Univerzitet Džemal Bijedić MostarNastavnički fakultetOdsjek : Sociologija

NASTAVNI PREDMET:SOCIOLOGIJA MORALA

Mostar, mart, 2015.godine

Pojam moralapotiče pd latinske riječi mos, morales- običaj,

pravilo, tradicija, norma;

moral- čovjekov odnos prema drugima u zajednici;

u najširem smislu moral je skup shvatanja, sudova, osjećanja, običaja, koji se tiču odnosa, odnosnih prava i dužnosti ljudi među sobom;

Pitanje morala je staro koliko i sam čovjek

Moral-sastavni dio karakternih osobina čovjek

Dio svjesnog odgojno-obrazovnog, ali i kulturno-tradicijskog procesa

Nužan je za čovjekov opstanak, ispoljava se i kao spoljašnja prinuda, ali i kao unutrašnja sankcija;

Moral u sebi sadrži određene običaje, propise, pravila, smjernice, norme i sl. kao nepisane regulative koje se nameću pojedincima i grupama svojom obaveznošću

Kao i svi ostali oblici društvenog života, tako je i moral uvjetovan ekonomskom strukturom društva, njegovom razvijenošću, interesima klasa i grupa, tradicijom, običajima, navikama i religijom koja često sakcionira norme i postulate

Po svojoj biti moral označava određeno ljudsko i društveno opredjeljenje u odnosu na drugog čovjeka, na zajednički život pojedinca ili grupe i vrednovanje istih

Vrste nauka o moralu• U teorijskom značenju pod moralom se podrazumjeva ponašanje koje je posredno ili neposredno doprinosi našem blagostanju ili blagostanju drugih ili ga sprječava. Iz ovog određenja proizilazi filozofsko, ali i psihološko gledište koje sa različitih aspekata doprinosi da se moral razumije i kao ideja i kao postupak i način prihvatanja i djelovanja.

• Etika- posebna filozofska disciplina koja se bavi moralom, uspostavlja dimenzije i vrijednosti mišljenja i postupanja. Ona sebi postavlja i teorijske praktične zadatke.

• Psihologija morala- nastoji spoznati čovjeka, njegov čin konstituiranja mišljenja, i svijesti, objasniti postupke, manifestacije. Trudi se da spozna psihološke osnove moralne svijesti, način prihvatanja vrijednosti te ponašanje ličnosti.

• Historija morala – izučava historijski razvoj morala i pravi komparativni pristup moralu i moralnim vrijednostima

• Antropolozi opisuju i objašnjavaju moralne sisteme u različitim ljudskim zajednicama.

• Moralna dogmatika – proučava opis i sistem normi, smisao određenih izraza, tj. elemenata –moralna norma, moralna dužnost, moralni subjekt itd.

•Normativna etika – filozofska disciplina koja postavlja idealan moral (moralne konstante)

Predmet Sociologije morala Sociologija morala- tri osnovna zadatka: -Proučava društvenu prirodu morala -Proučava uticaj društva na moral -Uticaj morala na društvo

• Društveni moralni procesi: nastanak, stvaranje, primjena i razvoj morala i međusobni utjecaj društva i morala

• E.Dirkem – Sociologija morala je u suštini proučavanje veza između morala i društva

• Sociologija morala istražuje kako su ova pravila istorijski nastala, uzroci i korisni ciljevi koje ona ostvaruje.

• Moral je teško utvrditi zbog toga što je on istovremen unutrašnja, lična i spoljašnja, društvena pojava.

• Postojeći moral društva, ličnost više ili manje usvaja ili odbija i time stvara svoj sopstveni moral.

• Pojedinac često prikriva svoj pravi moral, a javno pokazuje da usvaja vladajući društveni moral.

• Dva oblika moralnog ponašanja:

• Primarno – ponašanje koje predstavlja dužnost

• Sekundarno – dužnost da se moralno ponaša

• H. Spencer (biologizam) – svako živo biće teži da obezbijedi opstanak i moralno je ono ponašanje koje nabolje služi toj svrsi

• Moralan čovjek će djelovati iz zadovoljstva, a ne iz svijesti o dužnosti

• Spencer smatra da je naukom biologijom i sociologijom otkrio moral, otkrivajući izvijesne istine o ljudskim ponašanjima, odnosno ljudskoj težnji za opstankom. On naglašava da nauka može da poboljšava moral.

• Nauka treba da utvrdi šta je u društvu zdravo, a šta bolesno, pa će odmah znati šta je dobro a šta zlo – stvorit će se naučni moral.

Nema apsolutnog zdravlja, dobra, morala, koji bi važili za sva društva. Svako društvo ima svoj moral

Moral je norma koju čovjek nameće sam po sebi, kojom određuje vrhovnu vrijednost, vrhovni cilj života.

Ne postoji nikakva objektivno data moralna stvarnost, nego moral zavisi od kulture u kojoj se stvara

Jednu te istu pojavu ljudi koji pripadaju različitim kulturama shvataju različito

Svaka kultura ima svoje shvatanje dobrog i lošeg

Moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice. Moral određuje kako ljudsko djelovanje treba biti, a pripadnici zajednice prihvaćaju te principe kao dolične i podvrgavaju im se, na taj način regulirajući međuljudske odnose.

Moralna pravila nisu apsolutno važeća, već se razlikuju i vremenski i prostorno. 

Za razliku od pozitivnih zakona, moralna pravila - kada su prekršena - ne donose političke ili ekonomske sankcije. Kao sankcije nemoralnog ponašanja javljaju se grižnja savjesti, prijekor ili bojkot okoline.