38
Sociologija i pravo 28.2.2020. DOC.DR AMILA ŽDRALOVIĆ

Sociologija i pravoPredmet sociologija kao nauke –mogući pravci obrade teme-definisati predmet sociologije; identificirati i analizirati najmanje jedan nesporazum u pogledu određenja

  • Upload
    others

  • View
    5

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Sociologija i pravo28.2.2020.

DOC.DR AMILA ŽDRALOVIĆ

Literatura:Kukić, Slavo. Sociologija: teorije društvene strukture. Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004.Dopunska

Giddens, Anthony „Sociologija“, Ekonomski fakultet Beograd, Beograd, 2006.

Šijaković, Ivan i Vilić, Dragana „Sociologija za pravnike“, Udruženje sociologa, Banja Luka, 2013.

Saltaga, Fuad. Sociologija. Pravni fakultet u Sarajevu, 1999.

Obavezna

- Kukić, Slavo. Sociologija: teorije društvene strukture. Sarajevo

Publishing, Sarajevo, 2004.

Dopunska

- Saltaga, Fuad. (1999). Sociologija. Sarajevo: Pravni fakultet u Sarajevu.

- Giddens, Anthony. (2006). Sociologija. Beograd: Ekonomski fakultet

Beograd, Beograd, 2006.

- Šijaković, Ivan i Vilić, Dragana. (2013). Sociologija za pravnike. Banja

Luka: Udruženje sociologa.

Elementi praćenja i

provjeravanjaopterećenje u

ECTS

udio (%) u

ocjeni

Pisana evaluacija znanja

– prvi test 3,0 50%

Seminarski rad0,5 10%

Završni ispit2,5 40%

Ukupno:6,00 100%

Oblikovanje konačne ocjene:

a) bodovi na prvom testu,

b) bodovi – esej,

c) bodovi na završnom ispitu.

Distribucija bodovaOcjena/bodovi:

1) Prvi parcijalni test:

10 = 50; 9 = 45; 8 = 40; 7 = 35; 6 = 30.

2) Esej: 10 = 10; 9 =9; 8=8; 7=7; 6=6

3) Završni ispit: 10 = 40; 9 = 37; 8 = 34; 7 = 30; 6 = 27.Uslov za polaganje: ocjena 6 iz prvog testa.

Prva sedmica nastave (28.2.2020)

Predavanja: Uvodne predstavljanje predmeta. Informacije o sadržaju i metodama realizacije nastave. Kalendar nastavnih aktivnosti i način praćenja i ocjenjivanja rada studenata/ica. Pretraživanje kataloga u COBISS sistemu.

Vježbe (grupa 1+grupa2): Teme za eseje.

6.3.2020.

Predavanja:◦Predmet sociologije i metode istraživanja u sociologiji.

◦Vježbe (grupa 1, od A do K, od 11 do 13): Rasprave o predmetu sociologije

13.3.2020.

Predavanja:◦Društvo, društvene grupe, organizacije i institucije.

Vježbe (grupa II, od L do Ž, od 11 do 13 sati):Rasprave o predmetu sociologije

Predložena tema za 6.3.2020. (grupa 1), odnosno 13.3.2020. (grupa 2)

Predmet sociologije kao nauke

Predmet sociologije kao nauke –prijedlog literature

Šijaković, I. (2008). Sociologija: Uvod u razumijevanje modernog društva. Banja Luka: Univerzitet u Banjoj Luci – Ekonomski fakultet. Dostupno na: http://www.sijakovic.com/wp-content/uploads/2012/06/sociologija.pdf (obratiti pažnju na dio od 11. do 25. stranice).

Kukić, S. (2004). Sociologija: Teorije društvene strukture. Sarajevo: Sarajevo Publishing.

Gidens, E. (2003). Sociologija. Beograd: Ekonomski fakultet.

Šijaković, Ivan. (2013). Sociologija i BiH. Dostupno na: http://www.sijakovic.com/06/188/

Tomić, Ivo M. (2013). Problem globalizacije : vječni mir ili vječni rat - o današnjoj i novoj ulozi i pozivu sociologije. str. 423-457. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu.

Ždralović, Amila i Repovac-Nikšić, Valida. (2018). Sociologija u učionici: analiza nastavne prakseu srednjim školama u KS. Pregled: str. 109-126. Dostupno na: http://pregled.unsa.ba/new/images/stories/arhiva/2018/Pregled-3-2018.pdf

Predmet sociologija kao nauke – mogući pravci obrade teme

- definisati predmet sociologije; identificirati i analizirati najmanje jedan nesporazum u pogledu određenja njenog predmeta.

- odabrati jednog autora/icu kojeg/koju smatrate da je zaslužan/zaslužna za utemeljenje sociologije; obrazložiti svoj izbor; da li je način na koji je ovaj teoretičar/ka definisao/definasala predmet sociologije i danas prihvatljiv? Obrazložiti svoj odgovor.

- definisati i objasniti predmet sociologije. S obzirom na navedenu definiciju, objasniti zašto je danas važno baviti se sociologijom? Posebno obrazložiti u čemu je značaj sociologije u pravnom obrazovanju.

20.3.2020.

Predavanja:◦Društvo, društvene grupe, organizacije i institucije.

Vježbe (grupa I, od A do K, od 11 do 13 sati):◦Rasprava o društvenoj nejednakosti.

27.3.2020.

Predavanja:◦Socijalna stratifikacija.Vježbe (grupa II, od L do Ž, od 11 do 13 sati):◦Rasprava o društvenoj nejednakosti.

Predložena tema za 20.3.2020. (grupa 1), odnosno 27.3.2020. (grupa 2)

O društvenim nejednakostima

O društvenim nejednakostima– prijedlog literature

Kukić, S. (2004). Sociologija: Teorije društvene strukture. Sarajevo: Sarajevo Publishing. (obratiti pažnju na poglavlje V – Socijalna stratifikacija).

Gidens, E. (2003). Sociologija. Beograd: Ekonomski fakultet. (obratiti pažnju na poglavlje 10 – Klasa, stratifikacija i nejednakosti).

Haralambos, M., i Holborn, M. (2002). Sociologija: teme i perspektive. Zagreb: Goldenmarketing. (objasniti pažnju na poglavlje društvena stratifikacija).

Šijaković, Ivan. (1999). Šarm srednje klase. Beograd: Prometej. Dostupno na: http://www.sijakovic.com/wp-content/uploads/2012/06/sarm-srednje-klase.pdf

O društvenim nejednakostima– mogući pravci obrade teme

- definisati i objasniti pojam društvene stratifikacije; predstaviti temeljne između različitih pristupa socijalnoj stratifikaciji; zauzeti stav o tome koji od ovih pristupa najbolje objašnjava društvenu pojavu stratifikacije.

- objasniti pojmove društvene stratifikacije i diferencijacije; izabrati jednu od klasičnih teorija društvene stratifikacije i objasniti u kojoj mjeri je odabrana teorija još uvijek aktuelna.

- Šta su društvene nejednakosti? Da li su to nejednakosti između pojedinaca ili između društvenih grupa? Da li su nekada (i kada i u kojoj mjeri) društvene nejednakosti poželjne?

Šta su društvene nejednakosti? U čemu su razlike između marksističkih i funkcionalističkihtumačenja društvenih nejednakosti? Koji od ova dva pristupa je prihvatljiviji? Obrazložiti.

3.4.2020.Prvi test

Kukić, S. (2004). Sociologija: Teorije društvene strukture. Sarajevo: Sarajevo Publishing. – od I do V poglavlja, odnosno do 190. stranice)

10.4.2020.

Predavanja:◦Političke institucijeVježbe (grupa I, od A do K, od 11 do 13 sati):◦Rodna ravnopravnost: politički i javni život..

17.4.2020.

Predavanja:◦Sociološke teorije o sekularizaciji savremenog društva.

Vježbe (grupa II, od L do Ž, od 11 do 13 sati):◦Rodna ravnopravnost: politički i javni život..

Predložena tema za 10.4.2020. (grupa 1), odnosno 17.4.2020. (grupa 2)

Žene u politici

Žene u politici – prijedlog literature

Gidens, E. (2003). Sociologija. Beograd: Ekonomski fakultet. (obratiti pažnju na poglavlje 14 – Vladavina i politika).

Izborni zakon BiH. Dostupno na: https://izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Izborni_zakon_PRECISCENI_TEKST-bos.pdf (obratiti pažnju na član 4.19)

Zakon o ravnopravnosti spolova BiH. Službeni glasnik BiH, 16/03 i 102/09. Preuzeto 15.1.2020. https://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/01/ZoRS_32_10_B.pdf. (obratiti pažnju na član 20).

Popov-Momčinović, Z. (2019). Rodna ravnopravnost i politički i javni život. U: A. Ždralović i S. Gavrić Uvod u rodne studije. Teorija, pravo, politika – za studentice i studente društvenih nauka (str. 155-170). Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar i Pravni fakultet. Dostupno na: https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2019/08/Rodna-ravnopravnost-verzija-za-web.pdf

Petrić, N. (2019). Ustav BiH i Opšta preporuka 33 CEDAW komiteta. Banja Luka: Helsinški parlament građana Banja Luka, Inicijativa Građanke za ustavne promjene. Preuzeto 17.2.2020. https://gradjankezaustavnepromjene.files.wordpress.com/2019/12/ustav-bih-i-opc5a1ta-preporuka-33-cedaw-komiteta-web-1.pdf

Mujić M. (2019). Politička participacija žena u BiH: Opšti izbori 2018. Sarajevo: Fondacije Cure.

Agencija za statistiku BiH. (2020). Žene i muškarci u BiH. Tematski bilten 03. Dostupno na: http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2020/02/Mu%C5%A1karci-i-%C5%BEene-u-BIH_2020.pdf

Žene u politici – mogući pravci obrade teme

- opšti teorijski pristup.

- svjetski prosjeci od „osvajanja“ punog prava glasa do danas (Prema podacima Interparlamentarne unije, dostupno na: http://archive.ipu.org/wmn-e/classif-arc.htm).

- BiH kontekst – generalni istorijski presjek: žene u politici u doba socijalizma; zašto žene nestaju s političke scene u period 1992. – 1997. (u analizu uključiti i teorijske pristupe autorica/autora kao što je na pr. Nira Yuval Davis, koje/koji se bave pitanjima roda i nacionalizma).

- šta su tzv. ženske kvote? Da li su adekvatno sredstvo za uključivanje žena u politiku i javni život.

- analiza određenog nivoa vlasti.

24.4.2020.

Predavanja:◦Socijalizacija, identitet i društvene ulogeVježbe (grupa I, od A do K, od 11 do 13 sati):◦Rasprava o socijalizaciji.

8.5.2020.

Predavanja:◦Porodica i brak: sociološki diskurs..Vježbe (grupa II, od L do Ž, od 11 do 13 sati):◦Rasprava o socijalizaciji.

Predložena tema za 24.4.2020. (grupa 1), odnosno 8.5.2020. (grupa 2)

Zašto je važno koristiti rodno senzitivan jezik? Religija kao agens socijalizacijeMediji kao agens socijalizacijePorodica kao agens socijalizacije

Zašto je važno koristiti rodno senzitivan jezik? – prijedlog literature

Zakon o ravnopravnosti spolova BiH. Službeni glasnik BiH, 16/03 i 102/09. Preuzeto 15.1.2020. https://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/01/ZoRS_32_10_B.pdf. (obratiti pažnju na član 9/f).

Zlotrg, S. (2019). Rodno osjetljiva upotreba jezika. U: A. Ždralović i S. Gavrić Uvod u rodne studije. Teorija, pravo, politika – za studentice i studente društvenih nauka (str. 261-271). Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar i Pravni fakultet. Dostupno na: https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2019/08/Rodna-ravnopravnost-verzija-za-web.pdf

Bertoša, M. (2001). Jezične promjene i feministička kritika jezika. Revija za sociologiju, (1–2), 63–75. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/154138.

Čaušević, J., i Zlotrg, S. (2011). Načini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima. Sarajevo: Udruženje Lingvisti i CIPS.

Ćopić, H. (2007). Žene i jezik. U A. Zaharijević (ur.) Neko je rekao feminizam. Sarajevo: SOC, Fondacija Heinrich Böll – Ured u BiH i Fondacija CURE, 216–226. Dostupno na: https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2012/12/BiH_Feminizam__el-verzija.pdf

Čaušević, J., i Zlotrg, S. Izvinite, gospođa ili gospođica? Feministička jezička istraživanja u BiH. U A. Zaharijević(ur.) Neko je rekao feminizam. Sarajevo: SOC, Fondacija Heinrich Böll – Ured u BiH i Fondacija CURE. Dostupno na: https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2012/12/BiH_Feminizam__el-verzija.pdf

Religija kao agens socijalizacije– prijedlog literature

Kukić, S. (2004). Sociologija: Teorije društvene strukture. Sarajevo: Sarajevo Publishing. (obratiti pažnju na poglavlje X – Religija).

Šijaković, I. (2008). Sociologija: Uvod u razumijevanje modernog društva. Banja Luka: Univerzitet u Banjoj Luci – Ekonomski fakultet. Dostupno na: http://www.sijakovic.com/wp-content/uploads/2012/06/sociologija.pdf (obratiti pažnju na poglavlje XXI).

Ždralović, A. (2019). Rodna socijalizacija: Odgoj i obrazovanje. U: A. Ždralović i S. GavrićUvod u rodne studije. Teorija, pravo, politika – za studentice i studente društvenih nauka (str. 231-244). Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar i Pravni fakultet. Dostupno na: https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2019/08/Rodna-ravnopravnost-verzija-za-web.pdf

Boneta, Ž. Ivković, Ž. i Šanko-Brletić, M. (2013). Neformalna i formalna religijska socijalizacija u ranom djetinjstvu: veze i paradoksi. Revija za sociologiju, 43/1, 57–81. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=162190

Mediji kao agens socijalizacije– prijedlog literature

Kukić, S. (2004). Sociologija: Teorije društvene strukture. Sarajevo: Sarajevo Publishing. (obratiti pažnju na poglavlje XIII).

Šijaković, I. (2008). Sociologija: Uvod u razumijevanje modernog društva. Banja Luka: Univerzitet u Banjoj Luci –Ekonomski fakultet. Dostupno na: http://www.sijakovic.com/wp-content/uploads/2012/06/sociologija.pdf(obratiti pažnju na poglavlje XVII).

Gidens, E. (2003). Sociologija. Beograd: Ekonomski fakultet. (poglavlje 15)

Buljubašić, B. (2019). Mediji, izvještavanje i rodne uloge. U: A. Ždralović i S. Gavrić Uvod u rodne studije. Teorija, pravo, politika – za studentice i studente društvenih nauka (str. 171-186). Sarajevo: SOC i Pravni fakultet. Dostupno na: https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2019/08/Rodna-ravnopravnost-verzija-za-web.pdf

Vreg, F. (1991).Demokratsko komuniciranje: Prilog pluralističkoj paradigmi u komunikacijskoj nauci. Sarajevo: Narodna i univerzitetska biblioteka BiH i Fakultet političkih nauka

Ždralović, A. (2019). Rodna socijalizacija: Odgoj i obrazovanje. U: A. Ždralović i S. Gavrić Uvod u rodne studije. Teorija, pravo, politika – za studentice i studente društvenih nauka (str. 231-244). Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar i Pravni fakultet. Dostupno na: https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2019/08/Rodna-ravnopravnost-verzija-za-web.pdf

Porodica kao agens socijalizacije– prijedlog literature

Milić, Anđelka. (2007). Sociologija porodice: Kritika i izazovi. Beograd: Čigoja štampa.

Kukić, S. (2004). Sociologija: Teorije društvene strukture. Sarajevo: Sarajevo Publishing. (poglavlje VII)

Gidens, E. (2003). Sociologija. Beograd: Ekonomski fakultet.(poglavlje 7)

Ždralović, A. (2019). Rodna socijalizacija: Odgoj i obrazovanje. U: A. Ždralović i S. Gavrić Uvod u rodne studije. Teorija, pravo, politika – za studentice i studente društvenih nauka (str. 231-244). Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar i Pravni fakultet. Dostupno na: https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2019/08/Rodna-ravnopravnost-verzija-za-web.pdf

15.5.2020.

Predavanja:◦Sociologija rada: neki aspekti transformacije sadržaja i karaktera rada.

◦Vježbe (grupa I, od A do K, od 11 do 13 sati):◦Rasprava o globalizaciji.

22.5.2020.

Predavanja:◦Globalizacija, društveni pokreti i novi izazovi za međunarodno pravo i politiku.

Vježbe (grupa II, od L do Ž, od 11 do 13 sati):◦Rasprava o globalizaciji.

Predložena tema za 15.5.2020. (grupa 1), odnosno 22.5.2020. (grupa 2)

Feministički pokret(i) u BiHMladi u BiHUčešće žena na tržištu rada u BiH

Feministički pokret(i) u BiH– prijedlog literature

Popov-Momčinović, Z. (2019). Feminizam i civilno društvo. U: A. Ždralović i S. Gavrić Uvod u rodne studije. Teorija, pravo, politika – za studentice i studente društvenih nauka (str. 245-259). Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar i Pravni fakultet. Dostupno na: https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2019/08/Rodna-ravnopravnost-verzija-za-web.pdf

Čaušević, J. (prir.). (2014). Zabilježene. Žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. Sarajevo: SOC. Dostupno: https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf

Popov Momcinovic , Z. (2013). Ženski pokret u Bosni i Hercegovini: artikulacija jedne kontrakulture. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar; Centar za empirijskaistraz ivanja religije u Bosni i Hercegovini; Fondacija CURE. Dostupno na: https://soc.ba/zenski-pokret-u-bosni-i-hercegovini-artikulacija-jedne-kontrakulture/

Mladi u BiH – prijedlog literatureTurčilo, L., Osmić, A. Kapidžić, D. Šadić, S. Žiga, J. Dudić, A. (2019). Studija o mladima BiH 2018/19. Sarajevo: Friedrich-Ebert-Stiftung. Dostupno na: https://library.fes.de/pdf-files/bueros/sarajevo/15288.pdf

Halimić, Š. (2016). Analiza rezultata istraživanja potreba i problema mladih Kantona Sarajevo. Sarajevo: Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Dostupno na: https://mon.ks.gov.ba/sites/mon.ks.gov.ba/files/analiza_potreba_i_problema_mladih_2016._godina_0.pdf

Mujić, M. i Zaimović Kurtović, L. (2017). Masovni odlazak mladih iz BiH: Potraga za poslom ili bijeg od stvarnosti? Sarajevo: : Centar za izborne studije. Dostupno na: https://ba.boell.org/sites/default/files/studija-masovni-odlazak-mladih-iz-bih.pdf

Učešće žena na tržištu rada u BiH– prijedlog literatureAgencija za statistiku. (2018). Anketa o radnoj snazi. Dostupno na: http://www.bhas.ba/tematskibilteni/LAB_00_2018_Y1_0_HR.pdf

Agencija za statistiku BiH. (2020). Žene i muškarci u BiH. Tematski bilten 03. Preuzeto 21.2.2020. http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2020/02/Mu%C5%A1karci-i-%C5%BEene-u-BIH_2020.pdf (obratiti pažnju na poglavlje Radna snaga).

Pepić, A. (2019). Neoliberalna financijalizacija u BiH – žene na tržištu rada i prekarni rad. U: A. Ždralović (pr.) Rod i ekonomija. Sarajevo: SOC. Dostupno na: https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2019/11/FINAL-web.pdf

Pepić, A. (2019). Pravo i praksa – radna prava žena u BiH. U: A. Ždralović (pr.) Rod i ekonomija. Sarajevo: SOC. Dostupno na: https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2019/11/FINAL-web.pdf

Bašić, S. i Repovac-Nikšić, V. (2019). Ekonomija i rodna ravnopravnost. U: A. Ždralović i S. Gavrić Uvod u rodne studije. Teorija, pravo, politika – za studentice i studente društvenih nauka (str. 187-201). Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar i Pravni fakultet. Dostupno na: https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2019/08/Rodna-ravnopravnost-verzija-za-web.pdf

Bašić, S. (2018). Žene i siromaštvo u dokumentima Europske Unije i Bosne i Hercegovine. Banja Luka: Helsinški parlament građana Banjaluka. Dostupno na: https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2019/08/Rodna-ravnopravnost-verzija-za-web.pdf

Galić, B. (2011). Žene i rad u suvremenom društvu – značaj „orodnjenog“ rada. Sociologija i prostor, 49(1) (189), 25–48. doi: 10.5673/sip.49.1.2. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/71647

Esej – opšte upute (1)

Prijava tema: u terminu časova vježbi (petak, 28.2.2020.).

U radu se koristi APA (American Psychological Association) stil za citiranje referenci. Za više informacija, pogledati Upute za autore/ice – Godišnjak pravnog fakulteta (dostupno na: http://www.pfsa.unsa.ba/pf/wp-content/uploads/2018/01/Upute-za-autore.pdf)

Tekstovi se dostavljaju elektronskim putem kao e-mail prilog/attachment. Radovi se moraju predati kao jedna datoteka u formatu Microsoft Word (DOC ili DOCX).

U radu je nužno koristiti rodno senzitivan jezik.

Kriteriji za ocjenjivanje rada (pisani rad + rasprava u grupama) definisani su prije svega Bloomovom taksonomijom, odnosno rad će se ocjenjivati prema sljedećim kriterijima: 1. tehnička obrada rada i logička struktura teksta, 2. prezentacija informacija i razumijevanje (shvaćanje značenja informacija), 3. primjena (korištenje informacija u novim i konkretnim situacijama), 4. analiza i sintenza 5. Evaluacija (koja može uključivati kritički osvrt, komparaciju i vlastitu interpretaciju).

Esej – opšte upute (2)U uvodu se navodi osnovna teza rada, odnosno pitanje/pitanja na koja će se u radu odgovoriti. Teme su uopštene; u eseju se ne obađuju svi aspekti, već se kroz pitanja (maksimalno tri) precizira o čemu će se u radu raspravljati.

U razradi se primarno navode argumenti/potpora za tezu koji trebaju biti izloženi na razumljiv, strukturiran i logičan način, a mogu uključivati podatke i mišljenja stručnjaka/inja u području koje se obrađuje. U eseju je nužno uključiti vlastitu interpretaciju i argumentiranje, a u zaključku se daje sažetak argumenata.

Tehnička obrada rada: prored 1,5, Times New Roman, veličina slova 12 pt.

Preporučeni obim rada: od 800 do 2.500 riječi.

14./15. sedmica nastave29.5.2020. II parcijalna provjera znanja

5.6.2020. Završni razgovor.Potpisi za uredno pohađanje nastave.