68
SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5. GODINA XXV Na temelju članka 109. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13 i 65/17.), te članaka 16. i 33. Statuta općine Jelsa („Službeni glasnik općine Jelsa“ broj 5/13. i 8/13 ispravak), Općinsko vijeće Općine Jelsa na svojoj VIII. sjednici održanoj dana 30. srpnja 2018. godine, donosi ODLUKU O DONOŠENJU II IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE JELSA Članak 1. (1) Donose se II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Jelsa („Službeni glasnik Općine Jelsa“ broj: 5/08. i 3/15.) - u daljnjem tekstu: Prostorni plan. (2) Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Jelsa izrađene su sukladno Odluci o izradi II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Jelsa („Službeni glasnik Općine Jelsa“ broj 1/17). (3) Prostorni plan sadržan je u elaboratu “Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Jelsa” izrađenog od URBOS doo Split, broj elaborate 700/17. a sastoji se od slijedećih dijelova: I Tekstualni dio A OBRAZLOŽENJE B ODREDBE ZA PROVOĐENJE II Grafički dio 1. Korištenje i namjena površina 1:25000 1.a Luka Jelsa - Korištenje i namjena površina 1:2000 2. Infrastrukturni sustavi 1:25000 2.a Luka Jelsa - Infrastrukturni sustavi Promet 1:2000 2.b Luka Jelsa - Infrastrukturni sustavi Energetski sustavi I telekomunikacije 1:2000 2.c Luka Jelsa - Infrastrukturni sustavi Vodnogospodarski sustav 1:2000 3.1 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta i ograničenja korištenja 1:25000 3.2 Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora - Ekološka mreža 1:25000 4. Građevinska područja: listovi broj: - 4.1, 4.2, 4.3, 4.4, 4.5, 4.6 i 4.7 1:500 - Luka Jelsa - 4.2.a (Način i uvjeti gradnje) 1:2000 Izvješće s javne rasprave sadržano je u posebnom elaboratu koji se čuva u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Jelsa. SADRŽAJ OPĆINSKO VIJEĆE: 1. Odluka o donošenju II izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Jelsa…..77

SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

  • Upload
    others

  • View
    16

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

SLUŽBENI GLASNIK

OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5. GODINA XXV

Na temelju članka 109. Zakona o

prostornom uređenju („Narodne novine“ broj

153/13 i 65/17.), te članaka 16. i 33. Statuta općine

Jelsa („Službeni glasnik općine Jelsa“ broj 5/13. i

8/13 – ispravak), Općinsko vijeće Općine Jelsa na

svojoj VIII. sjednici održanoj dana 30. srpnja 2018.

godine, donosi

ODLUKU O DONOŠENJU II IZMJENA I DOPUNA

PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE

JELSA

Članak 1.

(1) Donose se II. Izmjene i dopune

Prostornog plana uređenja Općine Jelsa („Službeni

glasnik Općine Jelsa“ broj: 5/08. i 3/15.) - u

daljnjem tekstu: Prostorni plan.

(2) Izmjene i dopune Prostornog plana

uređenja općine Jelsa izrađene su sukladno Odluci o

izradi II. Izmjena i dopuna Prostornog plana

uređenja Općine Jelsa („Službeni glasnik Općine

Jelsa“ broj 1/17).

(3) Prostorni plan sadržan je u elaboratu

“Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja

općine Jelsa” izrađenog od URBOS doo Split, broj

elaborate 700/17. a sastoji se od slijedećih dijelova:

I Tekstualni dio

A OBRAZLOŽENJE

B ODREDBE ZA PROVOĐENJE

II Grafički dio

1. Korištenje i namjena površina 1:25000

1.a Luka Jelsa - Korištenje i namjena

površina 1:2000

2. Infrastrukturni sustavi 1:25000

2.a Luka Jelsa - Infrastrukturni sustavi –

Promet 1:2000

2.b Luka Jelsa - Infrastrukturni sustavi –

Energetski sustavi I telekomunikacije 1:2000

2.c Luka Jelsa - Infrastrukturni sustavi –

Vodnogospodarski sustav 1:2000

3.1 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite

prostora - Područja posebnih uvjeta i ograničenja

korištenja 1:25000

3.2 Uvjeti korištenja uređenja i zaštite

prostora - Ekološka mreža 1:25000

4. Građevinska područja:

listovi broj:

- 4.1, 4.2, 4.3, 4.4, 4.5, 4.6 i 4.7 1:500

- Luka Jelsa - 4.2.a (Način i uvjeti gradnje) 1:2000

Izvješće s javne rasprave sadržano je u

posebnom elaboratu koji se čuva u Jedinstvenom

upravnom odjelu Općine Jelsa.

SADRŽAJ

OPĆINSKO VIJEĆE:

1. Odluka o donošenju II izmjena i dopuna

Prostornog plana uređenja Općine Jelsa…..77

Page 2: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 78. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 2.

Članak 2. Odluke o donošenju Prostornog

plana uređenja općine Jelsa („Službeni glasnik

općine Jelsa“ broj: 5/08 i 315.), u daljnjem tekstu:

Odluka, se mijenja i glasi:

„Provedba Prostornog plana Općine Jelsa vrši se

prema ovim odredbama, a svi uvjeti, kojima se

regulira buduće uređivanje prostora u granicama

obuhvata, sadržani su u tekstualnom i grafičkom

dijelu elaborata Prostornog plana, te predstavljaju

cjelinu za tumačenje planskih postavki i rješenja.”

Članak 3.

Članak 3. Odluke se mijenja i glasi:

“(1) Odredbe Prostornog plana neposredno

se primjenjuju:

1. za područja za koja nije utvrđena obveza

izrade prostornih planova detaljnijeg

stupnja razrade (urbanistički plan

uređenja);

2. u izgrađenim te neizgrađenim a uređenim

dijelovima građevinskog područja naselja

na cijelom području obuhvata Prostornog

plana;

3. za rekonstrukciju postojećih građevina;

4. za gradnju prometne, komunalne i druge

infrastrukture unutar i izvan građevinskog

područja osim u područjima za koje je

donesen urbanistički plan uređenja;

5. za šire područje luke otvorene za javni

promet Jelsa i luke Zavala.

(2) Izgrađeni i neizgrađeni (uređeni i

neuređeni) dio građevinskog područja naselja i

izdvojenog građevinskog područja izvan naselja

prikazan je u kartografskom prikazu broj 4.

„Građevinska područja naselja“ u mjerilu 1:5.000.

(3) Granica građevinskog područja naselja,

granica izdvojenih dijelova građevinskog područja

naselja i granica izdvojenog građevinskog područja

izvan naselja je prikazana u grafičkom dijelu

elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj

1.” Korištenje i namjena površina” u mjerilu

1:25000, te u prikazu broj 4. “Građevinska područja

naselja” u mjerilu 1:5.000.

(4) U granicama građevinskog područja, uz

obalu izvan luka, je potrebno osigurati pojas širine

najmanje 21 m od obalne crte unutar kojega pojasa

se osigurava slobodan pristup do mora.”

Članak 4.

Članak 4. Odluke se mijenja i glasi:

“(1) U Prostornom planu se koriste

pojmovi određeni Zakonom o prostornom uređenju

(“Narodne novine”, broj 153/13. i 65/17.); u

daljnjem tekstu: Zakon, Zakonom o gradnji

(“Narodne novine”, broj 153/13. i 20/17.), pojmovi

opisani propisima donesenim na temelju tih zakona

i pojmovi uvriježeni u praksi. Ovim odredbama su

detaljnije opisani slijedeći pojmovi uvriježeni u

praksi, koji nisu opisani Zakonom i drugim

propisima:

Balkon je dio pojedine etaže zgrade, koji

cijelom svojom površinom izlazi izvan obrisa

zgrade i nije natkriven, osim eventualno podnom

pločom balkona na katu iznad,

Dvojna zgrada (poluugrađena) je zgrada

na vlastitoj građevnoj čestici, a kojoj se jedno

bočno pročelje (s temeljima na vlastitoj građevnoj

čestici), nalazi izgrađeno uz bočno pročelje

susjedne dvojne zgrade a uz ostala pročelja nalazi

se otvoreni dio građevne čestice, odnosno uređena

prometna površina,

Etaža je naziv za pojedinu prostornu

razinu zgrade (Podrum - Po, Suteren - S, Prizemlje

- P, Kat i Potkrovlje - Pk),

Gradivi dio građevne čestice je površina

građevne čestice unutar koje se mora smjestiti

izgrađena površina zemljišta pod osnovnom

građevinom (ortogonalne projekcije svih

nadzemnih dijelova građevina), a određena je

općim i posebnim lokacijskim uvjetima u pogledu

najmanjih udaljenosti građevina od granica

građevne čestice. U gradivi dio građevne čestice ne

mora se smjestiti: izgradnja koja predstavlja

uređenje građevne čestice, kao što su nenatkrivene

terase, cisterne i sl., svi niži u svakom svojem dijelu

od 1,0 m iznad konačno zaravnatog i uređenog

terena, te uređene prometne površine i drugi slični

zahvati omogućeni ovim odredbama,

Građevni pravac je zamišljeni pravac

kojim se određuje položaj osnovne građevine na

građevnoj čestici na način da se na njega naslanjaju

najmanje dvije najistaknutije točke pročelja

građevine, a određen je u odnosu na regulacijski

pravac,

Kat je dio građevine čiji se prostor nalazi

između dva stropa iznad prizemlja,

Konačno zaravnan i uređen teren na

građevnoj čestici može se oblikovati na način da

Page 3: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 79.

odstupa najviše 1,0 m u odnosu na prirodni teren

prije gradnje,

Kosi (strmi) teren je teren nagiba većeg od

35%,

Krovna kućica (luminar), je dio krovne

konstrukcije kosog krovišta, koji služi za ugradnju

okomitog prozora za osvjetljenje prostora

potkrovlja I tavana i/ili vrata za ulazak u potkrovlje

i tavan. Luminar ne smije biti viši od sljemena

krova, krovni istaci strehe i zabata mogu biti

najviše 40 cm, a ukupna dužina svih luminara na

jednom pročelju građevine može iznositi najviše

1/3 dužine toga pročelja,

Krovni prozor (smješten u kosini krova)

je dio krovne konstrukcije kosog krovišta unutar

kojeg se mogu ugraditi staklene stijene za

osvjetljenje tavana i potkrovlja,

Lođa je poluotvoreni dio pojedine etaže

zgrade, koji može djelomično izlaziti izvan obrisa

zgrade (do 1/3 svoje širine),

Nadgrađe (N) je dio zgrade koji se nalazi

iznad stropne konstrukcije zgrade najvišeg kata

građevine, a ispod krovne konstrukcije ravnog

krova, najveće svijetle visine 2,5 m, zauzima

najviše 40% površine zadnjeg kata, te mora biti

najmanje 2,0 m odmaknut od ruba zatvorenog dijela

građevine. U nadgrađu se ne može nalazit

samostalna uporabna jedinica nego prostor u

nadgrađu može biti samo funkcionalno vezan za

donju etažu (galerija ili etaža etažnog

stana/prostora). Visina vijenca nadgrađa neće se

računati u visinu građevine ni u katnost građevine,

Osnovna građevina je zgrada namjene koja je jedina

ili pretežita unutar površine određene namjene.

Pretežitost namjene osnovne građevine određuje se

natpolovičnim udjelom određene namjene u

njezinoj ukupnoj građevinskoj bruto površini,

Paviljonski tip građevine, građevina na

većoj građevnoj čestici koja se sastoji od više

odvojenih volumena,

Podrum (Po) je podzemni dio građevine

koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50%

svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren

i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja,

odnosno suterena. Gornja kota slojeva konstrukcije

dijela podruma koji se nalazi van prve nadzemne

etaže poviše podruma mora biti niža ili ista kao

kota „konačno zaravnatog i uređenog terena“, ali ne

viša od kote gotovog poda prve nadzemne etaže

poviše podruma. Podrumom ili suterenom neće se

smatrati razina čija su sva pročelja u potpunosti

odvojena od okolnog terena, bez obzira da li je u

terenu izveden podzid ili je zasjek terena urađen

bez podzidam,

Posebni propis je važeći zakonski ili

podzakonski propis kojim se regulira područje

pojedine djelatnosti iz konteksta odredbi,

Postojeća građevina je postojeća

građevina određena Zakonom ili posebnim

propisom iz područja građenja,

Postojeći građevni pravac je pravac

prema regulacijskom pravcu koji je definiran

postojećim susjednim građevinama u odnosu na

predmetnu građevinsku česticu,

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se

prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno

ispod kosog ili zaobljenog krova. Potkrovlje može

imati nadozid najveće visine 1,2 m,

Prizemlje (P) je nadzemni dio građevine

čiji se prostor nalazi neposredno na površini,

odnosno najviše 1,0 m iznad konačno uređenog i

zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz

pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad

podruma (ako građevina ima podrum, odnosno

ispod poda kata ili krova). Etaža čija se razina

završne plohe poda nalazi više od 1,0 metar iznad

kote uređenog terena smatra se prvim katom, a

nikako ne visokim prizemljem ili sl. Prizemlje se

obično nalazi iznad podruma, ili kao prva

nadzemna razina (u slučaju da nema suterena),

Regulacijski pravac je pravac povučen

granicom koja razgraničuje površinu postojećeg

uličnog koridora/trase (prometne površine) u

izgrađenim dijelovima naselja, odnosno površinu

planiranog uličnog koridora (prometne površine) u

neizgrađenim dijelovima naselja od površina

građevnih čestica. Građevna čestica može imati više

regulacijskih pravaca,

Samostojeća zgrada je zgrada do čijih se

pročelja može prići preko uređenog ili neuređenog

dijela građevne čestice (na kojoj je izgrađena), ili

pak s uređene (prometne) površine,

Suteren (S) je nadzemni dio građevine čiji

se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je

do 50% svoga volumena u konačno uređeni i

zaravnani teren uz pročelje građevine, te da ima

najmanje jedno svoje pročelje izvan terena,

Visina građevine mjeri se od konačno

zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine

na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba

stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha

konstruktivnog nadozida potkrovlja ili ravnog

krova,

Page 4: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 80. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

Zakon je važeći zakonski propis iz

područja prostornog uređenja i građenja,

Zgrada u nizu (ugrađena zgrada) je

zgrada kojoj se dva bočna pročelja nalaze izgrađena

uz bočna pročelja susjednih zgrada, a uz ostala

pročelja nalazi se uređeni ili neuređeni dio građevne

čestice, odnosno uređena prometna površina.

Krajnja zgrada niza kojoj se jedno bočno pročelje

nalazi izgrađeno uz bočno pročelje susjedne zgrade

a ostala pročelja su otvorena smatra se dijelom niza.

(2) U slučaju donošenja propisa koji

obrađuju pojmove iz stavka 1. ovog članka

primjenjuju se doneseni važeći propisi.”

Članak 5.

Članak 5. Odluke se mijenja i glasi:

“U granicama obuhvata Prostornog plana

određena je slijedeća namjena površina:

POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE

NASELJA (izgrađeni, neizgrađeni a uređeni te

neuređeni neizgrađeni dijelovi građevinskog

područja naselja i izdvojeni dijelovi građevinskog

područja naselja):

(A) GRAĐEVINSKO PODRUČJE

NASELJA I IZDVOJENIH DIJELOVA NASELJA

- mješovita, pretežno stambena namjena

- javna i društvena namjena (D); upravna

(D1), socijalna (D2), zdravstvena (D3),

predškolska (D4), školska (D5),

srednjoškolska (D6) i vjerska (D7)

- gospodarska namjena:

- ugostiteljsko-turistička namjena u naselju:

hotel (T1), turističko naselje (T2), kamp

(T3),

- poslovna namjena (K); komunalno-

servisna (K3),

- sportsko-rekreacijska namjena (R); sport

(R1), sportski centar (R2), kupalište -

uređene plaže (R4)

- javne zelene površine (Z1) i zaštitne

zelene površine i prirodne plaže (Z),

- vodene površine - vodotoci, kanali

- površine infrastrukturnih sustava (IS)

(B) IZDVOJENA GRAĐEVINSKA

PODRUČJA IZVAN NASELJA (izgrađeni i

neizgrađeni neuređeni dijelovi građevinskog

područja):

- gospodarska namjena:

- ugostiteljsko turistička: hotel (T1),

turističko naselje (T2), kamp (T3),

- poslovna (K), komunalno-servisna (K3).

- Groblja

(C) OSTALE POVRŠINE

- športsko-rekreacijska namjena - športsko

zabavni centar (R3)

- Poljoprivredno tlo isključivo osnovne

namjene: vrijedno obradivo tlo (P2), ostala

obradiva tla (P3)

- Šuma isključivo osnovne namjene -

zaštitne šume (Š2)

- Ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište,

- Vodene površine – vodotoci, kanali

- Sportsko rekreacijska igrališta na

otvorenom s pratećim zgradama

- Cestovni promet: državne ceste,

županijske ceste, lokalne ceste,

nerazvrstane ceste, tuneli, parkirališta i

garaže

- Pomorski promet: luke otvorene za javni

promet (županijskog i lokalnog značaja),

luke posebne namjene: luke nautičkog

turizma (LN), sidrišta, turistički privezi i

privez za prevoz turista na otok Šćedro

- Zračni promet: helidrom, hidroavionska

pristaništa”

Članak 6.

Članak 6. Odluke se mijenja i glasi:

„(1) Građevinsko područje se sastoji od

građevinskog područja naselja, građevinskog

područja izdvojenog dijela naselja i izdvojenog

građevinskog područja izvan naselja. Građevinska

područja naselja u pravilu se sastoje od više

odvojenih naseljskih cjelina.

(2) Unutar građevinskog područja

smješteni su izgrađeni i neizgrađeni dijelovi

građevinskog područja planirani za daljnji razvoj.

Neuređeni dijelovi neizgrađenog dijela

građevinskog područja određeni su Prostornim

planom i prikazani na kartografskom prikazu broj 4.

Građevinska područja u mjerilu 1:5000. To su

područja na kojima nije izgrađena planirana

osnovna infrastruktura.

(3) Unutar izdvojenih građevinskih

područja izvan naselja smještene su izgrađene i

neizgrađene prostorne cjeline planirane isključivo

za gospodarsku namjenu bez stanovanja:

ugostiteljsko-turistička, poslovna, komunalno-

servisna, sportsko-rekreacijska, te groblja.

(4) Vodeći računa o odredbi članka 43.

stavak 6. Zakona o prostornom uređenju („Narodne

novine“, broj 153/13 i 65/17), ponovo se planiraju

izdvojena građevinska područja izvan naselja koja

su ranije određena ovim Planom u istom obuhvatu i

to za ugostiteljsko turističku namjena:

- Gdinj: Zarače (T2),

- Jelsa: Makarac (T2) i Carkvice (T1).

Page 5: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 81.

(5) Ostala izdvojena građevinska područja,

određena ovim Prostornim planom, predstavljaju ili

novoplanirane zone gospodarske i ugostiteljsko

turističke namjene ili zone opremljene osnovnom

infrastrukturom, odnosno područja za koje je

donesen urbanističkim plan uređenja.

(6) Detaljnije razgraničenje površina prema

planiranim namjenama, određuje se propisanim

urbanističkim planovima uređenja, aktima za

građenje sukladno propisima i ovim Odredbama za

provođenje, a uvažavajući stvarno stanje u prostoru.

(7) Izvan građevinskog područja određeni su

prostori za urbanu sanaciju radi poboljšanja

karaktera izgrađenih područja.

(8) Na građevinskom području uz obalu,

unutar i izvan naselja, u pojasu kopna od 21 m od

obalne crte, mora se osigurati nesmetani pristup

moru.”

Članak 7.

Članak 7. Odluke briše se stavak 1.

U stavku 2., koji postaje stavak 1., brišu se

riječi: „Unutar građevinskog područja“ i umjesto tih

riječi se dodaje: „U obuhvatu Prostornog plana“

Članak 8.

U članku 8. Odluke se mijenja i glasi:

“U izdvojenim građevinskim područjima

izvan naselja ugostiteljsko turističke namjene, u

pojasu od najmanje 100 metara od obalne crte, nije

dopuštena gradnja novih građevina osim građevina

komunalne i prometne infrastrukture koje po svojoj

prirodi zahtjevaju smještaj na obali i podzemne

infrastrukture, pratećih sadržaja ugostiteljsko -

turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi

zahtijevaju smještaj na obali, te se omogućava

uređenje plaža i javnih površina (kabine, sanitarni

uređaj i tuševi, sunčališta i građevina za pružanje

ugostiteljskih usluga).”

Članak 9.

Članak 9. Odluke se mijenja i glasi:

“(1) Zemljište nužno za redovnu uporabu

postojeće građevine za koju nije utvrđena građevna

čestica čini pojas zemljišta oko građevine

minimalne širine 1,0 m.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka

građevna čestica zgrade koja ima više samostalnih

uporabnih cjelina (stanova, poslovnih prostora,

garaža i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska

soba, apartmana i sl.) a koja izgrađena tako da sa

više svojih strana graniči s površinom javne

namjene, određuje se kao zemljište koje je ispod te

zgrade.

(3) Građevna čestica za postojeću

građevinu može se formirati prema zatečenom

stanju. Ukoliko se građevna čestica formira na

način da je građevina na međi prema susjednoj

građevnoj čestici, na tome pročelju ne mogu biti

otvori, osim na pročelju prema površini javne

namjene.

(4) U zemljište za redovnu upotrebu

građevine ne mogu biti uključene javno prometne

površine u funkciji, površine javnog parka ili druge

uređene zelene javne površine.

(5) U zemljište za redovitu uporabu

građevine ne mogu biti uključeni dijelovi susjedne

već formirane građevne čestice ako će tim

cijepanjem susjedna građevinska čestica imati

manju površinu od površine građevne čestice

određene Prostornim planom, odnosno ako je

susjedna građevna čestica izgrađena a cijepanjem

će koeficijent izgrađenosti (kig) i/ili koeficijent

iskoristivosti (kis) biti veći od dopuštenog

Prostornim planom.“

Članak 10.

Članak 10. Odluke se briše.

Članak 11.

Članak 12. Odluke se briše.

Članak 12.

Naslov iznad članka 13. se mijenja i glasi:

„1.2 Površine za razvoj naselja“

Članak 13.

Članak 13. Odluke se mijenja i glasi:

“(1) Prostornim planom utvrđene su

površine građevinskih područja naselja: Gdinj,

Gromin Dolac, Humac, Ivan Dolac, Jelsa, Pitve,

Poljica, Svirče, Vrboska, Vrsnik, Zastražišće,

Zavala. Građevinska područja naselja u pravilu se

sastoje od više odvojenih naseljskih cjelina.

(2) Tablica 1. Površina građevinskog

područja naselja

Page 6: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 82. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

NASELJE

Površina (ha)

Ukupno

naselja Izdvojeni dio

naselja

1. Gdinj 29,25

2. Gromin Dolac 2,40

3. Humac 2,00

4. Ivan Dolac 20,13

5. Jelsa 156,34

Prapatna 3,35

6. Pitve 13,12

7. Poljica 21,77

8. Svirče 19,16

9. Vrboska 63,47

Nova Poštica 2,07

10. Vrisnik 23,07

11. Zastražišće 34,03

Vela Stiniva 2,32

12. Zavala 34,81

Članak 14.

Članak 14. Odluke se mijenja i glasi:

„Prostornim planom utvrđene su površine

građevinskih područja izvan naselja:

a) ugostiteljsko-turističke namjene,

b) gospodarske (poslovne) i gospodarske

(komunalno-servisne, skladišne, obrtničke,

trgovačke i slične) namjene,

c) sportsko rekreacijske namjene,

d) groblja izvan naselja.”

Članak 15.

Članak 15. Odluke se mijenja i glasi:

„(1) Prostornim planom razgraničene su

poljoprivredne i šumske površine.

(2) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne

namjene dijeli se na:

- vrijedno obradivo tlo što obuhvaća

komplekse vinograda, voćnjaka I drugih

nasada,

- ostala obradiva tla čine neobrađeni

pašnjaci, livade i oranice lošije kakvoće

tla.

(3) Šumske površine razgraničene su na šume

isključivo osnovne namjene - zaštitne šume i

šumsko zemljište.”

Članak 16.

Članak 16. Odluke se mijenja i glasi:

„Vodne površine se dijele na:

- more

- vodotoke i kanale”

Članak 17.

U članku 17. Odluke na kraju stavka 3.

briše se riječ: „privezišta“ i umjesto te riječi dodaje

riječ: „sidrišta.”

Članak 18.

U članku 18. Odluke mijenja se stavak 1. i

glasi:

„(1) Morske površine namijenjene turizmu

su dijelovi akvatorija uz obalu koji su određeni za

ugostiteljsko-turističku namjenu a morske površine

namijenjene rekreaciji su dijelovi akvatorija uz

kupališni obalni pojas i područja određena

pogodnim za sportove i rekreaciju na moru.”

Stavak 3. se briše

U stavku 4. koji postaje stavak 3. mijenja

se prva alineja i glasi:

„- uređene plaže - kupališta,”

U stavku 5. koji postaje stavak 4. briše se

riječ: „morska“ a iza riječi: „i sadržajno (tuševi,

kabine, sanitarni uređaji,” dodaju se riječi: “manji

ugostiteljski sadržaji” te se na kraju stavka dodaje

rečenica koja glasi: “Dopušta se nadohrana plaža

šljunkom, uređenje plaža te gradnja dužobalne

šetnice.”

Stavak 6. se briše.

Page 7: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 83.

Stavak 7. koji postaje stavak 5. mijenja se i

glasi:

„Prirodna plaža je obalni pojas unutar ili izvan

granica građevinskih područja i izvan luka, koji je

pristupačan svima, s morske i/ili kopnene strane,

komunalno neopremljen, potpuno očuvanog

prirodnog zatečenog obilježja.”

Članak 19.

U članku 19. Odluke dodaje se novi stavak

2. i glasi:

“(2) Postojeće i planirane prometnice te trase i

sadržaji komunalne infrastrukture prikazane su

linijski ili kao površine na kartografskim prikazima

broj 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu

1:25000, broj 2. Infrastrukturni objekti i mreže

1:25000, broj 4. Građevinska područja u mjerilu

1:5000.”

Dodaje se novi stavak 3. i glasi:

„(3) Trase i površine prometnica i

komunalne infrastrukture određene su ovim planom

načelno i utvrđivat će se propisanim urbanističkim

planovima uređenja i/ili odgovarajućim aktom za

građenje vodeći računa o stanju na terenu i

lokalnim uvjetima. Omogućava se gradnja i drugih

prometnica unutra građevinskog područja i izvan

građevinskog područja.”

Članak 20.

Članak 21. Odluke se mijenja i glasi:

„Na području obuhvata Prostornog plana nalaze se

građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i to:

1. prometne građevine - državna cesta D-116

Hvar - Stari Grad - Sućuraj, duljine oko

83,9 km,

2. elektronička komunikacijska infrastruktura

i povezana oprema:

- Komunikacijska infrastruktura na

samostojećim antenskim stupovima

- Sustav motrenja, javljanja i uzbunjivanja.

3. građevine za korištenje voda – dio

vodoopskrbnog sustava Omiš – Brač –

Hvar – Vis – Šolta, podsustav Hvar”

Članak 21.

Članak 22. Odluke se mijenja i glasi:

„Na području obuhvata Prostornog plana nalaze se

građevine od važnosti za Županiju i to:

1. županijske ceste:

- Ž6205; Vrboska - D116 duljine oko 3,7

km i

- Ž6206; Vrboska (D116) - Vrbanj – Svirče

(L67190) duljine oko 2,0 km,

2. lokalne ceste:

- L67190; Sv Nedija – Pitve – Vrisnik –

Svirče (Ž6206) ukupne duljine oko 15,2

km

- L67192; Ž6205 – Vrboska duljine oko 0,9

km

- L 67193; Svirče (Ž6206) – Jelsa , duljine

oko 3,4 km

- L67194; Pitve (L67190) – D116, duljine

oko 1,8 km

- L67195; L67190 - Zavala, duljine oko 1,2

km

- L67196; Pokrvenik – D116, duljine oko

5,8 km

- L67234; D116 – kamp Grebišće – D116,

duljine oko 6,2 km

3. pomorske građevine:

- luka otvorena za javni promet - luka Jelsa

(županijski značaj)

- luka otvorena za javni promet - luka

Vrboska i Zavala (lokalni značaj)

- luke nautičkog turizma u Jelsi (u

istraživanju) i Vrboskoj

- iskrcajna mjesta za prihvat ribe: Jelsa

(operativna obala uz pristan za turističke

brodove), Vrboska, Vela Stiniva i Zavala

- građevina namijenjena za privez plovila

koja prevoze turiste na otok Šćedro

4. građevine zračnog prometa: helidrom

interventni Jelsa

5. energetske građevine: DV/KB 110 kV

Stari Grad – Blato, KS Medvid Bad

6. građevine za korištenje voda – izvorište

Jelsa – Libora, izvorište Jelsa - Vir

7. regulacijske i zaštitne građevine –

regulacijske i zaštitne vodne građevine na

lokalnim vodama (stalni vodotoci, bujice),

građevine za obranu od poplava na

lokalnim vodama i građevine za zaštitu od

erozije i bujica koje poboljšavaju postojeći

režim voda područja županije (ustave,

brane, stepenice, pregrade, kinete, zidovi i

dr.)”

Članak 22.

Članak 23. Odluke se mijenja i glasi:

“Građevinska područja naselja, Gdinj, Gromin

Dolac, Humac, Ivan Dolac, Jelsa, Pitve, Poljica,

Svirče, Vrboska, Vrsnik, Zastražišće, Zavala,

namijenjena su izgradnji u funkciji stanovanja,

gospodarskog razvoja (ugostiteljsko – turistička i

druge gospodarske (poslovne) namjene: vinarije,

uljare, destilerije i dr.), sporta i rekreacije, javnih i

društvenih sadržaja, površinama infrastrukturnih

sustava, te javnim zelenim i zaštitnim zelenim

površinama.”

Page 8: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 84. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

Članak 23.

Članak 24. Odluke se briše

Članak 24.

Članak 25. Odluke se mijenja i glasi:

“Građevinska područja naselja Prostornim

planom razgraničena su na:

1. a - površine mješovite (prevladavajuće)

namjene u kojima prevladava stambena

izgradnja (primarna namjena), te sadržaji

naselja koji prate stanovanje (sekundarna

namjena)

2. b - isključive namjene tj. zone u kojima je

korištenje prostora podređeno jednoj

(osnovnoj) funkciji a čine ih:

- javna i društvena namjena (D); upravna

(D1), socijalna (D2), zdravstvena (D3),

predškolska (D4), školska (D5),

srednjoškolska (D6) i vjerska (D7)

- gospodarska namjena:

- ugostiteljsko-turistička namjena u naselju:

hotel (T1), turističko naselje (T2), kamp

(T3),

- poslovna namjena (K); komunalno-

servisna (K3),

- sportsko-rekreacijska namjena (R); sport

(R1), sportski centar (R2), kupalište -

uređene plaže (R4)

- javne zelene površine (Z1) i zaštitne

zelene površine i prirodne plaže (Z),

- vodene površine - vodotoci, kanali

- površine infrastrukturnih sustava (IS)”

Članak 25.

Članak 26. Odluke se briše i članak 27.

Odluke se briše

Članak 26.

Članak 28. Odluke se mijenja i glasi:

„(1) Unutar građevinskog područja naselja

mješovite namjene, omogućava se gradnja

slijedećih pratećih sadržaja naselja:

1. prodavaonice robe dnevne potrošnje i

druge trgovine, tržnice,

2. predškolske ustanove i škole,

3. ustanove zdravstvene zaštite i socijalne

skrbi,

4. društvene organizacije i sadržaje kulture,

5. crkve I vjerske zajednice,

6. pošte, banke i sl.,

7. obrt i usluge domaćinstvima, osobne

usluge,

8. vinarije, uljare, destilerije, sušionice i sl.,

9. hotele i hostele, restorani i barovi,

10. druge namjene koje dopunjuju stanovanje,

ali ga ne ometaju (usluge, poslovni

prostori, uredi i sl.),

11. prometnice, komunalna i druga

infrastruktura, parkirališta, garaže i suhe

marine,

12. parkove, javne i zaštitne zelene površine i

dječja igrališta,

13. drugi sadržaji potrebni za funkcioniranje

naselja.

(2) Unutar građevinskog područja naselja ne

mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta,

servisi odnosno sadržaji koji bukom, mirisom i

prometnim intenzitetom ometaju osnovnu namjenu

i stanovanje. Postojeći takvi sadržaji mogu se

zadržati bez mogućnosti širenja i uz obvezu

smanjenja nepovoljnog utjecaja na okoliš.”

Članak 27.

Članak 29. Odluke se briše

Članak 28.

Članak 30. Odluke se mijenja i glasi:

„(1) Unutar građevinskog područja naselja

Jelsa i Vrboska prizemlja ili sutereni građevina,

koje čine kopnenu fasadu luke, u pravilu se grade i

rekonstruiraju u javnoj, društvenoj ili poslovnoj

namjeni koja je kompatibilna s namjenom luke i

njene rive kao tradicionalnog poslovnog i urbanog

središta naselja. Unutar zaštićenih cjelina svi

zahvati u prostoru provede se u skladu s posebnim

uvjetima nadležnog javnopravnog tijela za zaštitu

spomenika kulture i uz poštivanje uvjeta iz

poglavlja 6.1. „Mjere zaštite kulturno povijesnih

cjelina i građevina“.

(2) Za zaštićeno područje potrebno je

izraditi konzervatorsku podlogu.”

Članak 29.

Članak 31. Odluke se mijenja i glasi:

„Unutar građevinskog područja naselja

Humac svi zahvati provode se u skladu s posebnim

uvjetima nadležnog javnopravnog tijela za zaštitu

spomenika kulture kulture i uz poštivanje uvjeta iz

poglavlja 6.1. „Mjere zaštite kulturno povijesnih

cjelina i građevina“.

Članak 30.

Članak 32. Odluke se briše.

Page 9: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 85.

Članak 31.

Članak 34. Odluke se mijenja i glasi:

„(1) Na područjima planiranim isključivo

za javne zelene površine (Z1) i zaštitne zelene

površine (Z) nije moguća izgradnja stambenog ili

poslovno-smještajnog prostora u bilo kojoj funkciji.

(2) Zelene površine iz prethodnog stavka

čine gradski parkovi, vrtovi i pejzažne površine te

prirodne plaže u kojima se čuvaju karakteristike

prirodne vegetacije i obale u prirodnom izgledu I na

tim površinama je moguće je uređenje putova i

staza, dječjih igrališta i gradnja potrebne

infrastrukture i drugih sadržaja u skladu s ovim

Odredbama za provođenje.”

Članak 32.

Iza članka 34. Odluke dodaje se novi

članak 34.a i glasi:

“(1) Športsko-rekreacijska namjena sadrži

površine za šport i rekreaciju. Ovisno o vrsti športa

i rekreacije, površine se dijele na one na kojima je

moguća uglavnom uređenje otvorenih sportskih

terena - sport (R1), sportski centar u naselju Jelsa

(R2) i kupalište - uređene plaže (R4).

(2) Na površinama športsko - rekreacijske

namjene (R1) mogu se graditi otvorenI sportski

tereni i igrališta. Moguća je gradnja prizemnih

građevina što upotpunjuju i služe osnovnoj

djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski

sadržaji). Prilikom gradnje sportskih sadržaja

potrebno je u najvećoj mjeri očuvati zelene

površine.

(3) Na površini sportskog centra (R2)

mogu se uređivati otvorena igrališta, graditi

športske dvorane i druge zatvorene i otvorene

športske građevine, s gledalištem ili bez gledališta

te prateći prostori. Moguća je gradnja prizemnih

građevina što upotpunjuju i služe osnovnoj

djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski

sadržaji), a ukupna građevinska (bruto) površina

mora biti prilagođena stvarnim kapacitetima

odnosno potrebama športsko-rekreacijskih sadržaja.

(4) Površine kupališta - uređene plaže (R4)

su uređene plaže odnosno otvorene površine unutar

obalnog pojasa namijenjene sunčanju i kupanju,

pristupačne svima s morske i kopnene strane. Te

zone mogu se opremati tuševima, platoima,

sunčalištima, prilazima moru za osobe sa

smanjenom pokretljivošću, dječjim igralištima i

pratećim građevinama. Prateće građevine

namijenjene su za ugostiteljstvo, svlačionice,

smještaj plažnih rekvizita I moraju se graditi kao

prizemnice u skladu s ovim odredbama. Na

području uređenih plaža nije dopušteno ograđivanje

kopnenog dijela, prekidanje dužobalne javne

šetnice, kao i onemogućavanje pristupa moru.

Obvezna je zaštita akvatorija plaže (postavljanje

plutača).”

Članak 33.

Članak 35. se briše.

Članak 34.

U članku 36. Odluke u stavku 2. briše se

riječ: “drugačije” umjesto te riječi dodaje se riječ:

“isključive”.

Članak 35.

Iza članka 36. Odluke dodaje se novi

naslov i glasi: “2.2.1 Uvjeti za gradnju

stambenih i stambeno-poslovnih građevina”.

Članak 36.

Iza članka 36. Odluke dodaje se novi

članak 36.a i glasi:

“(1) Stambenim građevinama smatraju se

obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne

građevine. Građevine mogu biti slobodno stojeće,

poluugrađene, ili ugrađene.

(2) Obiteljska kuća je građevina koja može

imati najviše 4 stambene jedinice a višestambene

građevine mogu imati najviše 8 stambenih jedinica,

osim stambenih, odnosno stambeno poslovnih

zgrada iz programa POS-a koje mogu imati više od

8 stambenih jedinica.

(3) Stambene građevine mogu sadržavati

poslovni prostor i/ili turističke apartmane i to

najmanje 30% i najviše do 50% građevinske bruto

površine građevine.

(4) Poslovnim sadržajima, koje se mogu

graditi u dijelu stambeno poslovne građevine

smatraju se sadržaji namijenjeni za tihe i čiste

djelatnosti (trgovačke, uslužne, administrativne,

ugostiteljsko-turističke, uredi, banke, osiguranje i

sl.), ukoliko za to postoje tehnički uvjeti.

(5) U svrhu poticanja socijalne i druge

poticajne stambene izgradnje na građevnim

česticama u okviru građevinskih područja naselja

dopuštena je gradnja višestambenih građevina iz

programa POS-a u okviru kojih se mogu osigurati i

prostori društvene namjene i poslovni prostori

komunalnih općinskih tvrtki, a sve isključivo

temeljem odgovarajućih programa Općine Jelsa. U

Page 10: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 86. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

slučaju gradnje obiteljskih kuća iz programa POS-a

primjenjuju se uvjeti za obiteljske kuće.”

Članak 37.

Iza novog članka 36.a Odluke dodaje se

novi članak 36.b i glasi:

„(1) Građevna čestica se formira unutar

građevinskog područja za svaku građevinu, a mora

imati površinu i oblik koji omogućava njeno

racionalno korištenje, te gradnju sukladno ovim

odredbama.

(2) Građevna čestica za gradnju nove

stambene ili druge građevine, osim plažnih

građevina na pomorskom dobru, unutar

građevinskog područja naselja uz more može se

formirati na udaljenosti od granice pomorskog

dobra tako da se osigura slobodan pristup moru u

skladu s člankom 3. stavak 2. ovih Odredbi.

Građevina se može postaviti na udaljenosti od H/2

(H = visina građevine) od međe prema moru ili

vodi ali ne manje od 3,0 m.

(3) Na jednoj građevnoj čestici unutar

građevinskog područja naselja mogu se, pored

osnovne građevine, graditi i pomoćne građevine

koje čine funkcionalnu cjelinu s osnovnom

građevinom (spremišta i garaže, nadstrešnice ljetne

kuhinje, sjenice, bazeni).”

Članak 38.

Iza novog članka 36.b Odluke dodaje se

novi članak 36.c i glasi:

„(1) Najmanja površina građevne čestice

prema načinu gradnje iznosi:

1. kod slobodno stojećih građevina 500 m2,

2. kod poluugrađenih građevina 300 m2,

3. kod ugrađenih građevina 250 m2,

4. kod paviljonskog tipa građevine 900 m2.

(2) Iznimno unutar zaštićenih područja, u zoni

B zaštite spomenika kulture, mogu se odrediti i

manje površine građevnih čestica, a sve prema

uvjetima nadležnog javnopravnog tijela zaštite

spomenika kulture i uz poštivanje uvjeta iz

poglavlja 6.1. „Mjere zaštite kulturno povijesnih

cjelina i građevina“.

(3) Iznimno, za područje za koje je propisana

obveza donošenja urbanističkih planova uređenja

Libora minimalna površina građevne čestice iznosi

1000 m2. Za područje Burkovo u Jelsi (oznaka B,

posebno označeno područje na kartografskom

prikazu broj 4. Građevinska područja u mjerilu

1:5000) najmanja površina građevne čestice za

gradnju nove građevine iznosi 1000 m2.

(4) Iznimno, za gradnju višestambenih

građevina iz programa POS minimalna površina

građevne čestice iznosi 800 m2.

(5) Iznimno, za gradnju novih građevina unutar

izgrađenog dijela građevinskog područja, na

česticama zemljišta koje imaju manju površinu od

površine određene u stavku 1. ovog članka, a iste

nije moguće povećati radi postojeće okolne

izgrađenosti (interpolacija), formirane građevne

čestice javne prometne površine i sl. dopušta se i do

25% manja površina građevne čestice i uz obveznu

prethodnu suglasnost nadležnog tijela Općine

Jelsa.”

Članak 39.

Iza novog članka 36.c Odluke dodaje se

novi članak 36.d i glasi:

„(1) Izgrađenost građevne čestice, odnosno

najveći nadzemni koeficijent izgrađenosti građevne

čestice iznosi:

1. kod slobodno stojećih građevina kigN=0,3

2. kod poluugrađenih građevina kigN=0,4

3. kod ugrađenih građevina kigN=0,5

4. kod paviljonskog tipa građevine kigN=0,3

5. kod građevina iz programa POS-a za

građevine isključivo stambene namjene

kigN=0,35, a ako se u građevini nalaze i

sadržaji društvene namjene kigN=0,5.

(2) Iznimno, za neizgrađeno građevinsko

područje naselja na predjelu Burkovo u Jelsi iz

stavka 3. prethodnog članka, najveća nadzemna

izgrađenost građevne čestice iznosi kigN=0,25,

najmanja površina građevne čestice iznosi P=1000

m2 a najveća visina građevine iznosi V=6,5 m. Za

neizgrađeno građevinsko područje naselja na

predjelu Burkovo udaljenost zgrade od susjedne

međe iznosi 4,0 m a od prometne površine 5,0 m.

Na građevnoj čestici mora se osigurati odgovarajući

broj parkirališnih/garažnih mjesta prema tablici iz

članka 67.c stavak 2. ovih Odredbi.

(3) U slučaju kaskadne gradnje kod strmijih

terena najveći koeficijenti izgrađenosti građevne

čestice iznosi kig=0,5, ali u tom slučaju visina

građevine mjerena u svakoj točki uređenog ili

prirodnog terena uz pročelje građevine ne smije

preći 7,0 m. Strmiji (kosi) tereni su tereni nagiba

preko 35%.

(4) Najveći nadzemni koeficijent iskoristivosti

građevne čestice iznosi:

1. kod slobodnostojećih građevina kisN=1,0

2. kod poluugrađenih i ugrađenih građevina

kisN=1,2

3. kod građevina iz programa POS-a

(društveno poticajna stanogradnja

Page 11: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 87.

određena posebnim propisom) isključivo

stambene namjene iznosi kisN=1,2, a

ukoliko se u zgradi nalaze I društveni I

poslovni sadržaji najveći koeficijent

iskoristivosti građevne čestice iznosi

kisN=1,7, dok je kis podzemni 0,7.

(5) Najveći koeficijent iskoristivosti

podzemnih etaža je kisP= 0,7.

(6) Unutar zaštićenih područja, u zoni B zaštite

spomenika kulture, mogu se odrediti i drugačiji

koeficijenti izgrađenosti i koeficijenti iskoristivosti

građevne čestice, a sve prema uvjetima nadležnog

javnopravnog tijela zaštite spomenika kulture i uz

poštivanje uvjeta iz poglavlja 6.1. „Mjere zaštite

kulturno povijesnih cjelina i građevina“.

Članak 40.

Iza novog članka 36.d Odluke dodaje se

novi članak 36.e i glasi:

„(1) Građevina smije imati podrum (Po),

suteren (S), prizemlje (P), katove (K) i potkrovlje

(Pk) u okvirima najveće dopuštene visine

građevine.

(2) Najveća visine građevina iz članka 36.a

ovih Odredbi unutar građevinskog područja naselja

iznosi:

1) podrum (Po), suteren (S) ili

prizemlje (P) i 2 kata, najveća

dopuštena visina građevine je 9,0

m od konačno zaravnatog i

uređenog terena

2) iznimno, za paviljonski tip

gradnje: podrum (Po), suteren (S)

ili prizemlje (P) i još jedna etaža,

najveća dopuštena visina

građevine je 7,5 m mjereno od

konačno zaravnatog i uređenog

terena uz pročelje građevine na

njegovu najnižem dijelu do

gornjeg ruba stropne konstrukcije

najvišeg kata, odnosno do vrha

nadozida potkrovlja. Za ovaj tip

gradnje odredbe za određivanje

visine primjenjuju se za svaki

paviljon posebno.

3) iznimno za građevine iz programa

POS-a (društveno poticajna

stanogradnja određena posebnim

propisom) i to za građevine u

kojima se nalaze i sadržaji

društvene I poslovne namjene,

koji se u pravilu smještaju u prvu

nadzemnu etažu, visina građevine

obuhvaća podrum (Po), suteren

(S) ili prizemlje (P) i 3 kata,

odnosno najviše 12,0 m.

(3) Najveća visine građevina iz članka 36.a

ovih Odredbi unutar izdvojenog dijela

građevinskog područja naselja i za neizgrađene

dijelove Vitarnje iznosi: podrum (Po) ili suteren

(S) i još dvije etaže, odnosno najviše 7,5 m

mjereno od konačno zaravnatog i uređenog terena

uz pročelje građevine na njegovu najnižem dijelu

do gornjeg ruba stropne konstrukcije najvišeg kata,

odnosno do vrha nadozida potkrovlja.

(4) Na posebno označenom dijelu

građevinskog područja naselja Vrboska (oznaka A,

posebno označeno na kartografskom prikazu broj

4. Građevinska područja) najveća visine građevina

iz članka 36.a ovih Odredbi iznosi: podrum (Po) ili

suteren (S) i još dvije etaže, odnosno najviše 7,5 m

mjereno od konačno zaravnatog i uređenog terena

uz pročelje građevine na njegovu najnižem dijelu

do gornjeg ruba stropne konstrukcije najvišeg kata,

odnosno do vrha nadozida potkrovlja.

(5) Najveća visine građevina iz članka 36.a

ovih Odredbi unutar neizgrađenog građevinskog

područja naselja Jelsa, uvala Mina i to u pojasu 100

m od obalne crte, iznosi 6,5 m mjereno od konačno

zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine

na njegovu najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne

konstrukcije najvišeg kata, odnosno do vrha

nadozida potkrovlja.

(6) Za neizgrađeno građevinsko područje

Burkovo u Jelsi (oznaka B, posebno označeno na

kartografskom prikazu broj 4. Građevinska

područja) i za područje Libora (za koje je obvezno

donošenje Urbanističkog plana uređenja) najveća

visina novih građevina iznosi podrum Po (ili

suteren S) i još dvije nadzemne etaže, odnosno

najviše 6,5 m mjereno od konačno zaravnatog i

uređenog terena uz pročelje građevine na njegovu

najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne

konstrukcije najvišeg kata, odnosno do vrha

nadozida potkrovlja.

(7) Unutar zaštićenih područja može se

odrediti drugačija maksimalna visina građevine

prema uvjetima nadležnog javnopravnog tijela

zaštite spomenika kulture i uz poštivanje uvjeta iz

poglavlja 6.1. „Mjere zaštite kulturno povijesnih

cjelina i građevina“.

(8) Ukoliko građevina ima prizemlje ne

može imati suteren.”

Članak 41.

Iza novog članka 36.e Odluke dodaje se

novi članak 36.f i glasi:

Page 12: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 88. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

“(1) Unutar izgrađenog građevinskog

područja građevinska linija mora biti udaljena od

regulacijske linije najmanje 5,0 m, a površina

unutar koje se može razviti nadzemni tlocrt osnovne

građevine određena je građevinskom linijom i

linijama koje su od susjednih međa udaljena

najmanje 4,0 m, time da se objekt može postaviti

bliže od 4,0 m od susjedne međe, pri čemu

udaljenost glavne građevine od takvih susjednih

građevina ne može biti manja od 8,0 m, a mora biti

i veća ako je tako određeno posebnim propisima.

(2) U izgrađenom dijelu naselja u slučaju

interpolacije građevine između postojećih

građevina koje su smještene na međi, građevni

pravac može biti na liniji regulacijskog pravca,

odnosno u pravcu susjednih građevina.

(3) Kod poluugrađenih građevina (dvojne

građevine), objekt se s jednom stranom prislanja uz

susjednu građevinu. Odvodnju kišnice treba riješiti

svaka poluugrađena građevina na svojoj građevnoj

čestici. U slučaju kad se objekt naslanja na susjednu

među potrebno je pribaviti očitovanje vlasnika

susjedne građevne čestice koje treba sadržavati

pristanak da se predmetni objekti na obje građevne

čestice izgrađuju kao poluugrađene građevine.

Očitovanje vlasnika nije potrebno pribaviti kada je

susjedni objekti već izgrađeni na međi i zajedno sa

novim objektom čini poluugrađenu (dvojnu)

građevinu. Obe građevine trebaju imati temelje

unutar vlastite građevne čestice.

(4) Odredba iz prethodnog stavka na

odgovarajući način se primjenjuje kod ugrađenih

građevina (niz).

(5) Terase, otvorena stubišta, balkoni, lođe,

istaci i sl. ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj

od 3,0 m od susjedne građevne čestice.“

Članak 42.

Iza novog članka 36.f Odluke dodaje se novi

članak 36.g i glasi:

“(1) Interpolacija je gradnja na građevnoj čestici

koja je sa svih strana okružena izgrađenim

građevnim česticama ili javno prometnom

površinom. Gradnja je moguće prema slijedećim

uvjetima:

- najmanja udaljenost interpolirane građevine od

susjednih građevina iznosi 4,0 m,

- najmanja udaljenost interpolirane građevine od

susjedne međe je 2,0 m, osim ako se ne radi o

poluugrađenim (dvojnim) građevinama ili

ugrađenim građevinama (u nizu) kada se građevina

može postaviti bočno na jednoj ili dvije međe,

odnosno prisloniti bočno zabatom na susjednu

izgrađenu građevinu.

(2) U zaštićenim urbanim i ruralnim

cjelinama građevine moraju tipološki biti usklađene

s karakterom gradnje u cjelini i pojedinom

oblikovnom obilježju cjeline a sve prema uvjetima

nadležnog javnopravnog tijela zaštite spomenika

kulture i uz poštivanje uvjeta iz poglavlja 6.1.

„Mjere zaštite kulturno povijesnih cjelina i

građevina“. U zoni A zaštićenih cjelina nisu

dopuštene interpolacije.”

Članak 43.

Iza članka 36.g Odluke dodaje se novi

članak 36.h i glasi:

“Urbanističkim planom uređenja mogu se

propisati stroži urbanističko-tehnički uvjeti u

pogledu površine građevne čestice, izgrađenosti I

iskoristivosti građevne čestice, najveće dopuštene

visine u metrima i broju etaža građevine te drugi

uvjeti propisani za gradnju, rekonstrukciju i

uređenje površina.”

Članak 44.

Iza novog članka 36.h dodaje se podnaslov

i glasi: “Gradnja u konsolidiranim dijelovima

naselja”

Članak 45.

Iza novog članka 36.h Odluke dodaje se

novi članak 36.i koji glasi:

“(1) U konsolidiranim dijelovima naselja

dopušta se izgradnja na slobodnim prostorima, radi

popunjavanja postojećih ulica ili blokova

građevina, na način da su novi objekti po

gabaritima i izgledu usklađeni u oblike i veličinu

postojećih građevina, s time da se ne primjenjuju

pravila o veličini i obliku građevne čestice, o

najvećoj i najmanjoj dopuštenoj izgrađenosti, visini

i broju etaža i izgradnji ograda i pomoćnih

građevina.

(2) Udaljenost glavne građevine od

susjedne međe mora biti najmanje 2,0 m, a od

susjednog takvog objekta najmanje 4,0 m Objekt se

može graditi ili dograditi i uz susjednu među,

odnosno prisloniti, uz suglasnost susjeda, a može se

graditi i na samoj liniji trotoara, odnosno na

regulacijskoj liniji ulice, ako to nije protivno

posebnim sigurnosnim propisima. Ako je susjedni

objekt već izgrađen na međi, novi objekt se također

može graditi na toj međi bez suglasnosti susjeda čiji

je objekt na međi.

(3) U zaštićenim urbanim i ruralnim

cjelinama građevine moraju biti tipološki usklađene

s karakterom gradnje u cjelini (pojedinom

Page 13: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 89.

oblikovnom području cjeline) a sve prema uvjetima

nadležnog javnopravnog tijela zaštite spomenika

kulture i uz poštivanje uvjeta iz poglavlja 6.1.

„Mjere zaštite kulturno povijesnih cjelina i

građevina“.

(4) Granice konsolidiranih dijelova naselja

ucrtane su na kartografskom prikazu broj 4.

“Građevinska područja naselja” u mjerilu 1:5000.”

Članak 46.

Iza novog članka 36.i Odluke dodaje se

podnaslov i glasi: “2.2.2. Uvjeti za arhitektonsko

oblikovanje stambenih i stambeno-poslovnih

građevina”.

Članak 47.

Iza novog članka 36.i Odluke dodaje se

novi članak 36.j koji glasi:

“(1) U zaštićenim urbanim i ruralnim

cjelinama oblikovanje građevina mora biti

usklađeno s uvjetima nadležnog javnopravnog tijela

zaštite spomenika kulture i uz poštivanje uvjeta iz

poglavlja 6.1. „Mjere zaštite kulturno povijesnih

cjelina i građevina“.

(2) Kod kaskadne gradnje preklapanje

etaže ne može biti veće od 1/3 površine tlocrta

donje etaže koja se preklapa.”

Članak 48.

Iza novog članka 36.j Odluke dodaje se

podnaslov i glasi: “Pristup na prometnu površinu”.

Članak 49.

Iza novog članka 36.j Odluke dodaje se

novi članak 36.k i glasi:

“(1) Svaka građevna čestica mora imati

pristup na prometnu površinu. Širina prometne

površine iznosi najmanje 3,0 m. Izuzetno, ukoliko

se zbog lokalnih uvjeta ne može omogućiti kolni

pristup građevnoj čestici, obavezno je uređenje

pješačkog pristupa minimalne širine 1,5 m ili

korištenje prava služnosti preko susjednih čestica

zemljišta. Pristup na građevni česticu mora

omogućiti pražnjenje sabirne jame, ukoliko nema

izgrađenog javnog sustava odvodnje otpadnih voda.

(2) Prometna površina je površina javne

namjene ili površina u vlasništvu vlasnika

građevnih čestica.

(3) Iznimno, ukoliko se radi o gradnji

unutar konsolidirane gradnje u građevinskim

područjima naselja, u zonama A i B zaštite,

prihvaćaju se širine postojećih kolnih, odnosno

pješačkih prometnih površina za pristup građevnim

česticama.“

Članak 50.

Iza novog članka 36.k Odluke dodaje se

podnaslov i glasi: “2.2.3 Uvjeti za uređenje

građevne čestice gradnju ograda, pomoćnih

građevina i nadstrešnica”.

Članak 51.

Iza novog članka 36.k Odluke dodaje se

novi članak 36.l koji glasi:

“(1) Uređenje građevne čestice treba

izvršiti na način da se prirodni teren izmjeni za

najviše 1,0 m visine.

(2) Na građevnoj čestici je potrebno

osigurati najmanje 20% vodopropusne zelene

površine.

(3) Ograde građevne čestice može biti

visoka do najviše 1,2 m s ulične strane odnosno 2,0

m prema drugim susjednim česticama. U

konsolidiranim dijelovima naselja dopušta visina se

ulične ograde do 2,0 m. Ako ograda pridržava teren

građevne čestice prema susjednom, višem,

zemljištu može biti viša od visine propisane ovim

stavkom.

(4) Ograda prema prometnici koja nema

nogostup mora se postaviti na udaljenosti od

najmanje 1,5 m od ruba prometnice.”

Članak 52.

Iza novog članka 36.l Odluke dodaje se

novi članak 36.m koji glasi:

“(1) Pomoćne građevine mogu se graditi

na građevnoj čestici uz osnovnu građevinu

(stambene ili druge namjene) ili kao samostojeće

građevine te služe u svrhu korištenja osnovne

građevine.

(2) Pomoćne građevine - garaže, spremišta,

ljetne kuhinje, radne prostorije, bazeni, sunčališta,

manje građevine gospodarsko-obrtničke namjene i

sl., grade se u okviru najveće dopuštene

izgrađenosti građevne čestice. Gradnja otvorenih

bazena u zaštićenim cjelinama nije dopuštena.

(3) Potpuno ukopani bazeni neće se

obračunavati u izgrađenost i iskoristivost građevne

čestice.

Page 14: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 90. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

(4) Pomoćne građevine mogu se u cijelosti

ili djelomično ukopati. Ukoliko su pomoćne

građevine u cijelosti ukopane i odvojene od glavne

zgrade njihova površina neće se obračunavati ni u

nadzemnom koeficijentu iskorištenosti ni u

nadzemnom koeficijentu izgrađenosti građevne

čestice.

(5) Ukoliko su pomoćne građevine

prislonjene uz osnovnu građevinu, mogu imati i

ravno krovište s funkcijom prohodne terase, ali u

tom slučaju pomoćna građevina ne smije biti

položena bliže od 4 metra od susjedne međe, osim

ako ovlaštenik susjednog zemljišta za takvo

približavanje međi ne dade suglasnost.

(6) Pomoćna građevina, osim u slučaju iz

prethodna stavka, može se graditi i bliže od 4 m od

granice susjedne parcele, i tako da se prisloni uz

među susjeda, ali u tom slučaju ne smije imati

otvore prema susjedu.

(7) Kod kosih terena kad je visinska

razlika između kote prometnice i pretežne površine

konačno uređenog terena građevne čestice veća od

3,0 m, garaža se može izvesti i na manjoj

odaljenosti od regulacijske linije prema prometnici,

ali ne manjoj od 2,0 m od ruba kolnika prometnice

prema građevnoj čestici. Širina garaže u tom

slučaju može biti najviše 6,0 m.

(8) Kod izvedbe garaže s “donje” strane

prometne površine na kosom terenu, prostor ispod

garaže (umjesto nasipa) može se koristiti kao

pomoćni prostor (spremište i sl.). U tom slučaju

dopuštena je najveća visina pomoćne građevine

(pomoćnog prostora) do 5,5 m.

(9) U slučaju kosog terena i izgradnje

potpornog zida prema ulici, koji je rezultat rješenja

javno prometne površine, omogućava se gradnja

garaža i pomoćnih prostorija iza potpornog zida, što

se računa kao podrumska etaža. U tom slučaju

maksimalna visina podrumske etaže može iznositi

3,5 m do kote vrha potpornog zida, mjereno od

srednje kote javno prometne površine uz česticu.

(10) Na površini građevnih čestica

postojećih zgrada dopušta se gradnja bazena te

pripadajuće strojarnice bazena. Bazen sa

strojarnicom mora biti udaljen najmanje 2,0 m od

ruba građevne čestice.”

Članak 53.

Iza novog članka 36.m Odluke dodaje se

novi članak 36.n koji glasi:

“(1) Na građevnim česticama mogu se

graditi nadstrešnice. Nadstrešnica je građevina koja

natkriva prostor (iznimno zatvorena s jedne strane

kada se postavlja uz glavnu, drugu pomoćnu

građevinu, potporni zid ili među susjedne građevne

čestice).

(2) Nadstrešnica je namijenjena za

natkrivanje parkirališta, terasa, stubišta, ulaznih

prostora, otvorenih površina građevne čestice i sl., a

za smještaj i veličinu unutar građevinskih područja

primjenjuju se pravila za pomoćne građevine,

iznimno, ukoliko namjena građevine zahtjeva visina

može biti do 5,0 m.”

Članak 54.

Iza novog članka 36.n Odluke dodaje se

novi podnaslov i glasi: “2.2.4 Uvjeti za

gradnju građevina i uređenje površina sportsko

rekreacijske namjene”.

Članak 55.

Iza novog članka 36.n Odluke dodaje se

novi članak 36.o koji glasi:

(1) Površine sportsko rekreacijske namjene

razgraničene su unutar građevinskog područja

naselja i obuhvaćaju slijedeće namjene:

- R1 sport,

- R2 sportski centar

- R4 kupališta – uređena plaža.

(2) Zone sporta s izgradnjom (R1) planirana je

u Jelsi (Burkovo), približne površine 3,3 ha. Na tom

područjima omogućuje se gradnja otvorenih

sportskih terena (nogomet, rukomet, košarka, tenis,

paintball, mini golf, atletika i slično) s nužnim,

prizemnim pratećim sadržajima. Prateći sadržaji

(svlačionice, ugostiteljsko sadržaji i sl.) mogu se

graditi na najviše 4% površine zone i visine najviše

5,0 m. Obvezno je uređenje najmanje 40% površine

zone kao parkovske zelene površine. Omogućava se

uređenje otvorenog parkirališta u skladu s posebnim

propisima i uz očuvanje vrijednog zelenila.

(3) Sportski centar (R2), djelomično izgrađen,

planiran je unutar građevinskog područja naselja

Jelsa, na području Pelinje. Sportski centar je

približne površine 4,1 ha (od čega je izgrađeno 0,9

ha). Moguća gradnja više građevina sportske

namjene u svrhu cjelovitog i organiziranog

obavljanja sportskih djelatnosti (sportske škole,

rekreacija građana, trening i priprema sportaša,

organizacija takmičenja i slično). Unutar površine

sportskog centra, osim sportskih sadržaja (dvorane,

bazeni, otvoreni sportski tereni, pomoćni objekti -

svlačionice i slično), mogu se graditi i objekti za

smještaj sportaša. Sportski centar se uređuje prema

slijedećim uvjetima:

Page 15: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 91.

1) Sportski sadržaji s pripadajućim

pomoćnim sadržajima (teren, gledalište,

svlačionice, spremišta i sl.), odnosno

zatvorena sportska građevina (sadržaj)

mogu zauzeti maksimalno 80% površine

građevne čestice,

2) Postojeći (izgrađeni) sportski sadržaji

zadržavaju formirane građevne čestice i

postojeći koeficijent izgrađenost,

3) Visina pojedine sportske građevine

određuje se prema namjeni. Maksimalna

visina građevine je 15,0 m (dvorana).

Visina pratećih građevina, uz otvorene

sportske sadržaje, je najviše Po+P+1,

odnosno najviše 6,0 m.

4) Udaljenost građevine od granice građevne

čestice određuje se:

- za prateće građevine uz sportske sadržaje,

najmanje 2,0 m,

- za zatvorene sportske sadržaje minimalno

3,0 m.

5) Otvoreno parkiralište u javnoj upotrebi i za

potrebe sportskog centra mogu se urediti

unutar susjedne zaštitne zelene površine

(Z).

(4) Zone kupališta – uređena plaža (R4)

određene su unutar naselja Jelsa, Vrboska, Zavala i

Ivan Dolac. U zonama kupališta omogućava se, na

temelju Prostornog plana, na pomorskom dobru i

susjednim česticama zemljišta, sukladno posebnim

propisima, ishođenje odgovarajućeg akta za

gradnju rampi i liftova za prilaz moru invalidima i

osobama smanjene pokretljivosti, postavljenje

tuševa, prizemne plažne građevine sa sadržajima

sanitarnog čvora, garderobe, spremišta za plažne

rekvizite i sportske aktivnosti i manjeg

ugostiteljskog sadržaja, uz suglasnost nadležnog

tijela Općine Jelsa i prema slijedećim uvjetima:

1) dio čvrste plažne građevine, sa sadržajima

sanitarnog čvora, garderobe, spremišta za

plažne rekvizite i sportske aktivnosti i sl.,

može imati najveću površinu 30 m2 i

visinu najviše 3,0 m,

2) uz dio čvrste plažne građevine sa

sadržajima uređene plaže dopušta se

uređenje i manjeg ugostiteljskog sadržaja

najveće površine do 25 m2 i visine do 4,0

m, uklopljeno u ambijent i okoliš,

3) ukupna najveća površina plažne građevine

iznosi 55,0 m2

4) na svakoj zoni kupališta – uređena plaža

(R4) dopuštena je gradnja jedna plažne

građevine

5) udaljenost plažne građevine od ruba

građevne čestice iznosi najmanje 1,0 m,

odnosno i na granici građevne čestice

ukoliko ne ugrožava korištenje susjednih

površina,

6) za plažne građevine ne primjenjuju se

uvjeti gradnje u pogledu kolnog pristupa i

potrebnog broja parkirališnih mjesta

određenih u ostalim točkama ovih

Odredbi.

(5) Dozvoljene su intervencije na obalnom

rubu u smislu oblikovanja plaže (obnavljanje

šljunka, uređenje platoa i sunčališta) i njene zaštite

izgradnjom stabilizirajućih pera (tombola) ili drugih

oblika zaštite. U sklopu uređene plaže omogućava

se uređenje otvorenih igrališta i postavljanje

montažnih nadstrešnica. U sklopu kupališta mogu

se uređivati otvorena igrališta, dječja igrališta,

platoi za sunčanje, staze i sl. Uređene plaže u dijelu

pripadajućeg akvatorija je potrebno ograditi

postavljanjem plutača radi zaštite kupača.”

Članak 56.

Iza novog članka 36.o Odluke dodaje se

novi podnaslov koji glasi: “2.2.5 Uvjeti uređenja

javnih i zaštitnih zelenih površina”.

Članak 57.

Iza novog članka 36.o Odluke dodaje se

novi članak 36.p koji glasi:

“(1) Javne zelene površine (Z1) i zaštitne

zelene površine (Z) posebno su razgraničene unutar

naselja Jelsa, Pitve, Ivan Dolac i Vrboska:

1) u naselju Vrboska planiran je zaštitni

zeleni pojas uz cestu Vrboska – Soline, u

Prikom kao obalni pojas (Z), otočić (Z),

vrtovi u dijelu naselja Podva (Z), park u

dijelu naselja Sv. Petar (Z1);

2) u naselju Jelsa planirane su zaštitne zelene

površine na području Vitarnja, Burkovo i

Blato (Z), obalni pojas od Lučice prema

Mini (Z), te javni park (Z1) sa igralištem u

nastavku;

3) u naselju Pitve Donje (Z);

4) obalni pojas u naselju Ivan Dolac (Z).

(2) Na zaštitnim zelenim površinama (Z)

dopušteni su zahvati u prostoru koji su u funkciji

održavanja izvorno zatečenog prirodnog krajobraza

odnosno vrtova, primjerice: šetnice, odmorišta,

otvoreni vidikovci, potrebna infrastruktura i sl.

Izuzetno, omogućava se uređenje javnih parkirališta

u dijelu zaštitne zelene površine.

(3) Javne zelene površine u naselju (Z1)

uređuju se kao parkovi s opremom (klupe, koševi,

informacijski punkt, javna rasvjeta, staze, fontane I

dr.).

(4) Unutar naselja Jelsa na području Vitarnja

zaštitna zelena površina (Z) sjeverno od javne ceste

Page 16: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 92. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

Jelsa – Vrboska položena je unutar granica koje

prema kopnu određuje dijelom spomenuta cesta,

dijelom izgrađeni dijelovi naselja. Na toj površini

moguća je gradnja objekata infrastrukture,

uključivo proširenje ceste i izgradnju javnih

parkirališta, te objekata i uređaja u vezi sa

iskorištavanjem mora i morske obale.”

Članak 58.

Iza novog članka 36.p Odluke dodaje se

novi podnaslov koji glasi: “2.2.6 Uvjeti za

postavljanje privremenih građevina”.

Članak 59.

Iza novog članka 36.p Odluke dodaje se

novi članak 36.r koji glasi:

“(1) Unutar građevinskog područja može

se dopustiti postavljanje manjih privremenih

građevina (kiosci, montažne kućice i slični objekti i

naprave namijenjeni prodaji štampe te pružanju

ugostiteljskih, trgovačkih i drugih usluga manjih

kapaciteta, javni sanitarni čvor, garderobe i dr.) na

javnim i drugim površinama, ukoliko je njihovo

postavljanje u skladu s posebnom općinskom

odlukom koja mora propisati: vrste i namjenu

građevina, usluge koje se mogu pružati, mikro

lokacije za njihovo postavljanje, gabarite i izgled

građevina, vrijeme na koje se postavljanje dopušta,

uvjete za priključivanje na infrastrukturu, kao i

druge okolnosti koje nadležni tijelo Općine Jelsa

smatra potrebnim regulirati.

(2) Na javnim površinama omogućava se

postavljanje privremenih dvorana za skupove,

zabavu, sport i rekreaciju te druge manifestacije i to

površine do 700 m2 u skladu s ambijentom i

uređenjem okolnog prostora.

(3) Istekom roka iz prethodna stavka ovog

članka objekt ili napravu korisnik mora ukloniti, a

lokaciju na kojoj je bio postavljen dovesti u

prvobitno stanje, ukoliko što drugo nije propisano

općinskom odlukom.

(4) Propis iz ovog članka na odgovarajući

način se primjenjuje i na postavu, organizaciju,

uređenje i ostale uvjete za postavu štekata, stolova,

ogradnih žardinjera, tendi, vjetrobrana i

suncobrana, kao i druge opreme ugostiteljskih i

drugih građevina za pružanje usluge na otvorenom

prostoru.”

Članak 60.

Članak 37. Odluke se mijenja i glasi:

“(1) Izvan građevinskog područja

omogućava se gradnja:

1. građevina infrastrukture

(prometne, energetske,

komunalne i sl.)

2. građevina namijenjena

poljoprivrednoj proizvodnji,

3. građevina namijenjena

gospodarenju u šumarstvu i

lovstvu,

4. područja gospodarskog korištenja

pomorskog dobra, uređenja plaža

s pratećim privremenim

objektima (sanitarni čvorovi,

kabine, tuševi i sl.), eksploatacija

morske soli,

5. reciklažno dvorište, proširenje

postojećeg odlagališta

komunalnog otpada Prapatna i

odlagalište za građevinski otpad

s pripadajućim postrojenjima,

6. sportsko rekreacijska igrališta na

otvorenom s pratećim zgradama,

7. stambene i gopodarske građevine

u funkciji seoskog turizma,

8. rekonstrukcija postojećih

građevina,

9. otvoreni vidikovci, trim, jahačke,

biciklističke i druge staze,

kapelice, lovačka streljana,

sklonište za životinje i sl.

(2) U prostoru ograničenja izvan

građevinskog područja planirano je:

1. gradnja i rekonstrukcija zgrade za potrebe

prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog

gospodarstva i pružanje ugostiteljskih I

turističkih usluga u seljačkom

domaćinstvu, obrta registriranog za

obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe

registrirane za obavljanje poljoprivrede,

2. rekonstrukcija postojeće zgrade kojom se

ne povećava veličina zgrade (vanjski

gabarit nadzemnog i podzemnog dijela),

3. gradnja pomoćne zgrade i druge građevine

na građevnoj čestici postojeće zgrade, koje

se prema posebnom propisu grade na

građevnoj čestici postojeće zgrade bez

građevinske dozvole,

4. gradnja i rekonstrukcija građevine koje po

svojoj prirodi zahtjevaju smještaj izvan

građevinskog područja, uključujući i

infrastrukturu za potrebe urbane sanacije,

5. proširenje postojećeg odlagališta

komunalnog otpada na području Prapatna,

do uspostave cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom, gradnja reciklažnih

dvorišta te gradnja odlagališta

građevinskog otpada,

Page 17: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 93.

6. Područja gospodarskog korištenja

pomorskog dobra, uređenja plaža (s

pratećim privremenim objektima -sanitarni

čvorovi, kabine, tuševi i sl. van pomorskog

dobra a ako pomorsko dobro nije određeno

na minimalnoj udaljenosti od 20 m od

obalne crte), eksploatacija morske soli.

(3) Izvan granica građevinskog područja

planirana je urbana sanacija izgrađenih područja.

Urbanom sanacijom definiran je skup planskih

mjera i uvjeta kojima se poboljšava karakter

izgrađenih područja. Područja planirana za urbanu

sanaciju prikazana su na kartografskom prikazu 3.1

“Uvjeti korištenje, uređenja i zaštite prostora” u

mjerilu 1:25000.

(4) U području zone zaštite kulturnog krajolika

Starogradskog polja moguća je gradnja

infrastrukture isključivo prema uvjetima nadležnog

javnopravnog tijela zaštite kulturnih dobara i uz

poštivanje uvjeta iz poglavlja 6.1. „Mjere zaštite

kulturno povijesnih cjelina i građevina“.

(5) Izvan građevinskog područja i izvan

prostora ograničenja (1000 m od obalne crte)

moguće je uređenje streljane za potrebe lovstva.

Najveća površine zemljišta na kojemu se može

graditi streljane za potrebe lovstva iznosi 3000 m2.

Prateće građevine grade se kao montažne,

maksimalne površine 50 m2, visine prizemlja.

(6) Izvan građevinskog područja moguće je

uređenje azila za životinje (pse, mačke i dr.).

Minimalna čestica zemljišta iznosi 1000 m2, a

površina zatvorenog objekta do 100 m2, visine

prizemlja.

(7) Izvan građevinskog područja omogućava se

uređenje prostora za parkiranje vozila uz

stabiliziranje podloge (betonska i asfaltna podloga

nije dopuštena), gradnja eventualno javne rasvjete.

U tom slučaju obvezno je očuvanje vrijednog

visokog zelenila i drugih krajobraznih vrijednosti

područja (suhozid, međe i sl.).”

Članak 61.

Članak 38. Odluke se mijenja i glasi:

“(1) U prostoru ograničenja, odnosno

pojasu od 1000 m od obalne crte moguća je samo

gradnja i rekonstrukcija zgrade za potrebe

prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog

gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih

usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta

registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne

osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede,

prema slijedećim uvjetima:

1. Gradnja, odnosno rekonstrukcija je

moguća na jednoj ili više katastarskih

čestica ukupne površine od najmanje 3,0

ha s time što građevna čestica na kojoj se

planira gradnja, odnosno rekonstrukcija

zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma

mora imati površinu od najmanje 1,0 ha.

Ako građevinska čestica na kojoj se gradi

građevina ima površinu manju od 3,0 ha, u

građevinskoj dozvoli za građenje zgrade

i/ili podruma na toj čestici uz oznaku

građevne čestice navode se i oznake

ostalih katastarskih čestica koje zajedno s

građevnom česticom imaju površinu od

najmanje 3,0 ha. Građevna čestica,

katastarske čestice i građevine navedene u

građevinskoj dozvoli predstavljaju

gospodarsku i pravnu cjelinu u skladu sa

Zakonom te se ne mogu otuđiti

pojedinačno već samo zajedno;

2. Omogućava se gradnja građevine

građevinske (bruto) površine nadzemnih

dijelova do 400 m2, najveće visine do 5,0

m i/ili potpuno ukopanog podruma do

1000 m2 građevinske (bruto) površine. Za

pristup potpuno ukopanom podrumu

moguće je izvesti rampu najveće širine

2,75 m a sva ostala pročelja podruma

izvan rampe moraju biti potpuno ukopana;

3. Građevina iz točke 2. ovog stavka mora

biti udaljena najmanje 100 m od obalne

crte i 20 m od ruba međe sa susjednim

česticama i ne mogu imati više odvojenih

pojedinačnih građevine ukupno

odgovarajuće površine;

4. Odobrenje za građenje može se izdati

samo na površinama koje su privedene

svrsi i/ili zasađene trajnim nasadima

(maslina, vinova loza i sl.) u površini od

najmanje 70% ukupne površine posjeda.

(2) Izvan prostora ograničenja (izvan pojasa

1000 m od obalne crte) moguća je gradnja

gospodarske građevine za vlastite potrebe u funkciji

obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva te

pružanja ugostiteljskih I turističkih usluga prema

sljedećim uvjetima:

1. na površinama od 1,0 do 3,0 ha građevine

mogu imati prizemlje ukupne građevinske

bruto površine do 200 m2 (najveće visine

do 5m) i/ili potpuno ukopani podrum do

400 m2 građevinske bruto površine. Za

pristup potpuno ukopanom podrumu

moguće je izvesti rampu najveće širine

2,75 m a sva ostala pročelja podruma

izvan rampe moraju biti potpuno ukopana;

2. na površinama preko 3,0 ha građevine

mogu imati prizemlje ukupne površine do

400 m2 građevinske bruto površine

(najveće visine do 5m) i/ili potpuno

Page 18: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 94. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

ukopani podrum do 1000 m2 građevinske

bruto površine. Za pristup potpuno

ukopanom podrumu moguće je izvesti

rampu najveće širine 2,75 m a sva ostala

pročelja podruma izvan rampe moraju biti

potpuno ukopana;

3. građevine se moraju smjestiti na

udaljenosti od najmanje od 10,0 m od ruba

međe sa susjednim česticama.

(3) Izvan prostora ograničenja (izvan pojasa

1000 m od obalne crte) moguća je gradnja

stambene građevine za vlastite potrebe u funkciji

obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva

prema sljedećim uvjetima:

1. na površini iz stavka 2. ovog članka može

se izraditi samo jedan stambeni objekt na

posjedu za jedno prijavljeno obiteljsko

poljoprivredno gospodarstvo;

2. stambena građevina mora se graditi kao

jedinstvena građevina (jedinstveni

volumen) i ne može se graditi više

odvojenih pojedinačnih građevina ukupno

odgovarajuće površine;

3. stambena građevina se ne može graditi

zasebno bez gospodarskih građevina i ne

mogu se graditi na udaljenosti manjoj od

10,0 m od granice susjedne parcele;

4. visina stambene građevine može biti

najviše podrum, prizemlje, kat i kosi krov

(bez nadozida) te može imati bruto

tlocrtnu površinu od najviše 100 m2.

(4) Poljska kućica, koja se gradi isključivo

izvan područja ograničenja (1000 m od obalne

crte), kao građevina za vlastite gospodarske potrebe

(spremište za alat, strojeve, poljoprivredu opremu i

sl.), gradi se na poljoprivrednom zemljištu najmanje

površine 2000 m2, a može biti tlocrtne površine

najviše 20 m2. Površina poljske kućice ne može se

proporcionalno povećavati u odnosu na površinu

zemljišta. Visina poljske kućice je prizemlje i kosi

krov a gradi se na zemljištu koje je ovim planom

razgraničeno kao poljoprivredno, osim na osobito

vrijednom poljoprivrednom zemljištu. Poljske

kućice ne mogu imati priključak na komunalnu i

drugu infrastrukturu. Udaljenost poljske kućice od

ruba susjedne parcele iznosi najmanje 3,0 metra.

Pomoćni objekti druge namjene ne mogu se

izgrađivati.

(5) U području zaštite kulturnog krajolika

Starogradskog polja tlocrtna površina poljske

kućice može biti ograničana na 15,0 m2 i na

zemljištu najmanje površine 2000 m2 a može se

graditi isključivo samo izvan pojasa 1000 m od

obalne crte. Gradnja poljske kućice moguća je u

funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti te

nakon izrade konzervatorskog elaborata ovjerenog

od strane nadležnog Ministarstva.

(6) Gospodarske i stambene građevine za

vlastite potrebe u funkciji obavljanja djelatnosti

poljoprivrede i stočarstva i poljske kućice iz stavaka

2., 3. i 4. ovoga članka ne mogu se graditi u

prostoru ograničenja (1000 m od obalne crte mora).

(7) Gospodarske i stambene građevine za

vlastite potrebe u funkciji obavljanja djelatnosti

poljoprivrede i stočarstva iz stavka 2. i 3. ovog

članka ne mogu se graditi u zoni zaštite kulturnog

krajolika Starogradsko polje.

(8) Područja na kojima se omogućava gradnja

građevina iz ovog članka prikazana su kao

„Područje za gradnju poljoprivrednog

gospodarstva“ na kartografskom prikazu broj 3.1

„Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ u

mjerilu 1:25000. Odobrenje za građenje može se

izdati i na drugim površinama izvan građevinskog

područja a koje nisu označene na navedenom

kartografskom prikazu.”

Članak 62.

U članku 40. Odluke dodaje se novi stavak

1. koji glasi:

“Dopušta se gradnja odnosno postavljanje

staklenika i plastenika, visine do 4,5 m a površina

im nije ograničena te se mogu priključiti na

električnu i vodovodnu infrastrukturu.”

Dosadašnji stavci 1., postaje stavak 2.

U stavku 2. brišu se riječi: “U zaštićenoj

arheološkoj zoni” i umjesto tih riječi se dodaje:

“kulturnom krajoliku”

Stavak 3. se briše.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 63.

Članak 41. Odluke se briše.

Članak 64.

Članak 42. Odluke se mijenja i glasi:

“Na obalnom dijelu, izvan građevinskog

područja, moguće je postavljanje infrastrukture za

manje solane (eksploatacija mineralne sirovine).

Na čestici zemljišta površine do 2000 m2, udaljeno

20 m od obalne crte omogućava se postavljenje

odgovarajućih bazena s morskom vodom. Do

predmetne čestice zemljišta potrebno je osigurati

prometnu površinu i drugu potrebnu infrastrukturu.

Prije ishođenja odobrenja za građenje potrebno je

pribaviti suglasnost nadležnog tijela Općine Jelsa.”

Page 19: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 95.

Članak 65.

Članak 43. Odluke se mijenja i glasi:

“Manja zona sporta (R1) planirana je u

Vrboskoj izvan građevinskog područja, približne

površine 0,75 ha. Na tom području omogućava se

gradnja otvorenih sportskih terena (nogomet,

rukomet, košarka, tenis, ragbi i slično) s nužnim,

prizemnim pratećim sadržajima. Prateći sadržaji

(svlačionice i sl.) mogu se graditi na najviše 4%

površine zone i visine građevina do najviše 5,0 m.

Obvezno je uređenje najmanje 30% površine zone

kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. Uređenje

otvorenog parkirališta u skladu s posebnim

propisima.”

Članak 66.

U članku 44. Odluke stavak 1. se mijenja i

glasi:

“Na području zone A zaštićenog

arheološkog nalazišta „Gradina“ u Jelsi primjenjuje

se potpuna zaštita povijesnih struktura. Unutar ove

zone nisu dozvoljeni nikakvi građevinski zahvati,

kao ni ostale aktivnosti koje mogu narušiti integritet

lokaliteta. Unutar predmetnog područja

dozvoljavaju se radovi i zahvati isključivo u svrhu

uređenja arheološkog parka.”

Stavak 2. i stavak 4. brišu se.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.

Članak 67.

Iznad članka 45. Odluke briše se naslov:

“3.1 Uvjeti smještaja građevina turističko

ugostiteljske djelatnosti u prostoru”.

Članak 68.

Članak 45. Odluke se mijenja i glasi:

“(1) Gospodarski sadržaji, njihove

građevine i uređaji grade se prema posebnim

propisima, pravilima struke i ovim odredbama.

(2) Prostornim planom su osigurani

prostorni uvjeti za smještaj gospodarskih

djelatnosti:

1) u građevinskom području naselja

(mješovita namjena);

2) u građevinskom području naselja

(zone isključive namjene);

3) u izdvojenom građevinskom

području izvan naselja.

(3) U gospodarskim zonama mogu se

planirati i graditi:

1) manji pogoni proizvodnje, obrade

i prerade prvenstveno

poljoprivrednih proizvoda

2) skladišta,

3) vinski podrumi,

4) uljare,

5) servisi,

6) trgovački centri,

7) objekti komunalnih službi,

8) slobodne zone,

9) uslužne djelatnosti,

10) tehnologije za dobivanje energije

iz obnovljivih izvora,

11) građevine za sakupljanje otpada:

reciklažna dvorišta,

12) ostale slične djelatnosti.

(4) Prostori za čuvanje i održavanje plovila

(suhe marine) smatraju se gospodarskim

građevinama i mogu se smještati u zonama

gospodarske namjene (K).

(5) Za gospodarske zone za koje je

obvezno donošenje urbanističkog plana uređenja

moguće je izvršiti detaljnije razgraničenje na

područja namijenjena zanatstvu, uslužnim,

trgovačkim i komunalno - servisnim djelatnostima,

te utvrditi vrsta i namjena građevina koje se mogu

planirati i graditi, kao i način korištenja i uređenja,

te zaštitne mjere unutar ovih područja. Nije

dopuštena gradnja gospodarskih građevina s

izraženim nepovoljnim utjecajem na okoliš.

(6) Građevine u građevinskim područjima

gospodarske - poslovne namjene mogu se izvoditi s

krovovima manjeg nagiba (do 10%). Dopušta se

izvedba skrivenih krovova malih nagiba, odnosno

gradnja nadozida na rubu krova do visine sljemena

hale.

(7) Omogućava se ugradnja sunčanih

kolektora na svim građevinama. Sunčani kolektori

se mogu postavljati na građevnoj čestici kao

nadstrešnice za zaštitu parkirališta i sl.“

Članak 69.

Iznad članka 46. Odluke dodaje se naslov

koji glasi: “3.1 Gospodarske djelatnosti unutar

građevinskog područja naselja mješovite namjene”.

Članak 70.

Članak 46. Odluke mijenja se i glasi:

“(1) U građevinskom području naselja

(mješovita i isključiva namjena), mogu se graditi i

rekonstruirati građevine gospodarskih djelatnosti:

Page 20: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 96. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

1) gospodarske - pretežito zanatske

građevine, reciklažna dvorišta;

2) poslovne građevine (pretežito uslužne,

pretežito trgovačke i komunalno servisne);

3) ugostiteljsko turističke građevine.

(2) Građevna čestica za gradnju novih i

rekonstrukciju postojećih manjih pretežito

zanatskih građevina i poslovnih građevina

(pretežito uslužne, pretežito trgovačke i komunalno

servisne) u građevinskom području naselja, mora

zadovoljavati slijedeće uvjete:

1) Veličina građevne čestice za gradnju nove

građevine ne može biti manja od 800 m2,

2) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice

kig iznosi najviše 0,4, a najveći koeficijent

iskorištenosti kis 1,0,

3) Najveća dozvoljena visine građevine je

podrum, prizemlje, kat i potkrovlje –

Po+P+1+Pk, odnosno 10,0 m, ili u skladu

sa zahtjevima tehnologije,

4) Najmanja udaljenost građevine od ruba

susjedne parcele ne može biti manja od

polovice visine građevine H/2, ali ne

manja od 4,0 metra,

5) Najmanje 20 % površine građevinske

čestice treba biti uređeno kao parkovno

zelenilo,

6) Na građevnoj čestici treba osigurati

tampon zelenila najmanje širine 4,0 metara

prema građevnim česticama na kojima je

izgrađena stambena građevina,

7) Građevne čestice moraju imati osiguran

kolni pristup na javnu prometnu površinu,

8) Parkirališne potrebe trebaju biti

zadovoljene na građevnoj čestici prema

poglavlju 5. ovih odredbi,

9) Odvodnju otpadnih voda treba riješiti

zatvorenim kanalizacijskim sustavom s

pročišćavanjem, koji može biti i vlastiti

uređaj za pročišćavanje, ukoliko nije

moguće priključenja na javni sustav

odvodnje otpadnih voda.

(3) Građevna čestica za gradnju novih i

rekonstrukciju postojećih ugostiteljsko turističkih

sadržaja (sukladno posebnim propisima), mora

zadovoljavati slijedeće uvjete:

1) Najmanja površina građevne čestice za

gradnju nove građevine iznosi 1.000 m2,

2) U sklopu ugostiteljsko turističke građevine

može se urediti stan za vlasnika,

3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice

iznosi najviše kig 0,4, a koeficijent

iskorištenosti kis najviše 1,2,

4) Najveća visina građevine je podrum,

prizemlje, dva kata i krov - Po+P+2+K ,

odnosno najviše 11,0 m do vijenca zgrade

a ukupna visina do najviše 14,5 m,

5) Najmanja udaljenost građevine od ruba

susjedne parcele ne može biti manja od

polovice visine građevine, ali ne manja od

5,0 metara. Udaljenost građevine od javno

prometne površine ne može biti manja od

10,0 m,

6) Najmanje 20 % površine građevinske

čestice treba biti uređeno kao parkovno

zelenilo,

7) Građevne čestice moraju imati osiguran

pristup na javnu prometnu površinu

najmanje širine kolnika 5,5 m;

8) Parkirališne potrebe trebaju biti

zadovoljene na građevnoj čestici u skladu

s poglavljem 5. ovih odredbi,

9) Odvodnju otpadnih voda treba riješiti

zatvorenim kanalizacijskim sustavom s

pročišćavanjem, koji može biti i vlastiti i

to do izgradnje javnog sustava odvodnje ili

ukoliko nije moguće priključenja na javni

sustav odvodnje otpadnih voda.

(4) Nadogradnju postojećih građevina iz stavka

1. ovog članka je moguće izvesti unutar postojećeg

horizontalnog gabarita građevine i najviše do visine

određene za novu gradnju i u slučaju kad nisu

ispunjeni ostali uvjeti određeni za novu gradnju

(veličina građevne čestice, kig, kis, udaljenost od

granice građevne čestice). Dogradnja tih građevina

je moguća uz poštivanje udaljenosti dograđenog

dijela od najmanje H/2 do međe, osim prema javno

prometnoj površini.“

Članak 71.

Iznad članka 47. Odluke dodaje se naslov

koji glasi: “3.2 Gospodarske djelatnosti u

građevinskom području naselja (zone isključive

namjene)”.

Članak 72.

Članak 47. Odluke mijenja se i glasi:

“(1) Prostornim planom je određena

dijelom izgrađena zona poslovne namjene (K) u

Jelsi na području Gojdanje, približne površine 3,6

ha. Unutar te zone omogućava se rekonstrukcija

postojećih građevina, prenamjena postojećih

građevina u druge sadržaje kompatibilne osnovnoj

namjeni te gradnja novih sadržajan zanatske

proizvodnje te uslužne, trgovačke I komunalno

servisne djelatnosti. Neizgrađena zona poslovne

namjene - komunalno servisna (K3) približne

površine 0,7 ha, planirana je unutar naselja

Vrboska. Obje zone se mogu realizirati temeljem

Prostornog plana, uz primjenu slijedećih prostorno

planskih pokazatelja:

1) Najmanja površina građevne čestice za

gradnju nove građevine je 800 m2,

Page 21: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 97.

2) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice

kigN iznosi najviše 0,4, a najveći

koeficijent iskorištenosti kisN 1,2,

3) Najveća dozvoljena visine građevine je

podrum, prizemlje, dva kata i potkrovlje -

Po+P+2+Pk, odnosno 12,0 m, ili u skladu

sa zahtjevima tehnologije,

4) Najmanja udaljenost građevine od ruba

susjedne parcele ne može biti manja od

polovice visine građevine H/2, ali ne

manja od 4,0 metra,

5) Građevne čestice moraju imati osiguran

kolni pristup na javno prometnu površinu,

6) Parkirališne potrebe trebaju biti

zadovoljene na građevnoj čestici prema

poglavlju 5. ovih odredbi,

7) Odvodnju otpadnih voda treba riješiti

zatvorenim kanalizacijskim sustavom s

pročišćavanjem, koji može biti i vlastiti

ukoliko nije moguće priključenja na javni

sustav odvodnje otpadnih voda.

(2) Prostornim planom su određena zona

ugostiteljsko turističke namjene unutar

građevinskog područja naselja Jelsa i Vrboska:

naselje naziv

vrsta smještaja

približna površina (ha)

kapacitet (kreveta)

Izgrađeno/ neizgrađeno

Vrboska Madeira T1 hotel 0,69 400 Izgrađeno

Jelsa

Fontana T1 hotel

6,10 1000

izgrađeno

Mina-Gradina

T1 hotel 3,32 600

izgrađeno

Mina-Gradina

T3 kamp 1,24 200

izgrađeno

Mina zapad

T2 turističko naselje

2,35 500 neizgrađeno

Mina istok T2

turističko naselje

5,17 800 neizgrađeno

Mina kamp T3 kamp 3,28 400 izgrađeno

(3) Unutar građevinskog područja naselja

Vrboska izgrađen je hotel Madeira unutar zone

približne površine 0,69 ha. Omogućava se

rekonstrukcija hotela ili zamjena građevina te

gradnja novih sadržaja (hotel, vile, prateće

građevine). Omogućava se gradnja hotela s tri

nadzemne etaže i drugih smještajnih i pratećih

građevine visine do P+2. Sve građevine mogu imati

jednu ili više podrumskih etaža. Prilikom

rekonstrukcije postojećih i/ili gradnje novih

građevine obvezno je zadržati najmanje 40%

zelenih uređenih površina. Unutar zone je potrebno,

osigurati parkirališna mjesta sukladnom posebnim

propisima. Obvezno je osigurati propisno

odvođenje otpadnih voda s pročišćavanjem i uz

suglasnost nadležnog javnopravnog tijela. Kapacitet

zone određen u stavku 2. ovog članka je

orijentacijski.

(4) Unutar građevinskog područja naselja

Jelsa planirano je šest ugostiteljsko turističkih zona,

od kojih su dvije zone neizgrađene (Mina turističko

naselje T2, zapad i Mina turističko naselje T2

istok). U stavku 3. ovog članka prikazana je

približna površina zona i orijentacijski kapacitet

ovih neizgrađenih ugostiteljsko turističkih zona.

Neizgrađene ugostiteljsko turističke zone Mina

turističko naselje T2, zapad i Mina turističko

naselje T2, istok uređuju se skladu sa slijedećim

uvjetima i na temelju urbanističkog plana uređenja:

1) najveća visina većih smještajnih jedinica

(hoteli) je 12,5 m mjereno od konačno

zaravnatog i uređenog terena uz pročelje

građevine do vijenca građevine, najveća

katnost građevine je jedna ili više

podrumskih etaža i tri nadzemne etaže,

završno ravni ili kosi krov. Za manje,

smještajne jedinice (turistička naselja)

najveća visina je 6,0 m mjereno od

konačno zaravnatog i uređenog terena uz

pročelje građevine do vijenca građevine, a

najveća katnost može biti podrum i dvije

nadzemne etaže, završno ravni ili kosi

krov. Građevine mogu imati jednu ili više

podrumskih etaža. Zadnja etaža se može

oblikovati kao puna etaža, kao potkrovlje

najveće visine nadozida 1,20 m ili kao

uvučeni kat;

2) prateći sadržaji mogu biti najveće visine

6,0 m mjereno od konačno zaravnatog i

uređenog terena uz pročelje građevine do

vijenca građevine;

3) najveća izgrađenost pojedinačne građevne

čestice kig= 0,5;

4) najveći koeficijent iskoristivosti

pojedinačne građevne čestice kis=2,0;

Page 22: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 98. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

5) najmanje 40 % površine ugostiteljsko

turističke zone mora se urediti kao

parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

zasaditi visokim ili niskim raslinjem, te

parternim parkovima, uporabom

autohtonih biljnih vrsta;

6) u neizgrađenim ugostiteljsko turističkim

zonama, u pojasu 100 m od obalne crte

omogućava se gradnja pratećih sadržaja,

uređenje sportsko rekreacijskih drugih

javno dostupnih površina, uređenje plaža i

plažnih građevina, potrebne infrastrukture

i sl.;

7) kolni promet mora biti odvojen od

pješačkog na način da se obalne površine

namjenjuju isključivo kretanju pješaka.

Unutar zone potrebno je osigurati prostor

za promet u mirovanju prema normativima

iz točke 5. ovih Odredbi;

8) odvodnju otpadnih voda treba riješiti

zatvorenim kanalizacijskim sustavom s

pročišćavanjem, koji može biti i vlastiti

ukoliko nije moguće priključenja na javni

sustav odvodnje otpadnih voda;

9) Za uređenje ugostiteljsko turističke zone

Mina obvezno je donošenje urbanističkog

plana uređenja kojim će se obuhvatiti

površine budućeg turističkog naselja (T2)

a moguće je obuhvatiti i uređenu plaža i

odgovarajući akvatorij te zaštitne zelene

površine.

(5) Izgrađene ugostiteljsko turističke zone su

ugostiteljsko turistička zona Fontana hotel (T1) te

zone uz uvalu Mina u smjeru poluotoka Gradina i

to hotel Mina - Gradina (T1) i kamp (T3), te kamp

(T3) uz istočnu obalu uvale Mina uređuju se na

temelju Prostornog plana. Ugostiteljsko turističke

zone, hotel (R1) grade se I rekonstruiraju prema

slijedećim uvjetima:

1) najveća visina većih smještajnih jedinica

(hoteli) je 12,5 m mjereno od konačno

zaravnatog i uređenog terena uz pročelje

građevine do vijenca građevine, najveća

katnost građevine je jedna ili više

podrumskih etaža i tri nadzemne etaže,

završno ravni ili kosi krov. Za manje,

smještajne jedinice (turistička naselja)

najveća visina je 6,0 m mjereno od

konačno zaravnatog i uređenog terena uz

pročelje građevine do vijenca građevine, a

najveća katnost može biti podrum i dvije

nadzemne etaže, završno ravni ili kosi

krov. Građevine mogu imati jednu ili više

podrumskih etaža. Zadnja etaža se može

oblikovati kao puna etaža, kao potkrovlje

najveće visine nadozida 1,20 m ili kao

uvučeni kat;

2) prateći sadržaji mogu biti najveće visine

6,0 m mjereno od konačno zaravnatog i

uređenog terena uz pročelje građevine do

vijenca građevine;

3) najveća izgrađenost pojedinačne građevne

čestice kig= 0,5;

4) najveći koeficijent iskoristivosti

pojedinačne građevne čestice kis=2,0;

5) najmanje 40 % površine ugostiteljsko

turističke zone mora se urediti kao

parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

zasaditi visokim ili niskim raslinjem, te

parternim parkovima, uporabom

autohtonih biljnih vrsta;

6) mogu se zadržati postojeće udaljenosti i

izgrađenosti ukoliko su veći od kriterija

utvrđenim ovim člankom, a građevine je

moguće rekonstruirati ili zamijeniti novim

građevinama;

7) kod rekonstrukcije i zamjene postojećih

građevina ugostiteljsko turističke namjene,

mogu se prihvatiti i drugačiji prostorno

planski pokazatelji izgradnje od gore

propisanih a zahvat ne smije imati za

posljedicu smanjenje zatečene kategorije

građevine koju je građevina imala po

posebnom propisu.

(6) Postojeće (legalne) građevine druge

namjene (stambene) unutar ugostiteljsko turističke

namjene Mina - Gradina (T1) mogu se, do

privođenja planiranoj namjeni, zadržati i

eventualno rekonstruirati do najveće visine P+1,

odnosno najviše 6,0 m mjereno od konačno

zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine

do vijenca građevine sa krovom bez nadozida.

Horizontalni gabarit se može povećati do najviše 80

m2 bruto površine i bez mogućnosti gradnje

pomoćnih građevina na građevnoj čestici.

(7) Postojeći kampovi (Gradina i uvala Mina)

se mogu rekonstruirati unutar zona određenih

Prostornim planom i na način da se nove smještajne

jedinice mogu postavljati i graditi na udaljenosti od

najmanje 25 m od obalne crte. Ukupna izgrađenost

postojećeg kampa Mina i postojećeg kampa

Gradina iznosi najviše 10%. Ukoliko je postojeća

izgrađenost veća može se zadržati. Najmanje 40 %

površine kampa mora se urediti kao parkovni

nasadi ili prirodno zelenilo, zasaditi visokim ili

niskim raslinjem. Smještajne jedinice ne mogu se

povezati s tlom na čvrsti način a moraju biti

udaljene najmanje 25 m od obalne crte. Sve nove

građevine za prateće sadržaje kampa mogu imati

visinu prizemlje do najviše 4,0 m i kosi krov bez

nadozida te se mogu graditi na udaljenosti od

najmanje 70 m od obalne crte. Postojeće građevine

mogu zadržati postojeću visinu. Unutar kampa

omogućava se uređenje sadržaja za sport i

rekreaciju na otvorenom. Za kampove površine do

3,0 ha moguća je gradnja čvrstih građevina za

prateće sadržaje do 400 m2 građevinske bruto

Page 23: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 99.

površine a za kampove veće od 3,0 ha ta površina

iznosi najviše 600 m2.

(8) Za gradnju, rekonstrukciju i uređenje

prostora unutar postojećeg kampa Gradina obvezna

su prethodna arheološke istraživanja i posebni

uvjeti nadležnog konzervatorskog odjela u cilju

zaštite arheološkog područja.”

Članak 73.

Članak 48. Odluke mijenja se i glasi:

“U zonama ugostiteljsko turističke

namjene mora se osigurati slobodan i nesmetan

javni pristup i prolaz uz obalu.”

Članak 74.

Članak 49., 50. i 51. Odluke se brišu.

Članak 75.

U članku 52. Odluke briše se stavak 3. i

briše se stavak 4.

Članak 76.

Iznad članka 53. Odluke dodaje se novi

naslov i glasi: “3.3 Gospodarske djelatnosti u

izdvojenom građevinskom području izvan naselja”

Članak 77.

Članak 53. Odluke mijenja se i glasi:

“Izdvojeno građevinsko područja poslovne

namjene izvan naselja planirano je:

1) Jelsa (K) lokalitet Vrisna, djelomično

izgrađena zona na kojemu se planira

gradnja manjih pogona proizvodnje,

obrade i prerade pretežno poljoprivrednih

proizvoda, vinski podrumi, uljare i slično,

2) Vrboska 1 (K3) djelomično izgrađena

gospodarska zona komunalno servisne

namjene i

3) Vrisnik (K3) Rake, gospodarska zona

komunalno servisne namjene.”

Članak 78.

Članak 54. Odluke mijenja se i glasi:

“(1) Poslovna zona (K) Vrisna uz Jelsu je

približne površine 9,3 ha od čega je površina od

0,7 ha izgrađena. Poslovna – komunalno servisna

zona (K3) uz Vrbosku je približne površine 1,3 ha

od čega je površina od 1,1 ha izgrađena. Poslovne

zone Vrisna i poslovna zona Vrboska 1 (K3) –

komunalno servisna uređuju se i grade na temelju

obveznog urbanističkog plana uređenja prema

slijedećim uvjetima:

1) najmanja površina nove građevne čestice

je 1000 m2 a najveća površina građevne

čestice se ne propisuje. Izgrađene

građevne čestice mogu imati i drugačiju

površinu,

2) koeficijent izgrađenosti građevne čestice

kig iznosi najviše 0,5, a najveći koeficijent

iskorištenosti kis 1,2,

3) najveća visine građevine je podrum,

prizemlje, kat i potkrovlje - Po+P+1+Pk,

odnosno 12,0 m, ili u skladu sa zahtjevima

tehnologije,

4) Arhitektonsko oblikovanje pojedinih

građevina treba riješiti sukladno njihovim

funkcionalnim i tehnološkim

karakteristikama.

5) Najmanja udaljenost građevine od ruba

susjedne parcele ne može biti manja od

polovice visine građevine H/2, ali ne

manja od 4,0 metra,

6) Građevne čestice moraju imati osiguran

kolni pristup na javnu prometnu površinu,

7) Parkirališne potrebe trebaju biti

zadovoljene na građevnoj čestici prema

poglavlju 5. ovih odredbi,

8) Odvodnju otpadnih voda treba riješiti

zatvorenim kanalizacijskim sustavom s

pročišćavanjem, koji može biti i vlastiti

ukoliko nije moguće priključenja na javni

sustav odvodnje otpadnih voda,

9) Urbanističkim planom uređenja je moguće

izmijeniti uvjete iz ovog stavka radi

osiguranja tehnologije rada i mjera zaštite

okoliša.

10) Za uređenje komunalno servisne zone (K3)

Vrboska koja je smještena unutar

zaštićenog kulturnog krajolika

Starogradsko polje obvezno se primjenjuju

sve mjere zaštite navedene u rješenju o

registraciji Starogradskog polja a koje su

sadržane u članku 101. stavak 6. ovih

Odredbi.“

(2) Gospodarska zona komunalno-servisne

namjene (K3) na lokaciji Rake uređuje se I gradi na

temelju Prostornog plana. Zona se dijeli na

površinu za reciklažno dvorište (K3-1), površinu za

bioplinsko postrojenje (K3-2), površinu za ostale

komunalno-servisne sadržaje (K3-3) te

infrastrukturne površine za javne prometnice i

trafostanicu. Predviđena snaga za pojedinu namjenu

unutar zone prikazana je u sljedećoj tablici:

Page 24: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 100. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

Sadržaj Namjena Predviđena snaga (kW) Gospodarska namjena-poslovna K3-1 Reciklažno dvorište 10 Gospodarska namjena-poslovna K3-2 Bioplinsko postrojenje 30 Gospodarska namjena-poslovna K3-3 Komunalno servisna

namjena 10

Ukupno: 50 (3) Ukupna predviđena snaga za

gospodarsku zonu Rake je 50 kW. Navedeno vršno

opterećenje procijenjeno je na osnovu potreba

bioplinskog postrojenja za potrebe „Uljare Božić-

Svirče“ d.o.o., Svirče.

(4) Ostali uvjeti uređenja gospodarske

zone Rake:

1) Na površini za reciklažno dvorište uz

sjeverozapadni rub zone planira se

izgradnja servisnih objekata u funkciji

sakupljanja otpada,

2) Na površini za bioplinsko postrojenje

planira uz sjeverni i istočni rub zone

planira se izgradnja tipskih kontejnera za

proizvodnju bioplina, cilindričnog

biofiltera, instalacijskog kanala te uređenje

vanjskog manipulativnog prostora,

3) Ostali komunalno-servisni sadržaji

planiraju se na površini uz jugozapadni

rub zone,

4) Postojeće prometnice unutar zone

potrebno je proširiti do 5,5 m širine,

5) Za napajanje novih potrošača potrebno je

izgraditi novu trafostanicu 10(20)/0,4kV,

snage 250kVA. Napajanje nove TS

planirati sa 2x KB 20kV ulaz-izlaz na

planirani KB 20kV „Svirče-Vrisnik“,

6) Trafostanica snage 10(20)/0,4 KV planira

se na zasebnoj čestici pokraj površine za

reciklažno dvorište.”

Članak 79.

Iznad članka 55. Odluke briše se naslov

koji glasi: “3.2 Uvjeti za smještaj građevina i

sadržaja sportsko-rekreacijske namjene u prostoru,

te javnih i zaštitnih zelenih površina”

Članak 80.

Članak 55. Odluke mijenja se i glasi:

“(1) Prostornim planom je određeno

izdvojeno građevinsko područje izvan naselja

ugostiteljsko turističke namjene (po naseljima):

bro

j

naselje naziv najveća površina

(ha)

najveći kapacitet (kreveta)

vrsta smještaja

izgrađeno (I) neizgrađeno

(N)

1. Gdinj Zarače 10,79 600 T2 N

2. Gromin Dolac Gromin Dolac 2,50 150 T2 N

3. Ivan Dolac Ivanković 8,85 500 T2 N

4.

Jelsa

Carkvica 15,04 800 T1 N

5. Grebišće 1,80 130 T3 I

6. Makarac 6,28 600 T2 N

7. Zenčišće 5,11 400 T1 djelomično

8.

Vrboska

Mala Poštica 3,00 190 T2 N

9. Soline 10,72 900 T2 djelomično

10. Soline 4,57 500 T3 djelomično

11. Zastražišće Raskovica 10,00 550 T2 N

12. Zavala

Petrovac 5,50 320 T2 N

13. Žutica 16,65 700 T2 N

(2) Zone ugostiteljsko turističke namjene

su određene u skladu s Izmjenama i dopunama

prostornog plana Splitsko dalmatinske županije

(“Službeni glasnik Splitsko dalmatinske županije”,

broj 9/13.), temeljem kojega su smanjene površine

zona i ukinuto pet zona ugostiteljsko turističke

namjene (Gdinj - Rakovica, Jelsa - Mala Stiniva,

Vela Zečja, Vrboska - Basina i Zavala).

(3) Neizgrađene ugostiteljsko turističke

zone, oznake T2 – turističko naselje Makarac I

Carkvica (Jelsa), Raskovica (Zastražišće), Zarače

(Gdinj), Ivanković (Ivan Dolac), Petrovac i Žutica

(Zavala), smještene su neposredno uz obalu i

uređuju se na temelju obveznog urbanističkog

plana prema slijedećim uvjetima:

Page 25: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 101.

1) Nove smještajne građevine te građevine

pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i

veličinom, a osobito visinom uklopiti u

mjerilo prirodnog okoliša,

2) Nove smještajne građevine, organizirane

kao turističko naselje, planiraju se na

načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s

elementima autohtonog urbaniteta i

tradicijske arhitekture,

3) Smještajna građevina mora se planirati

izvan pojasa najmanje širine 100 m od

obalne crte,

4) Vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih

površina određuju se proporcionalno u

odnosu na svaku fazu izgradnje

smještajnih građevina,

5) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice

kig iznosi najviše 0,3, a koeficijent

iskorištenosti kis 0,8,

6) Najveća visina hotela iznosi podrum +

prizemlje + dva kata + krov, odnosno

najviše 12,5 m,

7) Najveća visina ostalih smještajnih

građevina iznosi najviše podrum,

prizemlje, kat i krov, odnosno najviše 7,0

m,

8) Najmanja udaljenost građevine od ruba

susjedne parcele ne može biti manja od

polovice visine građevine, ali ne manja od

5,0 metara,

9) Najmanje 40 % površine zone

ugostiteljsko turističke namjene mora se

urediti kao parkovni nasadi i prirodno

zelenilo,

10) Zona mora imati pristup na javnu

prometnu površinu najmanje širine kolnika

5,5 m,

11) Parkirališne potrebe trebaju biti

zadovoljene unutar zone u skladu sa

uvjetima iz poglavlja 5. ovih odredbi,

12) Gradnje zone treba uskladiti s

mogućnostima vodoopskrbe konkretnog

područja,

13) Odvodnja otpadnih voda mora biti riješena

zatvorenim kanalizacijskim sustavom s

pročišćavanjem,

14) Uz uređenje plaža, na pogodnom dijelu

obale, kao dio ugostiteljsko turističke

zone, omogućava se gradnja turističkog

priveza (gat, ponton) u funkciji dnevnog

prihvata plovila. Turistički privez mora

činiti jedinstvenu prostorno funkcionalnu

cjelinu s ugostiteljsko turističkom zonom a

opremljen napravama za privez plovila.

Turistički privez može zauzeti najviše 20%

duljine obale ugostiteljsko turističke zone i

imati kapacitet vezova od najviše 20%

ukupnog broja smještajnih jedinica zone,

15) Urbanističkim planom uređenja treba

obuhvatiti i odgovarajući dio akvatorija u

funkciji ugostiteljsko turističke zone.

(4) Neizgrađena ugostiteljsko turistička zona,

oznake T2 – turističko naselje Vrboska – Mala

Poštica nalazi se izvan neposrednog obalnog

pojasa. Uređuje se na temelju obveznog

urbanističkog plana kojim treba obuhvatiti i

odgovarajuću površinu do obalne crte a prema

slijedećim uvjetima:

1) Nove smještajne građevine te građevine

pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i

veličinom, a osobito visinom uklopiti u

mjerilo prirodnog okoliša,

2) Nove smještajne građevine, organizirane

kao turističko naselje, planiraju se na

načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s

elementima autohtonog urbaniteta i

tradicijske arhitekture,

3) Smještajna građevina mora se planirati

izvan pojasa najmanje širine 100 m od

obalne crte,

4) Omogućava se gradnja glamping kućica za

smještaj gostiju,

5) Vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih

površina određuju se proporcionalno u

odnosu na svaku fazu izgradnje

smještajnih građevina,

6) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice

kig iznosi najviše 0,3, a koeficijent

iskorištenosti kis 0,8,

7) Najveća visina hotela iznosi podrum +

prizemlje + dva kata + krov, odnosno

najviše 12,5 m,

8) Najveća visina ostalih smještajnih

građevina iznosi najviše podrum,

prizemlje, kat i krov, odnosno najviše 7,0

m,

9) Najmanja udaljenost građevine od ruba

susjedne parcele ne može biti manja od

polovice visine građevine, ali ne manja od

5,0 metara,

10) Najmanje 40 % površine zone

ugostiteljsko turističke namjene mora se

urediti kao parkovni nasadi i prirodno

zelenilo,

11) Zona mora imati pristup na javnu

prometnu površinu najmanje širine kolnika

5,5 m,

12) Parkirališne potrebe trebaju biti

zadovoljene unutar zone u skladu sa

uvjetima iz poglavlja 5. ovih odredbi,

13) Gradnje zone treba uskladiti s

mogućnostima vodoopskrbe konkretnog

područja,

14) Odvodnja otpadnih voda mora biti riješena

zatvorenim kanalizacijskim sustavom s

pročišćavanjem.

Page 26: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 102. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

(5) Neizgrađena ugostiteljsko turistička zona,

oznake T2 – turističko naselje Gromin Dolac nalazi

se izvan pojasa širine 100 m od obalne crte i

uređuje se na temelju obveznog urbanističkog

plana prema slijedećim uvjetima:

1) Nove smještajne građevine te građevine

pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i

veličinom, a osobito visinom uklopiti u

mjerilo prirodnog okoliša,

2) Nove smještajne građevine, organizirane

kao turističko naselje, planiraju se na

načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s

elementima autohtonog urbaniteta i

tradicijske arhitekture,

3) Vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih

površina određuju se proporcionalno u

odnosu na svaku fazu izgradnje

smještajnih građevina,

4) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice

kig iznosi najviše 0,3, a koeficijent

iskorištenosti kis 0,8,

5) Najveća visina hotela iznosi podrum +

prizemlje + dva kata + krov, odnosno

najviše 12,5 m,

6) Najveća visina ostalih smještajnih

građevina iznosi najviše podrum,

prizemlje, kat i krov, odnosno najviše 7,0

m,

7) Najmanja udaljenost građevine od ruba

susjedne parcele ne može biti manja od

polovice visine građevine, ali ne manja od

5,0 metara,

8) Najmanje 40 % površine zone

ugostiteljsko turističke namjene mora se

urediti kao parkovni nasadi i prirodno

zelenilo,

9) Zona mora imati pristup na javnu

prometnu površinu najmanje širine kolnika

5,5 m,

10) Parkirališne potrebe trebaju biti

zadovoljene unutar zone u skladu sa

uvjetima iz poglavlja 5. ovih odredbi,

11) Gradnje zone treba uskladiti s

mogućnostima vodoopskrbe konkretnog

područja,

12) Odvodnja otpadnih voda mora biti riješena

zatvorenim kanalizacijskim sustavom s

pročišćavanjem.

(6) Djelomično izgrađene ugostiteljsko

turističke zone: Zenčišće Jelsa T1 (hotel) i Soline

Vrboska T2 (turističko naselje) uređuje se prema

slijedećim uvjetima:

1) Zadržava se postojeći građevni pravac u

odnosu na udaljenost građevina od obalne

crte,

2) Nove smještajne građevine (sukladno

posebnim propisima) te građevine pratećih

sadržaja, potrebno je smještajem i

veličinom, a osobito visinom uklopiti u

mjerilo prirodnog okoliša i na načelu

sukladnosti arhitektonskog izraza s

elementima autohtonog urbaniteta i

tradicijske arhitekture,

3) Koeficijent izgrađenosti za građevne

čestice za gradnju novih građevina kig

iznosi najviše 0,3, a koeficijent

iskorištenosti kis iznosi najviše 0,8,

4) Najveća visina hotela iznosi podrum +

prizemlje + dva kata + krov, odnosno

najviše 12,5 m,

5) Najveća visina ostalih smještajnih

građevina iznosi najviše podrum,

prizemlje, kat i krov, odnosno najviše 7,0

m,

6) Najmanja udaljenost novih građevine od

ruba susjedne parcele ne može biti manja

od polovice visine građevine, ali ne manja

od 5,0 metara,

7) Najmanje 40 % površine zone

ugostiteljsko turističke namjene mora se

urediti kao parkovni nasadi i prirodno

zelenilo,

8) Nove smještajne građevine trebaju biti

udaljene najmanje 100 m od obalne crte,

9) Zona mora imati pristup na javnu

prometnu površinu najmanje širine kolnika

5,5 m,

10) Parkirališne potrebe trebaju biti

zadovoljene unutar zone u skladu sa

uvjetima iz poglavlja 5. ovih odredbi,

11) Gradnju novih građevina, posebno onih

kojim se povećava postojeći smještajni

kapacitet zone, treba uskladiti s

mogućnostima vodoopskrbe konkretnog

područja,

12) Odvodnja otpadnih voda mora biti riješena

zatvorenim kanalizacijskim sustavom s

pročišćavanjem,

13) Uz uređenje plaža, na pogodnom dijelu

obale, kao dio ugostiteljsko turističke

zone, omogućava se gradnja turističkog

priveza (gat, ponton) u funkciji dnevnog

prihvata plovila. Turistički privez mora

činiti jedinstvenu prostorno funkcionalnu

cjelinu s ugostiteljsko turističkom zonom a

opremljen napravama za privez plovila.

Turistički privez može zauzeti najviše 20%

duljine obale ugostiteljsko turističke zone i

imati kapacitet vezova od najviše 20%

ukupnog broja smještajnih jedinica zone,

14) Urbanističkim planom uređenja za

ugostiteljsko turističku zone Zenčišće

moguće je obuhvatiti šire obalno područje

(uređena plaža, kupalište), eventualno

turistički privez i odgovarajući dio

akvatorija u funkciji ugostiteljsko

turističke zone.

Page 27: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 103.

(7) Izgrađena ugostiteljsko turistička zona

Grebišće Jelsa (T3 kamp) uređuje se unutar

planiranog područja južno od lokalne ceste L67234

na temelju urbanističkog plana uređenja prema

slijedećim uvjetima.

1. Izgrađenost građevinskog

područja kampa iznosi najviše

10%,

2. Sve građevine za prateće sadržaje

kampa mogu imati visinu

prizemlje do najviše 4,0 m i kosi

krov bez nadozida, te je moguća

gradnja najviše 400 m2

građevinske bruto površine za

prateće sadržaje kampa koji

moraju biti udaljeni najmanje 70

m od obalne crte,

3. Najmanje 40 % površine kampa

mora se urediti kao parkovni

nasadi i prirodno zelenilo,

zasaditi visokim ili niskim

raslinjem,

4. Smještajne jedinice ne smiju biti

povezane s tlom na čvrsti način,

5. Unutar kampa se omogućava

uređenje sadržaja za sport i

rekreaciju na otvorenom.

(8) Dijelom izgrađena ugostiteljsko

turistička zona Soline Vrboska T3 (kamp) uređuje

se na temelju urbanističkog plana uređenja i uz

poštovanje slijedećih uvjeta:

1. nove smještajne jedinice mogu se

postavljati i graditi na udaljenosti od

najmanje 25 m od obalne crte i ne smiju

biti povezane s tlom na čvrsti način;

2. Novi prizemni prateći sadržaji visine do

4,0 m i kosi krov bez nadozida, moraju biti

udaljeni najmanje 70 m od obalne crte i

najveće površine 600 m2 građevinske

bruto površine;

3. ukupna izgrađenost kampa iznosi najviše

10% a ukoliko je postojeća veća može se

zadržati;

4. Najmanje 40 % površine kampa mora se

urediti kao parkovni nasadi i prirodno

zelenilo, zasaditi visokim ili niskim

raslinjem.”

Članak 81.

Iznad članka 56. Odluke dodaju se naslovi

i glase:

„4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVE-

NIH I SPORTSKO REKREACIJSKIH DJELA-

TNOSTI

4.1 Društvene djelatnosti“

Članak 82.

Članak 56. Odluke mijenja se i glasi:

„(1) Društvene djelatnosti obuhvaćaju

sadržaje koji se uređuju u sklopu građevina druge

namjene ili grade kao samostalne građevine unutar

građevinskog područja naselja namijenjene za:

1) upravi i pravosuđu;

2) odgoju i obrazovanju (predškolske i

školske ustanove – osnovne i srednje

škole);

3) zdravstvu i socijalnoj skrbi;

4) kulturi I tehničkoj kulturi ;

5) športu i rekreaciji;

6) vjerskim građevinama;

7) obrt i usluge (praonice i sl.);

8) ostalim građevinama javnog interesa.

(2) Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti

iz stavka 1. ove točke određuju se mrežom

građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih

propisa i standarda.

(3) Unutar naselja Jelsa razgraničeni su prostori

na području Gojdanje, Pelinje i na lokalitetu

postojeće škole, a namijenjeni su: upravi (D1),

socijalnim službama (D2), zdravstvenoj, primarnoj

i sekundarnoj, zaštiti (D3), predškolskoj (D4) i

školskoj (D5).

(4) Građevine i sadržaji društvenih djelatnosti

mogu se smjestiti unutar građevinskog područja

naselja

(5) Utvrđuje se normativ po kojem djeca do 6

godina starosti čine oko 9 % stanovništva, da

ustanove predškolske dobi obuhvaćaju oko 60 %

djece kojim je potrebno osigurati oko 20 m2

zemljišta po djetetu, djeca školske dobi čine 10%

stanovništva, ustanove osnovnog školstva ih sve

obuhvaćaju, a potrebno je osigurati 25 m2 po

djetetu u školskoj smjeni, što vrijedi i za

srednjoškolske ustanove, koje obuhvaćaju oko 50

% djece te dobi, a koja čine oko 5 % ukupnog

stanovništva.

(6) Na površinama planiranim isključivo za

javne i društvene namjene odnosno u građevinama

javne i društvene namjene mogu se uređivati

prostori koji sadržajno upotpunjuju i služe osnovnoj

djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama te

prateće sadržaje (manji ugostiteljski sadržaji –

restoran, bar te manji poslovni uslužni sadržaji). Na

površinama i građevnim česticama za javnu i

društvenu namjenu moguće je uređenje parkova i

dječjih igrališta.”

Page 28: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 104. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

Članak 83.

Članak 57. Odluke mijenja se i glasi:

“(1) Kod izgradnje građevina namijenjenih

javnim i društvenim djelatnostima lokacijski uvjeti

utvrđuju se uz suglasnost svih nadležnih

javnopravnih tijela, ukoliko posebnim propisima

odnosno prema Prostornom planu nije propisan

obvezna izrade prostornog plana užeg područja.

(2) Građevine za javne i društvene

djelatnosti mogu se graditi unutar građevinskog

područja naselja pod slijedećim uvjetima:

1) građevna čestica mora imati pristup na

javno prometnu površinu minimalne širine

5,0 m ili se prije gradnje takva površina

osigura. Ukoliko nije moguće osigurati

minimalni profil prometne površine

moguća je postojeća širina ali koja

omogućava siguran promet pješaka;

2) udaljenost građevina iz stavka 1. ove točke

od susjednih građevina ne može biti manja

od polovine visine više građevine do

vijenca

3) minimalna veličina građevne čestice iznosi

800 m2, izuzetno je moguća i manja

građevna čestica ukoliko zadovoljava

propisani standard i tehnologiju rada

4) najveći koeficijent izgrađenosti (kig)

iznosi 0,4 a koeficijent iskorištenosti kis

2,0

5) za gradnju dječjih vrtića, osnovnih i

srednjih škola najveći koeficijent

izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi

0,5

6) visina građevina može iznositi najviše

Po+P+4

7) na građevnoj čestici ili zasebnoj površini,

izvan javno prometne površine, potrebno

je osigurati prostor za parkiranje

odgovarajućeg broja vozila te uvjete za

pristup i kretanje invalidnih osoba.

(3) Iznimno od uvjeta iz prethodnog stavka,

visina vjerskih građevina može biti i veća u skladu

s obilježjima građevina, samo za zvonik.

(4) Na površinama javne i društvene namjene

te javnim i zaštitnim zelenim površinama i drugim

javnim površinama omogućava se postavljenje

privremenih (predgotovljenih) prizemnih građevina

za potrebe sporta i različitih manifestacija (kulturne,

glazbene manifestacije, sport, natjecanja i sl.)

površine do 700 m2.“

Članak 84.

Članak 58. Odluke se briše.

Članak 85.

Iznad članka 59. Odluke dodaje se naslov

koji glasi: “4.2 Sport i rekreacija (izdvojene zone

izvan građevinskog područja naselja)“

Članak 86.

Članak 59. Odluke mijenja se i glasi:

“Građevinsko područje sportske namjene

(sportsko zabavni centar R3) izvan naselja planira

se na lokalitetu Rokov Dolac. Obvezno je

donošenje urbanističkog plana uređenja. Sportsko

zabavni centar R3, približne površine 10,9 ha se

uređuje i gradi u skladu sa slijedećim uvjetima:

1) Omogućava se gradnja više istovjetnih ili

različitih, otvorenih ili natkrivenih sadržaja

(igrališta za nogomet, rukomet, odbojku,

tenis, bazeni, boćanje i sl.) za obavljanje

športskih i rekreacijskih djelatnosti, sa

mogućnošću izgradnje objekata pomoćnih

i pratećih sadržaja u svrhu obavljanja

športske i ugostiteljske djelatnosti,

2) Ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih

i natkrivenih građevina može iznositi

najviše 10% površine športskih terena i

sadržaja. Najviše 70% ukupne tlocrtne

površine pomoćnih i pratećih sadržaja

može biti namijenjeno izgradnji objekata

za pružanje ugostiteljskih I zabavnih

sadržaja (iz skupine restorani i barovi).

Visina građevina za ugostiteljske i zabavne

sadržaje može biti podrum I prizemlje,

odnosno najviše 4,0 m završno s ravnim ili

kosim krovom,

3) Visina građevina pratećih sportskih

sadržaja iznosi najviše podrum i prizemlje,

odnosno najviše 4,0 m završno sa ravnim

ili kosim krovom,

4) Objekti ugostiteljsko-zabavnih sadržaja ne

mogu se uporabljivati prije izgradnje

športskih igrališta i pratećih sadržaja

sporta,

5) Sjeverozapadni dio građevinskog područja

sportske namjene (sportski centar R3)

Rokov Dolac nalazi se unutar zaštićenog

područja kulturnog krajolika Starogradsko

polje pa na tome području nije moguća

gradnja građevina ali je moguća

odgovarajuća prezentacija zaštićenog

lokaliteta a na temelju odgovarajuće

konzervatorske podloge i uz poštivanje

mjera zaštite navedene u rješenju o

registraciji Starogradskog polja a koje su

sadržane u članku 101. stavak 6. ovih

Odredbi.”

Page 29: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 105.

Članak 87.

Članci 60., 61., 62., 63., 63.a, naslov iznad

članka 64. i članak 64. Odluke se brišu

Članak 88.

U članku 65. Odluke dodaje se novi stavak

3. i novi stavak 4. koji glase:

“(3) Omogućava se izmjena položaja i

broja građevina i vodova energetske,

telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne

mreže, izmjena propisanih profila i drugih tehničkih

karakteristika sustava kada je to opravdano radi

racionalnijeg i mogućeg rješenja sustava i ne se

smatra se izmjenom Prostornog plana.

(4) Prilikom projektiranja planiranih

prometnica omogućava se manja izmjena trasa radi

boljeg prilagođavanja terenu, stvarnom stanju

katastra i detaljnijoj situaciji što se ne smatra

izmjenom Prostornog plana.”

Članak 89.

U članku 66. Odluke mijenja se stavak 2. i

glasi:

“Uvjeti gradnje infrastrukturnih sustava

utvrđuju se na temelju urbanističkog plana

uređenja, ukoliko je isti obvezan, i/ili na temelju

Prostornog plana, posebnih propisa i zahtjeva

nadležnih javnopravnih tijela.”

Dodaje se novi stavak 3. i novi stavak 4.

koji glase:

“(3) Za gradnju građevina i postrojenja

infrastrukturnih sustava potrebno je utvrditi

građevnu česticu koja omogućuje normalno

funkcioniranje infrastrukturnog sustava i/ili

građevine i smještaj vozila. Za linijsku

infrastrukturu (vodove), koja predstavlja zahvat u

prostoru, nije potrebno utvrditi građevnu česticu

već samo pravo služnosti na zemljištu kojim se

postavljaju vodovi.

(4) Podzemnu infrastrukturu u pravilu

treba voditi po javnim površinama i po mogućnosti

unutar koridora prometnica. Linijska infrastruktura

u naseljima se u pravilu izvodi podzemno a izvan

naselja može se voditi iznad zemlje, sukladno

propisima.”

Članak 90.

U članku 67. Odluke mijenja se i glasi:

“(1) Položaj cesta i cestovnih koridora

prikazan je na kartografskom prikazu broj 1.

„Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1:25000.

(2) Ulice i drugi kolni putovi, unutar i

izvan građevinskog područja, koji nemaju status

ceste, uključivo i šumske putove i protupožarne

prosjeke i prolaze, poljoprivredne putove, te

pješačke putove i staze, grade se i planiraju na

temelju Prostornog plana i/ili plana užeg područja,

uz suglasnost nadležnog tijela Općine Jelsa.

(3) Kod planiranja novih trasa cesta, ulica i

drugih putova unutar i izvan građevinskih područja

(uključivo i šumske putove, protupožarne prosjeke i

prolaze, pješačke putove i staze) te rekonstrukcije

postojećih, potrebno je sačuvati i sanirati postojeće

suhozidne ograde i podzide.

(4) Omogućava se gradnja i drugih trasa

cesta, a koje nisu ucrtane u grafičkom dijelu

elaborata Prostornog plana a koje predstavljaju

bolje tehničko rješenje u povezivanju dijelova

naselja, više naselja ili unutar naselja. Idejni projekt

nove ceste koja nije sadržana u Prostornom planu

mora predložiti stručna služba Općine Jelsa.

(5) Omogućava se gradnja novih i

rekonstrukcija postojećih kolnih i pješačkih

prometnica unutar i/ili izvan građevinskog područja

na temelju odredbi Prostornog plana.”

Članak 91.

Iza članka 67. Odluke dodaje se novi

članak 67.a koji glasi:

“(1) Unutar koridora planiranih prometnica

osiguravaju se zaštitni pojasi sukladno posebnim

propisima. Gradnja I rekonstrukcija građevina

unutar zaštitnih pojasa prometnica je moguća

temeljem posebnih uvjeta nadležnog tijela za

gradnju i održavanje prometnica.

(2) U zaštitnom pojasu ceste može se

formirati neizgrađeni dio susjedne građevne čestice

sa niskim zelenilom i ogradom, a na temelju

posebnih uvjeta nadležne uprave za ceste.

(3) U zaštitnom pojasu javnih cesta izvan

građevinskog područja, kao i u građevinskom

području naselja, mogu se graditi uslužne građevine

u prometu: benzinske postaje, autobusna stajališta,

parkirališta i odmorišta na lokacijama kojima neće

biti ugrožena sigurnost prometa ili korištenje

planiranih susjednih površina.“

Page 30: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 106. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

Članak 92.

Iza novoga članka 67.a dodaje se novi

članak 67.b koji glasi:

“(1) Gradnjom novih ili rekonstrukcijom

postojećih državnih i drugih cesta u naselju

potrebno je obuhvatiti cjelovito rješenje trase sa

svom infrastrukturom, javnom rasvjetom,

uređenjem pješačkih nogostupa i dr. Trase novih

cesta treba polagati na način da se ne ugrozi

kvaliteta života i rada na susjednom dijelu naselja,

bilo bukom, svijetlom ili zagađenjem zraka. Kod

svih propusta, tunela, mostova, nadvožnjaka i

podvožnjaka, kroz koje prolaze kolne ceste,

obavezno treba osigurati slobodan profil u visini od

najmanje 4,5 m. Na cestama na kojima se predviđa

odvijanje javnog prijevoza obavezno je izgraditi

ugibalište u skladu s posebnim propisima i

natkriveni dio čekališta za putnike.

(2) Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi

se u skladu s posebnim propisima.

(3) Određuje se minimalni standard

poprečnog profila kolnika ceste:

1) državna cesta* 3,0 + 3,0 m (ukupno

najmanje 6,0 m)

2) županijska cesta* 2,75 + 2,75 m (ukupno

najmanje 5,5 m)

3) lokalna i nerazvrstana cesta* 2,5 + 2,5 m

(ukupno najmanje 5,0 m)

* napomena: za državnu i županijsku cestu

određuje se obvezno gradnja pješačkog pločnika

minimalne širine 1,5 m barem s jedne strane ceste u

slučaju kada cesta prolazi građevinskim područjem

naselja ili izdvojenim građevinskim područjem

izvan naselja.

(4) Izuzetno, minimalni profil ceste određen u

ovom članku, može biti i manji ukoliko omogućava

sigurno odvijanje očekivanog prometa. U gusto

izgrađenim dijelovima naselja i zaštićenim ruralnim

cjelinama širine jednosmjernog i dvosmjernog

kolnika mogu biti i manje, temeljem uvjeta

nadležne službe zaštite za zaštićene ruralne cjeline,

s time da treba omogućiti na odgovarajućim

udaljenostima mogućnost mimoilaženja postavom

ugibališta ili okretišta. Najmanja širina nogostupa u

izgrađenim dijelovima naselja može biti i manja u

skladu s lokalnim uvjetima.

(5) Ulice i drugi kolni putovi unutar

građevinskog područja grade se za dvosmjerni

promet najmanje širine 5,0 m, a za jednosmjerni

najmanje 3,5 m širine kolnika. Kod nepovoljnih

terenskih uvjeta širine jednosmjerne i dvosmjerne

ulice mogu biti i manje od onih iz stavka 3. ovog

članka, ali ne manje od 3,0 m za jednosmjerne i 4,0

m za dvosmjerne ulice, s time da treba osigurati na

udaljenostima od 200 m mogućnost mimoilaženja,

postavom ugibališta.

(6) Na državne i županijske ceste nije

dozvoljen direktan pristup s građevne čestice, već

se pristup izgrađuje kao poseban priključak na cestu

na koji se priključuje više građevnih čestica. Na

lokalnu cestu moguće je dozvoliti direktan pristup s

građevne čestice.

(7) Za odvijanje javnog prijevoza omogućava

se gradnja autobusnog stajališta uz prometne

površine unutar I izvan građevinskog područja te

gradnja i drugih sadržaja nužnih za odvijanje

javnog prijevoza.

(8) Šumski, poljski, pješački i slični putovi

izvode se u skladu sa svojom namjenom i

konfiguracijom terena, uz zaštitu šumskih,

poljoprivrednih i drugih vrijednih površina i

građevina, uz zaštitu ili prelociranje suhozidnih

međa i podzida, a u skladu s potrebama i uz

prethodnu suglasnost nadležnog tijela Općine Jelsa.

(8) U zaštićenim arheološkim zonama

postojeće ceste i putovi zadržavaju se u zatečenim

gabaritima, završna obrada može biti makadam,

kamen ili druga stabilizirana prirodna podloga.

(9) Omogućava se gradnja žičara ili kosih

liftova na južnoj padini otoka u sklopu ugostiteljsko

turističke ponude te razvoja poljoprivrede. Žičare ili

kose liftove je potrebno uklopiti u krajobraz te

omogućiti pristup prirodnim plažama, sidrištima i

područjima planiranim za urbanu sanaciju. Za

gradnju žičare ili kosog lifta obvezna je prethodna

suglasnost nadležnog tijela Općine Jelsa.”

Članak 93.

Iza novoga članka 67.b dodaje se novi

podnaslov:

“Parkirališta” i novi članak 67.c koji glasi:

“(1) Promet u mirovanju se rješava javnim

ili privatnim parkirališnim/garažnim prostorom.

Postojeći deficiti parkirališnog prostora

nadoknađuju se postupnom gradnjom ili

rekonstrukcijom javnih parkirališta/garaža.

Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih

građevina kojima se povećava njihova površina,

ovisno o vrsti i namjeni potrebno je urediti

parkirališta/garaže na građevnoj čestici.

(2) U postupku izdavanja odgovarajućeg

akta za građenje sukladno Zakonu za zahvate u

prostoru obvezno je osigurati parkirališna mjesta na

građevnoj čestici prema sljedećoj tablici:

Page 31: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 107.

Namjena Tip građevine Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PM)

napomena

Stanovanje Obiteljske stambene građevine

1 PM/ stambenoj/smještajnoj jedinici

Isti standard se predviđa za paviljonske građevine

Višestambene građevine 1 PM/100 m2 zatvorenog

stambenog dijela, a ne manje od broja stambenih jedinica

potrebno je obvezno osigurati još 15% od potrebnog broja parkirališnih mjesta u javnoj upotrebi

Ugostiteljstvo i turizam

Restoran, kavana 2 PM/100 m2

na otvorenom prostoru

Caffe bar, slastičarnica i sl.

4 PM/100 m2

na otvorenom prostoru najmanje 2 PM

Hoteli i drugi Smještajni objekti

prema posebnim propisima

Trgovina i skladišta

Robna kuća, supermarket 1 PM na 100 m2

prodajne površine

Ostale trgovine 2 PM na 100 m2

prodajne površine najmanje 2 PM

Skladišta 0,5 PM na 100 m2

Poslovna i javna namjena

Banke, agencije, poslovnice (javni dio)

2 PM na 100 m2

pola na otvorenom prostoru, najmanje 2 PM Uredi i kancelarije 2 PM na 100 m

2

Industrija i zanatstvo

Industrijski objekti 1 PM na 300 m2

na otvorenom prostoru na građevnoj čestici Zanatski objekti 1 PM na 150 m

2

Auto servis 2 PM na 100 m2

Kultura i obrazovanje

Dječji vrtići i jaslice, škole 1 PM na 200 m2

na otvorenom prostoru, najmanje 4 PM

Ostale ustanove kulture 1 PM na 200 m2

na otvorenom prostoru

Zdravstvo i socijalna skrb

Ambulante, poliklinike, dom zdravlja

4 PM na 100 m2

na otvorenom prostoru

Domovi za stare i druge ustanove socijalne skrbi

0,5 PM na 100 m2

najmanje 50% na otvorenom prostoru

Šport i rekreacija Športski objekti otvoreni, bez gledališta

U skladu s posebnim propisima Športski objekti zatvoreni,

bez gledališta

Športski objekti i igrališta s gledalištem

(3) Potreban broj parkirališnih ili garažnih

mjesta iz gornje tablice određen je u odnosu na neto

građevinsku površinu odgovarajućeg tipa

građevine. U neto građevinsku površinu za izračun

potrebnog broja parkirališnih mjesta ne uračunavaju

se pomoćne građevine i garaže. Za obračun

potrebnog broja parkirališnih mjesta po jednoj

stambenoj/smještajnoj jedinici računa se

građevinska bruto površina stambene/smještajne

jedinice od 70 m2.

(4) Pored zahtjeva o potrebnom broju

parkirališnih mjesta potrebno je ispuniti i zahtjev o

minimalnoj površini parkirališta koja iznosi 13 m2

po jednom parkirališnom mjestu bez prilaznih

cesta, rampi i nogostupa.

(5) Omogućava se odstupanje od

potrebnog broja parkirališnih mjesta iz gornje

tablice, uz slijedeće uvjete:

1) ukoliko se planirana građevina ili zahvat u

prostoru gradi unutar područja

konsolidirane gradnje i na područjima

zaštićenih urbanih I ruralnih i kulturno

povijesnih cjelina,

2) ako do građevne čestice nije moguć kolni

pristup potrebno je osigurati potreban broj

parkirališnih mjesta na parkiralištu koje

nije udaljeno više od 200 metara od

građevne čestice,

3) izuzetno, za obiteljske kuće koje se nalaze

unutar područja iz alineje 1) ovog stavka i

do kojih nije moguć kolni prilaz nije

Page 32: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 108. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

potrebno osigurati predviđeni broj

parkirališnih mjesta.

(6) Potreban broj parkirališnih ili garažnih

mjesta iz tablice iz ovog članka može se osigurati i

na drugoj čestici zemljišta udaljenoj najviše 200 m

ukoliko na građevnoj čestici ne postoje uvjeti za

parkiranje vozila i uz suglasnost nadležnog tijela

Općine Jelsa.“

Članak 94.

Iza novoga članka 67.c dodaje se novi

naslov: “5.2 Pomorski promet” i novi članak 67.d

koji glasi:

“(1) U pomorskom prometu planira se:

1) Daljnje proširenje, uređenje, modernizacija

i dogradnja potrebnih sadržaja morskih

luka otvorenih za javni promet

županijskog značaja u Jelsi i lokalnog

značaja u Vrboskoj i Zavali.

2) Uređenje postojećih i gradnja novih luka

posebne namjene:

luke nautičkog turizma:

- Jelsa, najvećeg kapaciteta 180 vezova (uz

najviše 3,0 ha akvatorija) u istraživanju,

- Vrboska, najvećeg kapaciteta 150 vezova

(uz najviše 2,0 ha akvatorija).

- Sidrišta:

- Jelsa: uvala Prapatna

- Vrboska: uvala Basine, uvala Soline, uvala

Mala Vrboska, uvala Maslinica, otok

Zečevo

- Zavala: uvala Zavala, uvala Petarčica,

- otok Ščedro (u uvali Lovišće nije

dozvoljeno postavljanje sidrišta s obzirom

da je predmetno područje zaštićeno kao

podvodni arheološki lokalitet. Za područje

uvale Moster, prije određivanja sidrišta,

potrebno je izraditi konzervatorski elaborat

temeljen na podvodnom arheološkom

rekognosciranju)

- Zastražišće: uvala Vela Stiniva, uvala

Pokrvenik (za područje uvale Pokrvenik

potrebno je izraditi konzervatorski elaborat

temeljen na podvodnom arheološkom

rekognosciranju),

- Gdinj: uvala Grabov Dolac, uvala Srhov

Dolac, uvala Torac i uvala Tvrdni Dolac,

uvala Soca, Južna Medvidina, uvala

Zarače

- Ivan Dolac: na obalnom području naselja

Ivan Dolac

- Privez za plovila koja prevoze turiste na

otok Šćedro

(2) Za gradnju i rekonstrukciju luka i drugih

zahvata na moru određena je približna veličina

zahvata u grafičkom dijelu elaborata Prostornog

plana, kartografski prikaz broj 4. “Građevinska

područja” u mjerilu 1:5000 (i 1:2000 za luku

otvorenu za javni promet Jelsa). Zahvat mora biti

izveden u pojasu mora 300 m od obalne crte.

Unutar luka i sidrišta omogućava se postavljanje

privremenih pontona za privez plovila. Za luku

Jelsa i luku Zavala otvorene za javni promet, u

poglavlju 11. Mjere provedbe Prostornog plana

ovih Odredbi, propisani su uvjeti provedbe s

detaljnošću propisanom za urbanistički plan

uređenja.

(3) Luka nautičkog turizma Jelsa nije točno

određena, potrebna su prethodna istraživanja,

posebno vjetrovalne klime, radi određivanja točnog

položaja luke u obuhvatu obale koja pripada naselju

Jelsa.

(3) U lukama Jelsa (operativna obala uz rampu

za trajektni promet), Vrboska, Vela Stiniva i Zavala

obvezno je planirati iskrcajna mjesta za prihvat ribe

u skladu s Prostornim planom Splitsko dalmatinske

županije.

(4) Sidrište je dio vodenog prostora pogodan za

sidrenje plovnih objekta i postavljanje sustava za

sidrenje. To je posebno obilježen morski akvatorij

koji omogućuje sigurno sidrenje plovnih objekata i

koji je opremljen opremom za sidrenje plovnih

objekata, a čiji smještaj je objavljen u službenim

pomorskim publikacijama. Sidrište se može

opremiti pontonima za sidrenje plovila. Planirana

sidrišta mogu biti nautičkog tipa ili dio luke

otvorene za javni promet. Sidrišta iz stavka 1.

ovoga članka su označena na kartografskim

prikazima Prostornog plana i mogu imati najviše

25 plutača a sidrišta na otoku Šćedro ukupno 90

plutača. Sidrišta se uređuju prema slijedećim

uvjetima:

1) minimalna udaljenost polja sidrišta od

obale je 50,0 m,

2) minimalna udaljenost polja sidrišta od

obale na kojoj je uređena plaža je 120,0 m,

odnosno minimalno 20,0 m od granice

plaže u moru,

3) minimalni međusobni razmak plutača je 30

m, a minimalna površina po plutači je 900

m2,

4) plutače unutar polja sidrišta moraju biti

smještene na način da se racionalno koristi

prostor te da se osigura siguran pristup do

svake plutače unutar polja sidrišta,

5) ukoliko se polje sidrišta smještava unutar

područja s više namjena/korisnika polje

sidrišta mora biti smješteno na način da se

osigura nesmetano korištenje ostalih

namjena odnosno korisnika akvatorija,

6) udaljenost polja sidrišta od plovnog puta

odredit će se sukladno posebnom propisu,

Page 33: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 109.

7) Omogućava se uređenje interventnog veza

na obali s opremom za privez plovila.

(5) Na otoku Šćedro omogućava se gradnja

građevine namijenjene za privez plovila koja

prevoze turiste na ovaj nenaseljeni otok.

(6) Prostornim planom je omogućeno uređenje

turističkog priveza na obali uz ugostiteljsko

turističke zone na način da zauzme najviše 20%

obalne linije ugostiteljsko turističke zone. Broj

vezova jednog ili više priveza iznosi najviše 20%

ukupnog broja smještajnih jedinica ugostiteljsko

turističke zone. Turistički privez je samostalni

infrastrukturni zahvat (ponton, gat, obala) u funkciji

dnevnog prihvata plovila (nautičkih, izletničkih,

brodova opskrbe, posebne namjene i sl.)

opremljeno napravama za privez plovila. Turistički

privez gradi se unutar obuhvata ugostiteljsko

turističke zone izvan naselja s kojom čini

jedinstvenu prostorno funkcionalnu cjelinu i nema

pratećih zgrada na kopnu. Prije izrade projekta

turističkog priveza potrebno je izvršiti podmorsku

reambulaciju uvala zbog mogućih hidroarheoloških

nalaza.

(7) Sve luke je potrebno planirati, urediti i

koristiti u skladu s posebnim propisima uz obvezu

izrade posebnog akta kojim se propisuje red u luci a

koji odobrava nadležna lučka kapetanija.

(8) Postojeće građevine na pomorskom dobru

(dužobalna šetnica, mostovi, lukobrani, staze,

stepenice I dr.) mogu se rekonstruirati radi

održavanja. Nadohrana plaža šljunkom dopuštena je

na svim postojećim plažama bez izmjene gabarita

plaža.“

Članak 95.

Iza novoga članka 67.d dodaje se novi

podnaslov: “Zračni promet” i novi članak 67.e koji

glasi:

“(1) Interventni helidrom je planiran na

široj lokaciji Zdravstvene stanice „Pelinje“.

Helidrom otvoren za javnu upotrebu u civilnom

zračnom prometu planiran je na širem području

naselja Zastražišće i/ili naselja Gdin. Pri odabiru

lokacije helidroma potrebno je uvažavati posebne

propise i karakteristike terena.

(2) Postojeće hidroavionsko pristanište

unutar akvatorija luke smješteno je uz lukobran

Pumpurela, a planirano kao alternativno uz

lukobran Iga.

(3) Smještaj interventnog heliodroma te

postojećeg hidroavionskog pristaništa prikazani su

na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i

namjena površina“ u mjerilu mjerilu 1:25000.”

Članak 96.

U članku 68. Odluke mijenja se stavak 6. i

glasi.

“(6) Lokacija trafostanice 10(20)/0,4 kV se

odabire tako da se osigura pristup vozilom radi

gradnje, održavanja i upravljanja, a u pravilu se

postavljaju u središtu konzuma, tako da se osigura

kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na

izvodima. Građevna čestica za gradnju trafostanice

mora imati površinu i oblik koja omogućava

gradnju i zaštitu okolnog područja.”

Stavak 8. se briše.

Postojeći stavci 9., 10., 11., 12., 13., 14.,

15. 16., i 17. postaju stavci 8., 9., 10., 11., 12., 13.,

14., 15. i 16.

Postojeći stavak 18. kojim postaje stavak

17. mijenja se i glasi:

“Osim navedenih uvjeta iz ovoga članka,

svaka izgradnja elektroenergetskih objekata mora

biti usklađena s odredbama posebnih propisa.”

Članak 97.

Iza članka 68. Odluke dodaje se novi

podnaslov: “Ostali obnovljivi izvori energije” i novi

članak 68.a koji glasi:

“(1) U skladu sa Prostornim planom

Splitsko dalmatinske županije određeno je područje

za smještaj sunčane elektrane. To je širi prostor,

izvan građevinskog područja naselja, unutar kojega

će se odrediti uže područje za smještaj sunčane

elektrane i potrebna prateća infrastruktura. To

područje se određuje kao područje za istraživanje

unutar kojega će se, na temelju daljnjih istraživanja,

odrediti potrebni prostor i sadržaji, odnosno

sunčana elektrana, pristupni putovi, kablirani

elektroenergetski vodovi, transformatorske stanice i

dr. U slučaju gradnje putova obvezno je njihovo

uklapanje u krajobraz, saniranje pokosa i nasipa na

način da se ne stvaraju oštećenja krajobraza.

(2) Daljnje planiranje sunčane elektrane

vrši se uz slijedeće uvjete:

1) s obzirom na ubrzani razvoj tehnologija za

korištenje sunčeve energije, nije ograničen

način korištenja energije sunca unutar

prostora određenog za sunčanu elektranu,

2) primijenjene tehnologije za korištenje

sunčeve energije moraju biti potpuno

ekološki prihvatljive;

Page 34: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 110. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

3) udaljenost sunčane elektrane od državne ili

županijske ceste je najmanje 100 m a od

građevinskog područja 500 m,

4) dopuštena je gradnja prilaznih putova

unutar prostora sunčane elektrane te

priključak na javno prometnu površinu u

skladu s posebnim propisima,

5) u fazi istraživanja potrebno je obaviti

odgovarajuća arheološka istraživanja i

utvrditi mjere zaštite kulturne baštine,

6) priključak sunčane elektrane na

elektroenergetsku mrežu sastoji se od

trafostanice smještene unutar planirane

sunčane elektrane i priključnog

dalekovoda/kabela na postojeći ili

planirani dalekovod ili trafostanicu u

skladu s posebnim uvjetima nadležnog

tijela.

(3) Prostornim planom se predviđa racionalno

korištenje energije korištenjem dopunskih izvora,

prvenstveno energija sunca. Dopušta se postavljanje

sunčanih kolektora na svim zgradama i na

građevnim česticama zgrada koje nemaju obilježje

spomenika kulture.

(4) Program korištenja plina

Program korištenja plina omogućava gradnju

plinske infrastrukture u slučaju osiguranja

korištenja plina na otoku.”

Članak 98.

Članak 69. Odluke se mijenja i glasi:

„(1) Raspored poštanskih ureda i položaj

trasa telekomunikacijskih vodova i uređaja određen

je na kartografskom prikazu broj 2. “Infrastrukturni

sustavi” u mjerilu 1:25000.

(2) Predviđa se rekonstrukcija odnosno

dogradnja distributivne kanalizacije radi optimalne

pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka.

Svaka postojeća i planirana građevina unutar

građevinskog područja treba imati omogućen

priključak na TK mrežu. TK mreža u pravilu se

izvodi podzemno unutar koridora prometnice u zoni

pješačkih staza ili zelenih površina.

(3) Građevine telefonskih centrala i drugih

uređaja mogu se rješavati kao samostalne građevine

na vlastitim građevnim česticama, ili unutar drugih

građevina kao samostalne funkcionalne cjeline.

(4) Osim koridora za ugradnju elektroničke

komunikacijske infrastrukture - EKI, potrebno je

osigurati i odgovarajuće građevine za ugradnju

komutacijskih čvorišta. U okviru utvrđivanja

koncepcije razvitka telekomunikacijskog sustava,

možemo očekivati potpunu digitalizaciju u

komutacijama, što će rezultirati povećanjem broja

novih čvorišta kao i digitalizaciju u prijenosu na

svim razinama, temeljenu na svjetlovodnom

prijenosnom mediju. Razvoj EKI na području ovog

plana i planova nižeg reda, temelji se na

unaprjeđenju postojećeg stupnja razvijenosti i

praćenju novih tehnoloških dostignuća.

(5) Prostori za smještaj telefonskih centrala

- komutacijskih čvorišta – i drugih tele-

komunikacijskih uređaja mogu se riješiti kao

samostalne građevine na zasebnim građevinskim

parcelama, ili unutar građevina kao samostalne

funkcionalne cjeline.

(6) Podržava se izgradnja EKI u

koridorima postojeće i nove prometne i druge

infrastrukture usuglašeno s koridorima – trasama

ostalih podzemnih instalacija. Izgradnja kabelske

kanalizacije KK kao dijela EKI preduvjet je za

uvlačenje kabela koji će omogućiti pružanje novih

usluga pa je dugoročno gledano cilj izgraditi

kabelsku kanalizaciju do svih objekata u urbanom

području. U prostornom smislu KK ne narušava

postojeće stanje.

(7) Radio Relejne RR postaje kao i prostori

za smještaj postaja za pokretne komunikacije mogu

se graditi izvan naseljenih područja. Ovim planom

predviđa se zamjena radiorelejnih veza optičkom

kabelskom pristupnom mrežom prema

samostojećim antenskim stupovima.

(8) Ovisno o budućim potrebama, pojavi

novih telekomunikacijskih tehnologija,pojavi novih

zakonskih odredbi ili nastupanja nepredviđenih

okolnosti, moguća su odstupanja u od navedenih

planiranih pretpostavki.

(9) Na području Jelse u funkciji je TV i

FM odašiljač.”

Članak 99.

Članak 70. Odluke se mijenja i glasi:

„(1) Elektronička komunikacijska

infrastruktura i povezana oprema prema načinu

postavljanja, dijeli se na elektroničku

komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu

na samostojećim antenskim stupovima elektroničku

i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i

povezanu opremu na postojećim građevinama

(antenski prihvat).

(2) Antenski stupovi svojim položajem ne

smiju remetiti tradicijske vizure naselja i

karakteristične elemente krajobraza, a poželjno je

Page 35: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 111.

predviđati rješenja koja omogućuju da se jednim

antenskim stupom koristi više operatora.

(3) Bazne postaje mobilne telefonije na

stupovima se postavljaju :

izvan užeg obalnog pojasa – minimalno 300 m od

obalne crte,

na udaljenosti minimalno 300 m od stambenih

građevina,

izvan zone zaštite prirode i spomenika kulture.

(4) Za postavljanje antenskih stupova

obvezno je pribaviti suglasnost Općinskog vijeća.

(5) Dopušteno je postavljanje elektroničke

komunikacijske infrastrukture i povezane opreme

na postojećim građevinama u skladu s posebnim

uvjetima tijela i/ili osoba određenim posebnim

propisima koji propisuju posebne uvjete prilikom

ishođenja odobrenja za građenje i Općinskog vijeća.

(6) Radio Relejne RR postaje kao i prostori

za smještaj postaja za pokretne komunikacije mogu

se graditi izvan naseljenih područja. Ovim planom

predviđa se zamjena radiorelejnih veza optičkom

kabelskom pristupnom mrežom prema

samostojećim antenskim stupovima.”

Članak 100.

Naslov iznad članka 71. Odluke mijenja se

i glasi:

“5.4 Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba”

Članak 101.

Članak 71. Odluke mijenja se i glasi:

“(1) Položaj zahvata vode, vodosprema i

trasa cjevovoda određen je na grafičkom prikazu 2)

Infrastrukturni sustavi – Vodoopskrba, u mjerilu

1:25000. Moguće su izmjene trasa i građevina

vodoopskrbe u skladu s konfiguracijom terena,

detaljnijim geodetskim podlogama i konačno

odabranim sustavom vodoopskrbe a što se ne

smatra izmjenom Prostornog plana.

(2) Općina Jelsa se opskrbljuje vodom iz:

1) vlastitih izvorišta "Libora" u Jelsi (oko 40

l/s) i "Vir" (6 l/s), koja se povremeno

koriste tijekom ljeta,

2) regionalnog sustav Omiš - Brač - Hvar –

Vis (stavljeno u funkciju 1986. godine), iz

uređaja za pročišćavanje "Zagrad" na

Cetini te podmorskim cjevovodima preko

otoka Brača (oko 115 l/s gravitacijom).

1) (3) Za snabdijevanje vodom pojedinih

izdvojenih lokaliteta, gdje je neracionalna

opskrba vodom iz vodoopskrbnog sustava,

moguće je koristiti uređaje za dobivanje

vode iz mora, kao i autonomne i

alternativne sustave vodoopskrbe

(gustrine, bušotine, itd.)

(4) Razvodnom mrežom potrebno je opskrbiti

vodom sva područja. Moguće je planirati i druge

objekte vodoopskrbe radi detaljnije razrade i

rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava, kao i manja

odstupanja predloženih trasa i profila cjevovoda

vodoopskrbnih sustava, te smještaja kapitalnih i

drugih građevina.

(5) Kod komunalne infrastrukture cijevi za

vodoopskrbu su locirane u prometnici na

udaljenosti 1,0 m od ivičnjaka, sa dubinom

ukopavanja min. 1,20 m računajući od tjemena

cijevi do nivelete prometnice, te kontrolnim

šahtama u čvorovima. Vodoopskrbna mreža sa

svim pratećim elementima u pravilu se izvodi kroz

profil prometnice, bankine ili na drugi odgovarajući

način. Vodoopskrbne cijevi se gdje god je to

moguće postavljaju na suprotnu stranu prometnice

u odnosu na kanalizaciju otpadnih voda i uvijek

iznad kanalizacijskih cijevi i kanala.

(6) Postojeći lokalni izvori (izvori, gustirne,

bunari, česme i sl.) moraju se održavati i ne smiju

se zatrpavati ili uništavati. Naprave (gustirne,

bunari, crpke i cisterne), koje služe za opskrbu

vodom moraju biti izgrađene i održavane prema

postojećim propisima i udaljene od mogućih

zagađivača (fekalne jame, gnojišta, kanalizacijski

vodovi i okna, otvoreni vodotoci ili bare,

odlagališta otpada i štetnih tvari i sl.).“

Članak 102.

Iza članka 71. Odluke dodaje se novi

članak 71.a i glasi:

„(1) Ako na dijelu građevinskog područja

na kojem će se graditi građevina postoji vodovodna

mreža, opskrba vodom rješava se priključkom na

postojeću vodovodnu mrežu. Pojedinačni kućni

priključci izvode se kroz pristupne putove do

građevnih čestica ili na drugi odgovarajući način.

Isto se odnosi i na hidrantsku mrežu.

(2) Lokacijskim uvjetima za izgradnju

stambenih građevina, kada se iste grade u području

gdje nema vodovodne mreže, određuje se izgradnja

cisterni. Cisterne za vodu se mogu graditi i izvan

građevinskog područja naselja za potrebe

izdvojenih dijelova naselja, poljoprivrede,

stočarstva i zaštite od požara. Cisterne mogu biti

ukopane ili nadzemne.

Page 36: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 112. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

(3) U građevinskim područjima turističko

ugostiteljske namjene nije moguća izgradnja

smještajnih građevina, ako ne postoji mogućnost

priključka na vodovodnu mrežu, osim ako nije

drugačije određeno planom užeg područja

(autonomna opskrba – obvezna gradnja cisterni).

(4) Naprave koje služe za opskrbu vodom

moraju biti izgrađene i održavane prema posebnim

propisima. Moraju biti udaljene locirane uzvodno

od mogućih zagađivača podzemnih voda kao što su:

fekalne jame, gnojišta, kanalizacijski vodovi i okna,

otvoreni vodotoci ili bare i slično. Gdje je to

moguće, u cilju sigurnije opskrbe vodom, mjesne

vodoopskrbne mreže moraju tvoriti zatvoreni

prsten.”

Članak 103.

Iza novoga članka 71.a dodaje se novi

članak 71.b i glasi:

“(1) Akumulacije, naplavne površine,

javne cisterne i vodospreme mogu se locirati unutar

i izvan građevinskog područja te uređivati temeljem

projekta navodnjavanja općine, uvažavajući sve

relevantne odredbe o zaštiti kultiviranog i prirodnog

krajobraza. Postojeće javne cisterne (gustirne,

pioveri) i pripadajuće naplavne površine unutar i

izvan građevinskih područja moraju se održavati i

popravljati kako bi ih se ponovno privelo i/ili

zadržalo u funkciji. One su ujedno i uspomena na

prošla vremena i dopuna postojećeg sustava

odnosno dragocjena pričuva u slučajevima nestanka

ili zagađenja vode iz vodoopskrbnog sustava.

(2) Pored korištenja podzemnih voda, treba

sagledati mogućnost korištenja (uz izgradnju

mikroakumulacija), i ostalih raspoloživih vodnih

potencijala (oborinske vode, pročišćene otpadne

vode i vodoopskrbne sustave u vrijeme smanjene

potrošnje). Ovakvim pristupom je moguće urediti

raspoložive poljoprivredne površine za

navodnjavanje iako nisu predviđene ovim Planom,

ali u skladu s posebnim propisima i uz uvjete koje

će definirati Hrvatske vode.”

Članak 104.

Iznad članka 72. Odluke dodaje se novi

podnaslov koji glasi: “Odvodnja otpadnih voda”

Članak 105.

Članak 72. Odluke mijenja se i glasi:

“(1) Za naselja Jelsa i Vrboska planiran je

zajednički uređaj i ispust u Hvarski kanal na

lokaciji Garmice i sa spajanjem sustava Jelsa i

Vrboska u jedan sustav odvodnje otpadnih voda.

(2) Približan položaj trasa kolektora i

crpnih stanica, kao i ispusta u more planiranog

sustava odvodnje prikazan je na kartografskom

prikazu broj 2. „Infrastrukturni sustavi“ u mjerilu

1:25000. Planirani sustav je moguće izvoditi u

fazama i etapama.

(3) Sustavi odvodnje otpadnih voda ostalih

naselja, koji nisu ucrtani na odgovarajućem

kartografskom prikazu, rješava se gradnjom manjih

zajedničkih sustava odvodnje otpadnih voda uz

propisno pročišćavanje i ispuštanje počišćenih

voda. Omogućava se povezivanje sustava odvodnje

pojedinih naselja, kao i spajanje s drugim otočkim

sustavima odvodnje otpadnih vioda.

(4) Nije dopuštena gradnja sustava

odvodnje otpadnih voda na području zaštićenog

područja Starogradskog polja i arheološkog

nalazišta Gradina.

(5) Za ugostiteljsko turističke zone

omogućava se gradnja vlastitog sustava s

pročišćavanjem otpadnih voda, ukoliko nije

moguće priključenje na neki od sustava odvodnje

otpadnih voda naselja.

(6) Plažne građevine i građevine koje se

mogu graditi izvan građevinskog područja (u skladu

s ovim Odredbama), a imaju priključak na

vodoopskrbni sustav, moraju biti priključen na

javni sustav odvodnja, a ukoliko to nije moguće,

moraju imati vlastiti uređaj za pročišćavanje voda

prije upuštanja u recipijent u skladu s posebnim

propisima i uz suglasnost nadležnog javnopravnog

tijela.”

Članak 106.

Članak 73. Odluke mijenja se i glasi:

“(1) Do realizacije sustava javne odvodnje

sa uređajem za pročišćavanje, moguća je gradnja

pojedinačnih građevina sa prihvatom otpadnih voda

u vodonepropusne sabirne jame s odvozom

prikupljenog efluenta putem ovlaštene osobe ili

gradnja objekata s uređajem za pročišćavanje

sanitarnih otpadnih voda i ispuštanjem pročišćenih

sanitarnih voda u prirodni prijemnik, a sve ovisno o

količini otpadnih voda i uvjetima na terenu.

(2) Kod objekata s većom količinom

otpadnih voda, koji se ne mogu priključiti na

jedinstveni kanalizacijski sustav, odvodnja otpadnih

voda se može rješavati isključivo uz planiranje

autonomnog uređaja za pročišćavanje prije njihova

ispuštanja u recipijent.

Page 37: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 113.

(3) Nakon izgradnje sustava javne

odvodnje obvezno je priključenje građevina na taj

sustav odvodnje.

(4) Za izdvojena građevinska područja

koja se ne mogu priključiti na sustav javne

odvodnje, obvezna je gradnja lokalnog sustava

javne odvodnje s pročišćavanjem sanitarnih

otpadnih voda i ispuštanjem pročišćenih sanitarnih

voda u prirodni prijemnik.

(5) Otpadne vode iz kuhinja ugostiteljskih

objekata, u kojima se vrši priprema hrane, trebaju

se pročistiti predtretmanom (mastolov i taložnica)

prije ispuštanja u interni sustav sanitarne odvodnje.

(6) Svi potrošači koji ispuštaju otpadne

vode kvalitete različite od standarda komunalnih

otpadnih voda dužni su izraditi predtretman

otpadnih voda do standard komunalnih otpadnih

voda.”

Članak 107.

Članak 74. Odluke mijenja se i glasi:

“Za područja za koja je predviđena

odvodnja kanalizacijom razdjeljnog tipa, uvjet za

ispuštanje oborinskih voda s prometnica i uređenih

građevnih područja naselja u vodotoke i bujične

tokove, treba biti isti kao za ispuštanje ovih voda u

more, to jest uz prethodno pročišćavanje.”

Članak 108.

Članak 75. Odluke mijenja se i glasi:

“(1) Zaštita od štetnog djelovanja

povremenih bujičnih vodotokova i oborinskih

odvodnih kanala, kada može doći do plavljenja,

ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i

drugih sličnih štetnih pojava, te posredno do

ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove

imovine, te poremećaja u vodnom režimu, će se

provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih

vodnih građevina, odnosno tehničkim i

gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog

dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina

koje se provodi prema programu uređenja vodotoka

i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. U

svrhu tehničkog održavanja, te radova građenja uz

bujične vodotoke treba osigurati zaštitni pojas

minimalne širine od 5,0 m od gornjeg ruba korita,

odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. U

zaštitnom pojasu zabranjena je svaka gradnja i

druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja

i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način

umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim,

te povećati stupanj ugroženosti od štetnog

djelovanja vodotoka. Posebno se zaštitni pojas

može smanjiti do 3,0 m širine, ali to bi trebalo

utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima za svaki

objekt posebno. Svaki vlasnik, odnosno korisnik

građevine ili zemljišta smještenog uz korito

vodotoka ili česticu javno vodno dobro, dužan je

omogućiti nesmetano izvršavanje radova na

čišćenju i održavanju korita vodotoka, ne smije

gradnjom građevine ili njenim priključenjem na

komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć

vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za

vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno

odlagati bilo kakav materijal u korito vodotoka.

(2) Postojeća neregulirana korita

povremenih bujičnih tokova i oborinskih kanala

potrebno je regulacijskim radovima povezati i

urediti na način da se u kontinuitetu sprovedu

oborinske i druge površinske vode do ulijeva u

more, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i

ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom

o vodama. Projektno rješenje uređenja korita sa

svim potrebnim objektima, smjestiti najvećim

mogućim dijelom na česticu „javno vodno dobro“

iz razloga izbjegavanja imovinsko - pravnih

sporova kao i razloga prilagodbe uređenja važećoj

prostorno planskoj dokumentaciji, a koje će

istovremeno omogućiti siguran i blagovremen

protok voda vodotoka, te održavanje i čišćenje

istog. Dimenzioniranje korita treba izvršiti za

mjerodavnu protoku dobivenu kao rezultat

hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene neke

od empirijskih metoda.

(3) U iznimnim slučajevima, u svrhu

osiguranja i formiranja što kvalitetnijeg prometnog

koridora, ne isključuje se regulacija ili izmještanje

vodotoka u obliku odgovarajuće natkrivene

armirano – betonske kinete (min. propusne moći

100-god. velika voda) i na način koji će omogućiti

njeno što jednostavnije održavanje i čišćenje

(natkrivanje izvesti pomičnim armirano betonskim

pločama duž što većeg dijela dionice i sa što više

revizijskih okana). Trasu regulirane natkrivene

kinete u sklopu prometnice, u pravilu, postaviti uz

jedan od rubova prometnice ili ispod samog

pločnika kako bi ostao siguran za česticu javnog

vodnog dobra. Projektno rješenje regulacije ili

izmještanja vodotoka treba uskladiti sa zahtjevima

stručnih službi Hrvatskih voda.

(4) Na mjestima gdje trasa prometnice

poprečno prelazi preko bujičnih vodotoka i

odvodnih kanala, predvidjeti mostove ili propuste

takvih dimenzija koji će nesmetano propustiti

mjerodavne protoke. Ukoliko je potrebno

predvidjeti i rekonstrukciju postojećih propusta

zbog male propusne moći ili dotrajalosti, treba

predvidjeti oblaganje uljeva i izljeva

novoprojektiranih ili rekonstruiranih propusta u

dužini min. 3,0 m, odnosno izraditi tehničko

Page 38: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 114. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

rješenje eventualnog upuštanja „čistih“ oborinskih

voda u korito vodotoka kojim će se osigurati zaštita

korita od erozije i neometan protok vodotoka.

Detalje upuštanja oborinskih voda investitor treba

usuglasiti sa stručnim službama Hrvatskih voda.

Tijekom izvođenja radova potrebno je osigurati

neometan protok kroz korito vodotoka. Na

mjestima gdje prometnica prolazi preko reguliranog

vodotoka (trapezno obloženo korito, betonska

kineta i sl.) konstrukciju i dimenzije osnovnih

elemenata mosta ili propusta sa svim pripadnim

instalacijama treba odrediti na način koji neće

umanjiti projektirani slobodni profil korita, kojim

će se osigurati statička stabilnost postojeće

betonske kinete, zidova ili obaloutvrde, odnosno

kojim se neće poremetiti postojeći vodni režim. Os

mosta ili propusta postaviti što okomitije na

uzdužnu os korita, a širina istog treba biti dovoljna

za prijelaz planiranih vozila. Konstrukcija mosta ili

propusta mora se funkcionalno i oblikovno uklopiti

u postojeće i buduće prostorno plansko rješenje

toga prostora.

(5) Polaganje objekata linijske

infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i

telekomunikacijski kabeli i dr.), zajedno sa svim

oknima i ostalim pratećim objektima, nije

dopušteno uzdužno unutar korita vodotoka,

odnosno čestice javnog vodnog dobra. Vođenje

trase, paralelno sa reguliranim koritom vodotoka,

izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se

osigurati statička i hidraulička stabilnost

reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili

buduća rekonstrukcija korita. Kod nereguliranih

korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od

gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog

vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa

za buduću regulaciju. U samo određenim

slučajevima, udaljenost polaganja se može smanjiti,

a to treba utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima

i za svaki objekt posebno.

(6) Poprečni prijelaz pojedinog objekta

linijske infrastrukture preko korita vodotoka po

mogućnosti je potrebno izvesti u okviru

konstrukcije mosta ili propusta a iznad vodotoka.

Mjesto prijelaza izvesti poprečno i po mogućnosti

što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko

instalacije prolaze ispod korita, investitor je dužan

mjesto prijelaza osigurati na način da instalaciju

uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0,50

m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna

vodotoka. Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa

rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa

stručnim službama Hrvatskih voda. Na mjestima

prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala,

izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na

isti način. Teren devastiran radovima na trasi

predmetne instalacije i uz njihovu trasu, dovesti u

prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo

površinsko otjecanje.

(7) Na obalnom pojasu gdje je omogućeno

širenje obale (nasipavanje) prema moru, tehnička

dokumentacija regulacije ušća vodotoka treba biti

usklađena s tehničkom dokumentacijom uređenja

prostora i druge infrastrukture. Potrebno je riješiti

uljev vodotoka u more u obliku otvorenih ili

natkrivenih arm-bet kineta koje će omogućiti

nesmetano propuštanje mjerodavno velikih voda u

uvjetima nepovoljnog utjecaja mora i oplime,

nesmetano održavanje i čišćenje istih (natkrivanje

ab platicama, revizijske rešetke itd.), a koje treba

biti zaštićeno od utjecaja valovanja i nanošenja

morskog šljunčanog nanosa s plaže. Tehničko

rješenje regulacije ušća vodotoka u more treba

dokazati hidrološkim i hidrauličkim proračunom te

statičkim proračunom a projekte usaglasiti sa

stručnim službama Hrvatskih voda. Na obalnom

pojasu, na trasi novoreguliranih korita bujica,

vodotoka i njihovih uljeva u more potrebno je

osigurati odgovarajući pojas najmanje širine 3,0 do

5,0 m za novonastale čestice vodnog dobra i za

njihovo održavanje.”

Članak 109.

U članku 76. Odluke brišu se riječi:

“dinamikom utvrđenom odlukom Poglavarstva

Općine Jelsa”

Članak 110.

Iznad članka 77. Odluke mijenja se naslov

i glasi: “Zaštita voda”

Članak 111.

Članak 77. Odluke mijenja se i glasi:

“(1) Na području općine Jelsa ima više

izvora pitke vode od kojih su izvor Libora (oko 40

l/s) u Jelsi te „Vir" (6l/s) u sustavu vodoopskrbe

područja za koja se određene zone sanitarne zaštite

izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s

pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom

poroznosti.

(2) U IV. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa

zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i

pukotinsko-kavernoznom poroznosti zabranjuje se:

1) ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,

2) građenje postrojenja za proizvodnju

opasnih i onečišćujućih tvari za vode i

vodni okoliš,

3) građenje građevina za oporabu, obradu i

odlaganje opasnog otpada,

4) uskladištenje radioaktivnih i za vode i

vodni okoliš opasnih i onečišćujućih tvari,

Page 39: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 115.

izuzev uskladištenja količina lož ulja

dovoljnih za potrebe domaćinstva,

pogonskog goriva i maziva za

poljoprivredne strojeve, ako su provedene

propisane sigurnosne mjere za građenje,

dovoz, punjenje, uskladištenje i uporabu,

5) građenje benzinskih postaja bez zaštitnih

građevina za spremnike naftnih derivata

(tankvana),

6) izvođenje istražnih i eksploatacijskih

bušotina za naftu, zemni plin kao i izrada

podzemnih spremišta,

7) skidanje pokrovnog sloja zemlje osim na

mjestima izgradnje građevina koje je

dopušteno graditi prema odredbama ovoga

Pravilnika,

8) građenje prometnica, parkirališta i

aerodroma bez građevina odvodnje,

uređaja za prikupljanje ulja i masti i

odgovarajućeg sustava pročišćavanja

oborinskih onečišćenih voda i

9) upotreba praškastih (u rinfuzi) eksploziva

kod miniranja većeg opsega.

(3) U III zoni sanitarne zaštite izvorišta sa

zahvaćanjem voda vodonosnika s pukotinskom i

pukotinsko-kavernoznom poroznosti primjenjuju se

zabrane iz prethodnog stavka i dodatno zabranjuje

slijedeće:

1) skladištenje i odlaganje otpada, gradnja

odlagališta otpada osim sanacija

postojećeg u cilju njegovog zatvaranja,

građevina za zbrinjavanje otpada

uključujući spalionice otpada te

postrojenja za obradu, oporabu i

zbrinjavanje opasnog otpada,

2) građenje cjevovoda za transport tekućina

koje mogu izazvati onečišćenje voda bez

propisane zaštite voda,

3) izgradnja benzinskih postaja bez

spremnika s dvostrukom stjenkom,

uređajem za automatsko detektiranje i

dojavu propuštanja te zaštitnom

građevinom (tankvanom),

4) podzemna i površinska eksploatacija

mineralnih sirovina osim geotermalnih

voda i mineralnih voda,

5) Iznimno od alineje 1. ovoga stavka u III

zoni sanitarne zaštite izvorišta dopušta se

izgradnja centra za gospodarenje otpadom,

sukladno posebnim propisima o otpadu,

pod posebnim uvjetima.

(3) II. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa

zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i

pukotinsko-kaveroznom poroznosti primjenjuju se

zabrane iz prethodnih stavaka a dodatno se

zabranjuje slijedeće:

1) poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke

proizvodnje uz primjenu dozvoljenih

gnojiva i sredstava za zaštitu bilja prema

posebnom propisu,

2) stočarska proizvodnja, osim

poljoprivrednog gospodarstva odnosno

farme do 20 uvjetnih grla uz provedbu

mjera zaštite voda propisanih

odgovarajućim programom zaštite voda od

onečišćenja uzrokovanog nitratima

poljoprivrednog podrijetla i načela dobre

poljoprivredne prakse,

3) gradnja groblja i proširenje postojećih,

4) ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih

otpadnih voda s prometnica,

5) građenje svih industrijskih postrojenja koje

onečišćuju vode i vodni okoliš,

6) građenje drugih građevina koje mogu

ugroziti kakvoću podzemne vode,

7) sječa šume osim sanitarne sječe,

8) skladištenje i odlaganje otpada, gradnja

odlagališta otpada, osim sanacija

postojećih u cilju njihovog zatvaranja,

građevina za zbrinjavanje otpada

uključujući spalionice otpada, regionalnih i

županijskih centara za gospodarenje

otpadom, reciklažnih dvorišta i pretovarnih

stanica za otpad ako nije planirana

provedba mjera zaštite voda te postrojenja

za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog

otpada.

(4) I zona sanitarne zaštite izvorišta sa

zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i

pukotinsko-kaveroznom poroznosti utvrđuje se radi

zaštite građevina i uređaja za zahvaćanje vode a

obuhvaća neposredno naplavno područje zahvata

vode, izvor vodonosnika, kaptažu, crpne stanice,

uređaje za kondicioniranje vode, građevine za

čuvanje mjesta umjetnog napajanja vodonosnika sa

pukotinskom poroznosti, bez obzira na udaljenost

od zahvata vode. I. zona mora biti ograđena. U I

zoni sanitarne zaštite izvorišta zabranjuju se sve

aktivnosti osim onih koje su vezane uz zahvaćanje,

kondicioniranje i transport vode u vodoopskrbni

sustav.

(5) Granice zona sanitarne zaštite izvorišta

prikazane su u grafičkom dijelu elaborata

Prostornog plana, kartografski prikaz broj 3.1

„Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora -

Područja posebnih ograničenja u korištenju“ u

mjerilu 1:25.000 i dijelom na kartografskom

prikazu broj 4. „Građevinska područja“ u mjerilu

1:5000. Iste su promjenjive shodno zakonskim

obavezama i rješenjima koja će se provoditi radi

korištenja i zaštite izvorišta izvorišta vode.“

Članak 112.

Članak 78., naslov: “5.6 Zračni promet” i

članak 79. Odluke se brišu

Page 40: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 116. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

Članak 113.

Naslov iznad članka 80. Odluke mijenja se

i glasi: “5.5 Groblja” te se mijenja i članak 80.

Odluke koji glasi:

“(1) Groblja se planiraju unutar postojećih

naselja (Vrisnik) i izvan naselja (Vrboska, Jelsa,

Svirče, Pitve, Zavala, Poljica, Zastražišće

(Zaninovići) i Gdinj(Vrvolići). Groblja moraju biti

ograđena a opremaju se i grade u skladu s posebnim

propisima.

(2) Planira se povećanje površine

postojećih groblja u planiranom razdoblju u skladu

s potrebama. Za proširenje groblja u Jelsi obvezna

je prethodna suglasnost nadležnog javnopravnog

tijela iz oblasti zaštite spomenika kulture. Za

groblje Vrboska usvojen je Detaljni plan uređenja

koji se može mijenjati i dopunjavati radi usklađenja

s posebnom propisima.

(3) Proširenje groblja u naselju Jelsa može

se poduzeti uz prethodno arheološko istraživanje o

čijim će rezultatima ovisiti daljnji tretman lokacije i

prethodna suglasnost nadležnog konzervatorskog

odjela.

(4) Površina groblja (izgrađeni I

neizgrađeni dio) je ucrtana na kartografskom

prikazu broj 4. „Građevinska područja“ u mjerilu

1:5000. Omogućava se proširenje postojećih groblja

i izvan određenog građevinskog područja groblja u

skladu s potrebama. Izvan površine groblja

omogućava se uređenje parkirališta i eventualno

drugih sadržaja groblja (mrtvačnica i dr.).”

Članak 114.

Briše se naslov iznad članka 81. Odluke i

briše se članak 81. Odluke

Članak 115.

Naslov iznad članka 82. Odluke mijenja se

i glasi: “6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I

PRIRODNIH VRIJEDNOSTI, TE SPOMENIKA I

KULTURNIO – POVIJESNIH CJELINA” te se

mijenja i članak 82. Odluke koji glasi:

“(1) Planom su utvrđene mjere zaštite

1) prirodnih i krajobraznih,

2) kulturno povijesnih i

3) drugih vrijednosti prostora u obuhvatu

plana.

(2) Povijesne cjeline naselja, graditeljske i

vrtno perivojne cjeline, prirodni i kultivirani

krajobrazi, kao i pojedinačne građevine

spomeničkih obilježja s pripadajućim parcelama, te

fizičkim vizualno istaknutim okolišem, moraju biti

na stručno prihvatljiv i vrstan način uključeni u

budući razvitak općine Jelsa.

(3) Zaštita prirode provodi se kroz očuvanje

biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitu

prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja,

zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili.

(4) U cilju očuvanja prirodne biološke

raznolikosti kao posebnu vrijednost treba očuvati

područja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve

i njihovu neposrednu okolicu, područja prirodnih

vodotoka te obalno područje (prirodne plaže i

stijene) te more i podmorje kao ekološki vrijedna

područja, potrebno je revitalizirati ekstenzivno

stočarstvo, te poticati obnovu zapuštenih vinograda

i maslinika na tradicijski način.“

Članak 116.

Briše se naslov iznad članka 83. Odluke te

se mijenja članak 83. Odluke i glasi:

“(1) Za svaku novu gradnju ili

rekonstrukciju, te zamjenu postojeće građevine u

okviru:

1) građevinskog područja naselja uključenog

u kulturni krajolik,

2) građevinskog područja zaštićenog naselja

ili dijela naselja,

(2) Posebne uvjete građenja u postupku

ishođenja odgovarajućeg akta za građenje sukadno

Zakonu, mora obvezno dati nadležna služba zaštite

spomenika kulture.

(3) Izgradnja i rekonstrukcija građevina,

uklanjanje građevina ili njihovih dijelova (rušenje) i

izgradnja zamjenskih građevina, te izgradnja na

zatečenim ruševinama građevine unutar zaštićenih

ruralnih i urbanih cjelina nije dopuštena bez

izričitog odobrenja nadležne službe zaštite

spomenika kulture.”

Članak 117.

Briše se naslov iznad članka 85. Odluke te

se mijenja članak 85. Odluke i glasi:

“(1) Zaštićene prirodne vrijednosti

temeljem Zakona o zaštiti prirode obuhvaćaju:

1) Otok Šćedro u kategoriji značajnog

krajobraza, zaštićen 1972. godine , reg.

broj 656,

2) Otok Zečevo u kategoriji značajnog

krajobraza, zaštićen 1968. godine , reg.

broj 657.

Page 41: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 117.

(2) Prostornim planom Splitsko dalmatinske

županije predložena je zaštita slijedećih prirodnih

vrijednosti:

1) Zečevo – Glavica (kopneni i morski dio) u

kategoriji značajnog krajobraza,

2) akvatorij otoka Šćedro u kategoriji

značajnog krajobraza,

3) Lokva Plana (selo Humac) u kategoriji

značajnog krajobraza,

4) Bor (u Vrboskoj), spomenik prirode

(botanički).

(3) Prostornim planom štite se slijedeće

prirodne vrijednosti:

naziv lokaliteta vrsta približna površina (ha)

zaštita

Burkovo Jelsa značajan krajobraz 47 planirana zaštita

Glavice istočno od restauranta Soline

značajan krajobraz 107,2 planirana zaštita

Gradski park u Jelsi spomenik krajobrazne arhitekture

0,5 planirana zaštita

(4) Za područja predviđena za zaštitu

obvezno je provesti na Zakonu utemeljen postupak

proglašenja zaštićenih prirodnih vrijednost. Do

donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu i

donošenja rješenja o preventivnoj zaštiti ta se

područja štite odredbama za provođenje Prostornog

plana.

(5) Zaštićene prirodne vrijednosti, prirodne

vrijednosti predložene za zaštitu i prirodne

vrijednosti koje se štite Prostornim planom ucrtane

su na kartografskom prikazu broj 3.1 „Uvjeti

korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja

posebnih uvjeta i ograničenja u korištenju”, u

mjerilu 1:25000.

(6) Ekološka mreža i ugrožena rijetka

staništa na području općine prikazana je na

kartografskom prikazu 3.2 „Uvjeti korištenja,

uređenja i zaštita prostora - Ekološka mreža“ u

mjerilu 1:25000

Članak 118.

Članak 86. Odluke mijenja se i glasi:

“(1) Za svaki zahvat u prostoru, koji ima ili

može imati utjecaja na zaštićene prirodne

vrijednosti, potrebno je ishođenje posebnih uvjeta i

suglasnosti nadležne ustanove za zaštitu prirode,

sukladno posebnim propisima.

(2) Na otočiću Zečevu moguće je planirati

isključivo jedan manji ugostiteljski objekt, koji će

korespondirati s turističkom ponudom općine.

Prizemni ugostiteljski objekt može imati najviše 50

m2 bruto tlocrtne površine i mora biti uklopljen u

krajobraz otoka. Nisu dopušteni zahvati na obalnom

rubu, osim postavljanja pontona, najveće dužine

20,0 m za privez plovila.

(3) Na otoku Šćedro je također moguća

gradnja novih građevina koje se grade izvan

građevinskog područja iz članka 38. i članka 38.a.

Omogućava se i rekonstrukcije postojećih

građevina bez povećanja vanjskog gabarita uz

moguću prenamjenu za ugostiteljstvo i za sadržaje

u funkciji zaštite i prezentacije njegova krajobraza.

Na građevnoj čestici postojeće zgrade omogućava

se gradnja pomoćne zgrade i druge građevine koje

se prema posebnom propisu može graditi bez

građevinske dozvole. Na obali je moguća gradnja

građevine namijenjena za privez plovila koje

prevoze turiste na nenaseljeni otok Šćedro.

(4) U cilju očuvanja prirodne biološke

raznolikosti treba očuvati postojeće šumske

površine, šumske rubove, živice koje se nalaze

između obradivih površina, te zabraniti njihovo

uklanjanje, štititi područja prirodnih vodotokova od

neprimjerenih zahvata i radnji, kao ekološki

vrijedna područja.

(5) Pri oblikovanju građevina (posebice

onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba

koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim

obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj

arhitekturi.

(6) Pri planiranju trasa novih prometnica

treba uvažavati specifičnosti reljefa i vegetacijski

pokrov, na način da se utjecaj na krajobraz i

prirodne sastavnice prostora svede na najmanju

moguću mjeru.

(7) Na područjima Ekološke mreže,

odnosno na područjima važnim za divlje svojte i

stanišne tipove, za svaki zahvat u prostoru koji sam

za sebe ili u vezi sa drugim zahvatima, može imati

bitan utjecaj na ekološki značajno područje,

propisuje se obveza postupka ocjene prihvatljivosti.

(8) Na utvrđenim ugroženim i rijetkim

staništima treba provoditi sljedeće mjere očuvanja:

1) gospodariti travnjacima putem ispaše i

režimom košnje prilagođenim stanišnom

tipu, te očuvati biološke vrste značajne za

stanišni tip što podrazumijeva neunošenje

stranih (alohtonih) vrsta i genetski

modificiranih organizama, te poticati uzgoj

autohtonih biljaka i životinja,

Page 42: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 118. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

2) očuvati povoljan omjer između travnjaka i

šikara, uključujući i sprječavanje procesa

sukcesije,

3) u gospodarenju šumama osigurati

prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i

divljih svojti, te sustavno praćenje njihova

stanja,

4) prirodne krajobraze štititi od širenja

neplanske gradnje, a kao posebnu

vrijednost očuvati područja prekrivena

autohtonom vegetacijom i obalno područje

( prirodne plaže, stijene, rtove) te more i

podmorje, kao ekološki vrijedna područja,

5) pješčane i šljunčane plaže održavati uz

minimalna infrastrukturna ulaganja i to

uglavnom rubno,

6) spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj

obali i sanirati nepovoljno stanje gdje god

je moguće.”

Članak 119.

Članka 87. Odluke mijenja se i glasi:

“(1) Uredbom o ekološkoj mreži utvrđena je

ekološka mreža Republike Hrvatske koja se ujedno

smatra i područjima Natura 2000. Ekološku mrežu

čine:

1) područja značajna za očuvanje i

ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta

ptica od interesa za Europsku uniju, kao i

njihovih staništa te područja značajna za

očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito

močvarna područja od međunarodne

važnosti (Područja očuvanja značajna za

ptice - POP),

2) područja značajna za očuvanje i

ostvarivanje povoljnog stanja drugih

divljih vrsta i njihovih staništa, kao i

prirodnih stanišnih tipova od interesa za

Europsku uniju (Područja očuvanja

značajna za vrste i stanišne tipove -

POVS).

(2) Na području općine Jelsa ekološka mreža

obuhvaća slijedeća područja:

šifra područja naziv područja

Područja očuvanja značajna za ptice – POP:

HR1000036 Srednjedalmatinski otoci

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS:

HR2001421 od Pokrvenika do uvale Bristova

HR2001422 Golubiničin rat-Rat Velog Strvnja

HR2001423 od Plane do Veprove glavice

HR2001424 od Križišća do Tavna špilje

HR2001425 od Prapratna do Karnjakuše

HR2001428 od Maslinice do Grebišića

HR2001498 Kraljevska jama

HR3000119 Otok Šćedro - podmorje

HR3000143 Uvale Kruševa, Pokrvenik i Zaraće

HR3000149 Uvale Prapratna i Makarac

HR3000451 Otok Zečevo

HR3000457 Južna obala – od rta Nedjelja do uvale Česminica

(3) Područja ekološke mreže oprikazana su

na kartogarfskom prikazu broj 3.2 “Uvjeti

korištenja, uređenja i zaštite prostora - ekološka

mreža” u mjerilu 1:25.000.”

Članak 120.

Članci 88., 89., 90., 91., 92., 93., 94. i 95.

Odluke se brišu

Članak 121.

Naslov iznad članka 96. Odluke mijenja se

i glasi: “6.1 Mjere zaštite kulturno – povijesnih

cjelina i građevina” te se mijenja i članak 96.

Odluke koji glasi:

“(1) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih

dobara propisane su zakonom, drugim propisima i

ovom odlukom što se temelji na detaljnijoj

evidenciji što je sadržano u tekstualnom i

grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana.

(2) Zaštita kulturnih dobara provodi se kao

kontinuirani proces i na temelju stalnih istraživanja.

Stoga se popis zaštićenih kulturnih dobara mijenja

te nadopunjuje i vodi u nadležnom tijelu

zaduženom za zaštitu spomenika kulture. Kulturna

dobra navedena u ovim Odredbama štite se

Prostornim planom bez obzira na registar zaštićenih

kulturnih dobara koji se vodi u nadležnom tijelu

zaduženom za zaštitu spomenika kulture.

(3) Popis nepokretnih kulturnih dobara na

području općine Jelsa, po nazivu, naselju i broju u

Registrui, sa stanjem travanj 2017. godine, sadržan

je u Obrazloženju Prostornog plana i ovim

Odredbama.”

Page 43: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 119.

Članak 122.

Članak 97. Odluke se briše.

Članak 123.

Članak 98. Odluke mijenja se i glasi:

“Kulturna dobra na području općine Jelsa

obuhvaćaju:

1) Kulturna dobra – zaštićene kulturno

povijesne cjeline,

2) Kulturna dobra – pojedinačni spomenici

(sakralne i civilne građevine),

3) Kulturna dobra – građevinski sklopovi,

4) Kulturna dobra – arheološka nalazišta i

ostala kulturna dobra.”

Članak 124.

Briše se naslov iznad članka 99. Odluke

Članak 125.

Briše se naslov iznad članka 100. Odluke

te se članak 100. Odluke mijenja i glasi:

“Popis nepokretnih kulturnih dobara na

području općine Jela (travanj 2017.)

Naziv kulturnog dobra Naselje Broj u Registru

I Kulturno povijesna urbanistička cjelina 1. Kulturni-povijesna urbanistička

cjelina Jelse Jelsa Z-5705

2. Kulturni-povijesna urbanistička

cjelina Vrboske Vrboska RST-0804-1974.

II Kulturno povijesna ruralna cjelina 1. Ruralna cjelina Pitve Pitve Z-6762 2. Ruralna cjelina Vrisnik Vrisnik 3. Ruralna cjelina Humac Humac Z-4459 III Pojedinačni spomenici 1. Crkva sv. Jurja Gdinj Z-4785 2. Kula Obradić-Bevilaqua (danas

Machiedo) Gromin

Dolac Z-4945

3. Utvrda Tor Jelsa RST-0028-1962. 4. Dvorište kuće Bevilaqua-

Machiedo Jelsa RST-0029-1962.

5. Crkva na Gradini Jelsa RST-0027-1962. 6. Crkva sv. Mihovila Jelsa Z-4646 7. Crkva sv. Roka Jelsa Z-4871 8. Crkva sv. Ivana Jelsa Z-4872 9. Kuća Salamunić Jelsa Z-4993 10. Crkva Uznesenja Marijnog (ex.

sv. Fabijana i Sebastijana) Jelsa Z-5600

11. Zgrada općine Jelsa Z-5828 12. Kuća Dobrović Jelsa Z-6179 13. Ostatci utvrde Grad Jelsa Z-6412 14. Crkva Gospe od Zdravlja Jelsa Z-6631 15. Kuća Huljić Jelsa RST-33 16. Crkva i samostan dominikanaca

na otoku Šćedro Zavala Z-5097

17. Crkva sv. Jakova Pitve Z-6582 18. Zgrada i namjena zgrade

Vinogradarske zbirke Pitve P-5121

19. Crkva Bezgrešnog začeća

Blažene Djevice Marije Svirče Z-4786

20. Crkva sv. Nikole od Planine Svirče Z-4947 21. Crkva sv. Josipa Svirče Z-5611 22. Crkva sv. Magdalene Svirče Z-5742 23. Kompleks crkve sv. Ante Opata

i crkve sv. Roka Vrisnik Z-4944

24. Crkva sv. Apolonije Vrisnik Z-6414 25. Crkva-tvrđava sv. Marije Vrboska Z-4787 26. Crkva sv. Petra Vrboska Z-4788

Page 44: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 120. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

Naziv kulturnog dobra Naselje Broj u Registru

27. Crkva sv. Lovrinca Vrboska Z-4942 28. Kuća Petrić Vrboska Z-4994 29. Kuća Matije Ivanića Vrboska Z-5649 30. Kula Kaštilac s arheološkim

nalazištem Vrboska Z-5750

31. Crkva sv. Roka Vrboska Z-6281 32. Crkva sv. Barbare Zastražišće Z-5666 IV Građevinski sklop 1. Zaseok Visoka Gdinj RST-0072-1963. 2. Sklop kuća Grčina Jelsa Z-5141 V Arheološko nalazište 1. Arheološko nalazište Grapčeva

špilja na otoku Hvaru Jelsa Z-5610

2. Arheološko nalazište Gradina Jelsa Z-6746 3. Uvala Rake na otoku Šćedro

(morski prostor s južne, istočne

i zapadne strane omeđen

obalom (kopnom), a sa sjeverne

strane omeđen pravcem koji

spaja GPS točke: E 516501 N

4772651)

Zavala P-5268

4. Antički brodolom Vrboska Z-231 5. Špilja u uvali Pokrivenik Zastražišće Z-4634 VI Kulturni krajolik 1. Kulturni krajolik Starogradsko

polje Stari Grad,

Jelsa, Vrbanj

Vrboska

Vrisnik

Z-3827

Članak 126.

Dodaje se podnaslov iznad članka 101.

Odluke i glasi: “1. Mjere zaštite kulturno povijesne

cjeline koje se štite Zakonom o očuvanju i zaštiti

kulturnih dobara” te se mijenja i članak 101.

Odluke koji glasi:

“(1) Urbanistička cjelina Jelse

1. Sustav mjera zaštite u zoni A

U zoni A valoriziraju se svi povijesni

slojevi kao integralni dio kulturnog dobra nastali

njegovim povijesnim razvojem te se stoga nalaže

cjelovita zaštita povijesnih vrijednosti uz poštivanje

tradicije i funkcije prostora i njegovih sadržaja.

1. Intervencije na postojećem

građevinskom fondu

Sve građevinske intervencije potrebno je

strogo kontrolirati te se stoga dozvoljavaju samo

one koje se odnose na sanaciju i održavanje

postojećeg stanja uz minimalne zahvate u povijesne

strukture (sanacija, konzervacija, konzervatorska

rekonstrukcija, prezentacija). Pri rekonstrukciji

građevina obavezna je upotreba tradicijskih

građevnih materijala, oblikovnih elemenata i

detalja. Sve otvore građevina potrebno je zatvoriti

stolarijom. Krovove je potrebno pokriti kupom

kanalicom ili utorenim crijepom, ovisno o

tipološkim karakteristikama građevine. U slučaju da

valorizacija građevine to dopušta drvene međukatne

konstrukcije kamenih kuća mogu se izvesti kao

postojeće ili kao konstrukcije spregnute od drvenih

greda i ploča od laganog betona. Ne dozvoljava se

povećanje katnosti postojećih građevina, a

dozvoljava se prenamjena visokih potkrovlja u

stambeni prostor uz zadržavanje postojeće

geometrije i nagiba krovišta i izgradnju luminara

oblikovanog prema tradicijskom modelu (zidani,

jednostrešni ili dvostrešni). Ne dozvoljava se

povećanje tlocrtnih gabarita postojećih građevina.

Ne dozvoljava se cijepanje čestica niti

objedinjavanje manjih građevnih jedinica u veće.

Moguće je prilagođavanje novih funkcija i sadržaja

suvremenim potrebama.

Odstupanje od navedenog moguće je samo

u iznimnim slučajevima kod kojih će se temeljem

konzervatorske podloge donijeti drugačije mjere

zaštite.

Ne dopušta se postavljanje novih

instalacijskih elemenata – vjetrenjača, solarnih

kolektora, vanjskih jedinica klima uređaja na ulična

pročelja i krovne plohe. Način postave i

oblikovanja reklama i druge komunalne opreme

potrebno je riješiti posebnom odlukom o

komunalnom redu Općine Jelsa uz suglasnost

nadležne konzervatorske službe.

Page 45: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 121.

2. Rušenje i zamjenska gradnja

U zoni A nije dozvoljeno rušenje

povijesnih struktura niti zamjenska gradnja.

Izuzetno je moguća na mjestu ruševina tradicijskih

građevina i to u njihovom izvornom tlocrtnom

gabaritu, a mora biti tipološki usklađena s

okolinom i poštovati osnovne karakteristike

prostora.

3. Interpolacije i nove strukture

U zoni A nisu dozvoljene interpolacije. Ne

prihvaća se unošenje novih struktura i neprikladnih

sadržaja (otvoreni bazeni). Odstupanje od

navedenog moguće je samo u iznimnim

slučajevima kod kojih će se temeljem

konzervatorske podloge donijeti drugačije mjere

zaštite.

Uređenje javnih površina, parterna obrada

ulica i trgova

Za uređenje javnih površina potrebno je

ishoditi posebne uvjete i prethodnu suglasnost

nadležnog konzervatorskog odjela.

2. Sustav mjera zaštite u zoni B

U zoni B valoriziraju se svi povijesni

slojevi nastali izvan najuže urbane jezgre krajem

devetnaestog i u prvoj polovici dvadesetog stoljeća.

Ugroženost graditeljskog fonda u ovoj zoni je

naročito izražena uslijed različitih procesa

uvjetovanih promjenama u načinu privređivanja i

utjecajem turizma čime je započeo proces

devastacije urbanističke cjeline.

1. Intervencije na postojećem

građevinskom fondu

U zoni B prihvatljive su sve intervencije

koje ne narušavaju vizure i cjelovitost uličnih

poteza (sanacija, konzervacija, konzervatorska

rekonstrukcija, prezentacija, rekompozicija,

rekonstrukcija uz povećanje katnosti ili povećanje

tlocrtnih gabarita) u skladu s valorizacijom same

građevine i njezine neposredne okolice. Za svaki

pojedini objekt unutar ove zone donosit će se

zasebna odluka nadležnog konzervatorskog odjela,

a ujedno je potrebno ishoditi sve potrebne akte za

odobrenje bilo kakve intervencije.

U zoni B nije dopuštena zamjenska

gradnja. Izuzetno je moguća na mjestu ruševnih

tradicijskih građevina i ruševina i to u njihovom

izvornom tlocrtnom gabaritu, a mora biti tipološki

usklađena s okolinom i poštovati osnovne

karakteristike prostora. Ne dozvoljava se uvođenje

netipičnih oblikovnih elemenata (terase u krovištu,

krovne terase – ravni krovovi), a moguće je

izvođenje balkona i luminara sukladno tipološkom

obrascu cjeline. Povijesne građevine potrebno je

obnavljati cjelovito, bez obzira na vlasničku

strukturu te nije dopušteno povećanje katnosti i

preoblikovanje geometrije krovišta samo na dijelu

građevine.

Nije dopušteno objedinjavanje manjih

građevnih jedinica u veće.

Moguće je prilagođavanje novih funkcija i

sadržaja suvremenim potrebama.

Ne dopušta se postavljanje novih

instalacijskih elemenata – vjetrenjača, solarnih

kolektora, vanjskih jedinica klima uređaja na ulična

pročelja i kose krovne plohe postojećih građevina.

2. Interpolacije i nova izgradnja

Za svaku novu građevinu unutar zone B

donosit će se zasebna odluka nadležnog

konzervatorskog odjela, a ujedno je potrebno

ishoditi sve potrebne akte za odobrenje bilo kakve

intervencije.

Interpolacije moraju poštovati zatečenu

graditeljsku strukturu i položaj na parceli (ugrađena

gradnja na već formiranim uličnim potezima) što je

potrebno definirati prostorno-planskom

dokumentacijom.

Nova izgradnja na praznim parcelama u

rubnim dijelovima zone B mora biti tipološki

usklađena s okolinom i poštovati osnovne

karakteristike prostora i gabarite postojećih

tradicijskih građevina. Ne dozvoljava se uvođenje

netipičnih oblikovnih elemenata (terase u krovištu,

krovne terase – ravni krovovi), a moguće je

izvođenje balkona i luminara sukladno tipološkom

obrascu cjeline. Posebne uvjete za novu izgradnju

potrebno je definirati prostorno-planskom

dokumentacijom.

Gradnja otvornih bazena na području zone

B nije dopuštena.

(2) Urbanistička cjelina Vrboske

1. Sustav mjera zaštite u zoni A

U zoni A valoriziraju se svi povijesni

slojevi kao integralni dio kulturnog dobra nastao

njegovim povijesnim razvojem te se stoga nalaže

cjelovita zaštita povijesnih vrijednosti uz poštivanje

tradicije i funkcije prostora i njegovih sadržaja.

1. Intervencije na postojećem

građevinskom fondu

Page 46: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 122. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

Sve građevinske intervencije potrebno je

strogo kontrolirati te se stoga dozvoljavaju samo

one koje se odnose na sanaciju i održavanje

postojećeg stanja uz minimalne zahvate u povijesne

strukture (sanacija, konzervacija, konzervatorska

rekonstrukcija, prezentacija). Pri rekonstrukciji

građevina obavezna je upotreba tradicijskih

građevnih materijala, oblikovnih elemenata i

detalja. U slučaju da valorizacija građevine to

dopušta drvene međukatne konstrukcije kamenih

kuća mogu se izvesti kao postojeće ili kao

konstrukcije spregnute od drvenih greda i ploča od

laganog betona. Građevine je potrebno obnavljati

zajedno s ograđenim dvorištima s kojima

predstavljaju jedinstvenu cjelinu. Ne dozvoljava se

povećanje katnosti postojećih građevina (iznimno u

slučaju prilagodbe nekadašnjih gospodarskih

potleušica – staja, kuhinja i spremišta suvremenoj

namjeni ukoliko to dozvoljavaju postojeći tlocrtni

gabariti), a dozvoljava se prenamjena visokih

potkrovlja u stambeni prostor uz zadržavanje

postojeće geometrije i nagiba krovišta i izgradnju

luminara oblikovanog prema tradicijskom modelu.

Ne dozvoljava se povećanje tlocrtnih gabarita

postojećih građevina. Ne dozvoljava se cijepanje

čestica niti objedinjavanje manjih građevnih

jedinica u veće. Moguće je prilagođavanje novih

funkcija i sadržaja suvremenim potrebama.

Ne dopušta se postavljanje novih

instalacijskih elemenata – vjetrenjača, solarnih

kolektora, vanjskih jedinica klima uređaja na ulična

pročelja i kose krovne plohe.

Odstupanje od navedenog moguće je samo

u iznimnim slučajevima kod kojih će se temeljem

konzervatorske podloge donijeti drugačije mjere

zaštite.

2. Rušenje i zamjenska gradnja

U zoni A nije dozvoljeno rušenje

povijesnih struktura niti zamjenska gradnja.

3. Interpolacije i nove strukture

U zoni A nisu dozvoljene interpolacije.

Odstupanje od navedenog moguće je samo u

iznimnim slučajevima kod kojih će se temeljem

konzervatorske podloge donijeti drugačije mjere

zaštite.

Ne prihvaća se unošenje novih struktura i

neprikladnih sadržaja (otvoreni bazeni, garaže).

4. Uređenje javnih površina, parterna

obrada ulica i trgova

Za uređenje javnih površina potrebno je

ishoditi posebne uvjete i prethodnu suglasnost

nadležnog konzervatorskog odjela. Ne dopušta se

zamjena izvorne (tradicijske) parterne obrade

kamenim pločama suvremenim materijalima.

5. Uređenje obale

Obvezno je očuvanje obalne crte bez

zasipavanja mora i promjene geometrije obale (bilo

gradnjom zidanih lukobrana i gatova, bilo

postavom pontonskih privezišta).

2. Sustav mjera zaštite u zoni B

U zoni B valoriziraju se svi povijesni

slojevi nastali izvan najuže urbane jezgre krajem

devetnaestog i u prvoj polovici dvadesetog stoljeća.

Ugroženost graditeljskog fonda u ovoj zoni je

naročito izražena uslijed različitih procesa

uvjetovanih promjenama u načinu privređivanja i

utjecajem turizma čime je započeo proces

devastacije urbanističke cjeline.

6. Intervencije na postojećem

građevinskom fondu

U zoni B prihvatljive su sve intervencije

koje ne narušavaju vizure i cjelovitost uličnih

poteza (sanacija, konzervacija, konzervatorska

rekonstrukcija, prezentacija, rekompozicija,

rekonstrukcija uz povećanje katnosti ili povećanje

tlocrtnih gabarita) u skladu s valorizacijom same

građevine i njezine neposredne okolice.

U zoni B nije dopuštena zamjenska

gradnja. Izuzetno je moguća na mjestu ruševnih

tradicijskih građevina i ruševina i to u njihovom

izvornom tlocrtnom gabaritu i katnosti, a mora biti

tipološki usklađena s okolinom i poštovati osnovne

karakteristike prostora.) Ne dozvoljava se uvođenje

netipičnih oblikovnih elemenata (terase u krovištu,

krovne terase – ravni krovovi), a moguće je

izvođenje balkona i luminara sukladno tipološkom

obrascu cjeline. Povijesne građevine potrebno je

obnavljati cjelovito, bez obzira na vlasničku

strukturu te nije dopušteno povećanje katnosti i

preoblikovanje geometrije krovišta samo na dijelu

građevine.

Nije dopušteno objedinjavanje manjih

građevnih jedinica u veće.

Moguće je prilagođavanje novih funkcija i

sadržaja suvremenim potrebama.

Ne dopušta se postavljanje novih

instalacijskih elemenata – vjetrenjača, solarnih

kolektora, vanjskih jedinica klima uređaja na ulična

pročelja i kose krovne plohe postojećih građevina.

Page 47: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 123.

7. Interpolacije i nova izgradnja

Za svaku novu građevinu unutar zone B

donosit će se zasebna odluka nadležnog

konzervatorskog odjela, a ujedno je potrebno

ishoditi sve potrebne akte za odobrenje bilo kakve

intervencije.

Interpolacije moraju poštovati zatečenu

graditeljsku strukturu i položaj na parceli (ugrađena

gradnja na već formiranim uličnim potezima) što je

potrebno definirati prostorno-planskom

dokumentacijom.

Gradnja otvornih bazena na području zone

B nije dopuštena.

(3) Ruralna cjelina Vrisnik

1. Sustav mjera zaštite u zoni A

Budući da neizgrađene poljoprivredne

površine sa suhozidima i podzidima čine

jedinstvenu cjelinu sa izgrađenim dijelom naselja i

omogućuju pogled na naselje i župnu crkvu iz

smjera Svirača i Starogradskog polja, ne dozvoljava

se nova izgradnja u zoni A da bi se sačuvao

identitet naselja i iznimna vizura. Na području Zone

A nije dozvoljeno rušenje suhozidnih gradnji.

2. Sustav mjera zaštite u zona B

(djelomična povijesnih struktura)

U zoni B prihvatljive su sve intervencije

koje ne narušavaju vizure i cjelovitost stambeno-

gospodarskih sklopova (sanacija, konzervacija,

konzervatorska rekonstrukcija, prezentacija,

rekompozicija, rekonstrukcija uz povećanje katnosti

ili povećanje tlocrtnih gabarita) u skladu s

valorizacijom same građevine i njezine neposredne

okolice. Svi radovi i građevinski detalji na kućama

(zidanje kamenom u vapnenom mortu, način

fugiranja, način žbukanja, način izvođenja strehe,

izrada drvenog dvostrešnog krovišta i drvene

međukatne konstrukcije, pokrivanje krovova

utorenim crijepom ili kamenim pločama, izvedba

kamenih vanjskih stubišta, izvedba tradicijske

vanjske i unutarnje stolarije) trebaju se izvoditi

tradicijskim materijalima, uz primjenu tradicijskih

tipoloških detalja i pod nadzorom nadležne

konzervatorske službe.

U slučaju da valorizacija građevine to

dopušta drvene međukatne konstrukcije kamenih

kuća mogu se izvesti kao postojeće ili kao

konstrukcije spregnute od drvenih greda i ploča od

laganog betona. Karakteristika tradicijskog

graditeljstva Vrisnika je da nema luminara ni

balkona stoga nije dozvoljeno povećavati kapacitet

građevina podizanjem nadozida u potkrovlju sa

izvedbom luminara, niti je dozvoljeno graditi

balkone.

Komunikacije unutar zaseoka trebaju

zadržati tradicijsko oblikovanje. Posebnu

graditeljsku vrijednost predstavljaju putevi izvedeni

kamenim kogulima ili opločanjem stoga ih treba

zadržati u postojećem profilu i obradi kao pješačke

komunikacije, a kod planiranja trasi instalacija

potrebno ih je izbjeći.

U zoni B nije dopuštena zamjenska

gradnja. Izuzetno je moguća na mjestu ruševnih

tradicijskih građevina i ruševina i to u njihovom

izvornom tlocrtnom gabaritu, a mora biti tipološki

usklađena s okolinom i poštovati osnovne

karakteristike prostora. Ne dozvoljava se uvođenje

netipičnih oblikovnih elemenata. Povijesne

građevine potrebno je obnavljati cjelovito, bez

obzira na vlasničku strukturu te nije dopušteno

povećanje katnosti i preoblikovanje geometrije

krovišta samo na dijelu građevine. Moguće je

prilagođavanje novih funkcija i sadržaja

suvremenim potrebama.

Ne dopušta se postavljanje novih

instalacijskih elemenata – vjetrenjača, solarnih

kolektora, vanjskih jedinica klima uređaja i sl. na

ulična pročelja. Gradnja otvornih bazena i garaža na

području zone B nije dopuštena. Na području Zone

B nije dozvoljeno rušenje suhozidnih gradnji.

Interpolacije i nova gradnja

Interpolacije moraju poštovati zatečenu

graditeljsku strukturu i položaj na parceli što je

potrebno definirati prostorno-planskom

dokumentacijom. Nova izgradnja u zoni sa

očuvanom gustom povijesnom graditeljskom

matricom mora biti tipološki usklađena s okolinom

i poštovati osnovne karakteristike prostora i tlocrtne

i visinske gabarite postojećih tradicijskih građevina.

Nova izgradnja na nekadašnjim poljoprivrednim

parcelama unutar naselja mora biti tipološki

usklađena sa okolinom, posebno u smislu položaja

građevine na parceli i uređenja okućnice – vrta, uz

usklađenje tlocrtnih i visinskih gabarita s

tradicijskim građevinama u naselju.

(4) Ruralna cjelina Pitve

1. Sustav mjera zaštite u zoni A

(potpuna zaštita povijesnih struktura)

Zona A kao zona potpune konzervatorske

zaštite obuhvaća izgrađeni dio pitovskih

aglomeracija i neizgrađeni kultivirani krajolik

između njih premrežen suhozinim međama i

podzidima. U zoni A nalaže se cjelovita zaštita

povijesnih vrijednosti uz poštivanje tradicije i

Page 48: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 124. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

funkcije prostora i njegovih sadržaja. Sve

građevinske intervencije potrebno je strogo

kontrolirati. Moguće je prilagođavanje novih

funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, uz

minimalne intervencije u povijesne strukture

(sanacija, konzervacija, konzervatorska

rekonstrukcija, prezentacija). Pri rekonstrukciji

građevina obavezna je upotreba tradicijskih

građevnih materijala i oblikovnih elemenata i

detalja. Svi radovi i građevinski detalji na kućama

(način fugiranja, način izvođenja strehe, izrada

drvenog dvostrešnog krovišta, pokrivanje krova

utorenim crijepom ili kamenom pločom, izvedba

kamenih vanjskih stubišta, izvedba tradicijske

vanjske i unutarnje stolarije) trebaju se izvoditi

tradicijskim materijalima, uz primjenu tradicijskih

tipoloških detalja i pod nadzorom nadležne

konzervatorske službe. U obnovi kuća ne

dozvoljava se upotreba armirano-betonske

međukatne i krovne konstrukcije. Povijesne

građevine potrebno je obnavljati cjelovito, bez

obzira na vlasničku strukturu te nije dopušteno

povećanje katnosti i preoblikovanje geometrije

krovišta samo na dijelu građevine. Nije dopušteno

objedinjavanje manjih katastarskih jedinica u veće.

Povijesne građevine trebaju se obnavljati zajedno sa

njihovim neposrednim okolišem (dvorištem, vrtom,

poljoprivrednim površinama, pristupom,

gustirnama i sl.).

Luminari i balkoni nisu karakteristika

tradicijskog graditeljstva Pitava stoga se ne

dozvoljava povećavati kapacitet građevina

podizanjem nadozida i izvedbom luminara u

potkrovlju, niti je dozvoljeno graditi balkone. Ne

dopušta se postavljanje novih instalacijskih

elemenata – vjetrenjača, solarnih kolektora,

vanjskih jedinica klima uređaja i sl. na ulična

pročelja.

U zoni A nije dozvoljeno rušenje

povijesnih struktura niti zamjenska gradnja.

Izuzetno je moguća na mjestu ruševnih tradicijskih

građevina i ruševina i to u njihovom izvornom

tlocrtnom gabaritu i katnosti, a mora biti tipološki

usklađena s okolinom i poštovati osnovne

karakteristike prostora.

U zoni A nisu dozvoljene interpolacije. Ne

prihvaća se unošenje novih struktura i neprikladnih

sadržaja (garaže, otvoreni bazeni).

Svi pristupni putovi i komunikacije unutar

zaseoka trebaju zadržati tradicijsko oblikovanje te

ih zadržati u postojećem profilu kao pješačke

komunikacije. Sve putove u naselju potrebno je

urediti na tradicijski način – grubo obrađenim

kamenim blokovima položenim u zemljanom

naboju ili opločenjem kamenim pločama, nije

dozvoljeno uvođenje suvremenih materijala u

obradi tradicijskih puteva i strogo se zabranjuje

zatrpavanje kanala potoka. Zona A obuhvaća i

poljoprivredne površine između izgrađenih dijelova

te poljoprivredne površine koje okružuju naselje,

koje sa očuvanim graditeljskim fondom tvore

jedinstvenu prostornu cjelinu u kojoj se strogo

zabranjuje nova izgradnja da bi se sačuvao identitet

naselja, suhozidnja gradnja međa i podzida te

iznimna vizura.

Zona „C“ (ambijentalna zaštita) na

kartografskim prikazima (označena je plavom

bojom) označena je prostornim međama navedenim

u točki 2. ovog rješenja. Zona C odnosi se na

prostor južno od povijesnog puta koji povezuje

crkvicu sv. Roka i župnu crkvu te područje koje sa

istočne i jugozapadne strane okružuje Gornje Pitve.

U zoni C moguće su sve intervencije na uređenju

prostora i obnovi postojećih struktura uz očuvanje

krajobraznog karaktera povijesne cjeline,

dominaciju tradicijskih oblika i očuvanje vizura.

Interpolacije moraju poštovati zatečenu

graditeljsku strukturu i položaj na parceli što je

potrebno definirati prostorno-planskom

dokumentacijom. Nova izgradnja na praznim

parcelama mora biti tipološki usklađena s

okolinom i poštovati osnovne karakteristike

prostora i gabarite postojećih tradicijskih građevina.

Projektnu dokumentaciju potrebno je dostaviti na

ovjeru nadležnom konzervatorskom odjelu.

(5) Ruralna cjelina Humac

Za zaštićenu Kulturno-povijesnu cjelinu

naselja Humac na Hvaru zona A (potpuna zaštita

povijesnih struktura) obuhvaća sve navedene

čestice te se u njoj nalaže cjelovita zaštita

povijesnih vrijednosti uz poštivanje tradicije i

funkcije prostora i njegovih sadržaja. Sve

građevinske intervencije potrebno je strogo

kontrolirati. Moguće je prilagođavanje novih

funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, uz

minimalne intervencije u povijesne strukture

(sanacija, konzervacija, konzervatorska

rekonstrukcija, prezentacija). Ne prihvaća se

unošenje novih struktura i neprikladnih sadržaja.

Svi pristupni putovi i komunikacije unutar zaseoka

trebaju zadržati tradicijsko oblikovanje. Zaštitni i

drugi radovi na području kulturno-povijesne cjeline

Humca mogu se poduzeti u skladu sa sustavom

mjera zaštite samo uz prethodno odobrenje

nadležnog tijela.

Vlasnik (Imatelj) kulturnog dobra dužan je

provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na

održavanje predmetnog kulturnog dobra,a odredi ih

nadležno tijelo.

Page 49: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 125.

(6) Kulturni krajolik Starogradsko polje

1. Sustav mjera zaštite u zoni „A“:

1. Za sve radnje, intervencije i zahvate

u prostoru neophodno je odobrenje

nadležnog tijela.

2. Puna zaštita povijesnih struktura

(suhozidnih međa, podzida,

tradicijskih povijesnih putova,

arheoloških ostataka i tradicijskih

gradnji - poljske kućice, gustirne,

sekundarni poljoprivredni sklopovi).

3. Zadržavanje povijesne namjene

prostora kao poljoprivrednog

zemljišta. Neophodno je zadržati

primarno agrarnu funkciju

Starogradskog polja uz poticanje

obnove zapuštenih poljoprivrednih

površina i sadnje tradicijskih

poljoprivrednih kultura i sorti.

4. Strogo kontrolirana nova izgradnja:

5. Ne dozvoljava se gradnja poljskih

kućica do donošenja Konzervatorske

podloge.

6. Nakon donošenja Konzervatorske

podloge kulturnog krajolika

Starogradsko polje dozvoliti će se

isključivo gradnja manjih poljskih

kućica (spremišta alata) tlocrtne

veličine do 15 m² prema posebnim

uvjetima nadležnog tijela i uz

prethodna arheološka istraživanja.

Poljske kućice moći će se graditi

isključivo uz suhozidne međe na

rubovima parcela, a njihova gradnja

biti će dozvoljena samo na parcelama

na kojima ne postoje povijesne

tradicijske gradnje niti do sada

evidentirani arheološki lokaliteti.

Neće biti dozvoljeno spajanje

poljskih kućica na vodovodnu i

kanalizacijsku mrežu. Dozvoljena

nova gradnja trebati će se planirati na

načelima tipološke rekonstrukcije što

podrazumijeva izgradnju koja je

organizacijom prostora, gabaritima,

mikrolokacijom, komunikacijom s

javnim površinama- putovima,

materijalom i oblikovanje usklađena s

okolišem. Za gradnju poljskih kućica

biti će potrebna prethodna suglasnost

nadležnog Konzervatorskog odjela.

7. Ne dozvoljava se postavljanje

nikakvih montažnih objekata.

8. Ne dozvoljava se odlaganje otpada.

9. Unutar zone zaštite mora se zadržati

postojeća parcelacija, te se ne

dozvoljavaju nikakvi radovi ili

zahvati u prostoru koji narušavaju

postojeću parcelaciju, a koja se u

prostoru prepoznaje u suhozidnim

međama - kako ona nastala na grčkim

pravcima, tako i ona nastala u

kasnijim vremenskim periodima.

10. Putovi se moraju zadržati u njihovim

postojećim pravcima i profilu uz

prilagođavanje suvremenim

potrebama izvedbom gornjeg sloja na

tradicionalan način (makadam,

kamene kocke, zemljani sloj) uz

zabranu upotrebe asfalta i betona, te

se ne dozvoljavaju nikakvi radovi

koji bi bili u suprotnosti s navedenim.

Za bilo koju intervenciju na putovima

potrebno je ishoditi prethodnu

suglasnost nadležnog

konzervatorskog odjela.

11. Obnova postojećih tradicijskih kućica

i gospodarskih sklopova u polju na

tradicijski način, uz strogo očuvanje

postojećih gabarita, ali uz moguću

promjenu namjene u funkciji

turističke ponude.

12. Evidentiranje i katalogizacija

tradicijske arhitekture polja prema

vrstama i tipologiji.

13. Na područjima koja su namijenjena

razvoju infrastrukturnih sustava

potrebno je provesti rekognosciranja i

prethodna arheološka istraživanja, te

detaljno kartiranje i dokumentiranje

arheoloških nalaza i tradicijske

gradnje radi utvrđivanja daljnjeg

postupka zaštite.

14. Na do sada neistraženim

pojedinačnim arheološkim

lokalitetima potrebno je provesti

pokusna arheološka sondiranja kako

bi se utvrdile granice zaštite

lokaliteta. Nakon provedenih

arheoloških istraživanja, te sukladno

rezultatima valorizacije,

konzervatorskim uvjetima može se

odrediti prezentacija nalaza in situ

kojoj se planirani zahvat u prostoru

mora prilagoditi.

15. Na području pojedinačnih

arheoloških lokaliteta preporučuje se

detaljno istraživanje i konzervacija

nalaza uz mogućnost korištenja

metode anastiloze, a u ekstremnim i

temeljito dokumentiranim

slučajevima i parcijalne dislokacije.

16. Obzirom na veći broj do sada

evidentiranih pojedinačnih

arheoloških lokaliteta i nalaza, u fazi

planiranja poljoprivrednih zahvata

(sadnja višegodišnjih nasada)

neophodno je obaviti arheološko

rekognosciranje prostora kako bi se

utvrdila moguća ograničenja.

Page 50: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 126. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

2. Sustav mjera zaštite u zoni „B“

Unutar područja zone B svim

građevinskim radovima moraju prethoditi zaštitna

arheološka istraživanja, ili se mogu obavljati

isključivo uz stalni arheološki nadzor.

Sukladno rezultatima navedenih

arheoloških istraživanja i/ili arheološkog nadzora

nadležni Konzervatorski odjel utvrđuje daljnji

postupak koji može biti: - trajno obustavljanje

radova na nalazištu, dopuštenje nastavka radova uz

određivanje mjera zaštite arheološkog nalazišta ili

dopuštenje nastavka radova uz određivanje novih

konzervatorskih uvjeta, odnosno izmjenu rješenja o

prethodnom odobrenju.

(7) Jelsa-Gradina

1. Sustav mjera zaštite u zoni A

ZONA a obuhvaća slijedeće katastarske

čestice: 565, 2475/1, 2, 3, 2476, 2481, 2483, 2484,

2485, 2486, 2488, 2489/1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 k.o. Jelsa.

Zona A podrazumijeva potpunu zaštitu

povijesnih struktura i odnosi se na dio kulturno-

povijesne cjeline koji sadrži dobro očuvane i

osobito vrijedne povijesne i arheološke strukture.

Unutar predmetnog područja ne dozvoljava se

nikakva gradnja, postavljanje montažnih objekata te

bilo kakvi drugi radovi koji mogu ugroziti ili

oštetiti kulturno dobro.

2. Sustav mjera zaštite u zoni B

ZONA B obuhvaća slijedeće katastarske

čestice: 1735, dio 1728/1, 2474/1, 2, 3, 4, 5, 6,

2492/1, 2, 3, 4, dio 5591, 2494, 2495 k.o. Jelsa

Zona B podrazumijeva djelomičnu zaštitu

povijesnih struktura. Unutar ove zone za sve radove

potrebno je ishoditi prethodno odobrenje ili

posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela.

Unutar ove zone svim radovima prethode

arheološka istraživanja ili arheološki nadzor.

Na kat. čest. 2474/1, 2474/5, 2474/6, 2494, 5591, te

dijelu kat. čest 1728/1 ne dozvoljava se nikakva

gradnja, postavljanje montažnih objekata te bilo

kakvi drugi radovi 5 m od kasnoantičkog bedema.”

Članak 127.

Dodaje se podnaslov iznad članka 102.

Odluke i glasi: “2. Mjere zaštite kulturno povijesne

cjeline za koje se planira štita u smislu Zakona o

očuvanju i zaštiti kulturnih dobara” te se mijenja i

članak 102. Odluke koji glasi:

“(1) Ruralna cjelina Bonkovići, Gdinj

U zaseoku je sačuvana tradicijska

arhitektura, uz minimalne intervencije suvremenim

materijalima. Prilikom izrade prostornog plana

potrebno je predvidjeti revitalizaciju i obnovu

izvorne tradicijske arhitekture bez širenja

građevnog područja.

(2) Sekundarno naselje Ston, Šćedro

U naselju je sačuvana tradicijska

arhitektura, uz minimalne intervencije suvremenim

materijalima. Prilikom izrade prostornog plana

potrebno je predvidjeti revitalizaciju i obnovu

izvorne tradicijske arhitekture bez širenja

građevnog područja.

(3) Sklop trima na predjelu Rake

Sklop je izniman primjer suhozidne

arhitekture. Sastoji se od četiri trima međusobno

organizirana u sklop sa većom, djelomično

popločanom, zaravni za sušenje plodova.

Održavanje i popravak sklopa treba

izvoditi tradicijskom tehnikom i autohtonim

građevinskim materijalima, kao i prostora oko

sklopa i pristupnih putova. Svi radovi mogu se

poduzeti samo uz prethodno odobrenje

Konzervatorskog odjela u Splitu.”

Članak 128.

Brišu se članci 103., 104., 105., 106., 107.

i 108. Odluke

Članak 129.

Članak 109. Odluke briše se stavak 2. i

briše se stavak 3.

Članak 130.

Briše se naslov iznad članka 110. Odluke,

brišu se članci 110., 111., 112., 113. Odluke, briše

se naslov iznad članka 114., briše se članak 114.

Odluke, briše se naslov iznad članka 115., brišu se

članci 115., 116., 117., 118. i 119. Odluke, briše se

naslov iznad članak 120. i briše se članak 120.

Odluke

Članak 131.

U članku 121. Odluke mijenja se stavak 1.

i glasi:

“Kultivirani agrarni krajolik čuva se od

daljnje izgradnje, ako nije drugačije određeno

Prostornim planom.”

Page 51: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 127.

Članak 132.

U naslovu iznad članka 123. mijenja se

broj: “9” i glasi: “7.”

U nastavku se na odgovarajući način

prema redoslijedu mijenjaju brojevi naslova i

podnaslova

Članak 133.

Članak 123. Odluke mijenja se stavak 1.,

mijenja se stavak 2. i mijenja se stavak 3 i glase:

“(1) Omogućava se sanacija i proširenje

postojećeg odlagališta komunalnog otpada na

području “Prapratna”.

(2) Odlagalište komunalnog otpada

Prapatna ostaje u funkciji dok se ne privede svrsi

centar za gospodarenje otpadom Splitsko

dalmatinske županije centralno Županijsko

odlagalište, te pretovarna stanica na području Grada

Starog Grada, nakon čega će se odlagalište sanirati

po posebnim propisima

(3) Materijal nastao iskopom za gradnju

građevina (zemlja, kamenje I slično) odlagat će se

na odlagalištu građevinskog otpada planiranog uz

državnu cestu D116.“

Članak 134.

U članku 124. Odluke dodaje se novi

stavak 3., novi stavak 4. i novi stavak 5. i glase:

“(3) U vezi planiranih mjera civilne zaštite,

kako bi se umanjile posljedice i učinci djelovanja

prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih

nesreća te povećao stupanj sigurnosti stanovništva,

materijalnih dobara i okoliša, obvezno je

primjenjivati odredbe važećih zakona i pravilnika,

osobito:

1. Zakon o sustavu civilne zaštite (NN

br. 82/15)

2. Pravilnik o metodologiji za izradu

procjena ugroženosti i planova zaštite

u spašavanja (NN br. 30/14 i 67/14) -

u posebnom izvatku iz Procjene

ugroženosti stanovništva,

materijalnih i kulturnih dobara i

okoliša od katastrofa i velikih nesreća

za Općinu Jelsa, naslovljenom kao

“Zahtjevi zaštite i spašavanja u

dokumentima prostornog uređenja”

utvrđuju i propisuju preventivne

mjere čijom će se implementacijom

umanjiti posljedice i učinci

djelovanja prirodnih i tehničko-

tehnoloških katastrofa i velikih

nesreća te povećati stupanj sigurnosti

stanovništva, materijalnih dobara i

okoliša.

3. Pravilnik o mjerama zaštite od

elementarnih nepogoda i ratnih

opasnosti u prostornom planiranju i

uređivanju prostora (NN br. 29/83 ,

36/85 i 42/86)

4. Pravilnik o postupku uzbunjivanja

stanovništva (NN 69/16)

5. Pravilnik o tehničkim zahtjevima

sustava javnog uzbunjivanja

stanovništva (NN br. 69/16)

6. Uredba o sprječavanju velikih

nesreća koje uključuju opasne tvari

(NN br. 44/14, 31/17)

7. Zakon o prostornom uređenju (NN

br. 153/13, 65/17) i Zakon o gradnji

(NN br. 153/13, 20/17)

8. Zakon o zaštiti okoliša (NN br. 80/13,

153/13 i 78/15.)

9. Pravilnik o nositeljima, sadržaju i

postupcima izrade planskih

dokumenta u civilnoj zaštiti te načinu

informiranja javnosti u postupku

njihovog donošenja (NN br. 49/17)

(4) Vlasnici i korisnici objekata u kojima

se okuplja ili istodobno boravi više od 250 ljudi te

odgojne, obrazovne, zdravstvene i druge ustanove,

prometni terminali, sportske dvorane, stadioni,

trgovački centri, hoteli, autokampovi, proizvodni

prostori i slično, u kojima se zbog buke ili akustičke

izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost sustava

za javno uzbunjivanje, dužni su uspostaviti i

održavati odgovarajući interni sustav za

uzbunjivanje i obavješćivanje te preko istog

osigurati provedbu javnog uzbunjivanja i prijem

priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i

mjerama za zaštitu koje je potrebno poduzeti.

(5) Vlasnici građevina dužni su, bez

naknade, na zahtjev Državne uprave dopustiti

postavljanje uređaja za uzbunjivanje građana i

korištenje električne energije.”

Članak 135.

Članak 128. Odluke se briše

Članak 136.

U članku 129.b Odluke dodaje se novi

stavak 2. i novi stavak 3. i glase:

“(2) Prostor na kojem se nalaze objekti

starije gradnje spada u zonu jake ugroženosti od

potresa, dok prostor nove izgradnje predstavlja

zonu male ugroženosti od potresa. Kategorizacija

zona ranjivosti od potresa određuje se na bazi

Page 52: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 128. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

izgrađenosti zemljišta, te vrste konstrukcije

objekata neotpornih na dinamičke utjecaje.

(3) Protupotresno projektiranje kao i

građenje građevina treba provoditi sukladno

zakonskim propisima o građenju. Prilikom

projektiranja u obzir se moraju uzeti pravila

propisana Eurokodom za područje Općine Jelsa

(Splitsko-dalmatinsku županiju) koja se nalazi u

zoni inteziteta potresa VIII °MSK ljestvice.

Pri projektiranju valja poštivati postojeće

tehničke propise (Pravilnik o tehničkim

normativima za izgradnju objekata visokogradnje u

seizmičkim područjima (Sl. list, br. 31/81, 49/82,

29/83, 21/88 i 52/90) i Pravilnik o mjerama zaštite

od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u

prostornom planiranju i uređivanju prostora NN

29/83, 36/85 i 42/86). Projektiranje, građenje i

rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti

tako da građevine budu otporne na potres. Potrebno

je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske

putove i potrebno je omogućiti nesmetan pristup

svih vrsta pomoći u skladu s važećim propisima o

zaštiti od požara, elementarnih nepogoda i ratnih

opasnosti.

Potrebno je poštivati:

- Međusobni razmak stambenih, osim

objekata niske stambene izgradnje

odnosno poslovnih objekata ne može biti

manji od H1/2+/H2/2+5m, gdje je H1

visina vijenca jednog objekta, a H2 visina

vijenca susjednog objekta pod uvjetom da

krovište nema nagib veći od 60̊

- Izgrađivati se mogu samo otvoreni blokovi

koji imaju najmanje dva otvora čija širina

ne može biti manja od H1/2+H2/2+5m.

Prilikom rekonstrukcije postojećih blokova

koji nisu pod zaštitom, a stanovi imaju

jednostranu orijentaciju, moraju se ostaviti

najmanje dva otvora čija širina ne smije

biti manja od H1/2+H2/2+5m, odnosno

jedan takav otvor ako postoji još najmanje

jedan kolni prolaz u dvorište minimalne

širine 3m i minimalne visine 4,2 m.

- Neizgrađene površine za sklanjanje i

evakuaciju stanovništva moraju biti

udaljene od susjednih objekata najmanje

za H/2, a veličina neizgrađene površine ne

može biti manja od broj stanovnika/4 u m2

- Uvjeti uređenja prostora za građevnu

parcelu moraju sadržavati stupanj

seizmičnosti područja za građevine

društvene infrastrukture, športsko

rekreacijske, zdravstvene i slične

građevine koji koristi veći broj različitih

korisnika kao i javne prometne površine.”

Članak 137.

U članku 129.c dodaje se novi stavak 3. i

glasi:

“(3) Smanjenje šetnog djelovanja bujica

postiže se preventivnim radnjama:

- Sustavno uređenje bujica, odnosno radovi

u slivu u cilju smanjenja erozijske

sposobnosti takvih povremenih vodotoka

(pošumljavanje, izgradnja stepenica za

zadržavanje nanosa i dr.).

- Prije razdoblja vlažnog vremena i prije

pojave velikih pljuskova obići objekte u

koritu bujica (prvenstveno propuste u

koritu bujica) i izvršiti čišćenje od

nečistoća (stabla, granje, otpad i dr.), kako

bi se spriječilo izlijevanje vode iz korita.

- Na bujičnim tokovima potrebno je provesti

zaštitu od erozije i uređenje bujica koja

obuhvaća biološke i hidrotehničke radove

(čišćenje korita bujica, po potrebi obloga

korita i dr.). Potrebno voditi računa o

održavanju vegetacijskog pokrivača u

bujičnom slivu. Biološki radovi na zaštiti

od štetnog djelovanja bujica odnose se na

održavanje zelenila u slivnom području,

krčenje raslinja i izgradnju terasa.

- Pri projektiranju i gradnji treba uzimati u

obzir karakteristike oborinskih prilika, kao

i kod projektiranja kanalizacijske mreže u

naseljima, gdje treba voditi računa o

maksimalnim intenzitetima kiše u kratkim

vremenskim razmacima te istu mrežu

dimenzionirati na takve uvjete.

- Izgradnjom i uređenjem područja u

urbaniziranim područjima postojeći bujični

kanali postaju glavni odvodni kolektori

oborinskih voda s urbaniziranih područja

te površinskih voda s ostalih dijelova

slivnog područja.

- U područjima gdje je prisutna opasnost od

bujičnih poplava a prostorno planskom

dokumentacijom je dozvoljena gradnja

objekti se moraju graditi od čvrstog

materijala na način da dio objekta ostane

nepoplavljen i neoštećen.

- Zaštitu od štetnog djelovanja bujičnih voda

treba provoditi u skladu sa Zakonom o

vodama, Državnim planovima obrane od

poplava, a posebno Planom obrane od

poplava na lokalnim vodama Splitsko-

dalmatinske županije.

- Za potrebe tehničkog održavanja, uz korita

i kanale bujičnih tokova određuje se

inundacijski pojas minimalne širine od 3,0

m od ruba čestice javnog vodnog dobra i

vodnog dobra gornjeg ruba korita,

odnosno ruba čestice javnog vodnog

dobra.

Page 53: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 129.

U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka

gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti

izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo

koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati

vodni režim te povećati stupanj ugroženosti od

štetnog djelovanja bujica. Ako je duž trase bujičnog

toka planirana zelena površina (u građevinskom

području naselja), bujični tok mora svojim

rješenjem biti prilagođen okolišu.”

Članak 138.

Članak 130. Odluke se mijenja i glasi:

(1) Za izgrađena i neizgrađena uređena

područja izvan obuhvata propisanih urbanističkih

planova uređenja omogućava se izgradnja novih,

zamjena i rekonstrukcija postojećih građevina na

urbanistički definiranim lokacijama (postojanje

odgovarajuće prometne površine za priključak

građevne čestice, odvodnja sukladno ovim

odredbama i mogućnost parkiranja na građevnoj

čestici izvan gusto izgrađenih dijelova naselja –

zaštićena i evidentirana povijesna jezgra naselja) na

temelju Prostornog plana.

(2) Postojeće građevine stambene,

stambeno poslovne i gospodarske namjene izvan

obuhvata detaljnijih planova, čija je namjena u

skladu s namjenom utvrđenom u Prostornom planu,

mogu se rekonstruirati sukladno ovim odredbama.

(3) Ukoliko se planirani zahvat nalazi na

urbanistički definiranom i izgrađenom dijelu

građevinskog područja a unutar zaštićene kulturno

– povijesne cjeline, omogućava se izgradnja i

uređenje prostora temeljem Prostornog plana uz

ishođenje posebnih uvjeta, odnosno suglasnosti

nadležnog javnopravnog tijela iz oblasti zaštite

spomenika kulture.

(4) Poželjno je predvidjeti primjenu

obnovljivih izvora energije prilikom rekonstrukcije

postojećih ili gradnje novih zgrada različitih

namjena, postavljanjem odgovarajućih instalacija

na zgradama, parkiralištima i drugim prostorima za

koja ne postoje arhitektonsko građevinska

ograničenja. Zgrade u okviru zahvata preporuča se

graditi kao održive i niskoenergetske .

5) Prostornim planom se određuje obvezna

izrada i donošenje urbanističkih planova uređenja

užih područja za pojedine prostore općine po

naseljima:

I VRBOSKA

1. ugostiteljsko turistička namjena SOLINE,

izvan naselja (turističko naselje T2,

površine oko 10,6 ha, kapacitet najviše 900

kreveta), dijelom izgrađena zona. Moguće

uređenje turističkog priveza na pogodnom

dijelu obale uz očuvanje uređenih plaža

2. ugostiteljsko turistička namjena MALA

POŠTICA, izvan naselja (turističko naselje

T2, površine oko 3,0 ha, kapacitet najviše

190 kreveta), neizgrađeno područje. U

obuhvat urbanističkog plana moguće je

uključiti I izdvojeni dio građevinskog

područja naselja Vrboska te područje do

obalne crte s pripadajućim dijelom mora

3. poslovna namjena – komunalno servisna

(K3), izvan naselja, djelomično izgrađena,

približnog obuhvata 1,5 ha. Zona je

smještena uz lokalnu cestu L67192 sa koje

se osigurava pristup zoni i pojedinim

građevnim česticama. Obvezna izrada

konzervatorske podloge.

II JELSA

1. LIBORA, dio neizgrađenog građevinskog

područja Jelse sa obuhvatom izvorišta

Libora I I II zona sanitarne zaštite

izvorišta). Obvezna prethodna izrada

stručnog elaborata i Odluke o zonama

sanitarne zaštite izvorišta. Do donošenja

obveznog urbanističkog plana uređenja

nije dopuštena gradnja novih građevina niti

rekonstrukcija postojećih građevina osim

građevina u funkciji zaštite izvorišta

2. VRISNA poslovna namjena (K), izvan

naselja, djelomično izgrađen, približnog

obuhvata 9,5 ha.

3. ugostiteljsko turistička namjena MINA,

unutar građevinskog područja Jelse

(turističko naselje T2), neizgrađene zone.

Urbanistički plan može obuhvatiti uređenu

plažu i zaštitne zelene površine. Obvezna

izrada konzervatorske podloge radi blizine

arheološkog područja Gradina

4. ugostiteljsko turistička namjena

FONTANA, unutar građevinskog područja

Jelse (hotel T1), dijelom izgrađena zona.

Urbanistički plan uređenja može obuhvatiti

obalu i uređenu plažu. Preispitati

mogućnost gradnje turističkog priveza

5. ugostiteljsko turistička namjena

ZENČIŠĆE, izvan naselja (hotel T1),

neizgrađeni dio zone. Urbanistički plan

uređenja može obuhvatiti obalu i uređenu

plažu. Preispitati mogućnost gradnje

turističkog priveza

6. ugostiteljsko turistička namjena

CARKVICA, izvan naselja (hotel T1),

neizgrađena zona. Urbanistički plan

uređenja može obuhvatiti obalu i uređenu

plažu. Obvezna izrada konzervatorske

podloge.

7. ugostiteljsko turistička namjena

MAKARAC, izvan naselja (turističko

Page 54: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 130. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

naselje T2), neizgrađena zona.

Urbanistički plan uređenja može obuhvatiti

obalu i uređenu plažu.

III VRISNIK – VRBOSKA

1. sportski centar Rokov Dolac (R3), izvan

naselja, približne površine 11,0 ha.

Obvezna izrada konzervatorske podloge

radi zaštite kulturnog krajolika

Starogradsko polje. Na dijelu zona koja se

nalazi unutar kulturnog krajolika

Straogradsko polje nije dopuštena gradnja

građevina, već samo uređenje otvorenih

površina

IV IVAN DOLAC

1. ugostiteljsko turistička namjena

IVANKOVIĆ, izvan naselja (turističko

naseljen T2), približne površine 8,5 ha,

najvećeg kapaciteta 500 kreveta.

Neizgrađena zona. Urbanistički plan

uređenja je donesen (Službeni glasnik

Općine Jelsa, broj 6/17.). Urbanistički plan

se može mijenjati i dopunjavati te stavljati

izvan snage.

V GROMIN DOLAC

1. ugostiteljsko turistička namjena GROMIN

DOLAC, izvan naselja (turističko naseljen

T2), približne površine 2,0 ha, najvećeg

kapaciteta 150 kreveta. Neizgrađena zona

koja je smještena neposredno uz naselje

Gromin Dolac i izvan pojasa 100 m od

obalne crte. Obvezna izrada

konzervatorske podloge radi zaštite cjeline

naselja

VI GDINJ

1. ugostiteljsko turistička namjena ZARAČE,

izvan naselja (turističko naseljen T2),

približne površine 11,0 ha, najvećeg

kapaciteta 600 kreveta. Neizgrađena zona.

Urbanistički plan uređenja može

obuhvatiti obalu i uređenu plažu.

Preispitati mogućnost gradnje turističkog

priveza

VII ZASTRAŽIŠĆE

1. ugostiteljsko turistička namjena

RASKOVICA, izvan naselja (turističko

naseljen T2), približne površine 10,0 ha,

najvećeg kapaciteta 550 kreveta.

Neizgrađena zona. Urbanistički plan

uređenja može obuhvatiti obalu i uređenu

plažu. Preispitati mogućnost gradnje

turističkog priveza

VIII ZAVALA

1. ugostiteljsko turistička namjena

PETROVAC, izvan naselja (turističko

naseljen T2), približne površine 10,0 ha,

najvećeg kapaciteta 550 kreveta.

Neizgrađena zona. Urbanistički plan

uređenja može obuhvatiti obalu i uređenu

plažu. Preispitati mogućnost gradnje

turističkog priveza

2. ugostiteljsko turistička namjena ŽUTICA,

izvan naselja (turističko naseljen T2),

približne površine 17,0 ha, najvećeg

kapaciteta 700 kreveta. Neizgrađena zona.

Urbanistički plan uređenja može obuhvatiti

obalu i uređenu plažu. Preispitati

mogućnost gradnje turističkog priveza

(6) Na temelju Prostornog plana uređenja

općine Jelsa (Službeni glasnik Općine Jelsa, broj

5/08.) doneseni su Detaljni plan uređenja groblja

Vrboska (Službeni glasnik Općine Jelsa, broj 4/13.)

i Detaljni plan uređenja kampa Soline u Vrboskoj

(Službeni glasnik Općine Jelsa, broj …...).

Doneseni urbanistički planovi ili detaljni planovi

uređenja mogu se mijenjati i dopunjavati te stavljati

izvan snage.”

Članak 139.

Članak 131. Odluke se mijenja i glasi:

“(1) Površine obuhvata obveznih

urbanističkih planova uređenja iz prethodnog

članka ovih Odredbi za provođenje su

orijentacijske a točne će se odrediti odgovarajućom

odlukom o izradi urbanističkog plana uređenja.

(2) Odlukom o izradi urbanističkog plana

uređenja može se odrediti širi obuhvat toga plana

od obuhvata određenog Prostornim planom te se

može odrediti obuhvat urbanističkog plana uređenja

i za područje za koje obuhvat nije određen

Prostornim planom.

(3) Do donošenja propisanih planova užih

područja, moguće je unutar izgrađenih dijelova

građevinskih područja naselja izdavati odobrenja za

građenje na način kako je to propisano Zakonom i

ovim Odredbama za provođenje.

(4) Donošenje urbanističkog plana

uređenja nije obvezno za područja za koja su

Prostornim planom propisani detaljniji uvjeti

provedbe zahvata u prostoru.

Page 55: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 131.

(5) Važeći urbanistički planovi uređenja ili

detaljni planovi uređenja mogu se mijenjati i

dopunjavati ili stavljati izvan snage.”

Članak 140.

Naslov iznad članka 132.Odluke se briše te

se brišu članci 132., 133., 134. i 135. Odluke

Članak 141.

Dodaju se naslovi iznad članka 136.

Odluke i glase:

“9.2 Rekonstrukcija postojećih građevina

9.2.1 Rekonstrukcija građevina izgrađenih

unutar građevinskog područja čija je namjena

protivna planiranoj namjeni”

Članak 142.

Članak 136. Odluke mijenja se i glasi:

„(1) Rekonstruirati se mogu i građevine

čija namjena nije sukladna namjeni površina, na

način da se ne mogu se povećavati zatečeni gabariti

građevine, a samo izuzetno, moguća je, radi

osiguravanja dokazanih nužnih uvjeta života I rada,

dogradnja do najviše 15 m2 građevinske bruto

površine te građevine.

(2) Za rekonstrukciju zgrade prostorno

planski pokazatelji za dijelove koji se

rekonstruiraju, dograđuju, nadograđuju ili

zamjenjuju u pogledu veličine građevne čestice,

visine građevina, izgrađenosti građevne čestice, te

građevinske linije i prostora unutar kojeg se može

razviti tlocrt zgrade, određuju se prema zatečenom

stanju zgrade odnosno građevne čestice, dok se

ostali prostorno planski pokazatelji utvrđuju uz

poštivanje pravila koja vrijede za gradnju zgrade

određene namjene u kojoj se nalazi zgrada koju

treba rekonstruirati.

(3) Dopušta se uklanjanje postojeće

građevine uz izgradnju nove zamjenske građevine

na istom mjestu ili u neposrednoj blizini uklonjena

objekta, ali unutar iste građevne čestice. Nova

građevina mora po namjeni biti sukladna namjeni

određenoj Prostornim planom, a u odnosu na

uklonjenu građevinu ne smije bitno promijeniti

veličinu i utjecaj na okoliš.

(4) Unutar građevinskih područja naselja

dopušta se dopušta se rekonstrukcija zatečene

ruševine prema uvjetima propisanim za zonu u

kojoj se ruševina nalazi.

(5) Građevini koji se rekonstruira ili

zamjenjuje, odnosno gradi na ruševinama, mora biti

osiguran pristup koji može biti posredan te pješački.

Na ostale infrastrukturne građevine, te građevine

komunalne opreme, ako ovi ne postoje ili je

priključak na njih nemoguć, građevina se ne mora

priključiti ukoliko unatoč tome udovoljava

minimalnim sanitarno-tehničkim i drugim uvjetima

kojima se štiti život i zdravlje ljudi te čovjekova

okolina u skladu sa namjenom građevine i područja

u kojemu se nalazi.

(6) Za rekonstrukciju građevina, te gradnju

na zatečenim ruševinama građevine unutar

zaštićenih ruralnih i urbanih cjelina obvezno je

prethodno odobrenja nadležne službe zaštite

spomenika kulture.”

Članak 143.

Dodaje se naslov iznad članka 137. Odluke

i glasi: “9.2.2 Rekonstrukcija građevina izvan

građevinskog područja” te se članak 137. Odluke

mijenja i glasi:

“(1) Pojedinačne zgrade izgrađene na

temelju odgovarajućeg akta za gradnju sukladno

propisima i građevine izgrađene prije 15. veljače

1968. godine te ozakonjene zgrade temeljem

posebnih propisa, koje se nalaze izvan

građevinskog područja, a koje nisu u suprotnosti s

drugim rješenjima Prostornog plana mogu se

rekonstruirati po kriterijima Prostornog plana.

(2) Zakonito izgrađena zgrada, koja se

nalazi izvan građevinskog područja i više nije u

funkciji, a postoje obodni pročelni zidovi do visine

vijenca (zabatni zid do visine sljemena) može se

rekonstruirati, ukoliko njen smještaj ne ugrožava

realizaciju neke od planiranih namjena površina

(prometnice, infrastrukturne sustave i dr.).

(3) Pojedinačne zgrade koje se nalaze

izvan građevinskog područja i izvan planiranih

koridora prometne i druge infrastrukture, a izvan su

područja planiranog za urbanu sanaciju, mogu se

rekonstruirati prema slijedećim uvjetima:

1) ukoliko se postojeća zgrada nalazi

unutar prostora ograničenja (1000 m

od obalne crte) može se rekonstruirati

na način da se ne povećava veličina

zgrade (vanjski gabarit nadzemnog i

podzemnog dijela) te se omogućava i

gradnja pomoćne zgrade i druge

građevine na građevnoj čestici

postojeće zgrade koje se prema

posebnom propisu grade na

Page 56: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 132. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

građevnoj čestici postojeće zgrade

bez građevinske dozvole;

2) ukoliko se postojeća zgrada nalazi

izvan prostora ograničenja (1000 m

od obalne crte) može se dograditi ili

nadograditi. Površina tlocrtne

projekcije dogradnje zgrade može biti

do 10% zatečene izgrađene površine

građevne čestice a ukupna

građevinska (bruto) površina

dograđenog dijela najviše 25 m2.

Nadogradnja je moguća do najveće

visine Po+P+1, odnosno najviše 7,0

m na terenu nagiba do <1:3, a na

strmom terenu nagiba >1:3 visina je

Su+P+1, odnosno najviše 7,5 m, i u

skladu s drugim odredbama

Prostornog plana. U slučaju

zatečenog ravnog krova moguća je

gradnja kosog krova uz mogućnost

nadozida do 0,6 m.”

Članak 144.

Dodaje se podnaslov iznad članka 138.

Odluke i glasi: “Prostori izvan građevinskog

područja planirani za urbanu sanaciju” te se članka

138. Odluke mijenja i glasi:

“(1) Prostori izvan građevinskog područja

planirani za urbanu sanaciju su određeni radi

očuvanja krajobraznih vrijednosti područja i obale

te osiguranja minimalnih uvjeta života I rada u

postojećim zgradama osiguranjem nužne prometne i

druge infrastrukture te sprečavanje nove

nezakonite gradnje. Prostori izvan građevinskog

područja planirani za urbanu sanaciju označeni su

na kartografskom prikazima broj 3.1 „Uvjeti

korištenje, uređenja i zaštite prostora“ u mjerilu

1:25000 te na kartogramima u mjerilu 1:5000

sadržanim u Obrazloženju Plana.

(2) Ukoliko područje urbane sanacije nije

ucrtano u grafičkom dijelu iz prethodnog stavka, a

navedeno je u popisu područja za urbanu sanaciju, i

na ta područja se primjenjuju uvjeti urbane sanacije

propisane ovim Odredbama za provođenje

(3) Područja planirana za urbanu sanaciju

su:

GDINJ

Uvala Virak, uvala Pakomina, uvala Pobij

i uvala Zaraće, uvala Rapak, uvala Vela Lučica,

uvala Mala Lučica, uvala Skozanje, uvale

Medvidina, uvala Veprinova, uvalaTorac i Tvrdni

Torac, uvala Jedra i Srhov Dolac, uvala Sridnja,

uvala Južna, uvala Soca, uvala Kozja, uvala

Smrska, uvala Kupina, uvala Preza, uvala Mali

Pokrvenik, Seca

ZASTRAŽIŠĆE

Uvala Veli Pokrvenik, uvala Milna, uvala

Kruševa, uvala Dubac, uvala Stanjimir, uvala

Prisinjak, Črvanj, uvala Sinjava, uvala Klušna,

uvala Rasohatnica, uvala Smričevica, uvala Biočić,

uvala Golubinka i uvala Strvanj

POLJICA

Uvala Podrebra, uvala Vela Zečja,

Vrančići, Dragojevac, uvala Mala Stiniva, uvala

Klačine

HUMAC

Perna, Huljevan

JELSA Prapatna

(4) Urbanom sanacijom se omogućava:

1) rekonstrukcija postojeće zgrade

kojom se ne povećava veličina zgrade

(vanjski gabarit nadzemnog i

podzemnog dijela);

2) gradnja pomoćne zgrade i druge

građevine na građevnoj čestici

postojeće zgrade koje se prema

posebnom propisu grade na

građevnoj čestici postojeće zgrade

bez građevinske dozvole;

3) zemljište nužno za redovnu uporabu

građevine se može odrediti prema

zatečenom stanju i mora biti

naznačeno u zonama urbane sanacije

okvirno prikazanih u grafičkom dijelu

Plana, kartografski prikaz broj 1.

Korištenje i namjena površina u

mjerilu 1:25000;

4) parkiranje vozila treba biti osigurano

na zemljištu nužnom za redovnu

uporabu građevine ili zemljištu do

200 metara od objekta koje ima

pristup javno prometnoj površini;

5) pristup građevnoj čestici može biti

kolni ili pješački;

6) rekonstrukcijom zgrade ne smije se

onemogućiti pristup obali i

pomorskom dobru;

7) obvezno je osigurati pristup obali

horizontalno (uzduž obale) i

vertikalno. Vertikalni pristup obali

znači da svake tri građevne čestice

koje su smještene uz obalu ili čestice

zemljišta uz obalu, mora biti osiguran

barem pješački vertikalni prilaz do

mora minimalne širine 1,0 m;

Page 57: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 133.

8) za konačno oblikovanje građevina

koristiti svijetle boje (svijetlo siva,

svijetlo oker) ili kamen;

9) opremanje područja naseljskom

infrastrukturom (pristupne

prometnice, promet u mirovanju,

vodoopskrba, rješenja odvodnje

prema mjesnim prilikama,

elektroopskrba, javna rasvjeta,

uređenje sportsko-rekreacijskih

igrališta na otvorenom, dječjih

igrališta, parkova i zelenih površina,

uređenje plaže, građevina za privez

plovila u svrhu uzgoja marikulture,

građevine namjenjene za privez

plovila i ostala infrastruktura suklada

Zakonskim odredbama );

10) u svrhu uređenja sportsko-

rekreacijskog igrališta na otvorenom

u okviru zona planiranih za urbanu

sanaciju površina izgrađenost

zgradama u obuhvatu zahvata ne

smije biti veća od 4 % površine

zahvata;

11) potrebno je očuvati kvalitet obale za

kupanje i rekreaciju na moru.”

Članak 145.

Briše se naslov iznad članka 139. Odluke i

briše se članak 139. Odluke

Članak 146.

Dodaje se naslov iznad članka 140. Odluke

i glasi: “9.3 Provedba šireg područja luke za javni

promet Jelsa i luke Zavala” te se članak 140.

Odluke mijenja i glasi:

“(1) Rekonstrukcija luke Jelsa i uređenje

šireg područja luke provodi se temeljem ovih

Odredbi. Granica obuhvata područja luke i šireg

područja prikazana je u grafičkom dijelu Prostornog

plana u mjerilu 1:25000, 1:5000 i 1:2000.

Omogućava se realizacija zahvata prikazanih u

grafičkom dijelu Prostornog plana u etapama i

fazama koje će se odrediti u daljnjoj tehničkoj

dokumentaciji za ishođenje akta za građenje.

(2) Gradnja luke Zavala i uređenje

pripadajućeg obalnog područja provodi se temeljem

Prostornog plana uz obvezu izrade Idejnog projekta

i maritimne studije u skladu s posebnim propisima.

Uređenjem luke treba osigurati komunalne vezove,

vezove za ribarska i turistička (izletnička) plovila,

vezove za nautička plovila te iskrcajno mjesto za

prihvat ribe. Rekonstrukcija luke Zavala provodi se

prema slijedećim uvjetima:

1. Na jugozapadnom dijelu luke

potrebno je osigurati zaštitu

akvatorija luke rekonstrukcijom

postojećeg lukobrana i gradnjom

novog lukobrana (duljine oko 165,0

m);

2. Unutar zaštićenog akvatorija luke

moguće je postavljati pontone za

privez plovila;

3. U luci se može osigurati prostor za

spuštanje – podizanje brodica te

osigurati mjere za nesmetanu

cirkulaciju mora i zaštitu od požara;

4. Kopneni dio luke se uređuje većim

dijelom kao privezna obala, sa

kaskadnim betonskim platoima

sukladno konfiguraciji terena, a

dijelom je moguće zadržati prirodnu

šljunčani plažu;

5. Zgrade sa sadržajima u funkciji luke

(servisni, garderobe, tuševi, sanitarni

čvor, recepcija, poslovni, ugostiteljski

i slični sadržaji) treba projektirati na

pogodnim mjestima vodeći računa o

konfiguraciji terena, pretežno na

sjeverozapadnom kopnenom dijelu

luke. Zgrada može imati visinu P do

najviše P+1;

6. Kroz cijelu uvalu planirana je

dužobalna šetnica, a moguće je

postavljenje klupa i uređenje zelenih

površina, drvoreda i slične opreme;

7. Obalni pojas treba biti prilagođen za

pristup invalidnim osobama i

osobama otežane pokretljivosti;

8. Uz luku Zavala je moguće izgraditi

rubnu kolnu prometnicu s

odgovarajućim okretištem i

otvorenim parkiralištem;

9. Luka će se priključiti na postojeći

vodopskrbni cjevovod te ugraditi

odgovarajući požarni hidranti;

10. Odvodnju otpadnih voda treba riješiti

vlastitim uređajem (sabirna jama)

sukladno posebnim propisima a

oborinske vode obvezno propustiti

kroz separator ulja i masti;

11. Napajanje električnom energijom

naponskog nivoa 0,4 kV vrši se iz

distributivne niskonaponske

elektroenergetske mreže do

priključnog mjernog ormara PMRO;

12. U luci je moguće postavljenje

ormarića za priključak plovila na

vodu i električnu energiju;

13. Omogućava se realizacija zahvata

prikazanih u grafičkom dijelu

Prostornog plana u etapama i fazama

koje će se odrediti u daljnjoj

tehničkoj dokumentaciji za ishođenje

akta za građenje.

Page 58: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 134. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

14. Obuhvat rekonstrukcije luke Zavla

određen je na kartografskom prikazu

broj 4. “Građevinska područja” u

mjerilu 1:5000.”

Članak 147.

Dodaje se podnaslov iznad članka 141.

Odluke i glasi: “1.

Korištenje i namjena površina luke Jelsa i

šireg prostora od značaja za uređenje luke Jelsa” te

se članak 141.Odluke mijenja i glasi:

“(1) Šire područje luke Jelsa obuhvaća

slijedeće namjene:

- Luka otvorena za javni promet

županijskog značaja:

- kopneni dio luke

- pripadajući akvatorij luke

- iskrcajno mjesto za prihvat ribe

- hidroavionsko pristanište

- Ostale površine izvan obuhvata luke Jelsa:

- kupalište, uređene plaže (R4) - kopneni dio

i pripadajući akvatorij

- prirodna plaža (Z) – kopneni dio i

pripadajući akvatorij

- pješačke površine

- kolne površine

- trafo stanica

(2) Iskaz površina i prostorno planski

pokazatelji gradnje*:

PROSTORNA CJELINA (namjena površina)

ukupno (ha)

kopneni dio (ha)

akvatorij (ha)

max. građevinska (bruto) površina zgrada (m

2)

max. visina planiranih građevina

E broj etaža

V metara

LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET

19,74

1,12

18,30

630 (tlocrt Kanun 315)

P postojeća visina (mogućnost gradnje nadozida potkrovlja)

postojeća visina zgrade + nadozid potkrovlja visine do 1,2 m

LUKOBRAN IGA

0,32 100 P 4,0

KUPALIŠTE - UREĐENE PLAŽE (R4) 4,78

0,21 3,33

0,11

PRIRODNA PLAŽA (Z)

1,00

0,13

PJEŠAČKE POVRŠINE

0,61 0,61

KOLNE POVRŠINE

0,14 0,14

TRAFO STANICA

70 m2

70 m2

UKUPNO šire područje luke JELSA

25,27 3,64 21,63

*Iskaz površina je izračunat na temelju premjera digitalne geodetske podloge Prostornog plana pa su moguća

odstupanja u stvarnom premjeru terena a što se ne smatra izmjenom Prostornog plana

(3) Luka otvorena za javni promet,

prostorna cjelina luke obuhvaća ukupnu površinu

od oko 19,74 ha od toga kopneni dio oko 1,44 ha a

površina akvatorija luke otvorene za javni promet

iznosi oko 18,30 ha. Kapacitet luke iznosi 150

vezova (komunalni i ribarski vezovi, operativni dio

luke), nautički dio (100 vezova).

(4) Luka otvorena za javni promet

obuhvaća područje od lukobrana Kanun do

lukobrana Pumpurela i budućeg lukobrana sv

Antonij, a kako je prikazano u kartografskom dijelu

Prostornog plana u mjerilu 1:2000. Luka otvorena

za javni promet obuhvaća i lukobran Iga, površine

kopna oko 0,32 ha. Unutar obuhvata luke nalazi se

zgrada Kanun. Luka otvorena za javni promet se

rekonstruira na temelju odgovarajućeg akta za

građenje sukladno Zakonu o gradnji. Omogućava se

gradnja i rekonstrukcija obale i postojećih

lukobrana Kanun, Pumpurela, Iga te gradnja novog

lukobrana sv Antonij. Na zapadnoj strani lukobrana

Kanun može se uredit privezište za katamarane a na

zapadnoj strani lukobrana Pumpurela smješteno je

hidroavionsko pristanište. Otvorene površine se

uređuju kao dio lučke suprastrukture, pješačke i

zelene površine te površine na kojim se mogu

Page 59: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 135.

postavljati štandovi, štekati za ugostiteljske objekte

te manji objekti za prodaju karata i za ugostiteljske

sadržaje vezano uz hidroavionsko pristanište.

Unutar luke otvorene za javni promet osigurano je I

uređenje operativna obala – iskrcajna mjesta za

prihvat ribe te istezalište za plovila. Konstrukcija

lukobrana Iga mora omogućiti nesmetanu

cirkulaciju mora unutar luke i uvale Jelsa. Na kraju

svakog od planiranih lukobrana potrebno je

postaviti lučka svijetla u skladu s posebnim

propisima.

(5) Luka je namijenjena za javni pomorski

promet a sadrži operativni dio luke, komunalni dio

luke i nautički dio luke. Namjena pojedinih dijelova

obale luke i raspored vezova unutar luke moguće je

prilagoditi potrebama i sigurnosnim aspektima,

sukladno odobrenju nadležne lučke uprave. Luka se

sastoji od kopnenog dijela i morskog akvatorija,

čvrste zgrade na novoformiranom platou i

pomorskih građevina kojima se osigurava prostor

luke za siguran privez plovila. Na kopnenom dijelu

luke planirano je uređenje obale, pješačkih i zelenih

površina, mogućnost postavljanja kioska i

privremenih građevina, uređenje obalne šetnice s

različitim prostornim akcentima i atrakcijama.

(5) Kupalište – uređena plaža (R4) je

planirana na dva lokaliteta uređene plaže nalaze se

na potezu od lukobrana Kanunu smjeru prema

lukobranu Iga, ukupne površine kopna oko 0,32 ha.

(6) Prirodna plaza (Z) je određena na

potezu od lukobrana Kanun i dviju manjih uređenih

plaža (R4) u smjeru prema lukobranu Iga, ukupne

površine kopna oko 1,13 ha.

(7) Pješačke površine, javne pješačke

površine zauzimaju oko 0,61 ha a nalaze se uz luku

otvorenu za javni promet i kao pješački pristup

bazenu luke nautuičkog turizma uz lukobran Iga.

Uređuju se s manjim zelenim površinama,

popločanjem i površinama za štekate i drugim

oblicima uređenje javnih površina.

(8) Kolne površine od oko 0,14 ha

obuhvaćaju rekonstrukciju postojeće nerazvrstane

prometnice na sjeverozapadnom dijelu obuhvata.

Omogućava se uređenje proširenja kolne površine

radi mimoilaženja vozila.

(9) Trafostanica 10/0,4 kV planirana je uz

kolnu prometnicu površine oko 70 m2.”

Članak 148.

Dodaje se podnaslov iznad članka 142.

Odluke i glasi: “Uvjeti za smještaj planiranih

građevina luke Jelsa” te se članak 142. Odluke

mijenja i glasi:

„(1) Luka otvorena za javni promet –

Planira se proširenje akvatorija luke, uređenje

kopnenog dijela luke na obalnom potezu od

lukobrana Kanun do lukobrana Pumpurela i

lukobrana sv. Antonij te uz lukobran Iga, a sve

unutar označenog obuhvata luke. Luka je

namijenjena za javni pomorski promet a sadrži

operativni dio luke, komunalni dio luke i nautički

dio luke te istezalište za plovila. Namjena pojedinih

dijelova obale luke i raspored vezova unutar luke

moguće je prilagoditi potrebama i sigurnosnim

aspektima, sukladno odobrenju nadležne lučke

uprave. Luka se sastoji od kopnenog dijela i

morskog akvatorija, postojeće čvrste zgrade uz

lukobran Kanun i planirane zgarde na potezu od

lukobrana Pumpurela do lukobrana sv. Antonij te

manje zgrade uz lukobran Iga. Unutra označenog

akvatorija luke omogućava se postavljanje više

pontona za privez plovila. U zgradi Kanun

smješteni su sportski sadržaji. Omogućava se

uređenje javnog sanitarnog čvora i drugih

potrebnih sadržaja luke. Na preostalom kopnenom

dijelu luke planirano je uređenje obale, pješačkih I

zelenih površina, mogućnost postavljanja

privremenih građevina, štekata, uređenje obalne

šetnice s različitim prostornim akcentima i

atrakcijama. Osnovni uvjeti uređenja luke, odnosno

prostorno planski pokazatelji uređenja luke su:

- Ukupna površina prostorne cjeline iznosi

oko 19,74 ha, od toga 1,44 ha otpada na

kopneni, a 18,30 ha na morski dio

(površina akvatorija luke);

- Luka se uređuje na način da se omogućava

rekonstrukcija oba lukobrana, oprema luke

potrebnim sadržajima za sigurana vez

različitih vrsta plovila, smještaj

hidroavionskog pristaništa do njegovog

konačnog preseljenja uz lukobran Iga,

istezališta. Lukobrani štite akvatorij luke te

služi za privez plovila. Svi obalni zidovi,

uključujući I lukobrane u slučaju

rekonstrukcije moraju biti riješeni na način

da smiruju val;

- Istočna obala lukobrana Kanun mora se

riješiti na način da se istovremeno osigura

i zaštita susjedne uređene plaže.

Preoblikovanje toga ne smatra se

izmjenom Prostornog plana. Točan gabarit

lukobrana, dimenzije I oblik će se odrediti

u daljnjoj tehničkoj dokumentaciji;

- Od sjeveroistočne obale lukobrana

Pumupurela u širini od 35,0 m akvatorij je

luke otvorene za javni promet. Suprotna

obala lukobrana Pumpurela uređuje se za

potrebe hodroavinskog pristaništa (ponton)

do preseljenja a lukobran Iga, i vezova za

privez drugih plovila. Točan gabarit

lukobrana, dimenzije I oblik će se odrediti

u daljnjoj tehničkoj dokumentaciji i tako

Page 60: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 136. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

nastale promjene se ne smatraju izmjenom

Prostornog plana;

- Luka se može rekonstruirati u fazama i/ili

etapama. Točan položaj lukobrana,

dimenzije i oblik će se odrediti u daljnjoj

tehničkoj dokumentaciji I tako nastale

promjene se ne smatraju izmjenom

Prostornog plana;

- Planira se rekonstrukcija zgrade Kanun za

potrebe sporta I luke. Tlocrtna površina

zgrade iznosi 315 m2. Omogućava se

rekonstrukcija potkrovlja gradnjom

nadozida visine do 1,2 m. Nove plohe

pročelja moraju biti obrađena isto kao I

postojeća (isti kameni vez). U prizemlju

zgrade mogu se urediti prostori za sportske

udruge (spremišta, oprema, teretana,

svačionice i sl.) i javni sanitrani čvor a na

katu (potkrovlju) klupske prostorije I sl.;

- Uz lukobran Kanun omogućava se

uređenje površine luke za potrebe manjeg

istezališta pretežno sportskih plovila. Na

ostalim dijelovima luke omogućava se

postavljanje štekata, štandova za prodaju

suvenira I sl., te manje privremene

građevine za potrebe prodaje karata I

drugih usluga u luci;

- Unutar luke otvorene za javni promet

planirana je obalna šetnica u javnoj

upotrebi promjenjive širine od najmanje

2,0 m koja će se komunalno opremiti kao

javna šetnica (popločenje, zelene površine,

klupe, različiti prostorni orijentiri).

- Sa južne strane na vrhu lukobrana Iga

planirano je pristanište za hidroavione kao

glavno pristanište za mjesto Jelsa;

- Omogućava se dovođenje vode I električne

energije na privezna mjesta. Na

lukobranima potrebno je postaviti lučko

svijetlo;

- Luka mora imati odgovarajuću opremu u

skladu s posebnim propisima

(protupožarnu opremu i drugo.

(2) Dio luka na potezu od postojećeg

lukobrana Pumpurela do budućeg lukobrana sv

Antonij su uređuje prema slijedećim uvjetima:

- Područje luke je smještena između

lukobrana Pumpurela i budućeg lukobrana

sv Antonij (granica završava iza zaštitnih

pera lukobrana i kupališta) i pretežno je

namijenjena za privez nautičklih plovima;

- Ovaj dio luke se uređuje na način da se

osigurava oko 650 m duljine obale za

privez (bez unutarnjih gatova – pontona

luke). Lukobran sv Antonij, duljine oko

170 m, služi za privez plovila s unutarnje i

vanjske strane;

- Unutar akvatorija luke moguće je

postavljanje više gatova – pontona za

privez plovila;

- Točna linija obale i gabariti lukobrana sv

Antonij (dimenzije, oblik i tehničko

rješenje) određeni su postojećim Idejnim

projektom (izrađenim od prof. Vranješa)

koji će se dopuniti, radi tehničkih detalja te

arhitektonskim idejnim projektom kojim

treba odrediti smještaj potrebnih objekata

kao i parterno odnosno hortikulturno

uređenje, dok se manje izmjene linije

obale i oblika lukobrana neće smatrati

izmjenom Prostornog plana;

- S vanjske strane lukobrana sv Antonij

označen je položaj pera za zaštitu

lukobrana i susjedne plaže, a koji se

moraju graditi zajedno sa lukobranom

upravo radi smirivanja udara valova na

lukobran, te na cijeli akvatorij unutar uvale

Jelsa;

- Konstrukcija lukobrana sv Antonij mora

omogućiti nesmetanu cirkulaciju mora

unutar lukeotvorena za javni promet;

- Unutar ovog dijela luke planira se javna

obalna šetnica i pješački pristupi (od

postojeće ulice do mora) iz više smjerova

(najmanje četiri), te mogućnost

interventnog kolnog pristupa s javno

prometne površine, na poziciji uz korijen

lukobrana Pumpurela te mogućnost kolnog

prolaza obalom luke;

- Lukobran se smatra javnim prostorom i ne

smije se zatvarati, dok se gatovima

(pontoni) ne noraju nužno smatraju javnim

prostorom;

- Unutar luke je moguća gradnja građevina

isključivo u funkciji luke (recepcija,

tuševi, garderobe, sanitarni čvorovi,

spremišta, uprava, prostor za mornare) te

ugostiteljski dio – restoran, bar i drugo u

skladu s posebnim propisima i potrebama.

Građevina može biti visine P+1, izvedena

u više zasebnih cjelina i kaskadno

oblikovana. Prizemlje se oblikuje na način

da tlocrt građevine ne smije biti veći od

650 m2 zatvorenog prostora, visine do 4,0

m, dok kat građevine može imati najveću

tlocrtnu površinu od 250 m2 zatvorenog

prostora. Ukupna visina građevine zajedno

sa ravnim krovom ne smije prelaziti visinu

od 7,0 m, odnosno najviša točka objekta

ne smije prelaziti više od 0,60 m

geodetsku visinu postojeće ulice.

Građevina se postavlja na udaljenosti od

najmanje 5,00 m od novoformirane obale

luke i na udaljenosti od najmanje 5,00 m

od javnoprometne površine (postojeća

ulica). Građevine se moraju uklopiti u

prostor na način da se zadrži postojeće

Page 61: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 137.

zelenilo (borovi između postojeće ulice i

objekata). Krov građevina mora biti ravan,

a može se djelomično oblikovati i kao

zeleni krov. Građevina se mora postaviti

tako da se štiti položaj odnosno ne zatvara

vizura na postojeću zavjetnu kapelicu sv

Antonij. Najveći koeficijent izgrađenosti

ovog kopnenog dijela luke iznosi

kig=0,11 a najveći koeficijent

iskoristivosti kis=0,145;

- Unutar ovoga dijela luke, a obzirom da se

luka nalazi unutar obuhvata naselja, ne

planira se uređenje parkirališta, jer je to

predviđeno izvan luke u sklopu javnog

parkirališta iznad hotela “Fontana” i

okolnog zemljišta koje je prostornim

planom određeno kao parkiralište;

- Na odgovarajućem dijelu luke je moguća

gradnja PUMP OUT instalacija za

prikupljanje otpadnih voda s plovila i

odvođenje istih u javni kanalizacijski

sustav Jelse u skladum s posebnim

propisima;

- Unutar površine luke nije dopuštena

gradnja i postavljanje instalacija za

izvlačenje brodova na kopno niti prostor

za suhi vez;

- Na kraju planiranog lukobrana potrebno je

postaviti lučka svijetla u skladu s

posebnim propisima.

(3) Gradnja dijela luke otvorene za javni

promet uz lukobran Iga uređuje se prema

slijedećim uvjetima:

- Dio luka se uređuje na način da se

osigurava oko 200 m duljine za privez uz

rekonstruirani lukobran Iga (bez

unutarnjih gatova – pontona luke).

Lukobran Iga, duljine oko 130 m služi za

privez plovila s unutarnje i vanjske strane.

Lukobran moraju biti riješeni na način da

smiruju val;

- Unutar akvatorija luke moguće je

postavljanje više gatova – pontona za

privez plovila;

- Točna linija obale i gabariti lukobrana Iga

(dimenzije, oblik i tehničko rješenje)

odredit će se tehničkom dokumentacijom

(projekt lukobrana i proipadajuće obale,

arhitektonski idejnim projekt koji će

odrediti smještaj potrebnih objekata kao i

parterno odnosno hortikulturno uređenje),

a manje izmjene linije obale i oblika

lukobrana (kao rezultat analize detaljnijih

uvjeta vjetrovalne klime i geodetskih

snimki morskog dna), neće se smatrati

izmjenom Prostornog plana;

- S vanjske strane lukobrana Iga označen je

položaj pera za zaštitu lukobrana i

susjedne plaže, a koji se moraju graditi

zajedno sa lukobranom upravo radi

smirivanja udara valova na lukobran te na

cijeli akvatorij unutar uvale Jelsa;

- Do ovoga lukobrana planirana je gradnja

pješačke dužobalne šetnice koja će služiti i

za interventni kolni pristup sa javno

prometne površine;

- Unutar luke je moguća gradnja građevine

isključivo u funkciji luke (recepcija,

tuševi, garderobe, sanitarni čvorovi,

spremišta, prostor za mornare) te

ugostiteljski dio – bar u skladu s posebnim

propisima;

- Građevina može biti visine P, odnosno

najviše do 4,0 m i maksimalne bruto

tlocrtne površine zatvorenog dijela od 100

m2 zatvorenog prostora. Najveći

koeficijent izgrađenosti ovog kopnenog

dijela marine iznosi kig=0,03 a najveći

koeficijent iskoristivosti kis=0,03. Krov

građevine mora biti ravan a može se

oblikovati i kao zeleni krov vodeći računa

o položaju i blizini mjesnog groblja s

kojim uređenje ovog dijela luke treba biti

usklađeno;

- Za rekonstrukciju lukobrana Iga i uređenje

ovog bazena luke otvorena za javni promet

Jelsa potrebna je suglasnost nadležnog

javnopravnog tijela iz oblasti zaštite

spomenika kulture.

(4) Građevinska i uporabna dozvola za

rekonstrukciju i gradnju luke može se ishoditi u

fazama i/ili etapama na način da je I faza izgradnja

lukobrana sv Antonij. Zasebna faza može biti

rekonstrukcija lukobrana Iga sa zaštitnim perima i

plažama kao i obala od Pumpurele do lukobrana

sv. Antonij. Gradnja svih ostalih objekata u

funkciji luke može se dvijati kao zasebne faze.“

Članak 149.

Dodaje se podnaslov iznad članka 143.

Odluke i glasi: “2. Uvjeti uređenja kupališta (R4) i

očuvanja prirodne plaže (Z)” te se članak 143.

Odluke mijenja i glasi:

“(1) Planirane su dvije manje zone uređene

plaže – kupališta (R4) i to kopneni dio i dio

akvatorija koji treba ograditi radi zaštite kupača. Na

pomorskom dobru I susjednim česticama zemljišta,

sukladno posebnim propisima, moguće je ishođenje

odgovarajućeg akta za građenje za gradnju rampi i

liftova za prilaz moru invalidima i osobama

smanjene pokretljivosti, postavljenje tuševa, manje

plažne građevine sa sadržajima sanitarnog čvora,

garderobe, spremišta za plažne rekvizite i sportske

aktivnosti i manjeg ugostiteljskog sadržaja, uz

suglasnost nadležnog tijela općine Jelsa i prema

slijedećim uvjetima:

Page 62: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 138. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

- -dio čvrste plažne građevine, sa sadržajima

sanitarnog čvora, garderobe, spremišta za

plažne rekvizite I sportsk e aktivnosti I sli,

može imati najveću površinu 30 m2 i

visinu najviše 3,0 m,

- uz dio čvrste plažne građevine sa

sadržajima uređene plaže dopušta se

uređenje i manjeg ugostiteljskog sadržaja

najveće površine do 25 m2 i visine do 3,0

m, uklopljeno u ambijent i okoliš,

- ukupna najveća površina plažne građevine

iznosi 55,0 m2,

- na svakoj zoni uređene plaže – kupališta

(R4) dopuštena je gradnja jedna plažne

građevine,

- udaljenost plažne građevine od ruba

građevne čestice iznosi najmanje 1,0 m,

odnosno i na granici građevne čestice

ukoliko ne ugrožava korištenje susjednih

površina,

- do plažnih građevina ne planira se kolni

pristup niti parkirališna mjesta.

(2) Dozvoljene su intervencije na obalnom

rubu u smislu oblikovanja plaže (obnavljanje

šljunka, uređenje platoa i sunčališta) i njene zaštite

izgradnjom stabilizirajućih pera (tombola), otoka,

pragova u moru ili drugih oblika zaštite. Uređene

plaže obuhvaćaju otvorene obalne površine

namijenjene sunčanju i kupanju te plažne građevine

za smještaj sanitarnog čvora, garderobe i tuševa.

Plažna građevina mora se oblikovati u skladu s

vrijednostima krajobraza i obraditi pročelja u

kamenu. Omogućava se gradnja krova s pokrovom

od kupe kanalice ili kamenih ploča. Na svakoj

uređenoj plaži omogućava se gradnja samo jedne

plažne građevine za prateće sadržaje. U sklopu

uređene plaže omogućava se uređenje otvorenih

igrališta ipostavljanje montažnih nadstrešnica. U

sklopu kupališta mogu se uređivati otvorena

igrališta, dječja igrališta, platoi za sunčanje, staze i

sl. Do najviše 10% površine plaže. Uređene plaže u

dijelu akvatorija je potrebno ograditi postavljanjem

plutača radi zaštite kupača.

(3) Prirodne plaže (Z) na potezu od lukobrana

Kanun do lukobrana Iga zadržavaju se u prirodnom

izgledu. Nisu dopuštene intervencije radi

preoblikovanja obale. Moguće je uređenje pješačkih

staza i prilaza moru.”

Članak 150.

Dodaje se podnaslov iznad članka 144.

Odluke i glasi: “3. Uvjeti uređenja odnosnom

gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,

telekomunikacijske i komunalne mreže s

pripadajućim objektima i površinama” te se članak

144. Odluke mijenja i glasi:

“(1) Ne planira se gradnja novih kolnih

površina osim rekonstrukcija prometnice uz

sjeverozapadu stranu luke s mogućim vezovima

nautičara. S te prometnice moguć je interventni

kolni prilaz luci i to uz lukobran Pumpurela.

Minimalna širina javne kolne prometnice iznosi 3,0

m. Planirano je proširenje radi mimoilaženja vozila.

Dio luke uz lukobran Iga povezan je pješačkom

komunikacijom (od križanja za groblje do luke).

Opskrba toga dijela luke odvija se morskim putem.

(2) Parkirališne potrebe rješavaju se izvan

površine luke na javnom parkiralištu

Telekomunikacijska mreža

(3) Za spajanje objekata na postojeću

telekomunikacijsku mrežu treba izvršiti slijedeće:

- potrebno je osigurati koridore za trasu

distributivne telekomunikacijske

kanalizacije DTK,

- planirani priključak izvesti u najbližem

postojećem kabelskom zdencu što bliže

komunikacijskom čvorištu,

- koridore telekomunikacijske infrastrukture

planirati unutar nogostupa koridora kolnih

i kolno-pješačkih prometnica,

- potrebno je voditi računa o postojećim

trasama,

- pri planiranju odabrati trasu udaljeno u

odnosu na elektroenergetske kabele.

- Pri križanju DTK s ostalim

infrastrukturnim instalacijama poštivati

slijedeće minimalne udaljenosti:

- - DTK – energetski kabel 0,5 m

- - DTK – tk podzemni kabel 0,5 m

- - DTK – vodovodna cijev 0,15 m

Za više koncesionara koji pružaju

telekomunikacijske usluge, uz dostupnost

telekomunikacijskih usluga svim potrošačima,

potrebno je uvjetovati smještanje i korištenje

Elektroopskrba

(4) Za napajanje planiranih sadržaja na širem

području luke Jelsa potrebno je izgraditi-

rekonstruirati ee objekte i mrežu:

- Izgraditi trafostanicu 10-20/0,4 kV,

instalirane snage 1000 kVA, (građevinski

je opremiti za 2x1000 kVA),

- Izgraditi 2xKB 20(10) kV za interpolaciju

planirane trafostanice u postojeću 10 kV

mrežu,

- Izgraditi kabelski 1 kV rasplet iz planirane

TS do pojedinih potrošača,

- Izgraditi javnu rasvjetu unutar obuhvata

luke, vodeći računa o primjeni mjera

zaštite od svjetlosnog onečišćenja I

energetske učinkovitosti,

Page 63: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 139.

- Svjetiljke javne rasvjete trebaju imati LED

izvore svjetla.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije

elektroenergetskih objekata treba obratiti pažnju na

slijedeće uvjete:

- građevna čestica predviđena za

trafostanice 10-20/0,4 kV mora biti

minimalno 7x6 m (posebno za trafostanice

instalirane snage 2x1000 kVA minimalna

veličina parcele je 9x8 m). Lokacija

buduće trafostanice odabrana je tako da je

osiguran pristup vozilom radi gradnje,

održavanja I upravljanja,

- položaj trafostanice 10-20/0,4 kV prikazan

je u grafičkom dijelu tavka u Prostornog

plana, kartografski prikaz u mjerilu

1:25000 I 1:2000,

- dubina kabelskih kanala iznosi 0,8 m u

slobodnoj površini ili nogostupu, a pri

prelasku kolnika dubina je 1,2 m,

- širina kabelskih kanala ovisi o broju I

naponskom nivou paralelno položenih

kabela,

- na mjestima prelaska preko prometnica

kabeli se provlače kroz PVC cijevi

ovisno o tipu kabela (JR, nn, VN),

- prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini

kabelske trase obavezno se polaže

uzemljivačko uže Cu 50 mm2,

- unutar luke nautičkog turizma označen je

elektroenergetskim vod do priključnih

ormarića za opskrbu plovila električnom

energijom,

- na vanjskim lukobranima obvezno je

postavljanje lučkog svijetla.

Vodoopskrba I odvodnja

(5) Opskrba ovog područja vodom planira se iz

postojećeg mjesnog cjevovodovoda. Vodoopskrbu

područja potrebno je izvršiti spajanjem na glavni

cjevovod preko više vodomjernih okna. U

vodomjernom oknu vrši se odvajanje vode za

protupožarne potrebe (unutarnja i vanjska

hidrantska mreža) i za sanitarno-opskrbne potrebe.

U vodomjernom oknu predviđa se vodomjer za

vodu za protupožarne potrebe, a zasun na

cjevovodu za opskrbne potrebe. Na taj način

omogućit će se uredno napajanje objekata vodom,

napajanje protupožarnih hidranata i eventualno

predviđenih vrtnih hidranata za održavanje zelenih

površina. Time se omogućuje da se u slučaju požara

sva raspoloživa količina vode može usmjeriti na

gašenje požara, isključivanjem-zatvaranjem

opskrbnog voda.

(6) U čvorovima glavnog cjevovoda na

mjestima priključaka na njega, predviđa se ugradnja

zasuna radi mogućnosti isključivanja pojedinih

dionica u slučaju potrebe. Cjevovod se odzračuje

preko protupožarnih vanjskih nadzemnih hidranata,

koji se na glavnom cjevovodu predviđaju sukladno

Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku

mrežu za gašenje požara. Vodovodna mjerila

predviđaju se pred objektima I grupacijama

opskrbnih ormarića za brodove. Intreni razvod

cjevovoda do opskrbnih ormarića I objekta od

vodomjernih okana, predviđa se od PP tlačnih

vodovodnih cijevi spajanih fizijskim I

elektrofuzijskim spojnicama. Način vođenja ovog

cjevovoda vodi računa o toplinskim izduženjima

cjevovoda. Ugrađuju se kompenzacijske lire.

Ugradnja vodovodnih cijevi predviđe se na dubini

od 1,10-1,20 m, na propisani način, a samo izuzetno

je moguća manja dubina ugradnje cjevovoda.

(7) Hidrantska mreža za zaštitu plovila

predviđena je preko samostojećih hidranata profila

NO 25 koji su dimenzionirani s 50 l/min, te koji

nisu od plovila udaljeni više od 25 m, a sve u

skladu s CFPA European guideline (CFPA-E No

15:2012F). U zahvatu luke otvorene za javni

promet predviđaju se priključci sanitarne vode za

opskrbu nautičkih ormarića. Na svakom priključku

vodovoda u ormariću predviđa se vodomjer s

mogućim daljinskim očitavanjem.

(8) Kanalizacija je razdjelnog tipa. Priključak

fekalne kanalizacije predviđen je putem crpne

stanice u javni fekalni kolektor, a oborinska se

ispušta po terenu ukoliko nema onečišćenih vodsa.

Predviđa se precrpna stanica s dvije uronjene crpke

(radna i rezervna) za transport otpadne vode u

sustav fekalne kanalizacije. Odvodnja fekalne

kanalizacije predviđa se u mjesnu fekalnu

kanalizaciju – glavni kolektor, koji prolazi

sjeverozpadnom prometnicom. Na glavni kolektor

priključuju se svi korisnici pojedinih cjelina.

Fekalne vode se odvode glavnim kolektorom do

pročišćivača otpadnih voda (izvan područja

obuhvata luke). U sklopu luke omogućava se

izvedba „crnog tanka“ (PUMP OUT) za potrebe

iskrcaja onečišćenih voda s plovila. Lokacija će se

utvrditi u daljnjoj tehničkoj dokumetaciji potrebnoj

za ishođenje odgovarajućeg akta za građenje.”

Članak 151.

Dodaje se podnaslov iznad članka 145.

Odluke i glasi: “4. Mjere zaštite prirodnih I

kulturno-povijesnih cjelina i građevina i

ambijentalnih vrijednosti” te se članak 145. Odluke

mijenja i glasi:

“(1) Kako se dio luke otvorene za javni

promet Jelsa nalazi unutar zaštićene urbane cjeline

Jelse (zona A koja uključuje i lukobran Pumpurelu)

važno je očuvati postojeću liniju obale kao i način

Page 64: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 140. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

postave i oblikovanja reklama i druge komunalne

opreme. To je potrebno riješiti posebnom odlukom

o komunalnom redu općine Jelsa uz suglasnost

nadležnog javnopravnog tijela zaštite spomenika

kulture. Bazen luke uz lukobran Iga graniči sa

zaštićenim područjem pa je neophodno prethodno

ishoditi posebne uvjete javnopravnog tijela iz

obalsti zaštite spomenika kulture.

(2) Na području obuhvata šireg područja

luke Jelsa nema prirodnih vrijednosti – zaštićenog

područja zaštićenog temeljem Zakona o zaštiti

prirode.

(3) Mjere i uvjeti zaštite prirode

obuhvaćaju slijedeće:

- pojedine dijelove koji su do sada

neizgrađeni prilikom planiranja treba

sačuvati kao zaštitne zelene površine, a što

veći dio treba sačuvati I namijeniti za

javne zelene površine;

- u što većoj mjeri treba zadržati prirodne

kvalitete prostora, odnosno planirati

uređenje prostora na način da se očuva

cjelokupni krajobraz.”

Članak 152.

Dodaje se podnaslov iznad članka 146.

Odluke i glasi: “5. Postupanje s otpadom” te se

članka 146. Odluke mijenja i glasi:

“Predviđa se organizirano prikupljanje

komunalnog otpada I odvoženje na odlagalište

komunalnog otpada, do izgradnje Županijskog

centra za gospodarenje otpadom te pretovarne

stanice na području Grada Starog Grada. Sve vrste

otpada potrebno je razvrstati I voditi u katalogu

otpada sukladno posebnim propisima te voditi

odgovarajuće očevidnike o količini I vrstama

otpada. Sve vrste otpada, do odvoza na obradi ili

trajno odlaganje, skladišti će se u eko punktovima

raspoređenim unutar luka.”

Članak 153.

Dodaje se podnaslov iznad članka 147.

Odluke i glasi: “6. Mjere sprječavanja nepovoljna

utjecaja na okoliš” te se članak 147. Odluke mijenja

i glasi:

“(1) Šire područje luke za javni promet

Jelsa posebno je osjetljivo obalno područje. Nije

dopušten razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje

ljudi i štetno djeluju na okoliš. Građevine se moraju

projektirati i graditi sukladno važećim propisima u

pogledu zaštite od požara, zaštite na radu u drugim

propisima ovisno o vrsti građevine, uz primjenu

odgovarajućih materijala prilagođenih suvremenoj

arhitekturi. Planirani zahvati u moru ne smiju

poremetiti uvjete izmjene mora. Gatove i valobrane

potrebno je projektirati na način koji će omogućiti

nesmetano strujanje i cirkulaciju mora.

(2) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja

na okoliš provodit će se zaštitom tla, mora i zraka

od zagađenja I drugim mjerama sukladno posebnim

propisima.

(3) Rješenjem svih otvorenih površina i

građevina treba omogućiti kretanje osoba smanjene

pokretljivosti, dakle bez arhitektonskih barijera. U

slučaju da na pojedinim pravcima nije moguće

rješenje bez arhitektonskih barijera, tada je obvezno

osigurati alternativni pristup području.

(4) U skladu s posebnim propisima

potrebno je provesti postupak ocjene o potrebi

strateške procjene utjecaja zahvata na okoliš.

(5) U skladu s posebnim propisima

potrebna je izrada odgopvarajućih studija

(maritimna, vjetrovalna klima i dr.).“

Članak 154.

Dodaje se podnaslov iznad članka 148.

Odluke i glasi: “Zaštita mora” te se članak 148.

Odluke mijenja i glasi:

“(1) Radi zaštite mora od daljnjeg

onečišćenja potrebno je osigurati zbrinjavanje

otpada s plovila te zbrinjavanje krutog otpada s

plovila. Spriječiti izravno izlijevanje sanitarno-

potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u priobalno

more odnosno priključiti ih na javni sustav

kanalizacije Jelse. Sanitarne otpadne vode iz bazena

uz lukobran Iga, do priključenja na javni sustav

kanalizacije Jelsa, zbrinuti u sabirnu jamu koju

treba redovno prazniti ili u vlastiti uređaj za

pročišćavanje otpadnih voda s podmorskim

ispustom.

(2) Realizirati odvojeni prihvatni sustav

odvodnje otpadnih voda. U luci za javni promet

treba riješiti prikupljanje otpadne tvari na zakonom

utvrđen način.

(3) Sanitarne i tehnološke otpadne vode

ispuštati u javni sustav odvodnje Jelse. Sve otpadne

vode prikupljat će se i provoditi sustavom interne

kanalizacije i ovisno o vrsti vode obrađivati na

separatorima masti i ulja i zatim upuštati u sustav

javne odvodnje, odnosno u more, a sve sukladno

Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja

opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama I

vodopravnoj dozvoli.

Page 65: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 141.

(4) Potrebno je osigurati mjere zaštite

okoliša u slučaju ekološke nesreće i onečišćenja

mora kao posljedica izlijevanja goriva ili ulja.

Pojačati sustavnu kontrolu onečišćenja s brodova i

omogućiti razvoj službe za tu svrhu. Vršiti

kontinuirano čišćenje morskog dna i priobalja.

(5) Nepovoljan utjecaj s brodova tijekom

eksploatacije luke otvorene za javni promet i luke

nautičkog turizma potrebno je svesti na najmanju

moguću mjeru. Za slučajeve sudara, nasukavanja ili

požara potrebno se pridržavati Plana intervencija

kod iznenadnog onečišćavanja mora.

(6) Fekalne vode, kao i otpadne zagađene

vode, ni u kojem slučaju ne smiju dospjeti u more.

U svezi s time, u skladu s postojećim propisima, s

obzirom na neposrednu blizinu kupališta-plaže,

moraju se obavljati i periodička ispitivanja kakvoće

mora, ne samo bakteriološka, već i kakvoća s

obzirom na teške metale. U tu svrhu treba utvrditi I

stanje prije poduzimanja zahvata, tj. tzv. nulto

stanje.

(7) Iako je pojava požara na brodovima i

objektima u lukama svedena na minimum, kao vrlo

važna mjera, osim primjene postojećih propisa, da

svi djelatnici u luci budu osposobljeni za početno

gašenje požara.

(8) Radi zaštite naselja I obližnje plaže od

raznošenja tekućeg i krutog otpada morskim putem

potrebno je spriječiti njegovo širenje uzimajući u

obzir specifične maritimne uvjete (morske struje).

(9) Maritimni dio luka, posebno pri

rekonstrukciji lukobrana sv Antonij i Iga kao i

postojećih lukobrana u luci otvorenoj za javni

promet izvesti sa propustima ili na drugi način tako

da se osigura nesmetano strujanje mora unutar

zatvorenog akvatorija luka.

(10) Uz vanjske lukobrane s vanjske

strane važno je izgraditi (urediti) šljunčane plaže,

jer bitno utječu na valno polje čime se smanjuje

utjecaj valova na ukupno područje akvatorija uvale

Jelsa i da ne dođe do prelijevanja mora na obalu. Na

kartografskim prikazima u mjerilu 1:2000 je

prikazan približni položaj pera plaže s vanjske

strane lukobrana sv Antonij i Iga.“

Članak 155.

Brišu se svi članci od članka 149. do

članka 198. Odluke.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 156.

(1) Kartografski prikazi grafičkog dijela

elaborata Prostornog plana iz članka 1. stavak 3.

ove Odluke zamjenjuju kartografske prikaze iz

članka 1. stavak 2. Odluke o donošenju Prostornog

plana uređenja općine Jelsa (“Službeni glasnik

Općine Jelsa”, broj 5/08.) i kartografske prikaze iz

članka 1. stavak 2. Odluke o donošenju Ciljanih

izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine

Jelsa (“Službeni glasnik Općine Jelsa”, broj 3/15.),

osim slijedećih kartografskih prikaza:

4-20-1. Namjena površina 1:1000

4-20-2. Prometna, ulična i komunalna

infrastrukturna mreža 1:1000

4-20-3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

1:1000 i

4-20-4. Način i uvjeti gradnje 1:1000.

(2) Kartografski prikazi u mjerilu 1:1000

iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi.

Članak 157.

Elaborat Prostornog plana sačinjen je u

šest izvornika i sadrži uvezani tekstualni i grafički

dio. Ovjeren otiskom pečata Općinskog vijeća

Općine Jelsa i potpisom predsjednika Općinskog

vijeća Općine Jelsa sastavni je dio ove Odluke.

Članak 158.

(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog

dana od dana objave u “Službenom glasniku

Općine Jelsa”.

(2) Grafički dio Prostornog plana i

Obvezni prilozi, koji čine sastavni dio ove Odluke,

nisu predmet objave, a čuvaju se u pismohrani

Općine Jelsa.

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

OPĆINA JELSA

Općinsko vijeće

Klasa: 350-02/17-01/1

Urbroj: 2128/02-18-216

Jelsa, 30. srpnja 2018. godine

PREDSJEDNIK

OPĆINSKOG VIJEĆA:

Ivan Grgičević, oec.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Page 66: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5
Page 67: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

10. kolovoza 2018. godine SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA Broj 5. Stranica 143.

Page 68: SLUŽBENI GLASNIK - zzpu-sdz.hrzzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUO/JELSA/GLASILO/5_18.pdf · SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA List izlazi po potrebi Jelsa, 10. kolovoza 2018. godine Broj 5

Stranica 144. Broj 5. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA 10. kolovoza 2018. godine

"SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE JELSA" izdaje Općina Jelsa

Odgovorni urednik: Ivica Keršić, dipl. oec., pročelnik JUO Općine Jelsa

Priprema i izrada: ŽGIRO, vl. Đurđica Sarjanović, Jelsa