Sociologija odgoja

  • View
    241

  • Download
    5

Embed Size (px)

Text of Sociologija odgoja

  • ISLAMSKA ZAJEDNICA BiHFAKULTET ISLAMSKIH NAUKA

    SILABUS (ISPITNI KATALOG) I DETALJNA UPUTSTVA ZA PRIPREMANJE ISPITA

    Web: http://www.fin.ba/E-mail : http://www.fin.ba/webmail/src/login.php

    Akademska godina 2011/12slatinam@bih.net.ba

    dinanadarevics@hotmail.com

    Predmet: Sociologija odgoja/ 35 sati (2+1) ECTS : ???/

    Kod :???Predmetni nastavnik:

    Dr. Mujo Slatina, redovni profesorSaradnik Mr.Dina Sijamhodzi-Nadarevi, vii ass

    http://www.fin.ba/http://www.fin.ba/webmail/src/login.phpmailto:slatinam@bih.net.bamailto:dinanadarevics@hotmail.com

  • Opi podaci o predmetnom nastavniku

    E-mail: slatinam@bih.net.ba

    Kabinet:Telefon:Konsultacije:

    Zavrio studij pedagogije i psihologije. Magistar sociolokih i doktor pedagokih znanosti.

    Najznaajnija djela: NASTAVNI METOD Prilog pedagokoj moi suenja i OD INDIVIDUE DO LINOSTI Uvoenje u teoriju konfluentnog obrazovanja.

    Podruja trenutnog interesiranja: menadment u obrazovanju i istraivanje u obrazovanju.

    mailto:slatinam@bih.net.ba

  • Vrijeme konsultacija (FIN)

    Vii asistent: Mr. Dina Sijamhodi-NadareviKontakt e-mail adresa: dinanadarevics@hotmail.com

    Vrijeme konsultacija (FIN)- ljetni semestar 2011/2012:utorkom 9-11 h

  • Raspored sati

    Predavanja i seminari

    U ljetnom semestru Predavanja: srijeda I i II as Vjebe: utorak V as

  • Radno optereenje studenataECTS vrijednost modula odrava studentsko optereenje potrebno

    da bi se isti savladao prostudirao. Drugim rijeima, kreditnibodovi izraavaju ukupnu koliinu rada potrebnu za predmetSociologija odgoja u odnosu na ukupnu koliinu rada potrebnu zazavretak pune akademske godine. Ova koliina rada ukljuujepredavanja, seminare, praktini rad, rad studenta izvanFakulteta (u biblioteci, koli, kui...) te pripremu za nastavu isudjelovanje u svim nainima provjere znanja i kompetencija kaoi na zavrnom ispitu.

    Jedna studijska godina u ECTS- sistemu vrijedi 60 bodova (ukupno radno optereenje studenta tokom godine), odnosno jedan semestar vrijedi 30 bodova ili jedan trimestar vrijedi 20 bodova. Ove bodove student moe osvojiti nakon uspjeno zavrenih provjera, tj. nakon uspjeno poloenog ispita.

  • Radno optereenje studenata(nastavak)

    Optereenje studenata tokom akademske godine moe biti od 38 do 44sedmice (angaman u punom radnom vremenu), odnosno od 1500 do1800 radnih sati godinje. Time se utvruje koliko iznosi 60 bodovaECTS, odnosno jedna studijska godina. Iz toga proizlazi sedminooptereenje, odnosno koliko radnih sati student moe biti angairan utoku sedmice: u neposrednoj nastavi, u izradi seminarskog rada,pripremi za seminare i vjebe, uenju za ispit itd. U veini europskihdrava koje uvode, ili koje su ve uvele sustav ECTS, nedjeljno radnooptereenje kree se od najmanje 37 do najvie 50 radnih sati, od eganajvie pola u aktivnoj nastavi.

    Iz prethodnih dviju definicija proizlazi vrijednost jednog boda ECTSkoja se kree od 25 do 30 radnih sati po jednom bodu. Obaveznikolegiji moraju initi najmanje 60 do 75 posto studijskog programa.

  • Kljuni dokumenti ECTS-sistemaFakultetski informacijski paket/katalog studij (Information

    Package/Course Catalogue) koji objavljuje Fakultet;Ugovor o studiranju/uenju (Learning Agreement) s

    popisom svih predmeta i odgovarajuom vrijednou ukreditnim bodovima koji potpisuju student i institucija.Prijenos bodova potpisuju obje institucije prije nego studentzapone studij i

    Prijepis ocjena (Transcript of Records), dokument kojim sepotvruje uspjenost studenta i koji sadri popis predmeta,broj ostvarenih kreditnih bodova ECTS, lokalnih ilinacionalnih kreditnih bodova te ocjene (lokalne i premaECTS-sistemu).

  • SKRAENI ISPITNI KATALOGZNANJA

    SPOSOBNOSTIUMIJEA

    (dalje:Ispitni katalog)

    Prof. dr. Mujo Slatina

  • ta je to katalog znanja i/ili Ispitni katalog?

    Pojam katalog znanja novijeg je datuma i pripada podruju programiranja tj. pedagogijskoj standardologiji. Izrada Ispitnog kataloga proizilazi iz potrebe dalje konkretizacije kljunog dokumenta ECTS-sistema.

    Koja je svrha Ispitnog kataloga?

  • Svrha Ispitnog katalogaOsnovna svrha Ispitnog kataloga je da u procesu savladavanja studijskog

    programa, tj. studijskih jedinica (nastavnog predmeta ili modula)studentu prui obavjetenja dovoljna za njegovu dobru orijentaciju upogledu znanja koja se od njega trae na ispitu (ta student mora da znapraktino da uradi, ta treba da zna detaljno da reprodukuje i ta treba dazna na nivou osnovnih informacija).

    On obuhvata ne samo aktivnu nastavu, ve ukljuuje cjelokupan angamanstudenta, ukljuujui i angaman potreban za polaganje ispita.

    Ispitni katalog predstavlja koliinu i kakvou znanja, sposobnosti i umijeakoji se trebaju stei nakon realizirane nastave.

    Ovaj Ispitni katalog je pokuaj, poetni korak razvoja sistema mjerenjaishoda studiranja (learning outcome). Njime se, a na osnovu Blumovetaksonomije obrazovnih ciljeva (Blooms Taxonomy of EducationalObjectives), pokuavaju formalno utvrditi razine znanja, sposobnosti ikompetencija s neophodnim opisima.

  • KATALOKE TEMESociologija odgoja

    Kako se nastavni predmet Sociologija odgoja izvodi jedan semestar (2+1) to istimoe imati najvie 8 obaveznih i 3 izborne kataloke teme i moe obuhvatiti oko15 kljunih strunih pojmova.Ovim Ispitnim katalogom obuhvaeno je 7 obaveznih i 3 izborne kataloke teme.KLJUNI POJMOVI: antagonistika akulturacija, ovjek kao bie koje ui, ovjek kao bie potreba, diferencijacija/integracija, enkulturacija/akulturacija, igra, individuacija/personalizacija, uenje kulture,uenje/poduavanje, konfluentno obrazovanje, ljudska priroda, slobodno vrijeme, socijalizacija/internalizacija.

  • 1. LJUDSKA PRIRODA I ODGOJ Izvorni akti ljudske prirode ovjek kao bie potreba ovjek kao bie koje ui Ljudska priroda i odgojivost djeteta

    2. CIKLUS: KULTURA ODGOJ - LINOST Odnos izmeu kulture i odgoja Uenje kulture Opasnosti od antagonistike akulturacije i etnocentrizma Osnovni tip linosti Razliiti postupci podizanja djece razliite linosti

    Kataloke teme

  • 3. PARADIGMA TEORIJE KONFLUENTNOG OBRAZOVANJA Uiti znati Uiti initi Uiti ivjeti Uiti biti Uiti vrednovati Uiti vjerovati

    4. PROCESI KONFLUENTNOG OBRAZOVANJA Uenje kulture Enkulturacija/akulturacija Socijalizacija/internalizacija Individuacija/personalizacija Diferencijacija/integracija Uenje/poduavanje

    Kataloke teme

  • 5. STRUKTURA KONFLUENTNOG OBRAZOVANJA Obrazovanje/formiranje sposobnosti promatranja Obrazovanje sposobnosti pamenja Obrazovanje sposobnosti miljenja Obrazovanje sposobnosti osjea(n)ja Obrazovanje sposobnosti mate Obrazovanje sposobnosti volje

    Kataloke teme

    6. PRINCIPI KONFLUENTNOG OBRAZOVANJA Princip spontaniteta i samoaktiviteta Princip interakcije i komunikacije Princip slobode i odgovornosti Princip aktualiteta i totaliteta

  • 7.IGRA I SLOBODNO VRIJEME U KONFLUENTNOM OBRAZOVANJU

    Funkcije igre i igranja Slobodno vrijeme i razvoj linosti

    Kataloke teme

    IZBORNE KATALOKE TEME utvruju se u nastavnom procesu (interesiranje i potrebe studenta).

    U dogovoru sa studentom utvruje se i nainobrade, te nain i vrijeme prezentiranja izabrane teme.

    Prijedlog podruja:PRISTOJNO DRUTVO, DRUTVENO KOMUNICIRANJE I ODGOJ

  • CILJEVI NASTAVE

    Ovdje su nastavni ciljevi dati kao oekivanja o onome to student treba znati,razumjeti i moi uiniti nakon jednosemestralnog studiranja sadraja predmetaSociologija odgoja. Ciljevi su podjeljeni u tri osnovne kategorije/skupine:

    saznajni ciljevi znanja (Primijenjena:Blooms Taxonomy of Educational Objectives) formativni/funkcionalni/ ciljevi-praktiina umijea materijalizirana u

    nekoj datoj pisanoj formi odgojni ciljevi koje osobine linosti

  • SAZNAJNI CILJEVI GLAGOLI KOJIMA SE ODREUJU AKTIVNOSTI STUDIRANJA/UENJA (IZVEDBENE SPOSOBNOSTI)

    1. ZNANJE(prepoznavanje informacija)

    prisjeti se, imenuj, navedi, oznai, nabroj, ispriaj, odaberi, izvijesti,opii,identificiraj

    2. RAZUMIJEVANJE(shvaanje informacija, sposobnost transfera)

    parafraziraj, interpretiraj, povei, razmotri, objasni, izdvoji, zakljui, sumiraj, raspravljaj, navedi pimjer, definiraj

    3. PRIMJENA(primjena znanja u rjeavanju

    problema)

    modificiraj, primijeni, ilustriraj, izvedi, prevedi, protumai, intervjuiraj, prikai, otkri, predvidi, povei, koristi

    4. ANALIZA(sposobnost razdvajanja informacija radi njihove prilagodbe)

    promijeni, razlui, usporedi, rijei, argumentiraj, prikai, izdvoji, klasificiraj, napravi dijagram, eksperimentiraj, raspravljaj, diferenciraj, razdijeli, ilustriraj

    5. SINTEZA(sposobnost proizvoenja novih

    informacija na osnovi prikupljenih injenica)

    predloi, uredi, organiziraj, kreiraj, sastavi, kategoriziraj, pripremi, kombiniraj, povei, formuliraj, zakljui, sumiraj

    6. VREDNOVANJE(sposobnost argumentiranja i

    procjenjivanja, kritiko miljenje)

    izaberi, prosudi, predvidi, procijeni, usporedi, rangiraj, odredi prioritete, vrednuj, izmijeni, razlikuj, argumentiraj, zakljui, kritikuj

  • FORMATIVNI/FUNKCIONALNI CILJEVI

    Ovim ciljevima obuhvaene su:sposobnosti za izvrenje nekog zadatka (performance goals)isposobno poboljanje vlastitog razumijevanja i kompetencija(mastery goal orientation).

    Ove sposobnosti bit e mjerene kroz praktina umijea koja seispoljavaju u odreenim pisanim formama izvrenja nekogzadatka.

  • ODGOJNI CILJEVI

    njegovati suradnju, toleranciju i zajednitvo meu studentima na godini

    stvoriti vedru radnu atmosferu razvijati odgovorno ponaanje prema sebi i drugima poticati suradnju, objektivnost, urednost i tanost poticati razvoj radnih navika razvijati potenje i osjeaj uvaavanja tueg rada i uspjeha razvijati istr