLJENJEPrema ameri~kom zakonu o registracijistranih agenata (Foreign AgentsRegistration Act), agenti (obi~no lobisti,advokati ili konsultanti) koji rade za inostranevlade ili politi~are moraju se registrovati u

javnu bazu podataka pri Ameri~kom

ministarstvu pravde. Prema javno dostupnimdokumentima, Republika Srpska je u perioduod 2006., do kraja 2010. godine za pla}anjeameri~kih lobista potro{ila oko 10 milionadolara, a sli~an tempo potro{nje paraporeskih obveznika za pla}anje prodava~amagle nastavljen je do danas

RAT ZA SKUP[TINSKUVE]INU U RS-uPOSTIZBORNA KRI@ALJKAKlju~ni postizborni cilj MILORADA DODI-KA, da formira Vladu RS-a, komplikuje~injenica da mora napraviti koaliciju snekoliko stranaka ~iji lideri ne kriju velikeapetite; na{a novinarka otkriva {ta od pred-sjednika SNSD-a traè njegovi koalicionipartneri i na koji na~in Savez za promjenemoè formirati skup{tinsku ve}inu u RS-u

POVRATAK IMPERIJEPORUKE IZ DOMA LORDOVANekada{nji visoki predstavnik Paddy Ashdowninicirao je diskusiju o Bosni i Hercegovini uDomu lordova. On je u svom govoru, koji jebio pun fraza, opisao stanje u zemlji kaoalarmantno pozivaju}i me|unarodnu zajednicui svoju vladu da reaguju. Nakon debate uDomu lordova uslijedilo je i pismo britanskogministra vanjskih poslova gra|anima BiH ukojem ih poziva na promjene. Sve ovopokazuje da se BiH ponovo nalazi u fokusuinteresovanja britanske politike, mada jo{uvijek nije mogu}e ni naslutiti {ta taj interesmoè donijeti na{im gra|anima

KAZNA ILI REHABILITACIJAZA ÊTNIKE U SRBIJISPREM

,TE SE, SPREM

,TE…

MEHO OMEROVI], predsjednik Odboraza ljudska i manjinska prava u Skup{tiniSrbije i potpredsjednik SDPS-a RasimaLjaji}a, za “Slobodnu Bosnu” govori orehabilitaciji êtni~kog

pokreta u Srbiji,kaznama kojima }ebiti izloèni svi psirata koji iz Srbijeodlaze na stranarati{ta i otkriva skojom su namjerom~etnici krenuli daprodefiluju NovimPazarom

30.10.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

24

28

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

36


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-938-30102014 4/68SLOBODN BOSN I 30.10.2014

IRINA LOV(R)I]

Prva zakonomza{ti}enazvi`da~ica Irina

Lovri} dobilapresudu zamobing idiskriminacijuNakon vi{egodi{nje pravne bitke sa{efovima u Fondu za povratak, prvazakonom za{ti}ena zvi`da~ica u BiHIrina Lovri} kona~no je dobila i sudskusatisfakciju. Prvostupanjskom

presudom Suda BiH, njezin {ef Mla|enBoòvi}, ali i Fond za povratak, du`nisu joj isplatiti 30.000 KM nov~anenaknade zbog mobinga i diskriminacije.„Na Sudu BiH, u mu~nom postupkukoji je trajao nevjerovatnih petgodina, izmijenjeno je nekolikosudija, u vi{e navrata je kr{en zakon,oduzimana su mi osnovna ljudskaprava. Sigurna sam da jepostupaju}a sutkinja trpila ogromanpritisak, ali je i dokazala da su jojprofesija, zakon i ljudskost pre~i odsvega. êkamo drugostepenu

presudu i nadamo se da }e ipak pobijediti pravda i zakon”, kazalanam je Irina Lovri}, koja se na udarusvojih {efova na{la nakon {to je smoglahrabrosti i prijavila nezakonituraspodjelu novca namijenjenogpovratnicima.

(S.M.)

Marketin{ka afera „Gibraltar“ preplavi-la je posljednih dana medije u BiH i regiji,

pa se tako ovom prvorazrednom korup-cijskom aferom koja potresa BiH bavio izagreba~ki Jutarnji list . Kolege iz Jutarnjeglista akcent su stavili na jednog od akteraove afere, R usmira Nefi}a, koji im jevjerovatno posebno zanimljiv zboganga`mana u televizijskom projektu D

raga-

na [olaka N1, koji svoju ispostavu ima i uZagrebu.

Pozivaju}i se na pisanje Slobodne Bosne , Jutarnji list je korektno prenioinformaciju da je i Rusmir Nefi} upleten uaferu „Gibraltar“, navode}i podatak objavljen u Slobodnoj Bosni da je sfantomske firme na privatni ra~un, me|uostalim, novac preba~en i na Nefi}a, i to uiznosu od 45.050 eura. Jutarnji list jetako|er objavio da je Nefi}u na ime

provizije za kupovinu sportskog programaoffshore tvrtka s Gibraltara uplatila iznos od61.494 eura.

Dan kasnije, Nefi} se oglasio uJutarnjem listu, tvrdnjom da nije na listi

osumnji~enih u aferi „Gibraltar“, da UFA

medija nije u njegovom vlasni{tv priznav{i tek da je u proteklom vremenradio kao producent na razli~ititelevizijskim projektima.

Na upit o vlasni~koj strukturi N1, gd je partner poznatom srbijanskom biznimenu Draganu [olaku, Nefi} je kratodgovorio: „To vam ne smijem kome

tirati “

Dakle, Nefi} tvrdi da ni{ta od onog { je Slobodna Bosna objavila o njemu ni

ta~no, odnosno da smo sve izmislili i n pravdi Boga optuìli nevinog ~ovjeka. Ne}e biti! Ni{ta o Rusmiru Nefi}

nismo napisali osim onog {to je i o njemnapisao Interpol Slovenije. U dopisu, ~ikopiju objavljujemo, od 22. 4. 201godine, Interpol Slovenije navodi imena pfirmi i deset osoba koje su u razdoblju odvije godine, od 2008. do 2010. transakcijskog ra~una UniCredit banke Ljubljani, podigle blizu ~etiri miliona K(preciznije 1.947.192 eura). Na ovospisku pod rednim brojem 4 nalazi se imRusmira Nefi}a.

(E. Hod i

KORUPCIJSKA AFERA „GIBRALTAR“

MINI MARKET

RusmirNefićdemantiraoumiješanostu aferu„Gibraltar“,

dokumentiInterpolaSlovenijetvrde

suprotnoCRNO NA BIJELOIme Rusmira Nefi}a nalazi se na listi Interpola Slovenije

Irina Lovri}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


VIDAKOVI] BLAGOSILJAVASILJA

[ef kabinetaNeboj{e

Radmanovi}aMarko Vidakovi}„raspore|en“u Centralnubanku BiHCentralna banka BiH postala je, posvemu sude}i, „depo za zbrinjavanje“{efova kabineta ~lana Predsjedni{tvaBiH Neboj{e Radmanovi}a. Nakonprofesora povijesti Miroslava Vuji~i}a,kojeg je Radmanovi} po~etkom godinesmjestio na poziciju {efa nabavki, uCentralnoj banci bi uskoro trebao po~etiraditi i njegov nasljednik u kabinetusrpskog ~lana Predsjedni{tva BiHMarko Vidakovi}. Kadrovsku politiku uCentralnoj banci, barem kada suposrijedi uposlenici srpskenacionalnosti, ve} godinama vodi ~lanUpravnog vije}a Vasilj @arkovi}, koji jei sam nekada savjetovao Neboj{uRadmanovi}a (ali i @ivka Radi{i}a,

Mirka [arovi}a, Borislava Paravca).No, nije jasno za{to je mladomVidakovi}u traèno novo zaposlenje,kada je {ef kabineta Neboj{eRadmanovi}a nedavno izabran zazastupnika SNSD-a u Narodnojskup{tini Republike Srpske, gdje }etako|er imati izvrsna primanja. (S.M.)

MINI MARKET

Pudarić i Mooreposjetili Kazane

Neboj{a Radmanovi}





priznanju, odgovorila je diplomatski takti~no:„Pa onako... pomalo.“

Sino} sam do u sitne sate sa TADIJOMKAÂROM, jednim od najboljih ex-

jugoslovenskih boksa~a, ro|enim u okoliniJajca, odakle je sa roditeljima i bratomSLOBODANOM preselio u Vojvodinu,

pretresao bogatu povijest boksa~kog sporta unekada{njoj dràvi, a i {ire...

Kaèm Tadiji da sam 1978. godine propustio maturalnu ve~er (odrànu u

„Bristolu“ u kojem se, vjerujte mi na rije~,tada to~io alkohol!) zbog finala Svjetskog

prvenstva u boksu odrànog u Beogradu ukojem je nastupalo {est jugoslovenskih

boksa~a. Svi su poraèni (R usevski,

Bogujevci, Risti}, Vujkovi}, Slobodan

Ka~ar...), a najbliì trijumfu bio je upravostariji brat Ka~ar, kojeg je sumnjivomodlukom sudaca na poene savladao izvjesniKubanac

Sousa.Vrtimo u kafani snimak toga me~a sa You

Tubea - zbilja je Ka~ar grubo pokraden, bio je bolji u dvije od tri runde. Nije mi se, poredostalog, te{ko sa Ka~arom sloìti ni ko je najve}ine samo boksa~, nego sporta{ u povijesti ovih

prostora: pokojni Imo}anin iz Pule MATEPARLOV. Ne moè se kolonizirani bosanskiVojvo|anin, a ni njegov doma}in, ponajboljisarajevski bokser SAID OLPA, na~uditi kakose, prili~no detaljno, sje}am dva epskaParlovljeva me~a protiv kosookog borca izSSSR-a Olega Karatajeva, od kojih je onaj prvi,kada je Mate osvoji svjetsko zlato, do danassami {pic, gotovo umjetni~ki vrhunac svjetske

plemenite vje{tine. To svjetsko prvenstvo jeodràno 1974. u Havani .

Kada sam se danas oko podneva razbudio,vidim na mobitelu dva propu{tena poziva odsupruge; {ta da joj kaèm, {ta da slaèm (a da

je ne naljutim, da joj bol ne pri~inim!) gdje

sam bio, gdje sam dangubio do gluho dobano}i, a da zvu~i koliko-toliko uvjerljivo irazumno? Ako kaèm da sam sa biv{im

jugoslovenskim bokserskim {ampionomsatima pretresao povijest boksa, a usput i„malo popio“, samom }u sebi iskopati grob.Bolje ni{ta ne re}i, poklopiti se u{ima i ~uvatirezultat.

Negdje oko pono}i, malo prije nego {to }ese pomjeriti kazaljke na ~asovniku, gledamfilm „Sedam dana u Havani“, omnibus ukojem neki od najve}ih redatelja i glumacadana{njice, Benicio del Toro, Gaspar Noe,

Daniel Bruhl..., pletu uzbudljive pri~e oglavnom gradu Kube. U jednoj pri~i

pojavl juje se kao glumac (?) EMIR KUSTURICA, koji je stigao u Havanu da

primi nekakvu nagradu, a non-stop mu zvonimobitel - zivka ga, da ne kaèm pegla,supruga. „

Evo me u Havani... Ama nisam

p‘jan, ènska glavo, {ta ti je.“

Nakon tre}eg-~etvrtog poziva Kusturica uz so~nu, jalija{ku

psovku zafrljaci mobitel u prvi okean nakojeg je naletio. (Volim Kustine filmove ukojima lete samo ptice, avioni, a evo sada imobiteli, da parafraziram zajedljivu misaoAleksandra Tijani}a.)

U narednoj sceni ga doma}ini mrtvog pjanog bude u hotelu i vode na dodjelunagrade. Po povratku na aerodrom, mamurni

Kusta moli taksistu Kubanca da mu sa svog

mobitela nazove suprugu i diktira mu njezin broj u Srbiji. @ao mi {to ne zapisah broj, jer bih, kakav sam kvaran i osvetoljubiv mahalac,sasvim sigurno nekada nazvao gospo|u Majui pitao je: „

Pije li (ti) Emir? “

NEDJELJA,26. OKTOBAR

Nekoliko mi je neposrednih u~esnikadolaska SLOBODANA MILO[EVI]A, kao

jedinog kandidata, na ~elo Saveza komunistaSrbije, mislim da ta „anegdota“ ima opri~anau u jednoj knjizi novinara-publicisteSLAVOLJUBA \UKI]A, ispri~alo kako jeIVAN STAMBOLI] na Politbirou srpskihkomunista prije skoro 30 godina odgovorio na

prigovore za{to lidersku fotelju ostavlja uamanet svome kumu. „Drugovi“, obrazloìo

je prekaljeni kadrovik Stamboli}, „mi od

ovoga kandidata, nismo po{li mi smo do

ovoga kandidata, nakon brojnih rasprava i

konsultacija,

do{li.“ [ta je kasnije bilo, kakose taj fatalni izbor reflektirao na budu}e

politi~ke, historijske, pa i ratne doga|aje(tokom „godina raspleta“), pa i na ìvot

nesretnog Stamboli}a, uglavnom je poznato. Na ju~era{njoj sjednici Glavnog odbora

Socijaldemokratske partije BiH, predsjednik te na posljednjim izborima devastiranestranke, ZLATKO LAGUMD@IJA, nije

podnio ostavku, kako su to neki njegovinajbliì suradnici traìli. Eventualni Lagum-dìjin nasljednik bit }e izabran, kako to

pravila i procedure te stranke predvi|aju, naKongresu koji }e se odràti narednogmjeseca.

Ko god zamijeni Lagumdìju na funkcijikoju je zaposjeo prije 16 godina, te{ko da }emo}i promijeniti op}i utisak u javnosti da tastranka, kako se narodski kaè za one koji su

obezglavljeni, „ne zna je li po{la, ili jedo{la?!“

PONEDJELJAK,27. OKTOBAR

Ve~eras na HRT-u dvojica biv{ihministara, RADIMIR ÂÎ] i LJUBOJURÎ], potom dugogodi{nji direktor IneDAVOR [TERN, te ekonomski ekspertopozicionog HDZ-a analiziraju praviekonomski rat koji se mjesecima vodi izme|uZagreba i Budimpe{te u vezi sa privati-zacijom INA-e od strane ma|arskog MOL-a.Stvar je jako komplicirana, ali ipak pone{tood klju~nih problema razumijem: VladaHrvatske namjerava od ma|arskog naftnoggiganta otkupiti vlasni{tvo nad Inom po~etvorustruko ve}oj cijeni od one po kojoj ga

je prije desetak godina prodala. Koliko je ovaj problem iza{ao iz regionalnih okvira, svjedo~ii to {to su se vlasti Sjedinjenih Ameri~kihDràva ponudile da budu medijator,

posrednik u konfliktu Hrvatske i Ma|arske.Danas je na Kantonalnom sudu u Sarajevu

nastavljeno su|enje optuènima za kriminal,teàk desetine miliona maraka, u procesu

prodaje dràvne firme Energopetrol konzorciju INA MOL, prije tako|er desetak godina. Me|u optuènima su visokidu`nosnici Vlade Federacije, ~lanovi

komisije za privatizaciju... Nijedan medij, n jednim slovom nije prenio sadràj dana{njro~i{ta. Kome je to va`no.

Stoga, udri brigu na veselje! Javlja mdanas prijatelj kako je u Mostaru svratio n

benzinsku pumpu (vjerovatno jednu onekoliko desetina „Energopetrolovih“ koje

prodate „INA MOLU“) pa pitao radnika kakide posao. „Kako ide? Nikako Vjeruj, brac

da sam danas prodao vi{e Cedevite neg

benzina “

UTORAK,28. OKTOBAR

Nogometna reprezentacija bosanskhercegova~kih besku}nika osvojila je drugmjesto na Svjetskom prvenstvu za besku}nikodrànom u îleu. Svaka ~ast!

Na narednom prvenstvu svijeta, za dvigodine, o~ekivati je da se na{i „Zma jev

besku}nici popnu na sam tron - konkurenciza „najdraì dres“ }e biti neuporediv

brojnija, o{trija. Ne treba sumnjati da se me|hiljadama ljudi koji su u poplavama u maj{irom Bosne i Hercegovine ostali bez svoj

ku}a, u Maglaju, Doboju, @eljeznom Polj[amcu, Bijeljini... kriju brojni neotkrivenogometni „dijamanti“. Tek mali dio od njmoè ra~unati da }e im vlasti u naredne dvigodine osigurati krov nad glavom...

SRIJEDA,29. OKTOBAR

Skandal koji potresa Kosovo, ali i Brisistovremeno, nakon {to je britanska tuìteljiMaria Barmi u listu Koha ditore optuìkolege iz EULEXA za korupciju, moè (ne)posredno ticati i nas, jer smo sve to v

pro{li i prolazimo u procesu „tranzicijs pravde“, odnosno me|unarodnom voljooktroirane „reforme pravosu|a“. TuìteljiBarmi je suspendirana, a me|u onima koje optuìla za korupciju ima i ljudi ~ija nam „lizvu~e poznato“. Recimo, tuìtelj Kana|anJONATHAN RATTEL, koji je bio vi{egodi{njem studijskom boravku u BiHodnosno Tuìteljstvu BiH, gdje tokomandata nije do kraja doveo niti jeda

predmet. Ako se dobro sje}am, Rattelo pla}a u BiH bila je 20 hiljada eura, dakle z~etiri godine je zaradio milion eura. Prije togse vrtio po Tribunalu u Haagu, nakon togreformirao pravosu|e u Iraku, gdje vjerovatnnije radio na volonterskoj osnovi, „zkokice“. Na Kosovu je od 2010.

Jedna od najve}ih podvala, koju me|unarodna zajednica na po~etkreformiranja bh. pravosu|a nametnula, bilo

pove}anje pla}a sudijama, tuìteljima, ~im}e se preduprijediti, prevenirati opasnost okorupcije.

Tri milijarde eura, re~e jutros jedakosovski analiti~ar, u posljednjih 15-agodina je me|unarodna zajednica potro{ila nKosovu za borbu protiv korupcije i reform

pravosu|a. I {ta su dobili? Kandskotuìtelja-milionera kojeg je navodnkorumpirala lokalna politi~ka i mafija{kelita. Ne samo lica, nego i djela nam zvu

poznato...




Privredna banka Sarajevo je u2014. godini izvr{ila pove}anjekapitala u odnosu na kraj 2013.godine u ukupnom iznosu od 6,6miliona KM, {to je, izme|u

ostalog, rezultat i uspje{no okon~anedokapitalizacije koju su izvr{ili postoje}idioni~ari Banke.

-Dodatno u~vr{}ivanje kapitalne

pozicije Banke predstavlja potvrdu i

podr{ku njenih dioni~ara nastavku procesa

sveobuhvatnog restrukturiranja i moderni-

zacije poslovanja Banke koji je zapo~et

dolaskom novog menad`menta krajem

pro{le godine, kao i stvaranju pretpostavki

za dugoro~ni stabilan rast i razvoj na

bosanskohercegova~kom trì{tu

— kaèdirektor Banke Adnan Boguni}.

Nakon dvije uzastopne godinenegativnog poslovanja i vi{egodi{nje

poslovne stagancije, Privredna bankaSarajevo je prvo polugodi{te 2014. godinezavr{ila s pozitivnim finansijskimrezultatom, a pozitivan trend poslovanja jenastavljen i u tre}em kvartalu. Tako|e,

volumen depozita u segmentu stanovni{tva je zna~ajno porastao, {to potvr|uje da je povjerenje gra|ana u novu viziju Privredne

banke u stalnom porastu. Ostvaren je preokret u kretanju volumena problemti~nih kredita koji je u prvom polugodi{ove godine zna~ajno smanjen nakokonstantnog rasta u protekle tri godine.

-I za najve}e optimiste u jednoj o

rijetkih doma}ih banaka, sa tradicijom n

doma}em finansijskom trì{tu od punih 9

godina, ovakav poslovni rezultat je prijatn

iznena|enje imaju}i u vidu brojne oteàv

ju}e trì{ne okolnosti koje karakteri{

doma}e i globalno finansijsko trì{t

uklju~uju}i sna`ne posljedice globaln

ekonomske krize i nepovoljnu makro

ekonomsku situaciju u zemlji — istakao jAdnan Boguni}.

U narednom periodu Privredna bank planira lansirati nove kreditne proizvode atraktivnim uslovima namijenjeni

prvenstveno gra|anima, te dodatno osna` poslovnu mreù, s ciljem dostizannajvi{eg nivoa bankarske usluge uspostavljanja dugogodi{njih partnerskodnosa sa klijentima isklju~ivo na temeljkvaliteta usluga i ostvarenih rezultata.

Adnan Boguni}

Povjerenje gra|ana u novu viziju poslovanja u stalnom porastu

Uspje{an preokret u poslovanju

rivredne banke Sarajevo


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-938-30102014 9/68Povjerenje stvarano decenijama



TRÎ NEKA IZ DALEKA

Damir Hadì}odustao odkandidature za

{efa SDP-a ukorist NerminaNik{i}aNovo rukovodstvo SDP-a bit }eizabrano na vanrednom kongresu 6.decembra u Sarajevu, a premanezvani~nim informacijama, za novog{efa partije natjecat }e se tri kandidata:Nermin Nik{i}, Hamdija Lipova~a iDenis Be}irovi}. êtvrti kandidat,

Damir Hadì}, koji je figurirao kaoglavni favorit za Lagumdìjinognasljednika, navodno je odustao odkandidature i to u korist aktuelnogsekretara SDP-a Nermina Nik{i}a, kojiuìva ve}insku podr{ku partijskihorganizacija SDP-a iz Hercegovine,srednje Bosne i Sarajeva.No, Nik{i}ev problem mogao bi bitiizostanak podr{ke jo{ uvijek aktuelnog{efa Zlatka Lagumdìje s kojim je ve}dulje vremena na ratnoj nozi. Istina,Lagumdìjina zvijezda prili~no jepotamnila nakon izbornog debakla

SDP-a na parlamentarnim izborima, noovog nenadma{nog tehnologa vlastinikako ne treba potcijeniti, kako jenedavno rekao @eljko Kom{i}, i on }ese sasvim sigurno pobrinuti da naprijestolje SDP do|e neko od njegovihpulena. A taj neko, sasvim sigurno, nijeNeka, kako prijatelji zovu NerminaNik{i}a. (S.B.)

MINI MARKET

Partije okupljene u Savez za promjeneRS-a traìt }e od CIK-a ponovno brojanjeglasova na velikom broju izbornih mjesta,„na kojim ima mnogo neregularnosti“.êlnik SDS-a Mladen Bosi} naveo je

primjer izbornog ishoda u naselju VelikaObarska kod Bijeljine, u kojem njihovkandidat za predsjednika RS-a O

gnjen

Tadi} nije dobio ni jedan glas.Velika Obarska naseljena je isklju~ivo

srpskim stanovni{tvom i predstavlja

tradicionalno upori{te SDS-a, i nije ba{logi~no da najvi{e glasova u ovom naselju

bez i jednog Bo{njaka dobije bo{nja~kikandidat za dopredsjednika RS-a R amiz

Salki}, a da pri tome kandidat SDS-aOgnjen Tadi} ne dobije niti jedan glas!

Dodik je u ovom naselju osvojio 198glasova, odnosno 62 glasa manje od RamizaSalki}a, pri ~emu su svi ostali kandidati za

predsjednika i do predsjednike RS-a, njihdesetak, dobili samo 2 glasa! (M.A.)

SRBI LUDI ZA SDA

Kandidat SDA Ramiz Salkiću srpskom naselju Velika

Obarska dobio više glasova

nego Dodik i Tadić zajedno

Dva zastupnika BOSS-a u Skup{tini KantonaSarajevo, Haris Pleho i R amiz Smaji}, navodnosu se izjasnili kao pripadnici srpskog naroda,kako bi se domogli profesionalne, odli~no

pla}ene funkcije u Domu naroda ParlamentaFederacije BiH. Uradili su to po ugledu na svog

strana~kog kolegu Eseda Radelja{a, koji se naizborima 2010. godine izjasnio kao “Ostali” iosigurao profesionalni ~etverogodi{nji mandat uDomu naroda u kome tradicionalno “manjka”izabranih poslanika iz reda Srba i “Ostalih”.Informacija o nacionalnom izja{njavanjuSmaji}a i Plehe jo{ nije slu`beno potvr|ena, no

jedan od aktera ove postizborne komedije, HarisPleho, rekao je za Dnevni avaz da ne èli nidemantirati a ni potvrditi ta~nost informacije.„Demokratsko pravo svakog ~ovjeka je da se

izjasni kako èli”, mudro je poru~io Pleho ukratkoj izjavi za Avaz. (M.A.)

ZA DOM (NARODA) SPREMNI!

Dva poslanika BOSS-a uSkupštini Kantona Sarajevo,Haris Pleho i Ramiz Smajić,navodno se izjasnili kao Srbi

Haris Pleho

Nermin Nik{i}



PRO ET CONTRA JEL’ ME NETKO TRA@IO

Radon~i} glatkoodbio ponudukoju mu niko

nije ni uputio!“Nemogu}a je koalicija SBB-a i SDAbez obzira na izborni rezultat”, ustvr-dio je lider Saveza za bolju budu}nostFahrudin Radon~i}, u izjavi za TVHayat.Radon~i} je kazao da SBB ne èli imatipoliti~ku koaliciju sa strankom koja jedovela Bo{njake na evropsko, ekonom-sko i politi~ko dno.- Mi po{tujemo koalicioni kapacitet

SDA, po{tujemo da je ta stranka prvai ona ima obavezu da poku{a danapravi novu vladu na nivouFederacije i {ire, ali mi ne èlimo daimamo politi~ku koaliciju sastrankom koja je dovela Bo{njake naevropsko, ekonomsko i politi~ko dno- kaè Radon~i}.Radon~i} smatra da bi se formiranje

vlasti moglo oduìti vi{e od o~ekivanog, jer je gotovo neizvedivo sastaviti ve}inubez bez SBB-a ili DF-a.- Vi moète ovdje doìvjeti scenarij

kakav je na Kosovu. Gospodin Ta~i je,kao stranka naravno, ostvario 30

posto glasova, a ima nerje{iv problemve} nekoliko mjeseci, da niko ozbiljanne èli da koalira s njim, i ima pobjedukoja mu ni{ta ne zna~i. Prema tome,niko ne moè natjerati ni gospodinaKom{i}a ni mene da koaliramo saSDA. A odluka gospodina Kom{i}a iDF-a isklju~ivo je njihova i mogu raditi{ta èle - istakao je Radon~i}.Radon~i}eva reakcija potaknuta jeglasinama prema kojim SDA poku{avasastaviti ve}inu bez sudjelovanja SBB-a

(S.L.)

MINI MARKET

JOSIPMUSELIMOVI]

Advokat

DAU ovom slu~aju ne radi seo rje{enju nekog spora.Smatram da je potrebnorazgovarati iza debelozatvorenih vrata jer javnoprebacivanje odgovornostiuru{ava kredibilitet i dosto-

janstvo pravosudnog susta-va.

AHMED @ILI]

Advokat

DAZakonska i me|unarodno-pravna je obaveza VSTV-aBiH, pa i njegovog Uredadisciplinskog tuìoca, da seuklju~i u rje{avanje sporaizme|u Suda BiH iTuìla{tva BiH. Kao najod-govornija vlast, jer surazvla{}ena ministarstvapravde, VSTV BiH trebaodmah po~eti konzumiratisvoja suverena zakonska

ovla{}enja te sprije~iti

pravosudne institucije da sepona{aju protuevropski,oportuno i neodgovorno,kako bi kompetentno{}u ipoliti~kom neovisno{}uvratili izgubljeno povjerenjegra|ana/javnosti.

KASIM TRNKAProfesorustavnogprava

DAVTSV se trebao uklju~iti uspor i prije nego {to je u

javnosti do{lo do ovogobra~una saop{tenjima.VTSV je institucija kojoj je uopisu posla da se brine oostvarivanju nezavisnosticjelokupnog pravosu|a, daklesudskih i tu ila~kih institucija.

DU[ANKA MAJKI]

Poslanik SNSD-a u PSBiH

DAVSTV je regulator i on morada reguli{e odnose unutarpravosudnih institucija.Ovako VTSV ponovopokazuje nemo}. Ako mu

nedostaju zakoni za

djelovanje, smatram datreba promijeniti zakon.

IBRAHIMNADAREVI]

Poslanik uPredstav-

ni~kom domuParlamentaFBiH

NEMi{ljenja sam da ne postojispor izme|u ovih institucijakoji bi trebao bilo ~ijumedijaciju ili arbitraù.Aktuelni javni istupi su rje{iviu njihovom internom dijalogu.

SR\AN RADULJZamjenikministrapravde BiH

DAVSTV, kao nezavini organ,ima zadatak da osiguranezavisno, nepristrasno iprofesionalno pravosu|e, aposljednjim postupcimaSuda BiH i Tuìla{tva BiHse naru{avaju osnovniprincipi na kojima se zasni-va pravosudni sistem

Bosne i Hercegovine.

Da li bi se VSTV trebaouključiti u rješavanje sporaizmeđu Suda i Tužilaštva

Priredila: Ma{a ]osi}

FahrudinRadon~i}




SUDE IM ZATO [TO SVOJE BRANE

OSOBNI IZNAD DR@AVNIH INTERESA Prve dvije godine mandata glavnog dràvnog tuìteljaGorana Salihovi}a protekle su u neumjesnomsamoreklamiranju, fingiranju rezultata rada i konfliktima,najprije sa SIPA-om, a potom i sa Sudom BiH



Pro{lotjedna odluka sutkinje Minke

Kreho da odbije zahtjev tuìtelji-ce Dragice Glu{ac za odre|ivanje

pritvora uhap{enima u predmetu„Gibraltar“ prva je javna potvrda

da na relaciji Sud- Tuìteljstvo BiH postojiozbiljan sukob, o kojem se mjesecima

potajno spekuliralo samo u pravosudnimkrugovima. Premda su na neslavan zavr{e-

tak posljednje „spektakularne“ operacijeDràvnog tuìteljstva odmah nakon hap-{enja ukazivali odvjetnici svih devetosumnji~enika, tek je vi{esatno ro~i{te, u

petak 24. oktobra, pokazalo zapanjuju}unepripremljenost tuìteljice Glu{ac (injezinih suradnika), koji su u Sud BiH do{li

bez ijednog kvalitetnog dokaza. Osim policijskog izvje{}a Dràvne agencije zaistrage i za{titu (koje se zakonski ne moèkoristiti kao dokaz) i izjava dvojicesvjedoka, tuìteljica Dragica Glu{ac dosta-vila je sutkinji Minki Kreho dokumentacijuna engleskom i njema~kom jeziku, koja nije

bila ~ak ni prevedena?!

SVE SMO JAÎ, DOKAZ

NI[TA NAM NE ZNAÎ

Mnogobrojni novinari koji su u sudniciizravno pratili debakl Tuìteljstva BiH,mogli su se uvjeriti da tuìteljica ne

razlikuje krivotvorene od fiktivnugovora, govori o vi{emilijunskom krimnalu bez nalaza financijskog vje{taka, ka

jedan od razloga za odre|ivanje pritvonavodi uznemirenost javnosti... Ista tuìteljica, podsjetimo, dva dana ranijnetom poslije hap{enja S

tipe Prli}a, Zoran

Bakule, Nevena, Sanjina i Belme Kul

novi}, Lajle Torlak, Darka Aleksi}

Senada Zaimovi}a i Ejuba Ku~uka izjavida dokazi o njihovom kriminalu, kojimraspolaè Tuìteljstvo BiH, „ne mogu b

ja~i“!

I mada sama odluka o odbijanjzahtjeva za odre|ivanje pritvora, dakakne zna~i da su direktori Hrvatsktelekomunikacija Mostar Stipe Prli} i Zor


TU@ITELJ KOJI JE ZARATIO S POLICIJOM I SA SUDIJAM

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Mnogobrojni novinari koji su u petak, 24. oktobra, izravno pratili ročište oodređivanju pritvora uhapšenima u akciji GIBRALTAR, svjedočili su zapanjujućojnespremnosti državne tužiteljice DRAGICE GLUŠAC, nakon što se ispostavilo da je u Sud BiH došla bez ijednog kvalitetnog dokaza; u posljednje je dvije godine,rješenjima Suda BiH, dvadesetak optužnica Tužiteljstva BiH protiv sitnijih krimi-

nalaca ustupljeno na procesuiranje općinskim sudovima, dok javnost još uvijekčeka da se, poslije serije spektakularnih hapšenja, na optuženičkoj klupi konačnonađe makar jedna „krupnija zvijerka“

BORAC PROTIV KORUPCIJE,ILI MAJSTOR JEFTINOG

SPEKTAKLA

Glavni dràvni tuìtelj Goran Salihovi} je s direktoromSIPA-e Goranom Zupcem prestao komunicirati prijegodinu dana, sada je krenuo u medijski obra~un i sa

sucima Suda BiH

... I STATISTI^KI NAJSLABIJA KARIKA

BH. PRAVOSU\A

GORAN SALIHOVI]



Bakula, kao i njihovi poslovni partneri ukriminalu uhap{eni ni krivi ni du`ni,uslijedila je èstoka reakcija TuìteljstvaBiH. Optuùju}i dràvne suce daugroàvaju borbu protiv kriminala ikorupcije i {alju lo{u poruku gra|anima,glavni je dràvni tuìtelj G

oran Salihovi}

, posredstvom press-slu`be, podsjetio da jeakcija provedena po nalogu Suda BiH, o~emu postoji 17 pisanih i tri usmenenaredbe. Potom je uslijedio jo{ è{}iodgovor iz Suda BiH i upozorenjekolegama tuìteljima da, umjesto {to

javnost svakodnevno obmanjuju priop}enjima, snagu i energiju usmjere natemeljito provo|enje istraga. „

Ta~no je da

je Sud BiH bio upoznat s aktivnostima koje

je Tuìla{tvo BiH provodilo u akciji

Gibraltar i da je izdavao naloge za vr{enje

pretresa. Ta ~injenica, me|utim, ne zna~i da

}e u pretresima koje odobri Sud zaista i biti

prikupljeni odgovaraju}i dokazi koji su

dostatni za odre|ivanje pritvora“

, navodise, izme|u ostalog, u priop}enju Suda BiH,uz obja{njenje da se svi dokazi koje policijaizuzme u akcijama pretresa dostavljutuìteljima a ne sucima.

Prema nezvani~nim informacijama dokojih je do{la Slobodna Bosna , dràvni sutuìtelji, nakon {to su se najprije u februaru2012. proglasili nenadle`nim za procesu-iranje me|udràvnog kriminala i izvla~enjamilijunskih svota novca iz HT-a Mostar na

privatne bankovne ra~une u inozemstvu, taj predmet od Kantonalnog tuìteljstva uMostaru preuzeli prije nepunih mjesecdana. I mada bi se o razlozima iznenadnogzanimanja Tuìteljstva BiH za istragu kojusu, i pored vi{e urgencija slovenskihistraìtelja, godinama gurali u stranu, dalo

naga|ati, posve je izvjesno da nes(p)retna

tuìteljica Dragica Glu{ac naprosto nije imala dovoljno vremena da posakvalitetno privede kraju.

BOSSOVI, MASTERI, PATRIOTE,

PANDORE, GIBRALTARI...

No, ako je tuìteljica Glu{ac, vjerojatn pod pritiskom „nevidljive ruke“, poùrilafurioznom akcijom hap{enja, iskusnsutkinja Kreho, zasigurno, ne bi sedozvolila javno poniènje kakvom s

poslije odre|ivanja pritvora predsjednikFederacije BiH @ivku Budimiru, biizvrgnute njezine kolege Branko Peri}

Mediha Pa{i}

.

Budimir je pu{ten na slobodu nako

SLOBODN BOSN I 30.10.20114


PROCESUIRANJERATNIH ZLOČINA:Optužnicu protiv GligoraBegovića, koji se tereti zakazneno djelo ratnogzločina u logoru Batković,Sud BiH je vraćao nauređenje čak četiri puta,zbog brojnih skandaloznih

propusta tužitelja

SVA\E I PODJELE ZBOG [EMSUDINA MEHMEDOVI]A Direktor SIPA-e Goran Zubac prijavio je {efa Tuìteljstva BiH zbog opstrukcija istrage protiv[emsudina Mehmedovi}a, iz istog je razloga Goran Salihovi} do{ao u sukob s tuìteljimaVesnom Budimir i Draganom orlijom



pljuske sudaca Ustavnog suda BiH, koji sukolegama u Dràvnom sudu o~itali pravnulekciju, preporu~iv{i standarde zaodre|ivanje pritvora, nikako na temeljurekla-kazala dokaza. U tom smislu valja

podsjetiti i da se, nakon {to su se @ivkoBudimir i njegovi navodni sau~esnici na{lina slobodu, naprasno raspala najve}aistraga Tuìteljstva BiH u pro{loj godini.

Protiv predsjednika Federacije BiH nido danas nije podignuta optu`nica, iako je

predmet, u me|uvremenu, preba~en unadle`nost sarajevskog Op}inskog suda.Jednako tako jo{ uvijek nisu podignute

optu`nice ni protiv osumnji~enih u akciji„Boss“, koji su uhap{eni prije vi{e od dvijegodine!!! Podsjetimo i da je A

nes

Sadikovi}, vo|a te kriminalne grupe, kojase tereti za porezne i carinske utajedesetaka milijuna maraka, ponovno

priveden u junu ove godine, u akciji„Pandora“, zajedno s biv{im direktoromUprave za indirektno oporezivanjeKemalom âu{evi}em

i svitom korum pi-ranih carinika. Prethodno su, u septembru2013., uhap{eni Sedinet Sido Kari}, E{ref

Leki} i {efovi carinskih ispostava u Tuzli iBijeljini, ali ni godinu dana od po~etka

operacije „Master“, optu`nice nema pnema...

No, iako medijski najeksploatiranijoptu`nica protiv @ivka Budimira, njegovosavjetnika Petra Bare{i}a i ostalih akteosumnji~enih da su osu|enicima nezaknito omogu}avali pomilovanja, nije i jedinkoja je, u kona~nici, zavr{ila na op}inskisudovima.

U posljednje je dvije godine, rje{enje

Suda BiH, pet optu`nica koje je podigaPosebni odjel za organizirani kriminal korupciju Tuìteljstva BiH ustupljenop}inskim, odnosno osnovnim sudovima Biha}u, Sarajevu, Tuzli, Ljubu{kom Bijeljini. U istom je razdoblju ~ak dvanaeoptu`nica Odjela III Tuìteljstva BiH (zop}i kriminal) dato na procesuiranjsudovima u Cazinu, Te{nju, TravnikLukavcu, @ivinicama, Gra~anici, Lukavc

budu}i da su posrijedi bila lak{a kaznendjela - krivotvorenje novca, {verc manjkoli~ina roba preko granice... Pored toga,

vi{e predmeta ~ije je procesuiran prepu{teno op}inskim sudovima, optuèsu bili malodobne osobe.

Prije dvadesetak dana smo objavidijelove analize Suda BiH, prezentirane n

posljednjoj Konferencij i o provedbDràvne strategije za rad na predmetimratnih zlo~ina, u kojoj je upozoreno nzabrinjavaju}i pad kvaliteta optu`nica i sv~e{}u praksu izbjegavanja procesuiran

predmeta iz Prve i Druge kategorije, raniustupljenih od Ha{kog tribunala. „U prv

sedam mjeseci 2014., Tuìla{tvo Bi

podiglo je ukupno 22 optu`nice

predmetima ratnih zlo~ina. U fazi pretho

nog saslu{anja i kontrole optu`nica, Su

BiH je svega pet optu`nica potvrdio be

prethodnog vra}anja na ure|enje“, navose u analizi Suda BiH. Optu`nicu protGligora Begovi}a

, koji se tereti za kaznendjelo ratnog zlo~ina u logoru Batkovi}, SuBiH je vra}ao na ure|enje ~ak ~etiri putzbog brojnih skandaloznih propustuìtelja koji su, u kona~nici, vodili kamnestiranju zlo~inca. Tako je, primjericunato~ izjavama vi{e svjedoka koji tvrdili da je jedan od zarobljenika preminuusljed te{kog zlostavljanja od stran

Gligora Begovi}a i drugih straàra u logorBatkovi}, u optu`nici pisalo da je `rtvtrpjela „sna`nu fizi~ku i psihi~ku bol zbosna`nog udaranja u predjelu disajnoorgana“?! Nakon intervencije sudaca, novoj verziji optu`nice Begovi} je optuèza smrt tog zatvorenika, da bi tek nakotre}e i ~etvrte izmjene (preporuke) bokrivljen za jo{ ~etiri stravi~na ubojstvSuci su u istom slu~aju morali reagiratikada je tuìtelj „propustio“ da gurancijevi pu{ke u analni otvor zatvoreniktjeranje zato~enih ljudi na me|usobn

seksualne radnje, kao i zadovoljavan


TU@ITELJ KOJI JE ZARATIO S POLICIJOM I SA SUDIJAM

Iako je odluka Suda BiH da istogdana puste iz pritvora bra}u Jerku, Jozui Slavu Ivankovi}a Lijanovi}a i njihoveposlovne partnere, i odbiju zahtjev zapritvor uhap{enima u akciji „Gibraltar“bila povod proizvoljnim medijskimspekulacijama, niti u jednoj istrazi,zapravo, nisu ni postojali valjani razlozida se uhap{eni smjeste iza re{etaka.Ba{ kao {to je policijska istraga protivmarketin{ke mafije okon~ana po~etkom

2012., tako je i Tuìteljstvu BiH jo{ 2011.godine Uprava za indirektnooporezivanje dostavila prijavu protivglavnih aktera operacije „Brend“ i„Meso“. U protekle tri, odnosno dvijegodine, koliko su trajale istrage

Tuìteljstva BiH u ta dva predmeta, sviosumnji~eni su imali vi{e nego dovoljnovremena da uni{te dokaze, kontaktirajusve potencijalne svjedoke i sakriju tragkriminala. Nu`no je, tako|er, podsjetitikako su odluke o vi{emjese~nomzadràvanju u pritvoru optuènikaproteklih godina skupo stajale dràvniprora~un. Nekada{njem je ~lanuPredsjedni{tva BiH i ministru u Vije}uministara Mirku [arovi}u, koji je

svojedobno u pritvoru proveo skorogodinu dana, ispla}eno vi{e od 100.000KM obe{te}enja na ime materijalne inematerijalne {tete, nakon {to jepravomo}no oslobo|en krivnje pooptu`nici Dràvnog tuìteljstva.

PREDSTAVA ZA MEDIJE

Tužiteljstvo BiH je pritvaranjebraće Ivanković Lijanović iuhapšenih u akciji „Gibraltar“trebalo tražiti prije dvije-tri godine

ZAKA[NJELA (RE)AKCIJA Prijava protiv bra}e Ivankovi} Lijanovi}

podnesena je 2011., ali su uhap{eni tek napo~etku predizborne kampanje



straàra, okvalificira kao mu~enje, odnosnosilovanje ili seksualno zlostavljanje. No,upozorenja koja su stizala najprije izodvjetni~kih krugova a potom i od sudacaSuda BiH, nisu nimalo dotakla glavnogdràvnog tuìtelja Gorana Salihovi}a.„Tuìteljstvo BiH je podiglo 116 optu`nica

protiv 313 osoba za sva krivi~na djela, {to

pokazuje da se do kraja 2014. o~ekuje

najve}i broj podignutih optu`nica u jednoj

godini“, uporno je posljednjih mjeseci ponavljao Goran Salihovi} dok javnost uBiH jo{ uvijek ~eka da na optuèni~kojklupi vidi barem jednog krupnijegkriminalca ili ratnog zlo~inca.

GORAN PROTIV GORANA, KO ]E KOME

No, nije Tuìteljstvo BiH za mandataaktualnog {efa Gorana Salihovi}a krenulo uneprimjereni medijski obra~un samo sakolegama iz Dràvnog suda, na koje su

poku{ali svaliti sav teret krivnje zbog propusta tuìtelja. U jesen pro{le godine

Salihovi} je otvoreno zaratio i sadirektorom SIPA-e, nakon {to ga je Goran

Zubac prijavio Visokom sudskom ituìteljskom vije}u BiH zbog opstruiranjaistrage protiv zastupnika u Parlamentu BiH[emsudina Mehmedovi}a. U disciplinskoj

prijavi, koja je kasnije odba~ena, Zubac jenaveo da su za trajanja istrage protivMehmedovi}a inspektori SIPA-e uskosura|ivali s Tuìteljstvom BiH, po ~ijem sunalogu i zapo~eli provjere na podru~juTe{nja. U iscrpnom je izvje{}u direktor SIPA-e referirao VSTV-u da je nazajedni~kom sastanku u maju 2013.

postupaju}i tuìtelj Mirko Le~i} najaviohap{enje najprije Seada Dizdarevi}a

(jednog od osumnji~enih), da bi dvamjeseca kasnije bio organiziran novi susretu Tuìteljstvu BiH, na inicijativu GoranaZupca. Iako su na tom sastanku trebali biti

prezentirani svi dokazi koje je SIPA prikupila protiv [emsudina Mehmedovi}a,radi dogovora o daljem postupanju, u

prijavi Gorana Zupca pi{e da su {Tuìteljstva BiH i postupaju}i tuìteodmah na po~etku razgovora konstatirakako nema dokaza. Zubac otkriva i da je tog sastanka Goran Salihovi} istjerao svonajbliè suradnike, tada{nje {efovPosebnog odjela za ratne zlo~ine Vesn

Budimir i Dragana ôrliju. Nakon {to s pripadnici SIPA-e petnaestak dana kasniipak priveli Mehmedovi}a, zbog sumnje d

je odgovoran za ratne zlo~ine nad srpskistanovnicima u Te{nju, tuìtelj Le~i}, tvrdirektor Zubac, nije traìo odre|ivan

pritvora, pravdaju}i se da se tome proti

„glavni“, odnosno Goran SalihoviDisciplinsku prijavu koju je Zubac protnjega podnio VSTV-u, glavni dràvtuìtelj je, o~ekivano, komentirao kao jo

jedan pritisak na Tuìteljstvo BiH i njegosobno, nakon ~ega je prekinuo svkontakte s direktorom SIPA-e.

Nesposoban da profesionalne (zapravdràvne interese) stavi iznad osobnkonflikata, pona{aju}i se u maniruvrije|ene seoske mlade, Goran Salihov

je u posljednjih godinu dana najmanje dv puta odbio slu`bene pozive Gorana Zupcza zajedni~ki sastanak i prekinuo svkontakte sa njim. Iako je direktor SIPAsvaki put nazna~io da je njihov susrnuàn, kako bi Tuìteljstvo BiH i najva`nidràvna policijska agencija dogovori

programske smjernice rada iz oblasorganiziranog kriminala i procesuiranratnih zlo~inaca, {ef Tuìteljstva BiH niimao vremena za sastanak?! U jednom odopisa Salihovi} je Zupcu „uljudno

poru~io da nema potrebe da ga poziva nsastanke u sjedi{tu SIPA-e, te da direktSIPA-e moè do}i u njegov ured Tuìteljstvo BiH, s tim da je neophodno d

se najavi barem dan ranije.



ODNOS PREMAKOLEGAMA:Goran Zubac otkriva i da je sa tog sastanka GoranSalihović istjerao svojenajbliže suradnike, tada š-

nje šefove Posebnog odjelaza ratne zločine VesnuBudimir i DraganaČorliju

OBRAÛN S CARINSKOM MAFIJOMIako se sumnji~i za milijunski kriminal, Kemal âu{evi}

tako|er je na privremenoj slobodi

OPERACIJA “PATRIOT”Pro{logodi{nja istraga protiv predsjednika FBiH @ivkaBudimira zavr{ena je debaklom Dràvnog tuìteljsva



Kada su prije ~etiri godinesarajevski novinari pitali tajnikafederalnog Ministarstva rada isocijalne politike Fehima Bekana

da li su gra|ani uistinu tolikogladni da moraju ~ekati u redu za kupovinukruha od pola marke, dobili su odgovor

kakvom se, sasvim sigurno, nisu nadali oddràvnog slu`benika koji bi trebao skrbiti onajugroènijim kategorijama stanovnika.„Ne radi se tu o gladnima, ni o nekoj vrsti

{tednje, nego vi{e o cigan~enju velikog

broja gra|ana“, komentirao je Bekan,„obja{njavaju}i“ novinarima da seredovima za jeftini kruh pravi ruglo oddràve, i da stanovnici BiH nisu tolikogladni i siroma{ni kako pokazuju rezultatiistraìvanja. Polaze}i, valjda, od vlastitog

primjera - da zvani~ni pokazatelji ~estonisu i realna slika stanja, Fehim Bekan je

jasno poru~io kako je stav Ministarstva

rada i socijalne politike da nema potrebe zakruhom od pola marke jer „jo{ nismo spalina tako niske grane“?!

Dugogodi{nji tajnik federalnog Mini-starstva rada i socijalne politike FehimBekan zasigurno je jedan od najbolje situ-iranih dràvnih slu`benika, premda njegovamjese~na pla}a ne prelazi 2.000 KM.Prema zvani~nim podacima Ministarstvafinancija FBiH, Fehim Bekan je od 1.

januara 2010. do danas naplatio gotovo33.000 maraka po osnovu ~lanstva uraznoraznim komisijama. Dodaju li se tome

i honorari koje je tajnik Bekan, kao ~lanvi{e komisija u Ministarstvu rada isocijalne politike, dobio od 2010. do kraja2013., njegova trogodi{nja dodatna zaradaiznosi oko 50.000 KM. No, budu}i da jeFehim Bekan isposlovao da tri i pol godine

bude vr{itelj du`nosti predsjednikaUpravnog odbora federalnog Fond za

profesionalnu rehabilitaciju i zapo{ljavanjeinvalida, mjese~no je zara|ivao jo{ po1.500 maraka. Prethodno je Fehim Bekan,kao ~lan Nadzornog odbora Instituta zamedicinsko vje{ta~enje zdravstvenog stanjaFederacije BiH, primao oko 1.200 maraka.

No, kako je svestrani dràvni slu`benik, uz

sve obveze u komisijama, upravnim inadzornim odborima, uspio pribaviti icertifikat ste~ajnog upravnika, ne trebaisklju~iti mogu}nost da je sebi, ume|uvremenu, na{ao i jo{ pokoji dodatni

anga`man.Kada se koncem 2010., nakon objaveizbornih rezultata, tada{nji federalniministar rada i socijalne politike Perica

Jele~evi}

spremao za povla~enje s funkcije,i dok se jo{ i{~ekivao njegov nasljednik Vjekoslav âmber, tajnik MinistarstvaFehim Bekan vje{to je iskoristio period„bezvla{}a“ da zaposli desetak novih~inovnika. Tada je, izme|u ostalih, pougovoru o djelu angaìran Benjamin

Me{ak

, sin Bekanovog prijatelja, koji jenepunu godinu dobijao mjese~nu nov~anunaknadu u iznosu od oko 1.500 maraka.

Me{ak je 2011. primljen u stalni radni

odnos, a potom je raspore|en na mjesinternog revizora i, dakako, ~lana vikomisija. Benjamin Me{ak je po osnovnaknade za ~lanstvo u komisijama

posljednje tri godine prihodovao vi{e o

30.000 KM. Dodatnu je zaradu od bliz20.000 maraka ostvarila i Indira Dujmovi

k}erka ro|enog brata Fehima Bekana, ina~referentica u federalnom Ministarstvu radi socijalne politike i, tako|er, neizostavn~lanica skoro svih komisija. Pribli`n

jednaku svotu novca zaradio je i Dobric

Jonji}, pomo}nik ministra Vjekoslavâmbera. Jonji} je, osim anga`mana komisijama, vi{e od deset godin

predsjednik Upravnog odbora Zavoda zzbrinjavanje mentalno invalidne djece omladine Pazari}, koji djeluje poingerencijom federalnog Ministarstva rada

socijalne politike.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

DRŽAVNI SLUŽBENICI NA DRŽAVNOJ SKRBITajniku federalnog Ministarstva socijalne politikeFehimu Bekanu u posljednje tri godine po osnovu

naknada za članstvo u upravnim odborima i

komisijama isplaćeno više od 100.000 KM

TOP LISTA NAJBOLJE PLA]ENIH DR@AVNIH SLU@BENIKA Fehim Bekan je bio ~lan upravnih i nadzornih odbora, brojnih komisija, a usput jedobio i certifikat ste~ajnog upravnika



Iako se ~inilo da je samo pitanje danakada }e Telemach, vode}i internetski ikablovski operater u regiji, preuzetisrodnu sarajevsku tvrtku M&H Com pany ,sve je izvjesnije da od ovog posla

procijenjenog na oko 46 miliona KM nakraju ne}e biti ni{ta. Sarajevska tvrka M&HCompany u stopostotnom je vlasni{tvuMahire Hajdarevi}, supruge Enesa

Hajdarevi}a, koji u suvlasni{tvu ima jo{nekoliko srodnih firmi (HS, HKB Net ) ikontrolira zna~ajan dio trì{ta, ne samoSarajeva nego i Federacije BiH. Telemach u

suvlasni{tvu srbijanskog tajkuna Dragana

[olaka bio je spreman za preuzimanje M&HCompany platiti pozama{nu cijenu - 23miliona eura, i taj bi posao ve} bio zaklju~enda se u me|uvremenu nisu pobunili poslovni

partneri Enesa Hajdarevi}a koji osporavaju prodaju tvrde}i da ih je Hajdarevi} pokrao inelegalno prisvojio ostvarenu dobit.

FIKTIVNE USLUGE

Jedan od poslovnih partnera EnesaHajdarevi}a, Aco Kabanica iz Slovenije,tvrdi da je M&H Company nastala nanelegalan na~in i da je njen jedini smisao utome {to je Enes Hajdarevi} iz postoje}e dvijetvrtke, HS i HKB Net, isisavao novac i


RAT ZA KABLOVSKO TR@I[TE

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Vlasnik najvećeg kablovskog provajdera u Sarajevu Enes Hajdarević dogovorio jeprodaju poslovnog carstva Telemachu, u vlasništvu srbijanskog tajkuna Dragana

Šolaka, za 23 miliona eura, no realizaciju posla zaustavili su njegovi poslovniortaci koji tvrde da ih je Hajdarević pokrao i da prodaje „ukradenu robu“

POSLOVNI ORTACI TVRDE DAIM JE HAJDAREVI] UKRAO10 MILIONA KM!

Dvije od trifirme EnesaHajdarevi}a

izgubile licencu

za rad

SVA\A ORTAEnes Hajdarevi} i Aco

zbog koga je bloki



prebacivao ga u tre}u firmu M&H Company,koju je osnovao na ime svoje supruge Mahire.Radio je to na temelju fiktivnih usluga, bezznanja i suglasnosti ostalih partnera, i premadostupnim informacijama, do sada je na firmusvoje supruge prebacio oko 10 miliona KM.Kabanica ne osporava pravo Telemachu dakupi M&H Company, no izri~ito navodi dasvoj vlasni~ki dio ne èli prodati i da prijezaklju~ivanja kupoprodajnog ugovora

izme|u Hajdarevi}a i [olaka treba napravitifer diobeni bilans i precizno utvrditivrijednost kapitala svih poslovnih partnera.

SUDSKI EPILOG

Kabanici na ruku ide i presudaOp}inskog suda Sarajevo iz 2011. godine,kojom je Hajdarevi}u naloèno dasuvlasnicima omogu}i uvid u poslovneknjige i tehni~ku dokumentaciju. Naime,

nakon sva|e poslovnih partnera u ljeto2010. godine, Hajdarevi} se kao nominalnonajve}i pojedina~ni suvlasnik (44 posto)

nametnuo kao stopostotni vlasnik, ndozvljavaju}i ostalim partnerima pristu

poslovnim prostorijama, a pogotov poslovnim knjigama. Op}inski sud Sarajevu presudio je u korist Hajdarevi}vih partnera, no sudska odluka ni do dan

nije provedena u djelo.„Danas kada je plja~ka zavr{ena i kad

je M&H Company preuzeo blizu 20.00

HS-ovih korisnika, i kada je na ra~un M&

Company prebacio vi{e od 10 miliona KM

supru`nici Hajdarevi} ele prodati ukraden

i ukradenu robu pretvoriti u novac“, pi{edopisu koji je Hajdarevi}ev partner AcKabanica uputio na niz pravosudnih dràvnih institucija BiH, pored ostalogKonkurencijskom vije}u BiH, pred kojim ve} dulje vrijeme razmatra sporno spajanTelemacha i M&H Company.

âk i mimo spora izme|u Hajdarevi}a

njegovih poslovnih partnera, preuzimanM&H Company od strane [olakovoTelemacha vi{e je nego sporno i, ~ini s

posve neizvjesno. Naime, spajanje ova dva internetska

kablovska provajdera rezultiralo bi pretjranom, dakle nedopu{tenom koncentrcijom na trì{tu, u nekim gradovima op}inama i preko 70 posto! To bi bi

pogubno za razvoj slobodnog i fer trì{tavodilo bi ka monopolskom poloàjTelemacha, ako ne na cijelom prostoFederacije BiH, a ono sigurno u nekive}im gradovima i op}inama.

Osim toga, spajanje je sporno i zbo jednog ranijeg spora koji se vodio preKokurencijskim vije}em BiH, a u koji neizravno uklju~en suvlasnik TelemachDragan [olak.

Rije~ je o televizijskom kanalu Spoklub koji je vlasni~ki tijesno povezan Draganom [olakom i njegovim Telemahom.

KONKURENCIJSKO VIJE]E

KAZNILO SPORT KLUB

Kanal Sport klub ekskluzivno se emiti preko kablovske mreè Telemacha, a s

poku{aji ostalih kablovskih operatera d


NEIZVJESNO SPAJANJE TELEMACHA I M H COMPAN

Suvlasnik Telemacha Dragan [olak natrì{tu BiH pojavljuje se u dvostrukoj ulozi -

kao vlasnik tvrtke za emitiranje internetskogi kablovskog signala i kao vlasnik privatnetelevizije N1, {to se u ve}ini evropskihdràva smatra klasi~nim sukobom interesa.

Po uzoru na svog nekada{njegprijatelja @eljka Mitrovi}a, s kojim je

odnedavno u zavadi, [olak namjeravaformirati veliki broj televizijskih kanala,

poput Sport kluba, koji bi bili dostupnisamo pretplatnicima Telemacha.

Zbog toga uùrbano poku{ava pro{iritimreù pretplatnika u BiH, pored ostalog ipreuzimanjem drugih kablovskihprovajdera, poput M&H Company.

ZLOUPOTREBA DOMINANTNOG POLO@AJA

Konkurencijsko vijećekaznilo Sport klub

VILA PRODAJUiscrpljuju}i sudski spor

hove firme Telemach



pod jednakim komercijalnim uvjetimaemitiraju ovaj kanal ostali su bez rezultata.

Naposljetku su se àlili Konkurencijskomvije}u BiH zahtijevaju}i za{titu odzloupotrebe dominantnog poloàja.

Konkurencijsko vije}e je 2012. godineusvojilo àlbu: vlasniku Sport klubaizre~ena je nov~ana kazna u iznosu od 125hiljada konvertibinih maraka i naloèno mu

je da pod jednakim uvjetima zaklju~iugovor o emitiranju ovog kanala sa svimzainteresiranim kablovskim provajderima.

Dio presude koji se ti~e nov~ane kazne,Sport klub je prihvatio, no drugi dio

presude, koji se ti~e „zloupotrebedominantnog poloàja“, ostao je mrtvoslovo na papiru. Istina, Sport klub jeformalno punudio sklapanje ugovorazainteresiranim provajderima, no uvjeti su

bili vi{estruko nepovoljniji od onih kojeima Telemach.

Kako doznajemo, Konkurencijskovije}e BiH namjerava uskoro po slu`benojdu`nosti utvrditi fakti~ko stanje i ako se

pokaè da se vlasnik Sport kluba oglu{io orje{enje, uslijedit }e nova, neuporedivoozbiljnija kazna koja, pored ostalog,uklju~uje i privremenu zabranu emitiranjaSport kluba.

Oteàvaju}a okolnost za EnesaHajdarevi}a predstavlja i ~injenica da je

golemi dio svojih korisnika kablovskogsignala povezao „na divlje“, preko mreè

kablova postavljenih na stubove gradske

rasvjete bez odgovaraju}eg suglasnosti potpisanog ugovora s vlasnicima stubova

Elektroprivrede BiH i op}ina. Procjenjuse da barem 40 posto priklju~aka ovo provajdera „visi u zraku“ i svakog trenmogu ostati bez signala. Dodu{e, u bolj

poziciji nisu ni korisnici usluga ostal provajdera. Me|u njima i Telemacha, konakon dolaska na trì{te BiH nije pretjeraninvestirao u izgradnju vlastite opti~kmreè, nego je zadrào ve}inu nelegaln

postavljenih kablova.Sve su to razlozi zbog koji }e, gotovo

izvjesno, propasti veliki posao spajanvode}ih provajdera - Telemacha i M&Company.


RAT ZA KABLOVSKO TR@I[TE

Prema pouzdanim informacijamaSlobodne Bosne, dvije tvrtke u kojimaEnes Hajdarevi} ima ve}insko vlasni{tvo,HS i HKB Net, izgubile su licencu jo{ prijegodinu dana „zbog internog sukobasuvlasnika“. Regulatorna agencija zakomunikacije ostavila je Hajdarevi}u rok od

12 mjeseci u okviru kojeg je morao posti}isporazum s ostalim suvlasnicima, no kakose to nije desilo, RAK je odbio produìtidozvolu navedenim firmama. Postavljenirok istekao je 23. oktobra 2014. godine iod tog datuma HS i HKB posluju bezodgovaraju}e dozvole RAK-a!

RAK-RANA ENESA HAJDAREVI]A

HS i HKB posluju nelegalno!

PRIGOVOR POSLOVNOGORTAKA:

„Danas kada je pljačkazavršena i kada je M&HCompany preuzeo blizu20.000 HS-ovih korisnika,i kada je na račun M&HCompany prebacio više od10 miliona KM, Hajdare-vići žele prodati kompani-

ju i prisvojiti svu zaradu”KAZNA ZAMONOPOLSKUPOZICIJUKonkurentskovije}e BiH izreklo jeo{tru sankcijukanalu Sport Klub,koji je vlasni~kiipovezan s tajkunomiz Srbije Draganom[olakom





Posljednjeg radnog dana pro{logtjedna, dok se na Sudu BiH jo{odlu~ivalo o odre|ivanju pritvora

predsjedniku Uprave Hrvatskihtelekomunikacija Mostar Stipi

Prli}u i izvr{nom direktoru za pokretnumreù Zoranu Bakuli, ~lanovi Nadzornogodbora te kompanije odràli su telefonskusjednicu. No, nije povod njihovogzasjedanja, kako bi se logi~no dalo pret pos-taviti, bilo hap{enje dvojice direktora, nego

provo|enje ranijeg naloga federalne Vladeza smjenu Zorana Bakule. Iako je, naime,sjednica zakazana nekoliko dana ranije, sa

zada}om da Bakulu, koji je u me|uvremenuotkazao poslu{nost, zamijeni Slaven

Grbavac

, ~lanovi su se Nadzornog odbora, pod predsjedavanjem SDP-ovca Ante

Kre{i}a

, pona{ali ba{ kao da nije vanrednasituacija. Nakon {to su za novog vr{iteljadu`nosti direktora za pokretnu mreù unarednih {est mjeseci postavili Grbavca, oeventualnoj Prli}evoj suspenziji se uop}enije govorilo, budu}i da je Nadzorni odbor imao pre~eg posla.

DIREKTIVA IZ SARAJEVA

Suglasnost za smjenu izvr{nog direktor HT-a Mostar Zorana Bakule data je nasjednici Vlade Federacije BiH, koja jeodràna 10. septembra, uz obrazloènje da

je on izgubio povjerenje vlasnika kapitala?!Budu}i da, istodobno, povjerenje nijeizgubio i Bakulin {ef Stipe Prli}, unato~

javno prezentiranim dokazima o njegovomkriminalnom upravljanju kompanijom,

posve je jasno kako su se iza neuvjerljive

argumentacije federalnih ministara skrivali posve drugi razlozi. Dodajmo tome da su naistoj sjednici Vlade FBiH za nove-stare~lanove Nadzornog odbora mostarskog

javnog poduze}a predloèni Ante Kre{i},Dragi @ujo, Anita ôlak, Irma Memi},

Sejad ôlak i Pero Grubi{i}, koji su potomdobili direktivu da se rije{e Zorana Bakule,imenuju Slavena Grbavca i krenu urealizaciju nekoliko projekata vi{emili jun-ske vrijednosti. Kako je, me|utim, sjednicaodràna telefonski, izme|u ~lanova

Nadzornog odbora iz Mostara i Zagreba,realiziran je tek dio plana, ranijeosmi{ljenog u samom vrhu SDP-a.

Prema tvrdnjama sugovornika, dobroupu}enog u tajne poslovanja HT-a Mostar,navodni kapitalni projekti trebali su

posluìti kao jo{ jedan paravan zaizvla~enje golemih svota novca. Sredstva

bi bila utro{ena za pokrivanje dijetro{kova predizborne kampanje SDP-koja je, prema nekim procjenama, ko{ta

preko milijun KM, a navodno je Stipe Prlna isti na~in planirao „kupiti“ i naklonodrugih stranaka - Demokratske fronteHDZ-a 1990. No, nije ra~unao da }njegov dugogodi{nji najpovjerljivisuradnik Zoran Bakula naglo promijenimi{ljenje i odustati od poslova na ivizakona. U tom se smislu pretpostavlja da Bakula ve} bio upla{en pozivima zsaslu{anje u Kantonalnom tuìteljstvu Mostar, gdje je tuìtelju Spomenku Juki}

davao iskaze u istrazi oko poslovnsuradnje s marketin{kim agencijama Sarajeva. Kako god, nakon {to je Bakukao jedan od ~etvorice ~lanova Uprave HTMostar odbio dati suglasnost na realizacivi{e projekata, SDP-ovi su mu ministr


AFERA „ERONET“, DRUGI DIO

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Istog dana kada su po nalogu Tužiteljstva BiH uhapšeni direktori HT-a MostarSTIPE PRLIĆ i ZORAN BAKULA, članovi Nadzornog odbora te kompanije, u kojem

prevagu imaju kadrovi SDP-a, održali su telefonsku sjednicu; prema ranijemnalogu federalne Vlade, a zbog navodnog gubitka povjerenja, donesena jeodluka o smjeni Bakule, dok o eventualnoj suspenziji njegovog šefa Prlića,

unatoč optužbama za milijunski kriminal, nije bilo ni govora

ZLATNI SPONZOR IZ GRUDA

Da li je Zoran Bakula smijenjen jer je odbio financijski

pripomo}i izbornu kampanju SDP-a?

S T I P E P R L I ]

PODR[KA FEDERALNE VLADE

Unato~ optu`bama za milijunske pronevjere, StipePrli} i dalje uìva povjerenje SDP-ovih ministara



dakako po Prli}evoj preporuci, na{linasljednika.

MILIJUNSKA NABAVKE

ZA KRAJ MANDATA

Dio poslovne dokumentacije do koje jedo{la Slobodna Bosna , potvr|uje da jeUprava HT-a Mostar sredinom septembraove godine donijela odluku o „pokretanju

postupka nabavke upgrade i licencno

pro{irenje radijske mreè“, vrijednog 2,8milijuna maraka, i to bez obra~unatogPDV-a. U obrazloènju rje{enja je navede-no da kompletna radijska mreà HT-aMostar radi na dvije godine staroj SWverziji, kao i da }e oprema biti kupljena od

tvrtke Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba.Petnaestak dana kasnije usvojeno jeizvje{}e o nabavci opreme za pro{irenjeradijske mreè od zagreba~ke kompanije, stim da je sada procijenjena vrijednost trimilijuna KM, ponovno bez obra~unatog

poreza. Navedeno je da se odluka moradonijeti najkasnije do 2. oktobra. Naredna

je nabavka, istina u skromnijem iznosu o205.000 KM, dogovorena 16. oktobraodnosi se na kupovinu opreme zodràvanje sustava klimatizacije i grijanjaobjektima HT-a Mostar. Zanimljivo jme|utim, da je odluka trebala biti donesen

do 22. oktobra, kada su policijski istraìtezakucali na vrata Stipe Prli}a i ZoranBakule. Nova bi Uprava HT-a Mostar, kakse naga|a, do kraja godine, odnosno dformiranja nove federalne Vlade, treba

potpisati jo{ najmanje dvadeset ugovora nabavkama, ~ija kona~na vrijednost ni

poznata.

30.10.2014. I SLOBODN BOSN 2

KAPITALNI PROJEKTI ZA NASTAVA

Nekolicina mostarskih poznanika StipePrli}a nagovijestili su nam kako je on,

nekoliko dana prije po~etka akcije„Gibraltar“, znao da }e biti uhap{en i dase spremao za dolazak policajaca. Ranijesmo pisali da je direktor HT-a Mostarproteklih godina, nakon {to je protiv njega

otvorena istraga, u tom poduze}uzapo{ljavao djecu sudaca, tuìtelja,

lokalnih politi~ara. No, odskora se me|unovoprido{lim radnicima HT-a Mostarna{ao i brati} An|elka Hrgi}a,pomo}nika direktora SIPA-e zaKriminalisti~ko-istra`ni odjel.

MI POKRIVAMO SVE

Direktor HT-a Mostar Stipe Prlić jeznao da će biti uhapšen

TELEFONSKA SMJENA

^lanoviNO Eroneta

odluku o smjeniZorana Bakuledonijeli su na

telefonskojsjednici

êstitamo

31. 10.- Svjetskidan {tednje



Aktuelni i budu}i predsjednik Re- pu blike Srpske Milorad Dodik

gostoju}i po~etkom septembra2014. godine na srbijanskojteleviziji Happy iznio je {okantan

podatak da je Republika Srpska dosadmogla da se otcijepi od Bosne iHercegovine i da su mu takvu pogodbunudili Amerikanci, ali da u RS-u nisu imalionoliko novca koliko su lobisti iz te dràvetraìli za taj posao. Iako nije spomenuokonkretnu cifru, sam Dodik je izjavio „dase zaledio“ kada mu je ameri~ki lobistasaop{tio koliko bi ko{tala nezavisnost

„njegovog“ entiteta. „Cijene je dovoljno

visoka da je te{ko dosti`na“, rekao je Dodik koji vi{e nego izda{no pla}a lobiste,

posebice ameri~ke.

DODIK ASSOCIATES

Procjenjuje se da je od 2006. do kraja2010. godine Republika Srpska na ime

pla}anja lobista, konsultanata... jednom

rije~ju prodava~a magle, potro{ila blizudeset miliona ameri~kih dolara. [tavi{e,2009. godine, prema analizi fondacijeSunlight, Republika Srpska je u Americi

bila na tre}em mjestu po potro{nji ulobiranju sa utro{enih preko 4,6 milionadolara. Vi{e od RS-a potro{ili su samoKajmanski Otoci i Ujedinjeni ArpskiEmirati. “Ako ho}ete da se odbranite od

nekoga, onda morate da ga upoznate,

morate da u|ete u njegovu psihu i da vidite

{ta namjerava. Bilo je logi~no da smo tad

(2006. godine) ja i moji ljudi razmi{ljali na

ovaj na~in: ako ho}emo da smanjimo

pritisak Amerikanaca, onda moramo da

na|emo nekog ko }e za nas raditi, a da je

Amerikanac“

, rekao je Dodik obja{nja-vaju}i razloge za angaòvanje ameri~kih

lobista. Me|utim, prema ameri~komzakonu o registraciji stranih agenata(Foreign Agents Registration Act) done-senom 1938. godine, agenti (obi~no lobisti,advokati ili konsultanti) koji rade u zainostrane vlade ili politi~are moraju seregistrovati u javnu bazu podataka priAmeri~kom ministarstvu pravde. Ministar-stvo pravde kaè da detalji ovih odnosa


AMERI^KI (G)LOBISTI

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Prema američkom zakonu o registraciji stranihagenata (Foreign Agents Registration Act), agenti(obično lobisti, advokati ili konsultanti) koji rade zainostrane vlade ili političare moraju se registrovatiu javnu bazu podataka pri Američkom ministarstvu

pravde. Prema javno dostupnim dokumentima,Republika Srpska je u periodu od 2006., do kraja2010. godine za plaćanje američkih lobista potrošilaoko 10 miliona dolara, a sličan tempo potrošnjepara poreskih obvezika za plaćanje prodavačamagle nastavljen je do danas

Brojne ameri~ke konsultantsko-lobisti~ke kompanijekoje je angaìrao Dodik ko{tale su budèt RS-a

desetine miliona dolara

SVI DODIKOVI“STRANI PLA]ENICI“

24

POTPISNICI NA DJELUMilorad Dodik i @eljka Cvijanovi} potpisnsa lobisti~kim i konsultantskim ameri~kim



pripadaju javnom domenu jer “izvo

informacija i identitet lica koja poku{ava

uticati na javno mnijenje, politiku i zakon

u SAD-u” treba biti transparentan.Ubrzo nakon {to je Milorad Dod

postao premijer 2006. godine, VladRepublike Srpske angaòvala je kompniju koja se zove Capitol Links , a Dodik uglavnom radio sa uposlenikom ove firm

po imenu Gregory Minjack, koji je sluìokao njegov specijalni predstavnik glavnom gradu Amerike. PremMinjackovim navodima, on je za Dodik

radio samo godinu dana, odnosno 200godinu, a prema instrukcijama StaDepartmenta i ameri~kog ambasadora BiH. Minjack je mo`da dobio ugovor oameri~ke vlade da radi sa Dodikom 200godine, ali dokumenti Ameri~koministarstva pravde dokazuju da je vesljede}e godine postao novi premijero

privatni specijalni predstavnik u Washingtonu za platu od sedam hiljada dolamjese~no, plus poslovni tro{kovi, a da jnastavio raditi za Dodika i 2007. godine.

januaru iste godine Milorad Dod potpisao je ugovor sa lobisti~kom firmoQuinn Gillespie & Associates (QGADodik je ugovor potpisao s

predsjednikom QGA Jackom Quinnom

koji je sluìo kao savjetnik u Bijeloj ku}ivrijeme predsjednika B

illa Clintona

o1995. do po~etka 1997. godine. PoreQuinna, me|u osniva~ima QGA je republikanski politi~ki strateg EGillespie, koji je bio i vi{i savjetnik

predsjedni~koj kampanji Mitta Romneyj

Na pla tnom spisku QGA na{ao se ambasador R

alph R. Johnson,

koji je oavgusta 1999., do jula 2001. godin

obna{ao du`nost glavnog zamjenik

2

KOLIKO KO[TA OTCJEPLJENJ

Pored Vlade RS-a, kompanija

Picard, Kentz and Rowe LLP oddecembra 2009. godine radi i zasrbijansku konsultantsku firmu Agencijaza konsalting Sigma Team Plus .Partnerstvo koje srbijansku firmu ko{ta30 hiljada dolara mjese~no formirano jeda promovira ameri~ke investicije uSrbiji, da asistira srbijanskim i ameri~kimkompanijama u pronalaènju ipovezivanju zajedni~kih partnera i dapromovi{e imid Srbije u SAD-u kako biprivukli strane, odnosno ameri~keinvestitore.

BEOGRADSKE VEZE

Srbijanska firmapo uzoru na RS


PRVO PA MU[KOMe|u prvim potpisanim ugovorima je ugovorkojeg je Milorad Dodik potpisao sa JackomQuinnom, predsjedavaju}im firme Quinn

Gillespie & Associates



visokog predstavnika u BiH. Premaugovoru, cijena mjese~nog anga`manaQGA bez mogu}nosti refundacije iznosila

je 106 hiljada dolara i 16 hiljada dolaramjese~nih tro{kova. „Uposlenici QGA

letjet }e prvom, ili biznis klasom, a sav

hotelski smje{taj bit }e prve klase“,doslovno stoji u spomenutom ugovoru ukojem su obaveze QGA manje pecizirane.

Naime, ~lanovi QGA tima bi pruàl inejasne usluge kao {to je razvoj„sveobuhvatne medijske strategije“ i„nacionalnu komunikacijsku kampanju“,te „nadgledanje odnosa prema EU, UN i

OHR-u“. Anga`man lobisti~ke firmeQGA, s kojom je Dodik posljednji put

produìo ugovor krajem januara 2010.godine, poreske obveznike manjeg bh.

entiteta ko{tao je 4,4 miliona dolara.

SKUPO, A (BES)POTREBNO

Krajem oktobra 2008. godine MiloradDodik potpisao je ugovor i sa advokatskom„superfirmom“ Dewey& LeBoeuf . Ovaadvokatska firma sa sjedi{tem u New Yorkutrebala je da osmisli pravnu i diplomatskustrategiju i utvrdi pravni status RepublikeSrpske u odnosu na Ured visokog

predstavnika u BiH i u odnosu na legalni i

administrativni status Distrikta Br~ko. ime firme Dewey& LeBoeuf ugovor

potpisao Edward B. Rowe, a mjese~nusluge ko{tale su 175 hiljda dolara. Iako ugovor bio potpisan na godinu danraskinut je u aprilu 2009. godine kada sEdward B. Rowe i Donovan Picar

napustili Dewey& LeBoeuf koja je maj2012. godine i zvani~no proglasila bankroBilo kako bilo, Republika Srpska je ovadvokatskoj firmi za petomjese~ni angaà

isplatila blizu 1,8 miliona dolara.Spomenuti dvojac Rowe i Picard kolegom Andrewom W. Kentzom 200godine osnivaju firmu Picard, Kentz anRowe LLP sa sjedi{tem u Washingtonu,ve} u maju iste godine potpisuju ugovor Republikom Srpskom i napla}uj

predujam u iznosu od 175 hiljada dolarUsluge RS-u firma Picard, Kentz anRowe LLP po~ela je pruàti u junu isgodine, a mjese~na naknada iznosila j290 hiljada dolara. Drugim rije~ima, o

juna do kraja decembra 2009. godine RS na ra~un ove va{ingtonske firme uplati

1,74 miliona dolara za „savjetovanje vlad


AMERI^KI (G)LOBISTI

@eljka Cvijanovi} u februaru 2011.godine potpisala je jo{ jedan ugovor saameri~kom konsultantskom firmom Laurus Group . U ime Laurus Group ugovor jepotpisao predsjednik firme Henry Thomas

Jones. Mjese~ni anga`man Laurus Group ko{ta 45 hiljada dolara plus 10 hiljada dolaraza podmirenje uredskih tro{kova. Samo za2011. godinu RS je toj konsultantskoj firmiisplatila 605 hiljada dolara.

(G)RUPA U ZAKONU

Ugovor sa konsultantskom firmomLaurus Group

Ministar za ekonomske odnose iregionalnu saranju Igor Vidovi} u januaru

pro{le godine za promociju stranihinvesticija potpisao je ugovor sakonsultantskom ku}om Myrmidon Group LLC sa sjedi{tem u New Yorku. Ovu firmu2007. godine osnovao je AdrianKaratnycky koji je bio predsjednik i izvr{nidirektor kontroverzne nevladine organizacijeFreedom House od 1993. do 2004. godine.Tokom Karatnyckyjevog mandata u

Freedom House, jedan predstavnik UN-a tuorganizaciju je nazvao “ma{inerijom

subverzije, koja je blià obavje{tajnoj slu`binego nevladinoj organizaciji”. Karatnycky jenapustio Freedom House kako bi postaoprivatni konsultant 2004. godine. Vidovi} iKaratnycky ugovor o anga`manu njegovekonsultantske firme Myrmidon Group potpisali su 15. januara pro{le godine, acijena mjese~nog anga`mana je 70 hiljadadolara.

SLOBODNA KU]A

Partner Milorada Dodika, špijun,subverzivac, lobista...

MYRMIDON GROUPUgovor izme|u Myrmidon Group i vlade RS-a potpisali su ministar za ekonomskeodnose i regionalnu suradnju Igor Vidovi} iosniva~ ameri~ke firme Adrian Karatnycky

IgorVidovi}

AdrianKaratnycky



u stvarima koje se ti~u me|unarodno prava“. „Mi }emo raditi sa RS-om i njeni

predstavnicima na podno{enju tu`be, i

tu`bi, u SAD-u i mogu}e sudovima drug

zemalja u ime Srba koji su pretrpje

gubitke, o{te}enja, ili ozljede u ljudstvu

imovini tokom nezakonitih akci

po~injenih tokom oruànog sukoba u Bi

od 1991., do 1995. godine“, stoji, izme|ostalog, u jednom od ugovora potpisano

izme|u Picard, Kentz and Rowe LLP i Ra. Va{ingtonska firma 2011. godin

pokrenula je i je i malo poznatu westranicu BiH Dayton Project zinvestitore, novinare, istraìva~e studente. Prema registru Ameri~koministarstva pravde, posljednji ugovizme|u RS-a i Picard, Kentz and RowLLP potpisan je krajem januara pro{godine. U ime RS-a ugovor je potpisatada{nja ministrica za ekonomske odnoseregionalnu saradnju, a kasnije premijerk@eljka Cvijanovi}, a ispred va{ingtonsk

firme partner Donovan PicarDogovorena cijena pruànja uslugmanjem bh. entitetu iznosila je 112 hiljaddolara mjese~no. Dakle od 2009. do kra2013. godine anga`man va{ingtonskfirme Picard, Kentz and Rowe LL

poreske obveznike RS-a ko{tao je desetamiliona dolara.


KOLIKO KO[TA OTCJEPLJENJ

UGOVOR O (NE)DJELUUgovor o anga`manu Laurus Group krajemfebruara 2011. godine potpisali su @eljkaCvijanovi} i Henry Thomas Jones

AMERI^KI

LOBISTA Jack Quinn,

ameri~ki advokat ibiznismen, sluìo je

kao savjetnik uBijeloj ku}i u

vrijeme predsjednikaBilla Clintona



Nakon objavljivanja kona~nihrezultata izbora jasan je sastav

Narodne skup{tine RS-a. USNSD-u su iznena|eni CIK-ovom ra~unicom, od o~ekivanih

44 mjesta za vladaju}u koaliciju spali su natijesnu ve}inu. Naime, koalicija okupljenaoko SNSD-a ima minimalnu ve}inu od 42

poslanika, od ~ega SNSD ima 29, koalicijaDNS-NS-SRS osam, a Socijalisti~ka partija

pet. Savez za promjene (DSD-PUP-SRSRS) ima 24 poslani~ke fotelje, PDP sedam iâvi}ev NDP pet, {to daje ukupan zbir od36 poslanika.

Tas na vagi mogla bi da bude koalicija“Domovina” sa svojih pet mjesta uSkup{tini RS-a. Ukoliko koaliraju sastrankama okupljenim oko SNSD-a, ovave}ina mogla bi da oja~a na 47 poslani~kihmandata. Savez za promjene, me|utim, ~ak i sa “Domovinom” ne moè „dobaciti“ do42 poslani~ka mjesta. U tom slu~aju,

podr{ku bi morali da traè u suprotnomtaboru, a ponuda bi prvo mogla da padnenaprednjacima Adama [ukala koji imajudva mjesta u NS RS-a.

ADAM [UKALO

« NAJPO@ELJNIJA UDAVAÂ»

Trgovina je zapo~ela. Adam [ukalona{ao se u poziciji najpoèljnije udava~e.

Na proslavi krsne slave Napredne strankeRS-a Svete Petke, prvi pored [ukala sjeo jeMilorad Dodik. Me|utim, ni politi~ari izSDS-a i PDP-a nisu odbili njegov poziv naovu proslavu. [ukalo se do sada izja{njavaoda èli zadràti poziciju uz Marka Pavi}a,zahvaljuju}i kojem je i dobio kompenza-cioni mandat. Me|utim, dobro upu}eniizvori tvrde da }e [ukalo otkazati podr{kuPavi}u u pregovorima sa Dodikom, ukoliko

to od njega zatraì Aleksandar Vu~i}, lider

Srpske napredne stranke, pod ~ijim se politi~kim patronatom nalazi [ukalo.

Oba suprotstavljena tabora gr~evito se

bore za skup{tinsku ve}inu. Borba se vodisvim raspoloìvim sredstvima. SDS jeuputio poziv svim strankama, osim SNSD-a,za pregovore o formiranju nove Vlade RS-a.

Lider SNSD-a Milorad Dodik javno jerekao da je sa koalicionim partrnerima

postigao dogovor o formiranju Vlade RS-me|utim tu pri~u do zaklju~enja ovog tekta nisu potvrdili u DNS-u, ali ni

Socijalisti~koj partiji RS-a. Varni~i na svstrane i neformalni pregovori uveliko vode. Kako sada stvari stoje, sve opcije u igri.

“Broj poslanika je takav da {est parti

moè napraviti vladaju}u koaliciju, ne vi{

tri, SNSD, DNS i SP RS-a, ve} uz njih


RAT ZA SKUP[TINSKU VE]INU U RS-u

Pi{e: MIRHA DEDI]

Ključni postizborni cilj MILORADA DODIKA, da formira Vladu RS-a, komplikuječinjenica da mora napraviti koaliciju s nekoliko stranaka čiji lideri ne kriju velike

apetite; naša novinarka otkriva šta od predsjednika SNSD-a traže njegovikoalicioni partneri i na koji način Savez za promjene može

formirati skupštinsku većinu u RS-u

PARLAMENTARNA VE]INADO 42 PREKO BEOGRADA

Klju~nu ulogu u formiranjuvlasti u RS-u mogao bi imati

Aleksandar Vu~i}!

VUÎ]EVA ULOGA UPOSTIZBORNOMRASPLETUVu~i} bi mogao sugerisati [ukalukojoj koaliciji da se prikloni



dvije radikalne stranke i Napredna strank

RS-a. To govori da ukoliko do|e do form

ranja takve Vlade me|u njima, to }e b

vrlo nestabilna vlada. Odnosno Vlada

kojoj bi SNSD platio najve}u cijen

Karakteristika ovih izbora je zna~ajna pod

jeljenost dru{tva u RS-u, pad autorite

Milorada Dodika i pad ugleda SNSD-a

kaè Mladen Ivani}, lider PDP-a.Dodik vodi te{ke i mu~ne pregovo

unutar sve labavije koalicije koju ~inSNSD, DNS i SPRS. Dva manja partnerDNS i SPRS, u mogu}nosti su da odmazape~ate sudbinu SNSD-a, tako {to }e gurnuti u opoziciju. Njihovo ostajanje uSNSD ne garantuje im vlast zbog niza uslva, od kojih je jedan od bitnijih - ~etinesigurna mandata za koje ne mogu garantovati da }e podràti takvu odlukIstovremeno, koaliranje sa Savezom z

promjene, DNS-u i socijalistima pru`mogu}nost ve}eg u~e{}a u vlasti onesigurne kombinacije sa SNSD-om.


POSTIZBORNA KRI@ALJK

TE[KI PREGOVORI SAKOALICIONIM PARTNERIMAMilorad Dodik ne namjerava dati DNS-u,Socijalistima RS-a i Naprednoj stranciRS-a poziciju premijera, niti ministaraunutra{njih poslova i finansija

SDS TRA@IPONOVNOBROJANJE GLASOVAMladen Bosi} je uvjeren da}e Koalicija za promjeneformirati Vladu RS-a



Prema saznanjima na{eg lista, Dodik nenamjerava dati Marku Pavi}i i Adamu

[ukalu pozicije premijera niti ministaraunutra{njih poslova i finansija koje onitraè. Ukoliko bi to u~inio, sveo bi SNSDna ulogu koju socijalisti imaju u jo{ uvijek aktuelnoj vladi @eljke Cvijanovi}. Takavrasplet za Dodika bi zna~io potpuni

politi~ki debakl jer bi njegov i uticajSNSD-a bio potpuno marginaliziran.

Dodik insistira da SNSD postavi premijera, a za to mu je neophodan dogovor saSDA, kako bi privukao koaliciju“Domovina” na svoju stranu i oja~anotpo~eo pregovore sa DNS-om i socijalisti-ma. U Banjoj Luci se moè ~uti da Igor

Radoji~i} traì premijersko mjesto i da ga utome podràva N

eboj{a Radmanovi}

.Me|utim, izvori iz SNSD-a tvrde da Dodik na to ne}e pristati jer bi eventualna premi-

jerska pozicija mogla oja~ati Radoji~i}akoji se nalazi na ~elu Dodiku supotstavljenefrakcije u SNSD-u.

Dodik ne vjeruje Radoji~i}u i zato jenjegov prvi izbor za mandatara nove vladeRS-a Stevo Mirjani}, aktuelni ministar

poljoprivrede RS-a, a kao druga opcijaspominje se Sredoje Novi}, ministar civil-nih poslova BiH. I jedan i drugi omogu}ili

bi Dodiku da i dalje upravlja Vladom RS-a,

a i unutar SNSD-a ne bi bilo toliko tenzijakao u slu~aju da Radoji~i} bude inau-gurisan za premijera.

Zanimljivo je da u banjalu~kim

politi~kim krugovima niko vi{e ne pri~a koaliciji “Domovina” kao spornom parneru i probosanskoj opciji.

Ukoliko koalicija “Domovina” budklju~na za formiranja ve}ine, SDA }e tra`va`ne pozicije u Vladi RS-a. U ovoj koalciji ne kriju da se njihovi apetiti porasli n

pet pozicija u Vladi RS-a. To je potvrdio[efik Dàferovi}

, potpredsjednik SDA. Okaè da ova stranka traì da bo{nja~kmjesta u Vladi RS-a budu popunjen

kadrovima koje }e predloìti SDA, odnono ~lanica “Domovine”, a ~iji je SDA stu

EVROPSKA NARODNA

PARTIJA PROTIV DODIKA

Predsjednik Evropske narodne partiJoseph Daul ~estitao je Mladenu Ivani}u nizboru za srpskog ~lana Predsjedni{tva Bii pozvao Ivani}a i PDP da zajedno sa SDS-oi ostalim narodnim partijama formirajnovu Vladu RS-a, jer su, kako je navegra|anima, neophodni odgovorni lideri.

“Nadam se da }e PDP uspjeti da form

ra jaku parlamentarnu ve}inu, samim tim

Vladu RS, zajedno s ostalim narodnim pa

tijama, kao i sa SDS-om. Uvjeren sam da }

pet stranaka potpisnica Deklaracije iz apr

la ove godine ~initi novu Vladu RS-a i d

}ete u praksi ostvariti sve ono {to

proklamovano u toj Deklaraciji”, naveo Daul u pismu Ivani}u.

Prosta matematika kaè da Savez z promjene uz koaliciju “Domovina” [ukalove naprednjake moè formiraskup{tinsku ve}inu. Ostaje da se vidi da }e u toj kombinaciji klju~nu ulogu odigrasrbijanski premijer Aleksandar Vu~i}, kodo sada Miloradu Dodiku nije zvani~n

~estitao pobjedu za predsjednika RS-a.


RAT ZA SKUP[TINSKU VE]INU U RS-u

Stanje u Republici Srpskoj je krajnjeneizvjesno, {to se automatski prenosi i nadràvni nivo. Svakako da u cijeloj pri~inije nebitna i uloga novog srpskoga ~lanadràvnoga Predsjedni{tva MladenaIvani}a, jednog od lidera Saveza zapromjene u RS-u, ~iji je glas potreban, alinije presudan, za utvr|ivanje prijedlogaimena novoga mandatara Vije}a ministaraBiH. Ivani} tvrdi da }e Savez za promjeneu}i u Vije}e ministara BiH.

“Mi moèmo napraviti ve}inu nanivou BiH, bez ikakvih problema. SDS

i PDP, s jedne strane, i SDA i HDZ, sadruge. Ta ve}ina moè biti potpunostabilna i Evropska narodna partijao~ekuje da to uradimo. I ja o~ekujemod svojih kolega da to rade. Ja samna izborima dobio najvi{e glasova odsvih kandidata, to zna~i da je meni datlegitimitet da odredim koja }e stranapredstavljati Republiku Srpsku u insti-tucijama BiH. Uvjeren sam da to trebabiti Savez za promjene. Sti~e se utisak da Dragan ôvi}, iako ja sa njim dosada nisam razgovarao, preferiraSNSD. Mislim da je to vrlo te{ko objas-

niti i smatram da bi bilo puno logi~nijeda se prihvati moj prijedlog”, kaèMladen Ivani}.

VIJE]E MINISTARA BiH BEZ SNSD-a

Dragan Čović drži ključeve Vijeća

ministara BiH

LIDER PO MJERI EVROPEBudu}i ~lan Predsjedni{tva BiHMladen Ivani} i Savez za promjeneimaju podr{ku Josepha Daula,predsjednika Evropske narodnepartije, da formiraju vlast nanivou BiH i u RS-u

ÔVI] JO[ NIJEPRELOMIO

Da li }e Dragan ôvi}okrenuti le|a

dugogodi{njemstrate{kom savezniku

Miloradu Dodiku





Paddy Ashdown, koji }e ostatiupam}en kao jedan od najkontro-verznijih i vjerovatno najnepopu-larnijih visokih predstavnika,inicirao je debatu u britanskom

Domu lordova o temi trenutne situacije uBosni i Hercegovini. Nekoliko dana nakontoga, oglasio se i britanski ministar vanjskih

poslova {alju}i poruku gra|anima BiH otome kako treba da grade svoju budu}nost.Dugo se u Britaniji nije toliko govorilo oBosni kao u proteklih sedam dana, no jo{uvijek je te{ko naslutiti {ta to zapravo zna~ii kako }e izgledati nova faza odnosaizme|u dviju zemalja, ili {ta }e me|u-narodna zajednica sada preduzeti.

Poruka britanskih zvani~nika je ista kao prije desetak godina kada je lord Ashdown bio prvi posljednji visoki predstavnik -gra|ani BiH moraju sami odrediti pravac

promjene. No, ono {to se moglo ~uti uDomu lordova tokom ne ba{ predugedebate, nagovje{tava da bi ipak neko sa

strane mogao poku{ati oblikovati te na{eèlje.

MAHARAD@A POSLIJE MAHARAD@E

Paddy Ashdown, koji je bio na ~eluUreda visokog predstavnika od 2002. do2006. godine, ostao je zapam}en kao~ovjek koji je Bosnom vladao èljeznomrukom. Europska inicijativa za stabilnost (ESI) u to vrijeme pi{e kako u Sarajevo na

po~etku 21. stolje}a “ba{ kao u Kalkuti u

19. stolje}u, stranci igraju ulogu

sofisticiranih despota”.

I Me|unarodna krizna grupa (ICG) u svojoj analizi stanja

navodi kako Ashdown vlada sara|uju}i sa

nacionalisti~kim partijama koje uspijeva naneki na~in privoljeti da rade {tome|unarodna zajednica u tom trenutku èli.Tokom svoje vladavine, Ashdown jenametao zakone, stavio javne medije pod

protektorat , smjenjivao zvani~nike, pokretao reforme koje su - danas je vidljivo- bile kratkog daha, a na {to su brojnianaliti~ari upu}ivali tih godina.

Govore}i 21. oktobra u Domu lordova,Ashdown taj period ipak opisuje kao nizuspjeha, od ujedinjenja vojske, prekouvo|enja poreskog sistema, izgradnjeinstitucija… No, kako kaè Ashdown, tajrazvoj prestaje 2009. godine. Danas je, kaèAshdown, u BiH nastupilo “opasno

vrijeme”, dodaju}i da ipak ne vjeruje da postoji mogu}nost sukoba, “

iako ne mogu u

potpunosti odbaciti tu ideju… Ne znam {ta

bi se desilo kada bi granata pala na dàmiju

u Doboju u petak nave~er. Ali, najve}im

dijelom, prijetnja za BiH je da - dok

ostatak Balkana kre}e naprijed - ta zeml

tone u crnu rupu korupcije i nefunkc

onalnosti”, rekao je dodaju}i da ovda{n

situacija moè potencijalno destabiliziracijeli region. Prisje}aju}i se starih vremenAshdown je u Domu lordova izdvojAdnana Terzi}a i Dragana ôvi}a ka“hrabre bosanske politi~are” i partnere kojima je vodio zemlju u reforme.

U svom govoru, Ashdown je vrlo o{trkritikovao britansku vladi i EU, odnosnCatherine Ashton, biv{u europsku komesarku za vanjske poslove, te odluku d

posjeti Milorada Dodika u Banjoj Lucidozvoli da dok su razgovarali ispred nj

bude zastava Republike Srpske, a ne BiH“Niste mogli dati jasniji primjer da EU ni

zainteresovana za dràvu”, rekao je biv


POVRATAK IMPERIJE

Nekadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown inicirao je diskusiju o Bosni iHercegovini u Domu lordova. On je u svom govoru, koji je bio pun fraza, opisao

stanje u zemlji kao alarmantno pozivajući međunarodnu zajednicu i svoju vladu dareaguju. Nakon debate u Domu lordova uslijedilo je i pismo britanskog minist ra

vanjskih poslova građanima BiH u kojem ih poziva na promjene. Sve ovo pokazuje

da se BiH ponovo nalazi u fokusu interesovanja britanske politike, mada jošuvijek nije moguće ni naslutiti šta taj interes može donijeti našim građanima

ASHDOWNOV @AL ZA^VRSTOM RUKOM

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] (London) REFORMSKI KURSAshdown je pohvalio Adnana Terzi}a zahrabrost kojom je vodio zemlju u reforme


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-938-30102014 33/6830.10.2014. I SLOBODN BOSN 3

PORUKE IZ DOMA LORDOV

NOSTALGIJA ZA VREMENOM APSOLUTNE VLASTIPaddy Ashdown, koji je bio na ~elu Ureda visokog predstavnikaod 2002. do 2006. godine, ostao je zapam}en kao ~ovjek koji jeBosnom vladao eljeznom rukom



visoki predstavnik dodaju}i kako je EUdozvolila da naglasak u BiH bude naentitetima i njihovom razvoju, umjesto na

ja~anju dràve. “Ovo je tragedija. Toliko

toga je propu{teno. Stajali smo pored i

dozvolili da se to desi. Jer mi smo dopustili

Miloradu Dodiku da po~ne {iriti staru

retoriku secesionizma”, nastavlja.“Raspoloènje u Bosni danas potvr|uje onu

staru izreku ‘nek kom{iji crkne krava’”,dodao je lord Ashdown u svom opisutrenutne situacije u BiH.

On je u svom govoru uporedio situacijuu BiH sa Ukrajinom, podsje}aju}i kakoRusija nalazi partnera u RS-u, teradikalizuje situaciju tamo obe}avaju}i ilidaju}i kredite i pozajmice vlastima, a kako

bi sprije~ili da isto to uradi MMF. “A mi

stojimo pored i ni{ta ne radimo”, zaklju~io je Ashdown.

PISMO MINISTRA

Nakon Ashdownovog govora u debatu

se uklju~ilo jo{ nekoliko lordova koji sudali svoje vi|enje situacije u BiH. Ve}ina sereferirala i na proljetne proteste i plenume,

pozivaju}i da takvi pokreti budu ohrabreniu njihovom daljem djelovanju, sa nadom da}e imati snage da izvr{ne pritisak nanovoizabrane vlasti. Lordovi su tako|er naglasili potrebu da Bosna {to prije postane~lanica EU-a i NATO-a, smatraju}i to

presudnim za dalji napredak zemlje, te su uvi{e navrata spominjali politiku MiloradaDodika kao opasnu.

Nekoliko dana nakon debate u Domulordova, o Bosni je pisao ministar vanjskih

poslova Philip Hammond. On je uputio“pismo” gra|anima BiH koje po~injere~enicom: “Dozvolite mi da govorim

otvoreno, kao prijatelj: trenutna stagnacija u

va{oj zemlji mora biti okon~ana.” Hammondnavodi kako je previ{e korupcije ineefikasnosti, a nedovoljno poslova, “naro-

~i o me|u mladima”. Kao i Ashdown, ovajministar podsje}a kako situacija ne moè bitirije{ena pozajmicama od bilo koga, nego damoraju biti prona|ena rje{enja za problemekoji su duboko ukorijenjeni.

Na kraju ministar Hammond nagla{avkako je njegova zemlja - i pored svegaspremna raditi sa novoizabranim liderimiz svih partija “

ka pozitivnoj, europsk

agendi”, te podsje}a kako imaju legalnodgovornost za{tititi teritorijalni integritBiH, na {to se obavezala u Dayton“Prekrajanje granica na Balkanu

zavr{eno”, poru~uje ministar.Zvani~na britanska politika u ovo

trenutku mo`da pomalo podsje}a n politiku koju je vodio Ashdown tokom svomandata u BiH - javna podr{ka gra|anim

ponavljanje poruke da je na njima dodlu~e pravac kretanja zemlje, doistovremeno sara|uju sa nacionalisti~ki

partijama ~iji lideri su spremni pristati nneke ustupke koji daju ~esto tekratkoro~na rje{enja. No, ostaje da se vidikojem pravcu }e i}i ovaj nanovo probu|einteres za BiH i koliko dugo }e trajaMo`da je zna~ajno primijetiti kako je n~elo odjela za Bosnu prije mjesec dandoveden ~ovjek koji je donedavno radio nBliskom istoku, u zemljama u kojima ratuj

i britanske trupe.


POVRATAK IMPERIJE

U svom “poeti~nom” govoru,povremeno kroz suze, Ashdown se predDomom lordova dotakao i poloàjabosanskih muslimana kao zajednice koja

“razumije da nema kontradikcijeizme|u islama i europskih vrijednosti”.Da bi lordovima do~arao bosanskemuslimane, Ashdown govori kako ih jete{ko radikalizirati jer ovda{nje ène idalje nose mini suknje dok hodajusarajevskom ulicom Ferhadijom “kao i ubilo kojem drugom gradu u petak nave~er… Ako odete u Bosnu na lijep

oktobarski dan, vidjet }ete kako seiznad svakog malog bosanskogmuslimanskog sela podiù obla~i}idima koji idu ka Allahu ili Bogu kojeg

vrije|a alkohol, a na dnu je neminovno{ljiva koja se kuha i koja je neophodnada se preìvi zima”, prisje}a se svojihbosanskih dana Ashdown. Ipak, primje}ujekako se de{ava radikalizacija muslimana uregionu, te da se jedan broj priklju~iosnagama ISIS-a “jer oni ne vide nadu uzemlji koja ne}e postati funkcionalnadràva”.

PADDY ASHDOWN: SVAKODNEVNE ILUZIJE

Rakija, muslimani i dim

34

KRAJ RAKIJSKOG KAZANAPaddy Ashdown za vrijeme boravka u BiH pekao je i rakiju

FATALNA GRE[KA CATHERINE ASHTONZa vrijeme razgovora u BanjojLuci ispred Ashtonove i Dodikastajala je zastava RS-a, a ne BiH





Pripadnici êtni~kog pokreta, predvo|eni komandantom B

rati-

slavom @ivkovi}em sredinom pro{le nedjelje, nakon {to su sevratili sa ukrajinskog rati{ta,

krenuli su u Novi Pazar kako bi parasto-som obiljeìli godi{njicu oslobo|enja ovoggrada od turske vlasti 23. oktobra 1912.godine. Ovu ~etni~ku akciju osujetila jesrbijanska policija koja ih je vratila odaklesu po{li. Me|utim, ~etnici su poru~ili da }eza dva-tri mjeseca provesti u djelo ono {tosu planirali. Meho Omerovi}, predsjednik Odbora za ljudska i manjinska prava u

Skup{tini Srbije, ina~e ro|eni Gora`dak, zana{ list govori o “povampirenju” ~etnika uSrbiji i novom zakonu kojim }e bitisankcionisani pripadnici êtni~kog pokretakoji ratuju na stranim rati{tima.

Gospodine Omerovi}u, na ukrajin-

skom rati{tu ve} mjesecima se nalaze

pripadnici êtni~kog pokreta koji su tamo

stigli preko raznih agencija koji se bave

angaòvanjem tzv. pasa rata. Uglavnom su

to ljudi koji imaju iskustvo sa rati{ta biv{e

Jugoslavije, vidjelo se da neki nose oznake

JSO (Jedinice za specijalne operacije, biv{e

Crvene beretke). Prije desetak dana

Skup{tina Srbije donijela je Zakon kojim se

sankcioni{e njihovo ratovanje u

inostranstvu?

Angaòvanje gra|ana Srbije koji se pojavljuju na rati{tima {irom sveta, da li jeto Ukrajina, Sirija ili neki drugi prostor, nijeni{ta novo. Upravo je zbog togaSocijaldemokratska partija Srbije, na ~ijem

je ~elu Rasim Ljaji}, predloìla izmeneKrivi~nog zakona kojim bi se dràvljaniSrbije koji u~estvuju na stranim rati{timatretirali kao po~inioci krivi~nih dela. Ono{to je veoma va`no jeste da su iza na{eg

predloga zakona stali svi poslanivladaju}e koalicije, dakle 199 poslanikSkup{tine Srbije. Pre desetak dana mi smovaj Zakon usvojili gotovo jednoglasn

Protiv njega su bila samo tri poslanika SDSulejmana Ugljanina.

VUÎ] POZVAO ÊTNIKE

DA SE VRATE KU]I

[ta je novo u tom zakonu i {ta o

sadrì?

Uveli smo dva nova krivi~na dela. Prvu~estvovanje u ratu ili oruànom sukobu stranoj dràvi. Tim ~lanom mi dràvljaninSrbije koji u~estvuje u ratu kao pripadnvojnih ili paravojnih formacija ka`njavamkaznom zatvora od {est meseci do pgodina. Ukoliko se ovo delo ~ini u sastav

grupe, onda je krivi~no delo teè po~inilac }e se kazniti zatvorom od jedndo osam godina. Uvedeno je i krivi~no deorganizovanja radi u~estvovanja u ratu oruànom sukobu. Ko na teritoriji Srbijvrbuje ili podsti~e neko lice da ratuje drugoj zemlji, organizuje grupu ili vrobuku ili prikuplja opremu ili novaka`njava se kaznom zatvora od dve ddeset godina.

U praksi }e se ka`njavati i oni koji nisgra|ani Srbije a do|u na njenu teritorijkako bi vrbovali ljude i slali ih na rati{{irom sveta. Ova dva nova krivi~na de

smo uveli u na{e zakonodavstvo i ona


KAZNA ILI REHABILITACIJA ZA ÊTNIKE U SRBIJI

Razgovarala: MIRHA DEDI]

INTERVIEW

MEHOOMEROVIĆ

predsjednik Odbora za ljudska i manjinska prava uSkupštini Srbije i potpredsjednik SDPS-a Rasima Ljajića

êtnici u Srbiji su se povampirilizbog nastojanja Olivera Anti}a,

savjetnika Tomislava Nikoli}a, darehabilituje Draù Mihailovi}a!

za “Slobodnu Bosnu” govori o rehabilitaciji Četničkog pokreta u Srbiji, kaznamakojima će biti izloženi svi psi rata koji iz Srbije odlaze na strana ratišta i otkriva skojom su namjerom četnici krenuli da prodefiluju Novim Pazarom

ČETNIČKI PLAN ZASANDŽAK:“Odlazak četnika u NoviPazar je problematičan jer su tamo željeli daprovociraju, napravepometnju, izazovu sukobei krvoproliće i onda sveljude tamo proglase za

remetilačke faktore”


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-938-30102014 37/6830.10.2014. I SLOBODN BOSN

SPREM

,

TE SE, SPREM

,

TE…

SRBIJA SE STIDI SVO ANTIFA[IZM

“Ne moè se biti antifa{ista samo 2sata, dok je Vladimir Putin, predsje

nik Rusije u posjeti Beogradu, a ondnastaviti sa politikom rehabilitac

~etnika i svega onog {to predstavprekrajanje istorij



stupila na snagu 18. oktobra. Svaki onajdràvljanin koji se u trenutku stupanja nasnagu na{ao u ratnom sukobu bilo gde usvetu ve} potpada pod ovo krivi~no delo.

Premijer Aleksandar Vu~i} nedavno

je pozvao sve ~etnike da se iz Ukrajine

vrate u Srbiju jer to nije njihov rat, bez

obzira na mjese~nu zaradu od {est do 12

hiljada dolara, i rekao da svojim

anga`manom {tete ugledu Srbije?

U tom smislu i jesu poslani pozivi

premijera Vu~i}a i svih dràvnih organa zasve dràvljane Srbije da se vrate u Srbiju, aukoliko se ne vrate, oni samim tim ~inekrivi~no delo. Ja sam ube|en, i ako se nevrate, da smo ovim zakonom u~inili jednudobru stvar - spre~ili smo pojedince da seangaùju na nekim od stranih rati{ta. U tomsmislu je veoma va`na preventivna ulogaovog zakona. A za one koji se nalaze uUkrajini ili Siriji, a ne}e da se vrate, zakon}e biti vi{e nego jasan onog trenutka kada se

pojave u Srbiji.

Imate li informaciju koliko njih se

vratilo nakon usvajanja ovog Zakona?

Informacije koliko je na{ih gra|anaangaòvano na stranim rati{tima su vrlo{ture. Mi baratamo podatkom da je oko 50ljudi sa prostora Sandàka oti{lo u Siriju daratuju. U Ukrajini je na strani separatistaratovalo nekoliko desetina pripadnikaêtni~kog pokreta predvo|enih ~etni~kimvojvodom Bratislavom @ivkovi}em. Sa

prostora biv{e Jugoslavije na stranimrati{tima angaòvano je preko hiljadu ljudi.Bosna i Hercegovina tu, naàlost, prednja~i

jer je najve}i broj dràvljana BiH

angaòvan u Siriji, zatim slede Crna Gora,

Makedonija. To je problem celog regiona.

Da li ste u{li u trag tim agencijama

koji angaùju pse rata?

Postoje, naàlost, mnoge agencije iorganizacije koje su se prikriveno iliotvoreno bavile okupljanjem ljudi i

odvodile ih u inostranstvu na takozvan poslove. Iza toga su se svakako krili i okoji su vrbovali one koji ve} imaju iskustvna rati{tima, ljude iz kriminogenog miljeagra|ane koji su bili u potrazi za novcemavanturama. Na alost, veliki broj ljudi sami nisu znali gde idu pa su odvo|eni inostranstvo, a kasnije su se ~udom ~udgde su se zatekli. Kao i u slu~aju devojakkoje tragaju}i za slavom na menekenski

pistama zavr{e kao roblje u rukama makrotako se i dobar deo ljudi iz odre|enrazloga ni kriv ni duàn na|e u jedinicam

zara}enih strana. Mi sada imamo instrumei zakonsko upori{te da one koji vrbuju ljudkrivi~no gonimo. Te agencije koje ovdme{etare na}i }e se pod udarom zakon

Naàlost, ovde ima mnogo ljudi koji u~estvovali u ratovima na prostoru bivJugoslavije, koji su zadràli velike koli~inoru`ja u privatnom posedu i koji imajratno iskustvo, neki od njih su ~inili i ratnzlo~ine na prostorima biv{e Jugoslavijtako da ovde materijala za taj {tof imHo}u re}i, ovde ima puno ljudi koji jedv~ekaju da dobrovoljno odu i u~estvuju redovima neke od zara}enih strana, a ima

onih koji u potrazi za novcem to rade.

PLAN JE BIO DA SE U NOVOM PAZARU

IZAZOVE KRVOPROLI]E

Pro{le nedjelje smo vidjeli da s

~etnici organizovano krenuli u Novi Paz

gdje bi navodno prodefilovali, me|uti

policija je iz bezbjednosnih razlog

sprije~ila tu njihovu akciju. Na koji na~in }

biti sankcionisano njihovo djelovanje

Srbiji?

Problem je u percepciji koji ima dràvSrbije u posljednji deset godina prem

~etnicima, {to se poku{ava rehabilitova


KAZNA ILI REHABILITACIJA ZA ÊTNIKE U SRBIJI

ÊTNI^KI PLA]ENICIVojvoda Bratislav @ivkovi} sa~etni~kim hordama u Ukrajini

ZATVOR ZA PLA]ENIKE

“Svi gra|aniSrbije koji senisu vratili sa

stranih rati{takrivi~no }e

odgovarati”



~etni~ki pokret Draè Mihailovi}a koji je bio par excellence kolaboracionisti~ki pokret i, na kraju krajeva, Draà Mihailovi} je bio osu|en za ratne zlo~ine. Revizijaistorije i sve ono {to se danas poku{ava utom cilju u~initi na prostoru Srbije je ne{to{to je lo{e pre svega po samu Srbiju. Nemoè se biti antifa{ista samo 24 sata dok jeVladimir Putin, predsednik Rusije, u posjetiBeogradu, a posle nastaviti sa politikom

rehabilitacije ~etnika i svega onoga {tozna~i prekrajanje istorije. Samim tim nemoè se dopustiti nekoj grupi, bez obzira dali je ona manja ili ve}a, da deluje. U ovomslu~aju bilo ih je nekoliko desetina i nisu

predstavljali bezbednosni rizik za dràvuSrbiju i za njene organe. Me|utim, oni su

problemati~ni jer su èleli da u NovomPazaru, gde Bo{njaci ~ine 70 posto ukupnogstanovni{tva, provociraju i izazivaju drugustranu kako bi eventualno do{lo do sukoba.

Neko je o~igledno èleo da napravi pometnju i izazove krvoproli}e kako bi

onda sve ljude u Novom Pazaru proglasioza nekakve remetila~ke faktore. Na velikusre}u, policija je reagovala na pravi na~in.Verujem da }e se i u budu}nosti odnositi naisti na~in prema poklonicima onih koji su

bili na strani fa{izma, bez obzira da li je re~o Draì Mihailovi}u ili A}if-efendiji.

Naàlost, ovde se poku{ava zaboraviti da su jugoslovenski partizani koji su u~estvovaliu oslobo|enju Beograda bili podkomandom Josipa Broza Tita. Tog ~ovekadanas niko ne spominje, ni predsednik Srbije ga u svom govoru na vojnoj paradinije pomenuo. [tavi{e, mi smo bili svedoci

da je na vojnoj paradi, koja je bilaorganizovana povodom 70 godinaoslobo|enja Beograda od fa{izma, bilaikonografija iz Prvog svetskog rata. Nisuvojnici srpske vojske u {ajka~amaoslobodili Beograd ve} ljudi sa

petokrakama. Ta manipulacija je vrlo lo{a i po imid` Srbije.

Sti~e se utisak da se êtni~ki pokret

u Srbiji povampirio i da je aktivniji nego

ranije. Da li iza njih stoji neka politi~ka

opcija u Srbiji?

Oni su se povampirili taman tolikokoliko se povampirio savetnik predsednikaSrbije Tomislava Nikoli}a Oliver Anti}. On

je glasnogovornik svih onih koji traèrehabilitaciju Draè Mihailovi}a i zvani~nona sudu. Oliver Anti}, naàlost,zloupotrebljava funkciju savetnika

predsednika Srbije i ~ini sve da se taj ratnizlo~inac rehabilituje. To bi bilo prekrajanje

istorije i to bi bilo poniènje srpskognaroda, ali i, me|u ostalim, srpskih rtavakojih je bilo najvi{e. Poku{aj da se taj

pokret predstavi kao antifa{isti~ki nije ni{tadrugo nego groteskna manipulacija i ne{to{to izaziva podozrenje celog civilizovanog

sveta. Antifa{izam je ugra|en u temelEvropske unije kojoj mi teìmo i ~iji sm

zvani~no kandidati. Naàlost, Srbija se poslednjih dvadesetak godina udaljila od svoje tradicije antifa{izma. Srbija se izgledstidi {to je bila na strani pobednikPrilikom obeleàvanja 60 godina pobednad fa{izmom u Moskvi je odràna velikcentralna proslava na kojoj su bi

predstavnici svih strana pobednica. Jedinnije bilo Srbije. Predsednik Rusije VladimPutin tada je na konferenciji za novinare, n

pitanje za{to predsednik Srbije Boris Tadnije do{ao, rekao - Srbija se odrekla svoantifa{izma. Od gra|ana Srbije se poku{avsakriti ko je oslobodio Srbiju i ko

oslobodio Beograd. Oliver Anti} bio svojevremeno istaknut ~lan Savezkomunista, kada mu je to odgovaralo nPravnom fakultetu, a sada se stavlja funkciju glasnogovornika za rehabilitacij~etnika. To govori dovoljno o trenutku kojem se Srbija nalazi. Ispadamo sme{ni

pred Briselom i pred Va{ingtonom i preMoskvom. To niko normalan ne moè drazume.

Svjedoci smo da je u Srbiji u poslje

nje vrijeme eskalirala mr`nja prem

gra|anima druge nacionalnosti. U Vojvo

dini su huligani poku{ali da zapale dàmij

uni{tili su nekoliko pekara ~iji su vlasni

Albanci…?

Policija je efikasno i brzo reagovalPohap{eni su u roku od 48 sati svi oni koji snapadali albanske i goranske pekare, i okoji su nakon utakmice i ~uvenog drona hteda iskale svoj bes. U Vojvodini je bilo pMa|ara koji su palili albanske pekarSre}om, iza toga nije stajala nikakvorganizacija, nije se radilo o sinhronzovanom napadu na one koji nisu Srb

Naprosto su neke grupe huligana ispoljava

svoj bes i brzo potom uhap{ene.


SPREM

,

TE SE, SPREM

,

TE…

Koliko }e nakon rebalansabudèta, koji je nedavno usvojen u

Skup{tini Srbije, gra|ani Srbijeosiroma{iti?

Osiroma{i}e ta~no onoliko, mo`da ivi{e, koliko se smanjuju plate i penzije, dakleoko 10 odsto. Me|utim, smanjenja plata ipenzija manji je problem u odnosu nanezaposlenst. Mi u Srbiji imamo 750 hiljadanezaposlenih. Mi moramo da uposlimogra|ane Srbije, da dovedemo investicije,otvorimo nova radna mesta. Kada bude vi{e

posla, bi}e vi{e para u budètu Srbije pa }ese ste}i uslovi da se te penzije i plate

pove}aju. U trenutku borbe protiv kriminala ikorupcije i velike {tednje svako mora da{tedi. Srbija je prvo po{la od sebe. Ve}godinu dana imamo na snazi solidarni porezkojim smo se mi dràvni fukcioneri i direktor

javnih preduze}a odrekli plata u iznosu od25 procenata i sada imamo plus umanjenjeod deset odsto. To su odricanja koja suprimerena ekonomskoj situaciji u kojoj seSrbija nalazi.

RESTRIKTIVNE EKONOMSKE MJERE

Građani Srbije biće siromašniji zadeset posto

TOMIN ÔVJEK ZA REHABILITO- VANJE ÊTNIKA

Oliver Anti} nastojirehabilitovati DraùMihailovi}a i ~etnike

u Srbiji







U pro{loj sezoni je igra~ minhens-kog Bayerna i re prezentativacBosne i Hercegovine, a nekada{nji~lan Bosne , Barcelone , Virtusa ,Galatasaraya i Albe , dvadeset-

~etverogodi{nji Nihad \edovi} dva puta povrijedio desnu ruku: u decembru i u maju.Jedan od na{ih najboljih ko{arka{a odzimske povrede zgloba oporavljao se dvamjeseca, kao i od one proljetne povrede,loma {ake, kojom ga je “po~astio” igra~Ludwigsburga u ~etvrtfinalu play offa Beko Basketball Bundeslige . U oba slu~aja,dakle, bila je to ruka kojom \edovi} {utira.

“Danas ne osje}am nikake negativne

posljedice, iako u desnoj ruci jo{ uvijek

imam metalnu plo~u i ~etiri {arafa, pa }u

~im zavr{im ovu sezonu vrijeme iskoristiti

da mi to izvade. Ipak, u maju je to bila druga

utakmica play offa i bio sam razo~aran {to

ne mogu nastaviti sezonu kada je bilo

najbitnije. Jer, ~itavu sezonu igra{ da bi

osvojio trofej. Ali, eto... Bio sam uz ekipu,

kao podr{ka van terena, i hvala Bogu,

osvojili smo

Prvenstvo

”, kaè Nihad\edovi} za Slobodnu Bosnu , nekoliko sati

po povratku iz Bremerhavena gdje je njegovBayern u nedjelju pobijedio istoimenogBundesliga{a .

Da li ste zadovoljni Va{im, ali i

igrama Bayerna u ovom kratkom periodu

takmi~enja?

Zadovoljan sam. Zalije~io sam povredu

i iskoristio reprezentativnu pauzu ovog ljetada se dobro pripremim za ovu sezonu. Mojedobre igre na po~etku sezone samo su plodkvalitetnih treninga. I ekipa, {to jenajbitnije, igra dobro, pa se nadam da }etako i ostati.

BALKANSKA VEZA

U tri dana ste pobijedili Bremerhaven

u

Bundesligi

i

Panathinaikos

u

Euroligi

, ali

vjerujem da jo{ uvijek razmi{ljate o

Barceloni

i porazu od dva poena razlike u

prvom kolu najja~eg evropskog takmi~enj

Dodu{e, na gostuju}em terenu, ali vrlo lak

je moglo biti i druga~ije...

Pa, moglo je biti i druga~ije... Ob

utakmice su bile te{ke, pogotovo ngostovanju protiv Barcelone . Svi so~ekivali da }emo izgubiti dvadeset poenrazlike. Ali, mi imamo tim koji je pokazada se moè nositi i sa najja~im. Falilo na

je koncetracije u nekim trenucima, a to na kraju odlu~ilo pobjednika. Predstavsmo se u dobrom svjetlu, a {to se ti~zalaganja mi smo zadovoljni.

@elimo Bayernu sre}u u grupi u koj

su, pored

Barcelone

i

Panathinaikosa

,

Fenerbah~e , Emporio Armani i Turó

Zgorzelec

A u

Bayernu

su i tri repreze

tativca Srbije: Du{ko Savanovi}, Vladim

[timac i Vasilije Mici}. Kako sara|ujete

njima?

Sve su to igra~i velikih kvalitet pogotovo Du{ko Savanovi}. Dobro nam do{ao na poziciji ~etvorke i odli~no uklopio u tim. A isto tako i Vladimir [tima

i Vasilije Mici}. [timac je sa reprezetacijom Srbije osvojio drugo mjesto novogodi{njem Svjetskom prvenstvu [paniji, dok je Mici} veliki talenevropske ko{arke i pro{ao je NBA draft.meni je, naravno, lak{e kad u ekipi imasaigra~e sa kojima se mogu sporazumjeti nna{em jeziku, a i cijela ekipa je zadovoljn


VELIKI POVRATAK

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ],“BEKO BASKETBALL BUNDESLIGA”

Ako se po jutru dan poznaje, odnosno ako je suditi po prvim utakmicama koje

je u “Bundesligi” i u “Euroligi”, u ovoj sezoni, odigrao za svoj “Bayern”, NIHADUÐEDOVIĆU predstoji još jedna izvrsna košarkaška sezona; naš reprezentativac uintervjuu za “Slobodnu Bosnu” govori o svom sadašnjem klubu i o svojoj vječnoj

reprezentaciji, o povredama u prošloj sezoni i o rehabilitaciji, o prošlom i onarednom Evropskom prvenstvu, o životu i radu u Münchenu...

INTERVIEW

Nihad Ðedović Košarkaški as

êsto se pitam za koga se mi to `rtvujemo?;

Ipak, sretna je BiH sa ovakvim sportistima,u svim sportovima, a ja sam sretan{to igram u ovoj generaciji

BILO JE OČEKIVANO:Plasirali smo se naEvropsko prvenstvo , što je najbitnije. Imali smoprelaganu grupu, igralismo protiv dvije ekipekoje su, realno gledajući,ispod našeg nivoa. Iuradili smo ono što se od

nas i očekivalo


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-938-30102014 43/6830.10.2014. I SLOBODN BOSN 4

VOLJETI SPORT I SVOJU DR@AV

PONOS DR@AVNOG TIMA Nihad \edovi} }e i dalje biti jedna od

glavnih poluga na{e nacionalne selekcije



njihovim u~inkom i anga`manom.Vas ~etvorica ste Panathinaikosu,

opet }emo o

Euroligi

, ubacili skoro pedeset

poena. Zna~i li to ve} sada da }e ta

balkanska veza biti osnova igre, i mogu}ih

uspjeha, kluba za koji trenutno nastupate?

Od nas dvanaest u ekipi svi posjedujuindividualni kvalitet, a doga|alo se ~ak da nas~etvorica budemo na parketu u isto vrijeme. Adru imo se i van terena, mada imamo malo

vremena sa druènje. Treniramo dva puta dnevno,tako da smo maltene ~itav dan u dvorani. Mislimda imamo dobar sistem, sa trenerom Svetislavom

Pe{i}em na ~elu, koji je sve to kvalitetno uklopio.O Pe{i}u ne treba tro{iti rije~i, trofeji koje je dosada osvojio dovoljno govore o njemu. Veliki jetrener, ali je i veliki psiholog. Puno nam pomaèsvojom pri~om, ne samo o ko{arci nego i o ivotuvan ko{arke. Njegovo iskustvo samo moè biti od

pomo}i svakom od nas. Njegov pomo}nik Emir

Mutap~i} je ve} godinama prisutan u Bundesligi ,svakog igra~a i svaku ekipu poznaje do

posljednjeg detalja. Njih dvojica su na{a velika

snaga. Cilj je isti kao i pro{le godine: osvajanjenjema~kog Prvenstva i Kupa . S tim da nam u pro{loj sezoni nije po{lo za rukom da osvojimoKup . Uglavnom, sretan sam {to sam u ovakvojekipi.

U pro{loj sezoni je bilo vatreno

kr{enje, debitantski nastup

Bayerna

u

Euroligi, me|utim u ovoj sezoni se o~ekuje

napredak. Koji je Va{ realni domet?

Na{a prethodna sezona je bila uspje{na,zato {to smo osvojili Prvenstvo . A {to se ti~eEurolige , zadovoljstvo nam je igrati u tomtakmi~enju. Me|utim, `rijeb nas ove godine

nije nimalo pomilovao, nalazimo se u “grupismrti”, kako su je mnogi nazvali. Mislim da}e na{ domet u ovoj sezoni zavisiti samo odnas. U pro{loj sezoni bili smo na korak do

plasmana u “Top 8”, a u narednimutakmicama u Euroligi trudi}emo se daodigramo kao {to smo odigrali prve dvijeutakmice. Zna~i, maksimalno angaòvano, da

pro|emo grupu, a dalje - dokle doguramo.

NEMA KRATICE DO USPJEHA

Da li ste u Münchenu imali priliku

razgovarati sa selektorom na{e reprezen-

tacije i trenerom

Panathinaikosa

Du{kom

Ivanovi}em?

Jesam, ali ne previ{e. Vidjeli smo se na

jutarnjem treningu prije utakmice, jer suoni trenirali poslije nas. Pozdravili smo sei malo razgovarali. Utakmica je i za nas i

za njih bila veoma bitna, pa je i fokus biona onom {to }e se de{avati te ve~eri una{oj dvorani. Svejedno je ko je na drugojstrani.

No, sigurno ste mu nedostajali u

minulim ljetnim kvalifikacijama za naredno

Evropsko prvenstvo. Kako ste zadovoljni

na{im igrama u te ~etiri utakmice, protiv

Velike Britanije i Islanda?

Plasirali smo se na Evropsko prvenstvo ,{to je najbitnije. Imali smo prelaganu grupu,igrali smo protiv dvije ekipe koje su, realnogledaju}i, ispod na{eg nivoa. I uradili smo

ono {to se od nas i o~ekivalo. A, da li samfalio? Pa i nisam.

Prolazak tog prvog kruga na

Evropskom prvenstvu

stoji nam kao knedla

u grlu. Moèmo li ga pro}i sljede}e godine

na

Eurobasketu

?

U ovoj situaciji te{ko je govoriti o tome, jer se grupe jo{ nisu formirale. A ni neznamo u kakvom }emo sastavu igrati.Me|utim, ako se svi igra~i odazovu, anadam se da ho}e, sigurno trebamo bitimaksimalno fokusirani na to takmi~enje.Prvenstveno mislim na pripreme, pa onda ina utakmice, ako èlimo da ostvarimoozbiljan rezultat. U dosada{njoj karijeri

nau~io sam da se samo uz maksimalnzalaganje mogu posti}i uspjesi. Zna~i, nemkratice do uspjeha. [to trener Pe{i} uvije

govori: “Nema lakog puta do uspjehuvijek se mora i}i teìm putem.” Ali, s kigod da budemo u grupi, prije svega trebamodigrati kako treba.

Na pro{lom Eurobasketu ostvari

smo tri pobjede i nismo pro{li prvi krug, {

se nijednoj reprezentaciji do tada ni

desilo. Ne èlim da se “vra}amo”

Sloveniju, ve} tek toliko da ne{to kaèm

prethodnom

Evropskom prvenstvu

...

Sami sebi moèmo biti krivi! Zbona~ina na koji smo u{li u to prvenstvo, zboatmosfere u ekipi i prve dvije utakmice ko

smo, mogu to tako re}i, odigrali kriminaln Nismo igrali kao kolektiv, ve} kaindividualci, koji kao da su se sastali tek nAerodromu u Ljubljani, pa hajde dodigramo tih pet utakmica na Evropsko

prvenstvu . Kada smo shvatili da ne mo`tako, kada smo shvatili da moramo igratimski i iskoristiti sve igra~e, onda sm

pobijedili tri utakmice zaredom, {to jnaravno, bilo nedovoljno. Jer, ve} kad

po~inju pripreme mora se biti maksimalnkoncentrisan na ono {to predstoji. Sav svindividualni kvalitet treba staviti u funkcikolektiva. Samo se tako moè uspjeti i protaj prvi krug, ali i posti}i ne{to vi{e od tog

Va{ mla|i brat Nedim, koji je ro|e

1997., ~lan je

Barcelone

i U-18 ko{arka{k

selekcije Bosne i Hercegovine. Kako njem

ide?

Kao njegov brat re}i }u sve najbolje njemu. Ali, po{to sam u tim ko{arka{kivodama, uvijek nastojim da mu pomognems obzirom da znam u kakvim sam situacijama bio u njegovim godinama. A o

je sada u situaciji da igra za drugi tiBarcelone i povremeno igra za juniore. T

sedmice je bio na pripremama sa prvi


VELIKI POVRATAK

NAŠA I NJEGOVA “BOSNA”:Već sa šesnaest godina sam potpisao za Barcelonu i sasedamnaest sam bio u tom gradu i u tom klubu. Doksam ja igrao u Bosni sve je bilo na visokom nivou,igrali smo ABA ligu , a dvorana Mirza Delibašić jekonstantno bila puna. Ni sa finansijama nikada

nije bilo nikakvih problema...

U DRESU “BAYERNA”I u ovoj sezoni \edovi} pruà izvrsne partijeu ko{arka{koj sekciji giganta iz Münchena



timom i na najboljem je putu da postanevrhunski ko{arka{. Jer, u tom godi{tu i na

pozicijama na kojima on igra te{ko da imaneko bolji u [paniji, pa ~ak mo`da i uEvropi. Igra u velikom klubu, ima odli~ne

predispozicije, visok je 205 centimetara,moè igrati na pozicijama jedan, dva, tri i~etiri, pametan je, i ja mu èlim svenajbolje, kao i da ga povrede zaobi|u uvelikom luku. Na njemu je da radi. Aodli~no je po~eo ovu sezonu u drugom timu

Barcelone .

I FUDBALERI “BAYERNA” NAS GLEDAJU

Dok ste ìvjeli u Rimu i igrali za

Virtus govorili ste da su tamo novinari

“te{ki”, a Rim te{ka sredina za sportistu.

Kako je u Münchenu?

Italijanski novinari su fanatici, kaouostalom i navija~i. U svakoj utakmicio~ekuju pobjedu i veoma je te{ko ako seizgubi. U Njema~koj su novinari objektivni

kada igramo Euroligu i podràvaju nas, jmi igramo u velikom klubu. Me|utim, kadigramo u Bundesligi, stavljaju nam veliteret na le|a, tako da ni nama nije lakGdje god da igra, s kim god da igra, Bayernu èle da pobijede. Ipak, {to se ti~medija, s njima imam korektan odnos nikada nisam imao nikakvih problema.

Va{ trener Emir Mutap~i} mi je

intervjuu koji smo radili u maju rekao da s

redovni posjetioci utakmica ko{arka{k

sekcije

Bayerna

fudbaleri ovog klub

recimo Bastian Schweinsteiger. Da li V

idete na utakmice kolega iz fudbalsk

sekcije?

Ta~no je, fudbaleri dolaze na nautakmice. Jer je ko{arka napravila jedan veli“bum”, ne samo u Münchenu nego i u cijel

Njema~koj. Pogotovo nakon na{ih odli~nigara u Euroligi pro{le sezone, a onda i nako{to smo osvojili Prvenstvo . Pove}an je interza na{e utakmice. Imali smo priliku da ih

pro{loj sezoni gledamo protiv Arsenala u Li prvaka , ali zbog na{eg gustog rasporednaàlost, nismo u mogu}nosti da ih gledamtako ~esto. Ipak, nadam se da }u biti u prilida odgledam barem jednu njihovu utakmictokom ove sezone.

KK Bosna je tema koju nasto

izbje}i svi njeni biv{i ko{arka{i. Imate

komentar na potez koji je povu~en da s

ovaj klub ne bi ugasio, pa se sada zove K

Bosna Royal?

Nisam osoba koja bi mogla komentrisati taj potez, jer se nisam dugo zadrào

Bosni . Ve} sa {esnaest godina sam potpisaza Barcelonu i sa sedamnaest sam bio u togradu i u tom klubu. Dok sam ja igrao Bosni sve je bilo na visokom nivou, igrasmo ABA ligu , a dvorana Mirza Deliba{

je konstantno bila puna. Ni sa finansijamnikada nije bilo nikakvih problema.

problemi su uslijedili nakon mog odlaskAli, problemi nisu samo u Bosni , ve}kompletnom bosanskohercegova~kosportu. Vidim to u ko{arka{koj reprezentaciji. Smije{no je {ta se de{ava. Nemamnikakvu pomo} od dr ave i nastupi zreprezentaciju samo su ~ista volja igra~

Nas niko ne tjera, mi samo èlimo digramo za na{u dràvu. Nemamo nikakvuslove i veoma je tu`no na kakve niskgrane je pao sport u BiH. êsto se pitam zkoga se mi to `rtvujemo? Kad izgubimutakmicu, uvijek ~itamo negativnkomentare, kao da smo mi najgori. A msamo igramo za na{u reprezentaciju beikakvih povlastica. A D

u{ko Ivanovi}

odli~na osoba i njegov jedini motiv da natrenira je taj {to je vidio kvalitet na{reprezentacije. Dakle, ~isto sportski motiI, sretni smo mi sa ovakvim sportistima, svim sportovima, a ja sam sretan {to igrau ovoj generaciji.


4

VOLJETI SPORT I SVOJU DR@AV

Mirza Teletovi} je ve} prekaljeniNBA igra~. Ho}e li to biti i JusufNurki}?

Te{ko pitanje. To su dva razli~ita“slu~aja”. Mirza Teletovi} je prvonapravio veoma uspje{nu karijeru uEvropi, pa je onda oti{ao u NBA. Ve} u

startu mu je bilo lak{e, nije imao nikakavpritisak, jer je znao kakav kvalitetposjeduje, a znali su to i ljudi u Brooklyn Netsima. Iz godine u godinu o~ekivao senjegov napredak, {to je i vidljivo. A JusufNurki} je imao solidnu sezonu u Cedeviti ,pa se odlu~io na taj korak, tj. da ode“preko bare”. Naravno da mu ne}e bitinimalo lako u Denver Nuggetsima, jersam bio na treninzima u NBA-u i vidiosam da je to jedna velika lutrija. Tamo senikad ne zna. Moè{ uspjeti preko no}i, amoè ti se desiti da te svi zaborave i“vrate” u Evropu. Nadam se da }e Jusuf

maksimalno iskoristiti svoje predispozicijei vrijeme na parketu koje dobije. Sigurno

je da ima kvalitet.

Imate li Vi NBA ambicije?Imao sam pro{lo ljeto dvije konkretne

NBA ponude. Ali o timovima nikada nisam

govorio zato {to mislim da bi to bilonekorektno prema njima, jer do transferanije do{lo. Me|utim, odlazak u NBA minije bio prioritet. Jednostavno, koliko godda si dobar u Evropi, u NBA-u }e{sigurno dvije godine sjediti na klupi kakobi dobio priliku da se dokaè{. îm do|e{u NBA po~inje{ od nule. A ja sam sebizacrtao cilj: èlio sam, prvenstveno, daostanem u Bayernu i da radim savrhunskim trenerom kao {to je Pe{i}, i datako napredujem iz godine u godinu. Akose desi da dobijem ponudu koja se nemoè odbiti, naravno da }u oti}i.

MIRZA I JUKA U NBA-u

Otići ću u NBA ako dobijemponudu koja se ne može odbiti

MO@DA NEKAD BUDE BOLJEJedan od na{ih najboljih ko{arka{anezadovoljan je odnosom dràveprema reprezentaciji



Ukoliko se nekim slu~ajem na|ete uRimu 25. listopada, svakako

potraìte baziliku St. Maria inAracoeli, na rimskome Kapitolu.Upravo na taj datum prije 590

godina u Rimu je umrla omiljena bosanskakraljica K atarina Vuk~i} Kosa~a, te je

prema posljednjoj èlji u toj crkvi, koju sutada dràli franjevci s na{ih prostora, isahranjena. Slu~ajni prolaznik, ili posjetitelj

bazilike St. Maria in Aracoeli, koja se nalazitik iza rimskog Foruma i spomenika prvom

talijanskom caru Vittoriu Emenueleu, te{ko}e prona}i njezinu spomen-plo~u koja je

postavljena s unutarnje strane lijevog stupaispred oltara.

IZRAVNO FINANCIRANJE

Ispod oltara nalazi se i grobnica u koju je kralji~ino tijelo poloèno, a originalnaspomen - plo~a izvorno je bila napisana na

bosan~ici. Nakon restauriranja bazilike

plo~a je podignuta na stup, a tekst ispodkralji~inog lika prepisan je na latinski jezik. Napustiv{i ku}u Jakova Mentebona,Katarina je pre{la u drugu ku}u, u kojoj jeìvjela do smrti. Ku}a se nalazila ugradskom predjelu Pigna, u blizini crkveSv. Marka, a pripadala je hrvatskoj

bratov{tini sv. Jeronima, gdje je nekolikodana prije smrti Katarina napravila ioporuku. Papa Nikola V, koji je porijeklom

bio iz Dalmacije, s prijelaza 15. na 16.stolje}e Hrvatima poklanja zemlji{te daizgrade dom za hodo~asnike, nakon ~ega jeosnovana bratov{tina Svetog Jeronima, te

izgra|en gostinjac i mala crkva. I sam svetiJeronim ima poveznice s Bosnom iHercegovinom. Taj sve}enik, koji je ìviona presjeku ~etvrtog i petog stolje}a, ro|en

je u mjestu Stridon, za koje je te{koodrediti to~nu lokaciju, ali se pouzdano znada se nalazilo izme|u dana{njegBosanskog Grahova i zadarskoga zale|a.Bio je tajnik pape Damaza i kao takav imao

je pristup spisima i knjigama koji su bnedostupni obi~nim ljudima, {to mu omogu}ilo studij Svetog pisma i jezikPrvi je preveo Bibliju sa gr~kohebrejskog i aramejskog na latinski jeziCijeli svoj ivot je proveo u Betlehemu ka

pustinjak i redovnik.Pontifikalni hrvatski zavod sveto

Jeronima u posjedu je papinskoga prava,naslovnik crkve svetog Jeronima zagreba~ki nadbiskup, kardinal Jos

Bozani}. Osnovna svrha Zavoda {kolovanje sve}enika. Studenti stiù razli~itih biskupija od Vrhbosanske d

biskupije u Albaniji. Sve}enici studirajrazli~ite discipline, od kanonskoga pravdo teologije i psihologije, ovisno

potrebama pojedinih biskupija. U Zavod sdolazi tako {to biskup napi{e pismo rektorZavoda u kojem ga moli da se oslobomjesto za sve}enika koji }e tu studiratZavod svetog Jeronima je do sada dao ok270 doktora znanosti iz razli~itih oblasJedan od najpoznatijih ljudi koji su boravu Zavodu je R u|er Bo{kovi}, znanstvefizi~ar koji je bio student na papinskosveu~ili{tu Gregorijana , ina~e i saisusovac, pripadnik reda katoli~ke crkve

kojega dolazi i aktualni papa Franj

Bo{kovi} je ~esto boravio u Zavodu, dok Zavod bio gostinjac, ba{ kao i prvi bosansnadbiskup Josip [tadler. Pitomac Zavod

bio je nekada{nji pro~elnik jedne onajva`nijih kongregacija u crkvi uop}e, onza nauk vjere, zagreba~ki nadbiskukardinal Franjo [eper. Tako|er, me|

polaznicima Zavoda bio je i kontroverz


SVI PUTEVI VODE U...

Tekst i foto: MARIO ILIÎ] (Rim)

U glavnom gradu Italije je u subotu, 25. listopada, obilježena 590. godišnjicasmrti bosanske kraljice KATARINE VUKČIĆ KOSAČA; baš tog dana u Rimu je

boravio naš novinar, koji u svojoj reportaži, između ostalog, piše i o velikom brojudanašnjih aktivnih svećenika u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj koji su bili pitomc

tamošnjeg “Pontifikalnog hrvatskog zavoda sv. Jeronima”

VATIKANSKO-RIMSKEBH. VEZE



sve}enik Vrhbosanske nadbiskupije, profe-sor povijesti, K runoslav Draganovi}.Pitomac, a ne{to kasnije i vrlo hvaljenrektor Zavoda bio je i aktualni biskupmostarsko-duvanjski i trajni upraviteljtrebinjsko-mrkanjski R

atko Peri}

, ~ijerektorske sposobnosti stariji sve}enici idanas hvale.

Veliki broj dana{njih aktivnih sve}enikatako|er su bili pitomci “Svetog Jeronima”,

poput ro|enog Mostarca, zadarskog biskupa @elimira Pulji}a. Zavod se brine da

sve}enik-student ima sve {to mu je potrebno za ìvot. “Olakotna okolnost za

sve}enika-studenta je zapravo da mi n pla}amo ni{ta” , isti~e vele~asni Oliv

Juri{i}, jedan od trenuta~no trojic pitomaca Zavoda iz BiH, rodom iz NovoTravnika. Oliver je upisao doktorski studna Odsjeku za fundamentalnu filozofijPolaznik Zavoda ima pla}en boravahranu, reìje i knjige, sve ositelefonskoga ra~una, koji je jedini tro{asve}enika-studenta u Zavodu. Razlog tom

je {to zavod svet i Jeronim u svomvlasni{tvu ima dobra, odnosno moderniji

àrgonom re~eno - nekretnine. Ubiranjenajamnine od poslovnih prostora i stanov


NIMA RIMA DO RIM

Na Dominikanskom sveu~ili{tu u Rimu, osim trenuta~nojedinog studenta iz BiH Olivera Juri{i}a, na{e boje

“brani” i dekan Sveu~ili{ta Stipe Juri~

OBLJETNICA SMRTIIspod oltara bazilike St. Maria in Aracoeli po~iva kraljica Katarina Vuk~i} Kosa~a, a na stupu

lijevo od oltara nalazi se njezina spomen - plo~a



na atraktivnim rimskim lokacijama izravnose financira stanovanje i {kolovanje

studenata. Da situacija nije takva, te{ko bi biskupije skupile dovoljno novca za{kolovanje kadrova, uzme li se u obzir kako

je prosje~na mjese~na cijena najma stana uRimu u blizini zavoda svetog Jeronima vi{aod 1.000 eura.

NEPOZNATI SANADER

U proteklih 40-50 godina kroz Zavod je pro{ao gotovo sav profesorski kadar koji danas radi na sarajevskoj Franjeva-

~koj teologiji, odnosno Katoli~kom bogo-slovnom fakultetu u Sarajevu. Iz Svetog

Jeronima iza{li su profesori Franjo Topi},[imo Ma{i}, Darko Toma{evi}, Boò

Odoba{i}, Mato Zovki}. NaDominikanskom sveu~ili{tu u Rimu,

popularno nazvanom Dominikana , osimtrenuta~no jedinog studenta iz na{e zemljeOlivera Juri{i}a, bh. boje “brani” i dekansveu~ili{ta. Rije~ je o profesoru S

tipi

Juri~u, doktoru Biblije , rodom izTomislavgrada. Jedna od najteìh disci pli-na na Dominikani svakako je studij

Biblije , koji zna potrajati i desetak godinstoga je u svijetu vrlo mali broj dokto

znanosti iz te oblasti, njih dvadesetaDruga, mo`da i najuglednija i jedna onajcjenjenijih {kolskih ustanova u Rimali i u svijetu je ~uvena GregorijanSveu~ili{te je osnovano 1551. godine, utemeljila ga je isusova~ka redovni~kzajednica. Me|u najpoznatijim bstudentima Gregorijane su i aktual

profesor povijest i na Franjeva~kteologiji u Sarajevu fra P

etar Jele~

ùpnik u ùpi [urkovac i karizmatik,


SVI PUTEVI VODE U...

NK “HAJDIN” IZ 1975. GODINEStoje: Josip Pekanovi}, Matija Berljak, Ivo Sanader, Anto Kneèvi}, Nikola Skalabrin, Stjepan Kusa, Franz Ksaver, Pero Vranki}û~e: Marko Latin~i}, Stjepko Mami}, Nika Volk, Jozo Vasilj i Ivan Godina

MJESTO GDJE JE SVE POÊLOPontifikalni hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu

Marko Latin~i} i vele~asni Oliver Juri{i}



kojem smo prije dvije godine pisali, fraIvo Pavi}.

No, nije tu kraj kada su u pitanjuvatikansko-rimske veze sa Hrvatima

porijeklom iz Bosne i Hercegovine. NaRadio Vaticanu jedan od urednika

programa na hrvatskom jeziku je Marko

Latin~i}. Zgrada Radio Vaticana smje{tena je tik do vatikanskih zidina, a rijetki imaju priliku u}i u poseban studio iz kojega se putem radio valova obra}a isklju~ivo papa.

Studio se zove Karol Wojtyla , po svecu papi Ivanu Pavlu II. Marko je ve} 40 godinastanovnik “vje~nog grada”, a za njega se u{ali kaè kako poznaje sve ljude iz na{ihkrajeva u Rimu, ali za njega malo tko zna.Latin~i} je ro|en u âji}u u livanjskojop}ini, a nakon svr{etka gimnazije uZagrebu stiè na studije u Rim. Osniva~ jetalijansko-hrvatske udruge u Rimu, a jedan

je od utemeljitelja nogometnog klubaHajdin 1975. godine. Ime kluba jeizvedenica od imena Hajduk i Dinamo , a

boja dresova bila je, logi~no, modro-bijela.

Na crno-bijeloj fotografiji iz 70-tih godina

pro{loga stolje}a, u gornjem redu drugislijeva, stasom i osebujnom frizurom isti~ese kr{ni Dalmatinac. O Ivi Sanaderu,

biv{em premijeru Republike Hrvatske injegovim rimskim danima zna se malo, iligotovo ni{ta, ali od Latin~i}a smo doznalikako je Ivo zapravo bio vrlo talentirannogometa{ u mladim danima i kako bi, danije bilo kobnoga loma noge naHajdukovom pomo}nom igrali{tu, mo`dadaleko dogurao i kao profesionalni

nogometa{. Jo{ kao Hajdukovom “ti}u” u jednom duelu Sanaderu je nogu slomio~etiri godine stariji I

van Iko Buljan

, kasnije~lan “Hajdukove ku}e slavnih”, ba{ kao idesetak godina kasnije kada je isto u~inio

jednom od najtalentiranijih igra~a Hajduka Ivici Matkovi}u.

Sanader je tri godine proveo na studijuteologije u Rimu, nakon {to je poha|aoSjemeni{te u Splitu. Biv{i hrvatski

premijer, a danas stanovnik Remetinca , inakon {to je postao politi~ar prilikom

posjeta glavnom gradu Italije nastavio je

prijatel jstvo s Latin~i}em, zapo~eto u

nogometnom klubu Hajdin. Marko veli i dsu se s klubom svake godine natjecali nme|unarodnom sveu~ili{nom nogometnoturniru, i to vrlo uspje{no, prisje}aju}i kako su redovito pobje|ivali do tadnepobjedive [panjolce. Latin~i} se sjemladog Sanadera kao korpulentnog igra~koji nije volio tr~ati i uvijek se “{uljao” ok

protivni~kog {esnaesterca: “Bio je pra

majstor baluna, nitko mu nije mogao ote

loptu. Bio je i izvrstan dribler, poglavito

mjestu, na ‘dvici‘ je vrtio ljude. Imao je ja

udarac, tukao je iz mjesta i to vrlo precizn

Vidjelo se da je pro{ao Hajdukovu {kolu

Na crno-bijeloj fotografiji, u prvoj postaiz 1975., u gornjem redu zadnji desno, jedr. don Petar Vranki}, biv{i profesor nVrhbosanskoj katoli~koj bogosloviji,danas profesor srednjovjekovne i novicrkvene povijesti na Katoli~kom fakulteSveu~ili{ta u Augsburgu. Bh. igra~i prv

postave NK Hajdina iz 1975. godine su jo bili i Marko Latin~i}, S

tjepko Mami}

Zidina kod Livna, Anto Kneèvi} rodom

bosanske Posavine, i pokojni Jozo Vasilj.


NIMA RIMA DO RIM

Doznajemo i kako je jedan odpripadnika [vicarske garde, osobnih~uvara pape Franje, dvadesettrogodi{njiIvan [ari} porijeklom iz Tomislavgrada.[ari} je {esti gardist Hrvat, ali trenuta~no

jedini gardist koji vu~e korijene iz BiH.Otac Stjepan i majka Ljubica trbuhom zakruhom iz duvanjskoga sela Prisojaotisnuli su se u [vicarsku 1988. godine iskrasili u gradi}u Will. Nakon zavr{enogosnovnog i srednjeg obrazovanja Ivanodlazi na sluènje 10-mjese~nog vojnogroka, nakon ~ega prelazi u [vicarskugardu. Pontificia Cohors Helveticaslu`beni je latinski naziv papinske

[vicarske garde, jedinog preostalog redanekada{njih vojnih postrojbi, koji su jo{ usrednjem vijeku bili zaduèni za ~uvanjeìvota i imovine francuskih kraljeva ivatikanskih poglavara. Dana{nju postrojbupapinske [vicarske garde u pravilu ~inepet ~asnika, 26 do~asnika i 78helebardira, i jedina je vojna postrojba nasvijetu kojoj se zastava mijenja, s obziromna to da su joj sastavni dijelovi grbovi itrenuta~nog pape i njihova zapovjednika.Papinska [vicarska garda zaduèna je zasigurnost Apostolske pala~e, ulaza uVatikanski Grad, ali i za sigurnost samog

Pape. Ivan [ari} zaduèn je, me|u

ostalim, i za ìvot pape Franje, ba{ kao{to je bio zaduèn i za sigurnost pro{logapape Benedikta XVI. Ivan se, o~ito, vrlodobro sna{ao u slu`bi i napreduje, jer jeve} zasluìo ~in korporal , {to bi uklasi~nom vojnom rangu bio ~in desetnika.Uvjeti koji su propisani za pristupanjeGardi su da osoba koja kandidira zagardistu ne smije biti nià od 174centimetara, mla|a od 19 i starija od 30godina. Ne treba posebno nagla{avatikoliku odgovornost nosi sa sobom du`nostgardiste, a u pravilu se radi o osobama odposebnog povjerenja. Ovisno o zoni,postoje mjesta na koja ne mogu ulaziti niti

~lanovi Rimske kurije, osim onih koji su zato posebno ovla{teni. Stoga gardistimoraju znati prepoznati one kojima jedopu{ten ulazak, a ostale sprije~iti.[vicarska garda drì i po~asne straè isvakodnevno se susre}e sa desetinamatisu}a znatièljnika koji ulaze krozvatikanske zidine, pohode Trg svetogaPetra, ili satima stoje u redu kako bi u{li uSikstinsku kapelu. Ivanovi roditelji imajupetero djece, a kada se steknu uvjeti zamirovinu planiraju se vratiti u rodnoPrisoje, u koje, kako smo saznali, i Ivan sasvojim talijanskim prijateljima ~esto

navra}a.

FRANJIN @IVOT

Jedan od papinih čuvara jeHercegovac

PAPIN ÛVARIvan [ari} vu~e korijene izPrisoja kraj Tomislavgrada



„Kada idete u London ili Pariz, manje-

vi{e znate {ta da o~ekujete. Kad odlazite u

Bosnu i Hercegovinu, svaki put je to

druga~ija avantura u najpozitivnijem smislu

te rije~i“, kaè Pavel Trojan, autor prvogturisti~kog vodi~a kroz Bosnu i Hercego-vinu na ~e{kom jeziku. „U Bosnu i

Hercegovinu sam prvi put do{ao 2001.

godine kao turista, i od tada dolazim svake

godine. Zavr{io sam balkanske studije, a

studirao sam malo u Beogradu, malo u

Zagrebu, tako da sam i ranije znao pone{to

i o BiH, ali ne mnogo. Sje}am se da smo

doputovali iz Beograda autobusom i za

mene je bilo iznena|enje da postoji ne{to

{to se zove Srpsko Sarajevo - dana{nje

Isto~no Sarajevo. Iza{li smo na toj

autobuskoj stanici u Isto~nom Sarajevu i

po~eli da se raspitujemo kako da do|emo

do centra ‘onog‘ Sarajeva. Niko nije htio da

nam pomogne“, pri~a Trojan i dodaje da jeu centru i starom dijelu Sarajeva prona{ao„mali Istanbul“.

PUTOVANJE BEZ GRANICA

Vodi~ o Bosni i Hercegovini za turisteobjavljen nakon stotinu godina na ~e{kom

jeziku bogato je ilustrovan sa 256fotografija gradova, prirodnih ljepota,kulturno-istorijskih spomenika i turisti~kih

atrakcija u BiH, a tu je i 14 geografskihkarata - „potpuno nepoliti~nih“, kakonagla{ava autor. Ideja o ovom turisti~komvodi~u nastala je prije dvije godine, pri~aPavel Trojan: „Veso \orem, Sarajlija koji

ìvi u Pragu i vlasnik restorana i galerije

Luka Lu, predloìo je da bi trebalo

napraviti tako ne{to jer do sada u ê{koj

Republici nije {tampan ovakav vodi~.

Prijedlog smo iznijeli izdava~koj ku}i

Freytag-Berndt

, koja je jedna od najstarijih

i najpresti`nijih ku}a u ê{koj, oni su to

prihvatili i tako je krenulo... Uzeo sam

mjesec dana nepla}enog odsustva s posla,

napravio plan putovanja i u tih mjesec dana

uspio sam obi}i ve}i dio Bosne i

Hercegovine.“

O svojim dojmovima na proputovanjkroz na{u zemlju autor vodi~a ka`„Nisam èlio biti subjektivan i pisati

onome {to se mene li~no najvi{e dojmilo j

ipak se vodi~ pi{e prvenstveno z

‘po~etnike‘, to jest za one koji dolaze pr

put u posjetu nekoj zemlji. Zbog toga sa

nastojao uvrstiti {to ve}i broj interesantn

lokacija - gradova od Sarajeva d

Banjaluke, kulturno-istorijskih spomenik

prekrasnih rijeka, planina, jezer

znamenitih li~nosti... Sarajevo

nezaobilazna destinacija, kao i Mosta

Po~itelj, Banjaluku sam izabrao vi{e zbo

arhitekture, jer mi se ~ini da to nije tipi~a

balkanski grad... Izdvojio bih i pe}in

Vjetrenica koja tako|er ima veze s

ê{kom - na tom mjestu je 20

mikroorganizama prona{ao jedan ê

Uglavnom, trudio sam se da u vodi~u bud

za svakog pone{to interesantno.“Bosna i Hercegovina ima velikturisti~ke potencijale. Kako je na promocvodi~a u Pragu istakla i ambasadorica BiHê{koj Republici Danka Savi}, posljednjgodina mnogi poznati svjetski ~asopisituristi~ki portali daju preporuke za obilazaBiH koja nudi i razli~ite oblike turizma - okulturnog, planinskog, morskog, spturizma, do religijskog. Samo Me|ugorgodi{nje posjeti vi{e od milion ljudi iz svdijelova svijeta. Problem je, me|utim, {to s

bh. vlasti i nadle`ne institucije nerijetk potpuno pasivne kada su u pitanju ulagan

u razvoj turizma. „Kada sam odlu~io d

pi{em vodi~, kontaktirao sam Ambasad

Bosne i Hercegovine ovdje u Pragu koja

onda uputila zvani~an dopis na adrese sv

turisti~kih zajednica u BiH i zamolili su

da mi pomognu sa potrebnim inform


ÊSI DOLAZE

Pi{e: MAJA RADEVI]

U Pragu je 23. oktobra promoviran prvi turistički vodič kroz Bosnu i Hercegovinuna češkom jeziku objavljen nakon stotinu godina; autor vodiča, balkanolog PAVELTROJAN, za „SB“ govori o tome kako je nastalo ovo izdanje, koje su pozitivne, a

koje negativne strane bh. turizma, te zašto su jednom strancu potpunonerazumljivi, ali i nevažni pojmovi entiteta, kantona, granica...

POLITIKA JE NAJVEĆE ZLO,PA ČAK I U TURIZMU

Pavel Trojan: “Banjaluku sam izabrao vi{e zbogarhitekture, jer mi se ~ini da to nije tipi~an

balkanski grad“



cijama. Dobio sam puno odgovora i ljudi su

bili ve}inom spremni da pomognu, ali iz

nekih gradova mi nikada nisu odgovorili.

Recimo, deset puta sam zvao u Zeni~ko-

dobojski kanton i stalno su mi govorili da

im je {ef zauzet, da nije u kancelariji, oti{ao

je na slu`beni put...“, pri~a Trojan. Interesêha za dolazak u BiH svakako postoji, alinajprije im treba ponuditi neke osnovneinformacije i upoznati ih sa zemljom koju bi

eventualno èljeli posjetiti. Upravo to je inamjera sa kojom je ra|en ovaj vodi~.„ê{ka kao dràva za vrijeme

Austrougarske, a mo`da i malo kasnije,

nikada nije imala neki veliki interes prema

drugim dràvama u smislu da su êsi

negdje ìvjeli u ve}em broju. Izuzetak

je Bosna i Hercegovina u koju je veliki

broj êha odlazio zbog posla, dosta

~e{kih arhitekata je radilo u Bosni... S

obzirom na to Bosna bi nama trebala bi

jedna od najbliìh dràva u posljednji

100 godina“, zaklju~uje na{ sagovorni

„NEPO@ELJNI

“ANDRI]GRAD

O negativnim stranama Bosne Hercegovine iz perspektive jednog strancPavel kaè: „Naàlost je to - politik

Politika je najve}e zlo, pa ~ak i u turizm

Nave{}u vam jedan primjer: u Sarajev

postoji organizacija koja izdaje vod

Sarajevo Navigator. To je jedna jako lijep

inicijativa grupe mladih ljudi koji è

promovirati BiH u pozitivnom svjetlu. A

kada su na svoju mapu uvrstili

Andri}grad, dobili su niz poziva o

Sarajlija koji su ih pitali kako se mo`

praviti reklama ne~emu {to njih vrije|a

Ljudima izvan BiH je to veoma te{k

objasniti. Turiste politika ne zanim

previ{e, ako uop{te, oni jednostavno è

vidjeti ono {to je njima zanimljivo

atraktivno. Za{to ne biste oti{li u t

Andri}grad - kao {to sam to u~inio ja i s

moji prijatelji - i saznali da je to s jedn

strane jedan veliki ki~, a s druge stran

ne{to nevjerovatno {to treba da se vidi i {

svakako privla~i turiste. Svi ti ljudi ko

rade tamo u restoranima dobijaju nova

pla}aju poreze i sve se to opet vra}

dràvi.“


PRVI VODI^ KROZ BiH NA Ê[KOM JEZIK

ZALJUBLJENIK UBALKANPutovanje kroz Bosnu jeavantura u najpozitivnijemsmislu te rije~i, kaè PavelTrojan



Stanovnici onih mjesta koja najvi{e privla~e turiste u BiH imaju princip kojivaì u svim turisti~kim destinacijamasvijeta: uzeti strancima {to vi{e novca u {tokra}em vremenu, pri~a Pavel Trojan: „U

Mostaru, recimo, ta~no se zna kada koji

autobus sa turistima dolazi. Onda taj

autobus stane kod Franjeva~kog samostana

koji je, da se ne laèmo, jedna velika

prodavnica, pa odatle se obi|u neki glavni

objekti u gradu, neizostavan je Stari most,

vodi~ ih odvede u restoran koji je unaprijed

dogovoren, ne ide se do pravoslavne crkve

jer je to predaleko, i za tri sata se vra}aju

nazad u autobus. Sli~no je i u Me|ugorju.

Jedna stvar je crkva i sveti{te, ali sasvim

druga stvar su prodavnice sa kineskim

suvenirima i sav taj ki~ koji vlada okolo.

Sve je to razumljivo i sli~no je u ê{koj i na

bilo kojem mjestu na svijetu, ali to nije

na~in da stvarno upoznate jednu zemlju. A

onda, recimo, do|ete u Jajce, gdje postoji

projekat Omladinski turizam i tu su ljudi

koji rade besplatno i daju vam svoje srce -

pokaù vam sve i sva{ta u tom gradu koji

nije toliko ‘razvikan‘ kao neka druga mjesta

u Bosni, a svakako bi trebao biti

nezaobilazan na turisti~koj mapi.“

Vodi~ kroz Bosnu i Hercegovinu na~e{kom jeziku je {tampan u 2.000

primjeraka i u prodaji je u svim knjiàramau ê{koj. Ve} je uvr{ten me|u pet najboljihobjavljenih vodi~a u ovoj godini izdava~ke

ku}e Freytag-Berndt , a uskoro se planira prevod na njema~ki jezik.


ÊSI DOLAZE

„U svakom dobu imate nekuretroviziju, ne{to {to je popularno. U

ovoj godini u ê{koj najvi{e se govorio onome {to su radili na{i djedovi zavrijeme Prvog svjetskog rata, pa tako io Sarajevu, stogodi{njici atentata naFranca Ferdinanda...“, kaè PavelTrojan. O êsima u Bosni prije stotinugodina govori i knjiga Kako su nam ubili Ferdinanda, koju je Trojan nedavnoobjavio zajedno sa svojim prijateljemMartinom Jeèkom. Autori, koji za sebekaù da su balkanolozi i balkanofili,poku{avaju da objasne susret ~e{ke i bh.kulture prije jednog vijeka i danas. U knjizise osim manje-vi{e poznatih pri~a

vezanih za êhe na dan atentata naprijestolonasljednika Franca Ferdinanda injegovu suprugu govori i o arhitekturi,

pruzi, spomenicima, a tu je ~ak i tema o~uvenom ~e{kom pivu. Teorija o atentatu

je pomalo tragikomi~na, ali nijeneutemeljena: Jeèk i Trojan sugeri{u daFerdinanda ne bi ubili i da do rata ne bi nido{lo da prijestolonasljednikov voza~ nijekrenuo pogre{nom rutom!

KAKO SU NAM UBILI FERDINANDA

Za sve je krivo jedno pogrešnoskretanje...

Stogodi{njicaSarajevskog atentata





Najstariji, najpoznatiji i najzna~aj-niji evropski festival stripa Lucca Comics odràva se kra jem ovesedmice u toskanskom gradi}uLucca, a o~ekuje se da }e ove

godine biti nadma{en pro{logodi{nji rekordod 270.000 posjetilaca. @iri Festivala jeovaj put imao veoma teàk zadatak uodlu~ivanju kojem stripu da dodijeli glavnunagradu festivala Gran Guinigi za najboljigrafi~ki roman godine, jer su izme|unekoliko hiljada novih naslova za ovu

nagradu odabrana i nominirana 103

grafi~ka romana eminentnih autora izcijelog svijeta.

UPOZORENJE PRIJE ÎTANJA

@iri je na kraju odlu~io da se ovanajpresti`nija nagrada u oblasti stripadodijeli grafi~kom romanu Jaybird , ~iji suautori Lauri i Jaakko Ahonen, bra}a

blizanci iz Finske, a vlasnik svjetskih pravana ovo izuzetno djelo je firma SAF (Strip

Art Features) Sarajlije Ervina Rustemagi}

koji ve} dvadeset godina ìvi i radi u CeljAmeri~ko izdanje Jaybirda , koje su septembru ove godine zajedno izdali DaHorse i SAF, ve} je gotovo rasprodannakon {to je knjiga “doìvjela” odli~nkritike i recenzije u ameri~koj {tampi i nsvim relevantnim internet portalim

Novinar portala Broken Frontier je u uvodsvoje recenzije ~ak uputio ozbiljnupozorenje ~itaocima: “Ako ste ivo bi}e

jako izraènim emocijama, ili ako ste ìvbi}e sa bilo kakvim emocijama, uzmine{to za smirenje prije ~itanja Jaybirda, ovveli~anstveno ispri~ane i potresne pribra}e Ahonen. Jer, knjiga }e vas zasigurn


STRIP EKSKLUZIVA

Priredio: DINO BAJRAMOVI]Ilustracije: “STRIP ART FEATURES”

Jos jedno veliko priznanje u svijetu stripa za Ervina Rustemagica

v

-

ERVINOVI FINCI ERVINOVI FINCI

JAYBIRD, u izdanju SAF-a čiji je vlasnik SarajlijaERVIN RUSTEMAGIĆ, najbolji je grafički roman

godine; autorima, finskoj braći AHONEN, nagradaće biti dodijeljena na najvećem evropskom

festivalu stripa LUCCA COMICS, čiji je datum

otvaranja i datum na naslovnoj stranici ovogbroja našeg magazina

USPJE[NI DVOJAC:Jouko Ruokosenmäki, najpoznatijifinski urednik stripa, sa ErvinomRustemagi}em, snimljeni ovogmjeseca na SAF-ovom štandu nasajmu knjiga u Frankfurtu



dobro uzdrmati i na vama ~ak ostaviti psiholo{ke posljedice za jedan duì vremenski period.”

Jaybird je ptica izolirana od spolja{njegsvijeta, koja u ogromnoj ku}i brine ocijelom doma}instvu i o svojoj majci koju

je bolest vezala za krevet. Jaybird se boji isvoje vlastite sjenke, ali ima dobru du{u inema srca da ubije pauka koga prona|e uku}i. On ìvi u uvjerenju da je vanjski svijetopasan i pun “lo{ih ptica” i da je u izolacijizbog svoje vlastite sigurnosti. Izolacijauklju~uje prozore zakovane daskama,

poluge i katance na vratima, a na{em

malom protagonistu je strogo zabranjeno da

iza|e iz ku}e. Portal What’cha Reading Jaybirdu dao maksimalnih pet zvjezdicazapisao: “Pri~a je àlosna, zamr{ena, i nkraju ~itaocu komunicira tugu i osje}izgubljenosti djetinjstva, perspektive

prijateljstva. Svaka stranica je umjetni~kslika sama za sebe, a sve one zajedn

predstavljaju umjetni~ku galeriju

odli~nom pri~om. Jaybird je izuzetn


@ALOSNA I ZAMR[ENA, SNA@NA PRI^



sna`na knjiga koja zasluùje mjesto na polici me|u vrhunskom literaturom.”

S druge strane, We the Nerdy daje svihdeset poena ovoj knjizi, uz konstatacijurecenzentkinje K ierre Prince, koja kaè:“ Jaybird je knjiga koju bih preporu~ila svakome ko èli zanimljivu pri~u i impresivan crte`. Ja sam je pro~itala tri puta u sedmici kada je bila objavljena u Americi i ona definitivno zasluùje svoje mjesto

me|u najboljim stripovima koje sam ikada pro~itala.”

MOGU]I “STAMPEDO” IZDAVAÂ

Lauri Ahonen, crta~ Jaybirda , do krajaovog mjeseca mora preseliti u svoj novistan u Helsinkiju, pa zbog toga ne moè i}iu Italiju da primi ovu nagradu. Ipak jeodvojio malo vremena da ekskluzivno zaSlobodnu Bosnu pri~a o svojoj prvojgrafi~koj noveli, kao i o svojoj saradnji saErvinom Rustemagi}em: “

Jaybird

je u

po~etku bio samo jedan mali projekat

dvojice zaljubljenika u strip. Nismo

o~ekivali nikakav veliki uspjeh,

pa ni pojavljivanje na interna-

cionalnoj sceni. Me|utim, kada

je knjiga objavljena u Finskoj i kada je

dobila dvije nagrade:

Comic Book

Finlandia 2013 za najbolji strip,

te

Kultahuippu 2013

za najbolje

ilustriranu knjigu godine,

nazvao sam urednika finskog

izdanja Jouka Ruokosenmäkija i postavio

mu direktno pitanje: ‘Ako bismo se odlu~ili

da potraìmo najboljeg internacionalnog

agenta za Jaybird, koga bi nam ti

preporu~io?’ I Jouko mi je u istoj sekundi,

bez imalo razmi{ljanja, odgovorio: Ervina

Rustemagi}a. Jouko nas je odmah povezao,

a na na{u sre}u Ervinu se Jaybird jako

svidio. Iz njegovih prvih kontakata se

odmah vidjelo da se radi o vrhunskom

profesionalcu. Nije potrajalo dugo, a ve}

smo imali potpisan ugovor sa njim,

odnosno sa njegovim SAF-om, koji sada

kontrolila apsolutno sva prava na

Jaybird

za

cijeli svijet. Ubrzo zatim je SAF prodao

prava za objavljivanje izdava~ima u Italiji,

Norve{koj, Americi i nekim drugim

zemljama. Ervin o~ekuje da }emo do

sredine sljede}e godine knjigu imati

objavljenu na dvanaest do ~etrnaest jezika,

a poslije toga bi, kako on kaè, trebalo da

nastupi ‘stampedo’ izdava~a iz ostalih

zemalja.”

Nagradu za najbolji grafi~ki roman bra}a su, dakle, osvojila u izuzetno jakojme|unarodnoj konkurenciji. “Upravo sam

snimio video poruku zahvale upu}enu

Festivalu

i ìriju, koju sam ba{ danas poslao

SAF-u, a koja }e biti prikazana u no}i

dodjeljivanja nagrada u Lucci. U poruci

sam, izme|u ostalog, rekao: ‘Nedostaju mi

prave rije~i da bih dovoljno dobro iskazao

koliko smo moj brat Jaakko i ja ponosni i

po~a{}eni ovom nagradom. Posebno bih se

zahvalio na{em agentu Ervinu Rus ema-

gi}u, kao i Stefanu Gorli, uredniku

talijanskog izdanja. Bez vas, momci, ovo ne

bi bilo mogu}e ‘ Ina~e, ovaj video }e ve} u

subotu, 1. novembra, biti postavljen na

Youtubeu, tako da }e ga i Va{i ~itaoci mo}i

vidjeti”, veli Lauri Ahonen. Ni Ervin Rustemagi}, koji je pro{godine bio u Lucci zbog H

ermannov

retrospektivne izlo`be, ove godine ne moì}i da primi ovu nagradu, jer se nedavnvratio sa Sajma knjiga u Frankfurtu i sa jo

jednog putovanja, tako da je u velikozaostatku sa vremenom i vlastitiobavezama. Za Slobodnu Bosnu je izjavi“Ja nikada nisam bio opsjednut nagradam

jer je za mene najve}a nagrada to {to jo

uvijek mogu da radim i da uìvam u svo

poslu. Ali, presretan sam zbog bra}

Ahonen, kao i zbog svih izdava~a

Jaybird

koji }e sada biti u mogu}nosti da svo

izdanja ove knjige ‘okite lentom’ na koj

}e pisati da je knjiga dobitnik ove velik

nagrade.”


STRIP EKSKLUZIVA

TVORCI SVJETSKOGSTRIP HITA:Jaakko i Lauri Ahonen safinskim izdanjem Jaybirda





KULT MARKETELTON JOHN

The MillionDollar Piano

Britanskiglazbeni

velikan sirElton Johnobjavio je DVDizdanje, sakoncerta koji jeodrào u LasVegasu, 28.rujna 2011.godine. Tajkoncert bio jenekoliko

mjeseci ranije rasprodan. Koncert ali iDVD izdanje nosi naziv The Million Dollar Piano , a na njega su uvr{tene 23

kompozicije, od kojih posljednje ~etiri~ine bonus track.

BRODY DALLE

Diploid LoveSvi oni kojimalo boljeprate punk ialternativnurock scenuzasigurno sesje}aju

australskogbenda The Distillers . Upravo u tom bendu karijeru jezapo~ela Brody Dalle, glazbenica koja

je nakon raspada benda bila uglavnompredmet rubrika ùtoga tiska zbog svogprivatnog ìvota. Brody je nedavnoobjavila samostalni album Diploid Love .

RYAN ADAMS

Ryan AdamsNije rije~ otiskarskojpogre{ki,~ovjek se zbiljazove Ryan ane Bryan, bavise glazbom, aobjavio je iistoimeni

studijski album. Ryan Adams je rockerkoji dolazi ameri~ke savezne dràveJu`na Karolina, ve} duè vrijeme je naglasu kao izvrstan tekstopisac, a ovomu je osmi studijski album usamostalnoj glazbenoj karijeri.

Kada je Udo Dirkschneider osnovaoAccept u njema~kom Solingenu 1968., bio

je to samo jedan u nizu bendova koji sutraìli svoj dio kola~a me|u etabliranim

britanskim pripadnicima heavy metal pokreta. Jedan od najkonstantnijih inajdugovje~nijih podànrova rock‘n‘rollaopstao je sve ove godine i zaslugama

bendova koji su stizali izvan Otoka.

Accept je najva`niji njema~ki metal bend, a mo`da i jedini poznati metal bendkoji se tri puta raspadao i sastavljao, i pritome objavio trinaest dugosviraju}ih nosa~azvuka. Posljednje njihovo “sastajanje”zbilo se 2009., od kada djeluju u sastavu:Marko Tornillo, Wolf Hoffmann, Herman

Frank, Peter Baltes i Stefan Schwarzmann.Jo{ 2005. bend se rastao sa osniva~em ifrontmanom Udom Dirkschneiderom, koji

je krenuo u solo karijeru.U novoj postavi Accept je snimio tri

studijska albuma, od kojih posebno valjaizdvojiti Stalingrad iz 2012., koji je

“pokupio” visoke ocjene i kritike i publike.êtiri godine nakon Stalingrada , Accept jeobjavio album Blind Rage , ~iju kratkurecenziju i donosimo. Novi Acceptov album sadr i jedanaest kompozicija, utrajanju od ne{to manje od 63 minute. Ve}uvodnom pjesmom Stampede vidljivo jekako su se njema~ki heavy metal veteranizadràli na tragu zvuka sa prethodna dvaalbuma. ^vrsto i sna`no zvu~i Stampede ,

bez pretjerivanja u tempu pjesme, kao {to jeto bio slu~aj u njihovim mladim danima.

Accept je jedan od prvih metal bendova ~iji su bubnjari uveli standardnokori{tenje dvostuke bass i speed king

pedale. Tu je tradiciju nastavio i no bubnjar Stefan Schwarzmann. Ina~e,singl Stampede , Accept je snimio

promotivni videouradak. Riffovi su ~vrsa solaè melodi~ne i u nastavku albumna metal simfoniji Dying Breed . Posebn

pozornost valja obratiti na neuobi~ajnlaganu pjesmu Dark Side of My Hearth, ai na heavy metal klasik 200 Years , do

solidno zvu~i i ne{to “mek{a” kompoziciI Wanna Be Free .Op}i je dojam kako je Accept sada dos

sporiji, ali kako i dalje zvu~e poprili~sna`no, ~emu veliki doprinos daje i hrapaglas pjeva~a Marka Tornilla. Najvenjema~ki heavy metal bend upravo zavr{io promotivnu europsku turnenovoga, trinaestog po redu, studijskoalbuma.

(M. Ili~i

MUZIKA

Album “Blind Rage”, grupe “Accept”

TOP LISTA

(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Nero: Satisfy 2. Lulu Gainsbourg: Lady Luck 3. Yip Deceiver: Get strict 4. Klaxons: Show me a miracle 5. Mapei: Don’t wait 6. Paloma Faith: Trouble with my baby 7. Lilly Wood & the Prick and Robin

Shulz: Prayer in C 8. Bryan Ferry: Loop De Li 9. Jack White: That black bat licorice 10. The Asteroid Galaxy Tour: My club

Bijesni i žestoki

NJEMA^KI VETERANIKako godineprolaze, tako je iAccept sporiji



Benedikt Erlingsson

je autor scenarija ireìje veoma neobi~nog filma. Film O konjima i ljudima sa~injen je od {estpovezanih pri~a, basni. Svaka od basniuklju~uje jednog konja i njegovog “vlasnika”.Ovo je pri~a o okrutnom seoskom ìvotu.

Konji imaju ne{to ljudsko, a ljudi ne{tokonjsko. Moè se re}i da je ovo jednafilmska seoska romanti~na pri~a. Kroz filmspoznajemo, prete`no, ljudske slabosti.Kolbejn je zaljubljen u Solveig. I ona njegavoli. Kobila Grana je opsjednuta pastuhomBrunom. Vernhadur voli vodku, a njegovkonj voli svog gospodara.

Tu je i ruski turista koji nema vodku, alivoli konje. Johana voli Raudka, ali on vi{evoli biti slobodan. Huan voli ìvot i prirodu,i traì Boga u islandskim vrletima. Njegovkonj je umoran i traì odmor... Prijevodoriginalnog naslova na na{ jezik bi glasio

Konj u nama . Ovaj film islandski jekandidat za Oscara . O ljudskim slabostimau filmu se progovara iz konjskeperspektive. Basne od kojih je sa~injenpune su neo~ekivanh obrata. U filmu glumeIngvar E. Sigurdsson, Charlotte Boving,Steinn Armann Magnusson, Helgi

Bjoernsson, K ristbjorg Kjeld, Sigridur

Maria Egilsdottir, Juan Camillo, R oman

Estrada. O konjima i ljudima prikazan je naSarajevo Film Festivalu . Benedikt Erlin-gsson je pisac, glumac, te jedan odnajuspje{nijih islandskih kazali{nih reì-sera. Do sada je reìsao nekoliko kratkih

filmova. O ljudima i konjima njegov je

prvijenac {to se ti~e dugometra`nogigranog filma. Sjajan film. Bravo, Bene-dikte! Konji su toliko mnogo pomogli namaljudima kroz povijest.

Pomogli su kada se oralo, kada je trebalo prevoziti teret, bili su uz ljude kada bi seudavali ili ènili... Ne znam da li smo kaovrsta toga svjesni, a da li smo zahvalni strahme i upitati se. Uìvajte u ovom sjajnomfilmu. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “O konjima i ljudima” (Island, Norveška, Njemačka,2013.); scenarij i režija: Benedikt Erlingsson


KULT MARKETDOBRO SAM JEPOZNAVAO

AntonioPietrangeli

Dobro sam jepoznavao igrani je crno-bijeli filmAntonijaPietrangelijaiz 1965.godine.

Scenarij su napisali Ruggero Maccari,Antonio Pietrangeli i Ettore Scola. URim se seli Adriana, mlada djevojka izprovincije. Prvo radi u frizerskomsalonu, a nakon toga u lokalnombioskopu. Svi ju èle iskoristiti.Nesretna je...

Ocjena: 4

EXOTICA

Atom EgoyanExotica jeigrani filmAtomaEgoyana iz1994.godine. On

je autor iscenarija i

reìje. Film nosi naziv po no}nomklubu. Glavni likovi su uposlenici i gostitog kluba. Tu su i striptizeta,ra~unovo|a, D.J., vlasnik pet shopa, tetrudna vlasnica kluba, Zoe.

Ocjena: 4

JLG - JLG

Jean LucGodard

Ovo je doku-

mentarni film utrajanju od satvremena iz1996. godine.Reìrao ga jeJean LucGodard. Za filmse moè re}i da

je njegov filmskiautoportret. Unjemu on govori

o sebi, svom mjestu u filmskoj povijesti,o industriji filma, te naravno, o samomesencijalnom stvaranju filma.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Boxtrolls (Graham Annable &Anthony Stacchi)

2. Gone Girl (David Fincher)3. Annabelle (John R. Leonetti)4. The Equalizer (Antoine Fuqua)5. The Maze Runner (Wes Ball)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Monsters University (Dan Scanion, Buena Vista)

2. Fast & Furious 6 (Justin Lin, Universal)

3. Iron Man 3 (Shane Black , Buena Vista)

4. Despicable Me 2 (Pierre Coffin &Chris Renaud, Universal)

5. Man of Steel (Zack Snyder, Warner Bros.)

Islandske basne

OKRUTNI SEOSKI @IVOTSjajan film o konjima i ljudima



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOU ~etvrtak, 30. oktobra, bi}e obiljeèndan Dan Akademije likovnih umjetnosti uSarajevu. “Tim povodom bit }e, izuzevsve~anog programa i gostovanja na{ih

kolega s Muzi~ke akademije i Akademijescenskih umjetnosti, otvorenaizlo`ba najistaknutijih studenata na{eAkademije i dodijeljena godi{nja nagradaAlija Ku~ukali} za najboljeg studenta/cuu {kolskoj 2013./14. godini”.Istog dana, u 19 sati, Hrvatsko kulturnodru{tvo Napredak Tuzla i Franjeva~kisamostan Tuzla organizuju izlo`buumjetni~ke keramike DrageHandanovi}a... U Galeriji Kristian Krekovi} u Franjeva~kom samostanu uTuzli.

Kulturna manifestacija Mjesec italijanske kulture u Bosni Hercegovini bi}eotvorena 3. novembra u Sarajevu. I toizlo`bom koja nosi naziv Slike iz svijeta.Dva dana kasnije, predstavi}e se ~lanoviUdruènja Dante Alighieri u BiH, tepromovisano jesensko izdanje ~asopisaPutovanje za dvoje . I tako do 5.decembra...

“Sve~anost zatvaranja manifestacijeDani Matice hrvatske u Brotnju i XVI.tradicijska manifestacija Ku{anje mladog vina odràt }e se u ponedjeljak, 3.studenoga, u îtluku. Tom prigodom, uGaleriji Kluba Matice hrvatske îtluk , u18 sati bit }e otvorena izlo`ba slikaakademskog slikara Trpimira Grgi}a”,pi{e, izme|u ostalog, na bljesku .

“U susret nizu koncerata kojima }eproslaviti trideseti ro|endan kultnogizdanja Das ist Walter , grupa Zabranjeno pu{enje plasirala je novi spot za starupjesmu Stanje {oka. U video spotuStanje {oka ovjekovje~en je ponovnisusret veterana Zabranjenog pu{enja,

koji su se na koncertu u Skenderiji ,krajem pro{le godine, okupili nakongotovo 25 godina”, saop{tava PR na{egbenda.

U organizaciji Trgova~ko-knjiàrskogdru{tva [ahinpa{i} i ove }e godine,deseti put zaredom, biti odràn Zimski salon knjige u Sarajevu. U periodu od10. do 24. decembra Sarajlije }e, ali i svioni koje to interesuje a ne ìve uglavnom gradu BiH, mo}i kupiti knjige popuno povoljnijim cijenama od onih“standardnih”.

Zaboravljeno&nepoznato naziv jeizlo`be na{eg umjetnika Adisa Fejzi}a,koja }e u prostorijama EU info centra uSarajevu biti otvorena 30. oktobra u 17sati.

“U simboli~kom smislu izlo`ba je i

svojevrsna prezentacija sada{njosti

Bosne i Hercegovine, odnosno poveza-

nog problema percepcije pro{losti i

budu}nosti”, veli Adis Fejzi}: “Stanje

duha u BiH je kontinuirano, ~ini mi se,

u poziciji ‘izgubljeno-na|eno’,

zaboravljeno i(li) nepoznato. Na{u

sada{njost, pored svega onoga {to o

sebi znamo, oblikuje i ono {to ne

znamo, i(li) {to smo zaboravili. Pro{lost

nam je, u odnosu na dnevnopoliti~ki

kontekst, “(ne)pozna a”, krivo interpre-

tirana, ili doslovno zaboravljena. Ideja

za izlo`bu proizilazi iz mog pristupa

bosanskohercegova~kom kulturnom

naslije|u. Zapravo, koncept izlo`be je

povezan i sa mojim doktorskim

istraìvanjima umjetnosti ste}aka na

Queensland College of Artu (Griffith

University Brisbane, Australia).

Radovima predstavljenim na ovoj

izlo`bi poku{avam definisati problem

bosanskohercegova~kog ~ovjeka,

neovisno o njegovoj religijskoj,

nacionalnoj, etni~koj... pripadnosti.”

Ta~no je, ìvimo u prostoru izme|u“zaboravljenog i nepoznatog”.

ADIS FEJZI , bosanskohercegovački skulptor

Definicija problema na{eg ~ovjeka

ALMIR ŠAHINOVI , direktor producentskekuće “Heft” iz Sarajeva

ALMIR [AHINOVI]“Hiljadarka je vrlo

ambiciozanfilmski projekat”


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-938-30102014 61/6830.10.2014. I SLOBODN BOSN

Za 5. decembar najavljen je Va{ prvi

sarajevski koncert, ako ne ra~unamo

promociju albuma

Vasduh

. Kako, i za{to

tek sada, kada je pro{lo ve} {est godina od

promocije tog, trebam ponoviti, izvanred-

nog albuma?

Ta~no je da dugo nisam svirao uSarajevu i super mi je da ste me podsjetilina taj koncert koji smo radili povodom

promocije albuma Vasduh, u Domu mladihu Sarajevu. Album Vasduh je zaista biozapaèn i dobio je odli~ne kritike. Mislimda sam se nakon pet godina, koliko samradio na tom albumu, zaista iscrpio i trebalomi je neko vrijeme da do|em sebi.

Vjerujem da sam sada na{ao tu energiju i ponovo radim na jednom velikom projektu.Moram priznati da sam bio presretanozbiljno{}u ljudi koju su mi predloìli dazajedno uradimo koncert u Sarajevu,

pogotovo zato {to }e to biti po~etak kompletne kampanje za projekat na kojem radim, a ~ija }e kruna biti izdavanje mognovog albuma.

Mjesto doga|aja }e biti Art kino

Kriterion

, a postoji i

mogu}nost odràvanja jo{ jednog koncerta, naredni dan.

Da, Art kino Kriterion kao organizacija je tako|er dijelom ovog

projekta. Mislim da je njihova sala idealnomjesto za odràvanje ovog koncerta. Naàlost,

sala ima ograni~en kapacitet i zbog pro{irenjasame bine, kao i zbog potreba snimanja koje}emo raditi ovaj kapacitet smo jo{ i dodatnoograni~ili. Ve} sada znamo da postoji velikointeresovanje za na{ koncert i u organizaciji sevode ozbiljni razgovori da sviramo dvijeve~eri u Sarajevu. Me|utim, o tome je jo{uvijek rano govoriti. A gost na koncertu, ilikoncertima, }e biti Damir Imamovi}.

U pripremi za ovaj kratki razgovor

kazali ste mi kako je mogu}e i da neke TV

ku}e snimaju Va{ koncert...

Koncert }emo svakako snimati i to }e bitisnimak koji }e napraviti organizatorikoncerta. Ono {to znamo je da }e svasnimanja biti vrlo diskretna, te da smo moj

bend i ja tu samo zbog publike, koja }e do}ida slu{a na{e koncerte i da se trenutno samo na to fokusiramo.Postoje neke naznake da }e i presti`ne TV ku}e snimati ovajkoncert. To nam svakako godi, a posebno zato {to }e pri~a omuzici na tekstove velikih bh. pjesnika, kao {to su Aleksa

[anti}

, Antun Branko [imi}

, Mak Dizdar

, Safvet Beg Ba{agi}

,koju sam uradio na svom tre}em albumu Vasduh, dobiti i prilikuza ozbiljnije regionalno medijsko predstavljanje.

SANEL MARI MARA , mostarski kantautor

Prije desetak dana, na {iremlokalitetu Banovi}a, po~elo jesnimanje filma Hiljadarka , koji

po scenariju Zilhada Klju~anina

reìra Nenad \uri}.“Film je podràn od strane

Fondacije za kinematografiju

Federacije Bosne i Hercegovine

,

Ministarstva kulture FBiH na

~elu sa ministrom Salmirom

Kaplanom, Kantona Sarajevo, i

uz veliku pomo} rudnika RMU

Banovi}i, Op{tine Banovi}i te

lokalne zajednice na svim

nivoima. U pitanju je vrlo

ambiciozan filmski projekat, koji se radi prema originalnom

scenariju Zilhada Klju~anina, a na ~ijem se razvijanju radilo

nekoliko godina. Radnjom smje{ten u rudarski gradi} u Bosni

davne 1955., film se vrti oko rudara Atifa Kurtovi}a, koji biva

izabran za sliku na nov~anici od 1000 dinara biv{e SFRJ, njegovog

odnosa prema Titu i svemu {to je predstavljao, te prema malom

novonastalom gradu, u kojem poku{ava preìvjeti i na}i svoje

mjesto”, obja{njava direktor producentske ku}e Heft iz Sarajeva

Almir [ahinovi}. U filmuHiljadarka igraju: B

ranislav

Trifunovi}, Aida Bukva, Nikola

Kojo, Moamer Kasumovi},Vanesa Glo|o, Vlado Kero{evi},Slaven Knezovi}, Goran Kosti},@eljko Pervan, Armin Omer-

ovi}... Direktor fotografije jeDu{ko Joksimovi}

. “Heft produ-

kcija

je u saradnji sa partnerima i

koproducentima filma:

Cine

Planet iz Beograda, Jadran Film iz

Zagreba,

Filmski centar

iz Sara-

jeva, RTVFBiH i RMU Banovi}i

krenula u realizaciju veoma

zahtjevnog filmskog projekta. Najve}a podr{ka su nam rukovode}i

ljudi Banovi}a, koji su prepoznali kvalitet filma i ekipe koja ga

realizuje, te obezbijedili zna~ajnu podr{ku produkcijskim

zahtjevima. S obzirom na lokacije na kojima se film snima, ekipa

je smje{tena na lokalitetu Zla}a i Brana. Planirani zavr{etak

snimanja je 18. novembar”, veli [ahinovi}.Film Hiljadarka premijerno bi trebao biti prikazan na jesen

sljede}e godine.

Mara, svjeì “vasduh” iz Mostara

Na{a “Hiljadarka”Detalj sa snimanja filmaHiljadarka u Banovi}ima

F o t o : M

a r i o I l i ~ i }



1. Da li ste Vi iz Banjaluke, Banje Luke

ili Banja Luke? Ro|en u Zagrebu, volim

taj grad, ali sam Banjolu~anin.

19. Mala Duba ili Veliki Drvenik?

Dragi moj Rovinj.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?

îtajte, ali razmi{ljajte svojom glavom

rana s kojim bih mogao pri~ati... Ioju Irenu - suprugu.

lumac, rekoh.

.

A

d

a

l

i

s

t

e

k

a

o

m

a

l

i

s

a

n

j

a

l

i

d

a

}

e

t

e

i

t

i

n

o

v

i

n

a

r

p

u

b

l

i

c

i

s

t

a

i

l

i

h

r

o

n

i

~

a

r

?N ik ada! @ elio sam bit i g lumac, k ao imat er mo ja, ali me ok olnost ir ev edo{e ‘u ob jek t iv ni ji’ t abor .

4. [ta ne morate imati u friìderu?

Priglavke.

ko je kvalitetna stara,

isana hercegova~ka ambicija:

Ma{allah, dodaj malo vina i pr{ute...

18. Osoba koja

Vam ide na

ganglije?

Ihahaj! Sve je‘to’ luk i voda

20. Begova ili {kembe ~orba

ôrba - bezbeli!

6. [ta obavezno nosite na plaù?

Kupa}e ga}e - a najradije sekupam gol-golcijat!

8

[

t

a

s

t

e

b

i

l

i

u

p

r

o

{

l

o

m

`

i

v

o

t

u

?

Blent o, k o jiz abav l ja r a ju nav a{ar ima.

by DINO BAJRAMOVIC

9. Jeste li meteoropata?

Ja{ta - tek ove godinesam to skontao.

14. Da imate 15 minuta vl

{ta ne biste u~inili? Ni{ta: vlast ima dubokekorijene, a ja sam lijen...

16. Sekira li Vas

formiranje nove vlasti?

Jok! Kakav narod -takva i nafaka!

11. Da li je {utnja zlato?

Naravno: veli~anstveni Ljuba Tadi}, glumac, 1987. re~e

mojoj malenkosti: «Zlatna je svaka koja se pre}uti!»

13. Da li je bolje biti lijep i

pametan ili ruàn i glup?

Nisam lijep, ~ini se da nisamglup, a pamet je relativna.

15. Opi{ite Bosnu i

Hercegovinu u tri rije~i...

Najljep{a, sebi~ni politi~ari -nismo Bosne vrijedni...

17. S kim biste

voljeli otplesati

tango?

Sa Gretom Garbo.

1

2

[

t

a

o

b

l

a

~

i

t

e

k

a

d

a

`

e

l

i

t

e

i

z

g

l

e

d

a

t

i

m

o

d

e

r

n

o

?

O b la~ i m o no u ~e

m u se k o mo to os je}

a m i ‘ ne

za re z u je m’ d ress co

de i t z v. p ro to k o l.

SLA VKO PODGORELEC, ban jalučki hroničar,

no vinar i pu blicis ta: “Nisam li jep, čini se da

nisam glup, a pame t je rela ti vna”

K

a

k

o

s

e

o

s

j

e

}

a

t

e

u

S

a

r

a

j

e

v

u

?

R e k o h i pisa h jeda red: Sa ra j’ vo

osa mdese ti h 20. vi je k a i da nas - Ne bo i

Ze m l ja!



KLIN ÔRBA

Prosje~no misle}e balkanske glave u pravilu vrve odmno{tva ideja koje se, naàlost, rijetko utjelovljujuu konkretnim akcijama i projektima jer ne znamo

pravovremeno prepoznati potentnost (samo u za~etku)subverzivnih zamisli, a bez kojih ina~e nema promjene

postoje}ih sistema. Uzmimo naprimjer neshva}enugenijalnu ideju onog na{eg vizionara Murata [abanovi}akoji je, nekako s prolje}a 1992. godine, prijetio da }e di}iu zrak vi{egradsku branu i potopiti Beograd. Da ne bi

bole}ivo-mole}ivog generala Kukanjca, s onimcmizdravim: Nemoj, [abane, nemoj Murate, molim te -

jo{ je onomad, jednim Muratovim i [abanovim klikommogao nastati Beograd na vodi u kojem bi Vu~i} danas

bio {eik. Ne bi se morao zamajavati s tamo nekim

arapskim investitorom ~ije je porijeklo imovinenedoku~ivo, niti bi bio prisiljen kresati penzije i nadnicei, {to je jo{ gore, ukinuti sto hiljada radnih mjesta. A sveto dok istovremeno Bosna, navodno najgora od sve

balkanske djece, ozbiljno kani otvoriti isto toliko novih bo{nja~kih radnih mjesta. Kamo jo{ barem toliko srpskihi hrvatskih koje }e garant osigurati Dodik i ôvi}, a

bogme se i Fahro zarekao da }e uz malu pomo} svog jarana Tsunamija mnogima namaknuti dràvnu radnuobavezu pod patronatom Pravosu|a. Na{ je optimizamrealan, opipljiv, poput one mra~ne rupetine {to je prijegodinu osvanula na mjestu doju~era{njeg jezera u Sanicikod Klju~a.

Drugim rije~ima: sve dok ova zemlja ra|a genijalce poput Murata zvanog [aban, il‘ je obrnuto, razumno

je kladiti se da }e Bosna i Hercegovina sti}i do EU prije Srbije. Jo{ vi ne znate {ta sve mogu najgori kad sesjete da su [abanove ideje samo naizgled sulude. Recimo:nama, ve}inskim nama u Federaciji BiH, do nekidan se~inilo da je brat na{ Milorad idejno i ideolo{ki posrnuo, aonda smo se jednog jutra probudili i, sli~no onima izSanice, ugledali posve praznu rupu na mjestu gdje je jo{sino} omrklo jezero svih suza na{eg nepotrebnog otporaidejama eresovskog [abana. Potom smo sretno progledalii napokon ugledali svog svebosanskog Mojsija koji }enas, sad je bjelodano, u inat onom bezidejnom Vu~i}u,

bjesomu~nim sprintom - skoro pa teleportacijom, privestina brdo Tur s kojeg se vidi obe}ana Evropska unija. Tu }e

nas na{ ljubljeni Dodo razdijeliti na dvanaest plemensvakome odrediti poglavicu i svima njima u {ake tutnunovu kartu Evropske unije s jasno ucrtanim granicamteritorije koja, otad pa do vje~nosti, pripada b

plemenima. Od tog skorog dana nikad vi{e ne}e bzloglasne Evropske unije. Glupa me|unarodna zajednic

jo{ nije shvatila pravo zna~enje na{e omiljene frazetine,opepelit }e se tek nakon {to na{ Mili Dodili slavodobitnuzvikne: Vu~i}u, dàbe si kre~io! Da si mene poslu{anikad ne bi izgubio Kosovski boj govore}i: prde Murane moè se durat. I ne bi beogradski Skadar na Bojanzidao s nekim arapskim emirom, nego bi kule zid‘o grade razgra|iv’o s na{im Nemanji}a Kustom. Nema t

brale, od Saraj’va Teherana pre~eg, ni od Kuste emirag

ve}eg! Uostalom, jes’ vidio {to sam ovladao ovomsvjetskom poezijom, a i ti si me handrio da mi ne valretorika. Jesam li ti fino govorio: Tako mi vremena, sva

je ~ovjek na gubitku, osim onoga ko se u [abana pouzdaJesam, i javno i tajno. A ti meni: Vidi, rekli su mi dmoram kresat javnu potro{nju i dràvnu administraciju.

I{ta ti je Baja lipo svitovao? Jesam li ti rekao: Ima u nau Krajini Klju~. Kraj Klju~a je Sanica, u Sanici rupTu se kre{e i staro i mlado. Prvo ih retori~ki omami

Potom ih dovede{ i nadnese{ nad rupu. Onda im kaèSko~i, pa reci hop! A u strahu su velike o~i, kao sad tebe. Velikim se o~ima ~ini da je svaka rupa bezdan. Baja zna da nije. Iz najmra~nijih rupa svane novi dan. Je

mi vidio ove nove retorike?! Jo{ si ti balav, moj Vu~i} Ne konta{ da nikog nema{ ako svoj vlastiti emirat nemaTad nadni~ari{ za raznorazne emire i emirate. A kad nadolmi{ kao Baja, svaki ti [aban digne u zrak svak

branu i potopi {to je tebi volja. Jes’ vidio kako ja ove moharlovine kre{em? Samo kaèm: Murate, [abane, pritis- 3...2...1... sad! Ni{ta kuku-lele. Dok kaè{ dudili-mudi

jezero nestane. I Bosna. I Hercegovina. Herceg [aban m brè pali. Ja njemu okom, on meni stokom. Obe}a iTre}i tor, dok ovaj [aban Bo{njo za svakog tornjaka pionog turskog Murata bil‘ mu mogao sa~uvati jednu {ko

pod dva-tri krova. [alje djecu u mekteb samo da ne nau~krasnopisnu srpsku }irilicu. Pa ih, kao i ti, Vu~i}u, uarapski i engleski umjesto savr{eno ubita~nog kosovskoi metohijskog jezika.

Sve dok ova zemlja rađa genijalce poput Murata zvanog Šaban, il‘ jeobrnuto, razumno je kladiti se da će Bosna i Hercegovina stići do EUprije Srbije. Još vi ne znate šta sve mogu najgori kad se sjete da suŠabanove ideje samo naizgled sulude. Recimo: nama, većinskim namau Federaciji BiH, do nekidan se činilo da je brat naš Milorad idejno iideološki posrnuo...

ODA [ABANU I MURATUPi{e: FADILA NURA HAVER




Pogled u povijest: Tatra , automobil dràvnika!

Tvrtka je osnovana davne 1850. godineu ê{koj pod nazivom Schustala &Company , a kasnije je preimenovana u

Nesselsdorfer Wagenbau-Fabriksgesell- schaft , kada je postala proizvo|a~ ko~ija.Godine 1897., Tatra je proizvela prviautomobil marke Prasident . Bio je to prvi

model automobila u sredi{njoj Europi i jedanod prvih automobila u svijetu. Ve} 1918.,Prasident mijenja ime u Koprvni~kavozovka, da bi godinu dana kasnije zaìviomodel pod nazivom Tatra, koji je ime dobiopo obli`njem slova~kom planinskomemasivu. Tatra je i slu`beno tre}i najstarijiproizvo|a~ automobila na svijetu, nakonDaimlera i Peugeota. ê{ki proizvo|a~vozila donio je brojne inovacije u svijetautoindustije. Me|u najzna~ajnijimpatentima Tatre svakako je takozvaniaerodinami~ni Streamlined , automobil iz 30-ih godina pro{loga stolje}a. Tatra je bilaomiljena me|u obi~nim pukom, ali i me|upoliti~arima toga doba. Tako je upravoHitlerov Volkswagen Beetle nastao kaokopija Tatre . Najpoznatiji inènjer tvrtke bio

je Hans Ledwinka, koji je u 19. godini ìvotanapravio automobil za utrke maksimalnebrzine od 115 km/h. Mnogi njegovu karijeruuspore|uju sa karijerom FerdinandaPorschea, a poveznica im je svakako

zajedni~ka domovina Austrija. Bili susuvremenici, a zanimljivo je kako su obojicazavr{ili u zatvoru poslije Drugog svjetskog rata. Ledwinka je dizajnirao nekoliko modelatvrtke Tatra, od kojih je najzna~ajniji prototipmodela V570, koji je imao ugra|en motornatrag sa stra`njim pogonom. Upravo u to

vrijeme Porsche je dobio zada}u od AdolfaHitlera napraviti serijsku proizvodnju“Njema~kog narodnog vozila”, a Porscheu se V570 toliko dopao da ga je odlu~iokopirati. Rani prototip “bube” bio je identi~anmodelu V570, a Tatra je odgovorila tu`bom.Nakon po~etka Drugog svjetskog rataPorsche je usavr{io model VW Beetle , tu`ba

je odba~ena, me|utim nakon svr{etka ratatu`ba je ponovno aktualna i Volkswagen ,kao naknadu, Tatri ispla}uje tri milijunanjema~kih maraka. Godinu dana nakonizrade drugog prototipa, na trì{tu sepojavljuje model T77, ve}i automobil

aerodinami~kih linija i sa V8 motorom.Ledwinka je predstavio T77 na Salonu automobila u Pragu 1934. i odmah dopustiovisokim politi~arima dràve da ga testiraju. Ipored ogromnih dimenzija i teìne od gotovodvije tone, T77 je dostizao 145 km/h.Impresivan je podatak kako je T77 dostizaotu brzinu iako je imao samo 59KS. ModelT77 se proizvodio do 1938., a sva vozila

kupili su njema~ki politi~ari. Tatra 193proizvodi dva nova modela. Prvi je nosoznaku T97 i bio je namijenjen {irokimasama. T97 je imao mali 1.8 litarski motod ~etiri cilindra, koji je razvijao 39Kpostizav{i brzine od 130 km/h. Velikpozornost privukao je model T8svojevrsnom aerodinami~kom revolucijomNovi trolitarski V8 motor, snage 85KSmaksimalne brzine od 160 km/h, tro{io vi{e od 20 litara na 100 km/h. Tu je jo{Model 600, poznatiji kao Tatraplan , dvolitarskim motorom od 52KS. Iakpopularan model, sa 6.342 prodanprimjerka u {est godina proizvodnje, to ipanije bilo dovoljno da odrì kompaniju ìvotu. Ne{to kasnije Tatra je proizveposeban automobil za visoke politi~akomunisti~ke êhoslova~ke, koji je nosoznaku 603, a koji je 1975., na konczamijenio model 613.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]



Povodom teksta objavljenog u magazinu“Slobodna Bosna”, “Mediji na kratkommarketin{kom lancu: Za{to su televizije Hayat,ATV i Pink pre{utjele policijsku akciju ’Gibraltar’“,br. 937, 23.10.2014. str.19, kolege EmiraHodì}a, upu}ujemo vam sljede}i demanti:

U pomenutom tekstu pomenutog kolegeHodì}a tvrdi se da je Javna ustanova Federalnanovinska agencija FENA “minimizirala, bezmalopre{utjela policijsku akciju Gibraltar”, postavljase pitanje {ta je uzrok tome minimiziranju i nudeodre|eni odgovori.

Odgovorno tvrdimo da JU FENA u svomeradu nije ni minimizirala, niti pre{utjela policijskuakciju Gibraltar. Na dan akcije objavili smo {estvijesti koje se najkonkretnije ti~u akcije. U 9.22dana 22.10.2014. objavljena je vijest da je u tokupolicijska akcija (Akcija “Gibraltar” - u tokuhap{enja vi{e osoba zbog organiziranogkriminala i korupcije), devet minuta potom, u9.31 da je akcija pokrenuta po naloguTuìteljstva BiH (Po nalogu Tuìteljstva BiHrealizira se akcija “Gibraltar” protiv organiziranogkriminala i finansijskih malverzacija), a u 9.50objavljujemo imena devetero osumnji~enih(Akcija “Gibraltar” - Finansijske malverzacije u

vi{emilionskim iznosima). Tokom danaobjavljujemo jo{ tri vijesti (u 14.08 SIPA – Uakciji “Gibraltar” uhap{eno sedam osoba zbogorganiziranog kriminala i korupcije, u 15.45Kebo traì od CIK-a, OHR-a i OSCE-a daistraì i utvrdi odgovornost za regularnostop}ih izbora, te u 18.00 SIPA uhapsilaSenada Zaimovi}a u akciji “Gibraltar”),a ujutro 23.10. objavljujemo da sepredao deveti osumnji~eni EjubKu~uk (10.29 Tuìteljstvo BiH – Predao se i devetiosumnji~eni u akciji“Gibraltar”). I narednih

dana smo objavili vijestivezane za akciju“Gibraltar” , no sobzirom da jetekst kolegeHodì}aobjavljen23.10. ida se

odnosio na rad FENE od 22.10., ovdje }emostati sa nabrajanjem.

Ne znamo kako je kolega Hodì} uspio daizvu~e zaklju~ak da JU FENA “minimizira,bezmalo pre{u}uje” akciju Gibraltar. Koji je tomedij objavio vi{e informacija o akciji“Gibraltar” od FENE? êmu pau{alnetvrdnje? Ne znamo. Na{ posaosvakako nije da naga|amo,{pekuliramo, nego da brzo inepristrasno informiramo

javnost. Rad FENE je javan i

lako provjerljiv, a svakaobjektivna kritika jedobrodo{la.

Faruk Bori},direktorJU “Fena”


REAGIRANJAFaruk Bori} - Uredni{tvu

FENA u svome radu nije niminimizirala, niti prešutjelapolicijsku akciju Gibraltar

(“Mediji na kratkom marketin{kom lancu:Za{to su televizije Hayat, ATV i Pink pre{utjele

policijsku akciju ’Gibraltar’“, SB, br. 937)



Svim pravnim licima, klijentima Banke i onima koji }e to uskoro postati, upu}ujemo poziv da kandiduju projekte nakreditnu liniju koju kao banka-u~esnica u Projektu EAF SME Svjetske banke i Vlade Federacije BiH,implementira BOR banka d.d. Sarajevo sa osnovnim ciljem:

POBOLJ[ANJE PRISTUPA FINANSIJSKIMSREDSTVIMA ZA MALA I SREDNJA PREDUZE]A

A OPCIJE KREDITIRANJA

Investicioni krediti i krediti za finansiranje obrtnih sredstava do max 2,5 miliona EUR u protuvrijednosti BAM za jednog korisnika sredstava Projekta po svim tran{ama

B PRIHVATLJIVA PREDUZE]A

Investicione projekte mogu kandidovati preduze}a koja zadovoljavaju sljede}e uslove: u privatnom vlasni{tvu vi{e od 50%, sa manje od 250 zaposlenih; godi{nji promet preduze}a ne prelazi BAM – protuvrijednost 50 miliona EUR

niti aktiva preduze}a prelazi BAM – protuvrijednost 43 miliona EUR;

pokaù prethodna operativna iskustva u aktivnosti koja treba da se finansira; registrirana su kod nadle`nih poreskih uprava i imaju dodijeljen poreski broj.

C PRIHVATLJIVI PROJEKTI

Projekti za pobolj{anje i pove}anje proizvodnih kapaciteta (izuzev kupovine i ure|enja zemlji{ta),rekonstrukcije i modernizacije proizvodnih kapaciteta i finansiranje obrtnog kapitala

D USLOVI KREDITIRANJA

Rokovi otplate

Investicioni krediti i krediti za finansiranje obrtnih sredstava do 120 mjeseci uklju~uju}i i grace period samaksimalnim trajanjem koje odgovara trajanju investicije

Kamatne stope

LIBOR za EUR 6M +4,5 – 5,5 % godi{nje fiksne marè prema krajnjem korisniku, EKS 5,17- 6,23 % godi{nje

Naknada za obradu kreditnog zahtjeva

1% odobrenog iznosa kredita jednokratnoValutna klauzula

Krediti nose valutnu klauzulu u EUR valuti

Za vi{e informacija pozovite na{ info telefon 033 27 85 27

ili posjetite na{u web stranicu www borbanka ba





Documents

Slobodna Bosna [broj 938, 30.10.2014]