Upload
lelien
View
343
Download
10
Embed Size (px)
Citation preview
1
izv. prof. dr. sc. Sanja Stanić
SOCIOLOGIJA PROSTORA
SKRIPTA
I DIO
2
1. UVODNO IZLAGANJE: ČOVJEK I PROSTOR ILI ZA POTICAJ
RAZMIŠLJANJA O PROSTORU
Život se sastoji ne samo od razvoja u vremenu, nego isto tako i od prostorne
raznovrsnosti…
• Prostor - bezgraničan, sadrži sve stvoreno (materiju, objekte, socijalne aktere i njihove akcije, događaje…)
Filozofska pitanja i određenja pojavljuju se u 17 stoljeću: • I. Newton: prostor je apsolutan u smislu da postoji stalno i nezavisno od svega
ostaloga • G. Leibniz: prostor je zbirka odnosa između objekata određen njihovom
udaljenošću i smjerom • I. Kant: prostor i vrijeme su elementi sistematskog okvira koje ljudi koriste kako
bi strukturirali svoje iskustvo
Čovjek egzistira u prostoru
Habitabilni prostor – evolucija
Čovječanstvo je stvarnost koja ispunjava pojedine prostorne cjeline Zemlje. Ljudske su se grupe
i ljudska društva razvijali uvijek u određenom prirodnom okviru, zauzimali uvijek
određeno mjesto i imali uvijek potrebu da se prehrane, opstoje i žive na određenom
prostoru.
Friedrich Ratzel, njemački geograf (1890)
Sve je manje razgraničenje između prirodnog i stvorenog prostora
Je li fizički prostor determinirajući okvir oblikovanja načina života ljudskih zajednica ili je
čovjek taj koji modelira prostor prema svojim potrebama ?
Postoji međusobna interakcija prostora i ljudskih djelatnosti i oblika društvenog djelovanja
Votn
i Čovjek stvara geografiju kao što stvara povijest.
J. Boudeville (1961):
Čovjek modificira prostor prema svojim potrebama: gradi nastambe, komunikacije,
eksploatira ga za svoje potrebe…
Pitanja povezana s modifikacijom prostora (koristi: približavanje, efikasnost … štete:
narušavanje ekološke ravnoteže, promjena prirodnih uvjeta…)
Prostor određuje čovjekovu egzistenciju- način života i strukturu društva
Prostor može bitno utjecati na razvitak društvenih procesa, na povijest, vrste proizvodnje i na
način života.
Primjer Eskima: ekstremno teški prirodni uvjeti u kojima je opstanak uvjetovan oslanjanjem
na druge uvjetuje specifičnu društvenu strukturu. Socijalno partnerstvo dva muškarca
koji štite jedan drugoga i međusobno dijele žene; samo najintimnije stvari su privatno
vlasništvo; muški i ženski poslovi striktno su odijeljeni; muškarac gradi dom i lovi, žena
3
vodi kućanstvo. Osnova organizacije nije pleme, nego naselje (settlement)- grupa
obitelji koja zaokuplja određeno područje na kojem obitava (M. Mauss)
Interakcija čovjeka, prostora i vremena
Vrijeme (povijest) obilježava širenje spoznaje o prostoru, njegovo upoznavanje,
osvajanje i modificiranje
Sužavanje vremena i prostora (Magellan je obišao svijet u tri godine, Fogg u 80 dana,
američki bombarderi 1957. u 45 sati, a J. Glenn 1962. u 98 minuta)
Sužavanje prostora i vremena prati prilagodljivost i znatno povećana mobilnost aktera
Deteritorijalizacija – prostor postaje kontinuum u kojemu se sve (dobra, ideje, ljudi)
slobodno kreće. Ljudske aktivnosti izmiču svakoj teritorijalnoj ukorijenjenosti. Postoje
samo tijekovi i mreže.
Socijalni prostor
fizički (ili virtualni) prostori, mjesta okupljanja, socijalnih odnosa i interakcija
Socijalni prostor je kulturna, organizacijska, institucionalna struktura koju je stvorio
čovjek kao temelj svog života
Uporaba i percepcija prostora od strane različitih socijalnih grupa (za razliku od
osobnog prostora)
Socijalni prostor daje okolišni okvir za ponašanje grupa, kulturalno je kompleksan,
fleksibilan, višestruko konfiguriran, umrežen i refleksivan
Lefebvre definira društveni prostor kao “zajednicu svega što se nalazi u prostoru”,
svega što je proizvedeno, bilo od strane prirode ili čovjeka; u ljudskom društvu sav
prostor je socijalni prostor; socijalni prostor je socijalni produkt
Primjeri socijalnih prostora:
Ured- prostor rada
Radni prostor – problem rada, radnih grupa, efikasnosti, zdravlja, blagostanja,
hijerarhija radnih položaja…
Istraživanje (Švedska): najveće je zadovoljstvo (mir, privatnost) u tzv. cell-offices
Među onima koji rade u zajedničkim uredima, najveće je zadovoljstvo u tzv. flex-
offices
Službenici su najnezadovoljniji u velikim otvorenim uredima
Dom – prostor stanovanja
Prostor uz koji je čovjek vezan, koji mu je blizak, u kojemu je siguran, koji mu je
utočište i kojemu je (najčešće) vlasnik
Dom ima značenje (osobne stvari, iskustva, događaji, bliske osobe…)
Dom preuzima funkcije drugih prostora: trgovine , ureda…
Virtualni prostor
računalne simulacije realnog prostora i svijeta, vizualna iskustva, ekrani, interakcija,
komunikacija…
4
Marc Augé: Non-places
Svakodnevni prostori kasnokapitalističkih gradova
U suprotnosti s tradicionalnim mjestima gdje su orijentacija i pripadnost zasnovane na
sedentarnoj i lokaliziranoj habitaciji
Nemejsta obilježava tranzicija, mobilnost, komutacija, korporativni nomadi, turisti,
putnici, migranti i virtualni radnici
Rem Koolhaas: Junkspace
Ostaci koje čovjek ostavlja na planeti
Suma svih naših postignuća; naša generacija izgradila je više negoli sve
prethodne zajedno
Izgrađeni ostaci modernizacije
Literatura:
1. Augé, Marc. 2001. Nemjesta. Zagreb: Biblioteka Psefizma
2. Rem Koolhaas: Junkspace
http://www.johnstuartarchitecture.com/Spring_2009_Video_Readings_files/Koolhaas
%20Junkspace.pdf
5
2. ZANEMARENOST PROSTORA U SOCIOLOGIJI
Zanemarivanje kategorije prostora seže dublje u povijest, u klasičnu sociološku misao:
Marx, Webber, Durkheim dali su prednost vremenu i povijesti pred prostorom i geografijom:
»… sagledavaju ih nedvojbeno kao stabilan kontekst ili mjesto za povijesno zbivanje. Način
na koji su ponajprije sačinjeni prostorni odnosi i geografske konfiguracije u većini
slučajeva prođe neopažen, zanemaren« (Harvey, 1985)
Prostor nema bitnu ulogu u konstituiranju socioloških teorija…
… prostor se u najboljem slučaju pojavljuje na rubu, usputno, dok vrijeme ima dominantnu ulogu, zapisi o prostoru su vrlo rijetki…
Primjeri netematiziranja prostora u korist vremena:
1. P. L. Berger i T. Luckmann (1980)
»Svijet svakodnevice je prostorno i vremenski strukturiran. Njegova je prostorna struktura
poprilično nebitna za naša promišljanja. .. Za nas je važnija vremenska struktura svijeta
svakodnevice… vremenska struktura vrijedi kao odlučujuća instanca naše svakodnevice
koja se strukturira kroz slijed stalno ponavljanih aktivnosti.«
Slično utvrđivanje odnosa prioriteta vremena nad prostorom prisutno je kod T. Parsonsa
(1967: 459): »…Jer su fenomeni radnje sami po sebi vremenski (...) nisu u istome smislu
prostorni.«
M. Schroer izdvaja 4 razloga zanemarenosti prostora u sociologiji:
1. Vrijeme nastanka sociologije kao znanosti
2. Duhovno–povijesna konotacija pojma prostora
3. Odnos prema drugim znanostima
4. Izjednačavanje prostora s bliskim prostorom
1) Sociologija je nastala u vrijeme uspostavljanja nacionalne države
a) Sociologija je znanost o društvu i uvijek ima pred očima društvo formirano kroz
nacionalnu državu (govori se o američkom, njemačkom ili francuskom društvu)
b) Sociologija se bavi prijelazom od jednostavnih ka kompleksnim društvima koje
prvenstveno razumijeva kroz vremenske promjene (jednostavna društva predstavljaju
prošlu epohu društvene evolucije. Još uvijek postojeći, jednostavni društveni oblici
smatrani su reliktima prošlog vremena…)
2) Razumijevanje vremena i prostora u zapadnoeuropskoj povijesti U zapadnoeuropskoj tradiciji vrijeme je većinom pozitivno označeno, a prostor
negativno; vrijeme: mobilno, dinamično, progresivno, mijenjanje i povijest; prostor:
imobilnost, stagnacija i reakcionarnost, zastoj i trajnost
»S vremenom su povezani Povijest, Progres, Civilizacija, Znanost, Politika i Razum,
goleme stvari s težinom i velikim početnim slovima. S druge strane, s prostorom su
povezani suprotni polovi ovih koncepata: statično, (jednostavno) reprodukcija,
nostalgija, emocija, estetika, tijelo« (Massey 1992: 73)…
6
… s druge strane, najviši cilj bio je osvojiti prostor; razvoj moderne ne cilja ni na što
drugo nego na prevladavanje, osvajanje i zaposjedanje prostora…
- Primjer: otkrića »novog svijeta«, astronomska istraživanja svemira
- cilj je proširivanje i prelazak granica, baš kao i njihovo očuvanje
- Nezaposjednut, »prazni« prostor polako je shvaćen kao provokacija koja je
uvijek davala povoda novim osvajanjima
- Težnja za novim svjetovima čini se kao ustrajan impuls moderne koji se do
danas nije smirio.
“…toliko ga zgrabiti, koliko se može obuhvatiti, tada ga zadržati i posvuda obilježavati
vidljivim obilježjima posjeda i znakovima zabrane pristupa. Zemljoposjed je bila jedna
od najjačih modernih opsesija, zaposjedanje jedan od najprisilnijih modernih povoda —
dok je očuvanje granica dobilo posebno visoku vrijednost među svenazočnim,
neuništivim i nemilosrdno rastućim modernim ovisnostima (Bauman 2000: 25).
3. Ustrajavanje na vremenu odrazilo se na odnos sociologije i drugih znanosti
Sociologija (društveno) je komunicirala s poviješću, dok je geografija (prostorno)
ignorirana, kao nešto što sociologiju ne zadovoljava
“Prostor ima svoju vrijednost kao stvarna i prirodna oblast geografije. Ako se netko
bavi prostorom kao sociolog, neizbježno se nameće sumnja da nije u svome području
djelovanja jer, konačno, geografija vrijedi kao »znanost o prostoru par excellence”
(Spiegel 2000: 44).
“Moderna geografija bavi se prostornim posljedicama ljudskog načina ponašanja,
životnih zahtjeva i životnih očekivanja. Ona nije »čista« društvena znanost koja u
pravilu apstrahira od prostora, ali nije ni (čista) znanost o Zemlji koja proučava
prostor isključivo s pozicija njegovih fizičkih aspekata” (Hartke 1970: 403).
… Međutim, u posljednje vrijeme slika se polako mijenja - sociologija i geografija se
približavaju jedna drugoj; intenzivan trud oko poimanja prostora može se zapaziti
u obje znanosti:
Za A.Giddensa (1992: 427) bliskost između geografije i sociologije čak je toliko velika
da je izveo dalekosežne zaključke o tome kako nema »logičnih i metodoloških razlika
između geografije čovjeka i sociologije.«
Ponovno otkrivanje prostora u sociologiji nastupa s relativiziranjem prostora u
geografiji; trenutno se može promatrati paralelno kretanje geografije i sociologije; dok
se jedni žele osloboditi svoje prostorne određenosti, s druge strane raste broj sociologa
koji ponovno prostoru pridaju veliku važnost.
4) Izjednačavanje društvenog s bliskim prostorima Klasične teorije povezuju društveno za konkretna, lokalna mjesta i pretpostavljaju ga
odnosima bliskih prostora
Klasičan primjer su pojmovi zajednice i društva (Tönnies: zajednica počiva na
afektivnoj blizini, društvo se određuje kao oblik propadanja u kojem prevladavaju
svrhovita racionalnost, anonimnost, distanciranje i otuđenje)
7
Preko Tönniesa ovi pojmovi ulaze u teorijske osnove u novim varijantama, pri čemu
se komunikacija među nazočnima, društvena integracija i svijet života označuju kao
mjesto društvenog, dok se komunikacija među nenazočnima, integracija sistema i
sistemi pojavljuju kao prijetnja društvenomu
Globalizacija, globalno i lokalno
• U doba globalizacije pojmovi zajednice i društva vraćaju se kao suprotnost lokalnog i
globalnog; globalno predstavlja prijetnju zaštićenom lokalnom - izražava se žaljenje
zbog gubitka preglednih odnosa, društvene integracije u najbližoj okolini, uzajamne
percepcije, neposrednosti i blizine
• komunitarizam- zalaganje za razgradnju nepreglednoga i prijetećega, ugroženog
stanjima anomije društva, u preglednu malu zajednicu
• Glokalizacija – interpretacija globalnog i lokalnog što rezultira jedinstvenim
rezultatom u različitim geografskom područjima; globalno prilagođeno lokalnom
(nešto globalno, proizvod ili usluga prilagođava se lokalnom potrošaču ili tržištu,
običajima ili zakonima, uvjetno nastaje nešto novo) – usko povezana s postmodernim,
pluralističkim idejama heterogenosti
• Grobalizacija prezentira imperijalističke ambicije nacija, korporacija, organizacija,
njihovu želju i potrebu da se nametnu u različitim geografskim područjima – usko
povezana s modernim, imperijalističkim i homogenizirajućim perspektivama
Literatura:
• Schroer, Markus (2006) Räume, Orte, Grenzen. Auf dem Weg zu einer
Soziologie des Raumes. Frankfurt/M.
• Schroer, Markus: O zaboravu prostora u sociologiji
(http://www.matica.hr/Kolo/kolo2007_4.nsf/AllWebDocs/O_zaboravu_prostora_
u_sociologiji)
• G. Ritzer (2003) Rethinking Globalization: Glocalization/Grobalization and
Something/Nothing, Sociological Theory, 21: 3
8
3. SOCIJALNA MISAO O PROSTORU
Marx, Engels
Njemačka ideologija(1846.)
• Grad kao subjekt povijesti (koncentracija stanovništva, kapitala, sredstva za
proizvodnju, administracije, institucija…), selo je njegova suprotnost (izolacija i
osamljenost)
• Grad je mjesto povijesne inicijative - u njemu je buržoazija odigrala svoju
povijesnu ulogu i misiju, a nakon toga će proletarijat stjeran u gradove izvesti
socijalnu revoluciju. Grad je privilegirano mjesto klasne svijesti
•
• Odvajanje sela i grada - podjela rada: najznačajnija manifestacija (selu pripada
materijalni, a gradu intelektualni rad)
• Podjela na grad i selo najoštriji je izraz podređenosti pojedinaca podjeli rada; jedni
su prinuđeni biti seljaci, a drugi građani. Iz toga proizlaze i njihovi suprotstavljeni
interesi
• Ukidanje suprotnosti sela i grada jedan je od prvih uvjeta zajednice
• Podjela rada na relaciji selo grad ne rezultira samo društvenom integracijom
(Durkheim) nego dezintegracijom i sukobom
• Manipulacija radničkom klasom u prostoru
• preseljenja iz centra na periferiju
• Osmanizacija gradova (čišćenje neurbaniziranih naselja)
• najskandaloznije ulice i uličice iščezavaju uz veliko samouzdizanje buržoazije …, ali
one odmah nastaju na nekom drugom mjestu
• Socijalno-devijantne pojave u gradu
• Kriminal, prostitucija…
• Ambivalentan stav prema gradu
• U Položaju radničke klase iznosi poražavajuću sliku života u gradu i istovremeno
ističe značaj civilizacije koja izvire iz grada.
Engels: Položaj radničke klase u Engleskoj (1845) O stambenom pitanju (1872) Položaj pojedinca u gradu Brutalna ravnodušnost i tupa zatvorenost svakog pojedinca u svoje privatne interese utoliko
su odvratniji i bolniji ukoliko je veći broj pojedinaca okupljen na malom prostoru; iako
znamo da je taj ograničeni egoizam svuda osnovni princip našeg današnjeg društva,
ipak se on nigdje ne javlja tako bestidno otvoreno, tako samosvjesno kao tu, u gunguli
velikog grada.
Socijalna segregacija u gradu u industrijskom gradu (Manchester) i sirotinjske četvrti: … obično se sirotinji dodjeljuje
zaseban kraj, gdje ona daleko od pogleda sretnijih klasa mora živjeti sama… najgore
kuće u najgorem dijelu grada… ulice neravne prljave, pune biljnih i životinjskih
otpadaka, bez odvodnih kanala, sa ustajalim i smrdljivim lokvama…
9
G. Simmel (1858–1918)
• Njemački filozof i sociolog, američka sociološka misao
• prof na Berlinskom sveučilištu (pred. javni događaji)
• Daje važne uvide u socijalnu konstrukciju prostora
• Bavi se procesom metropolizacije i odvajanja prostora dokolice u modernim
društvima
Proučava:
1. socijalno relevantne aspekte prostora
2. utjecaj prostora na socijalnu interakciju
3. oblike socijalne, fizičke i psihološke udaljenosti
• nije dao organiziranu teoriju prostora (zbirka ideja i pogleda)
• njegova misao o odnosu prostora i socijalnog svijeta nije ostavila naslijeđe
• jasno pokazuje važnost prostora u sociološkoj misli i analizi, što je ponovno
otkriveno tek nedavno
• Prostor razmatra u člancima:
• The Sociology of Space
• On the Spatial Projections of Social Forms, esejima
• The Social Boundary, The Sociology of the Senses
• The Stranger
Esej “Bridge and Door”
U eseju promatra naizgled jednostavne objekte svakodnevnog života i uvodi u njih simboličko
značenje
Prostor kao humani fenomen - prostorne probleme gleda “sociološkim okom” – zanima ga
veza čovjeka i njegovog iskustva prostora više negoli priroda prostora po sebi
Most – tipična funkcija mosta je povezivanje dvije suprotne, odvojene i različite stvari,
međutim, sama njegova prisutnost naglašava njegovu nužnost - most podsjeća na
podjelu koju premošćuje
“Mi smo u svakom trenutku oni koji razdvajaju ono što je povezano ili povezuju razdvojeno”
“Most simbolizira našu snagu volje nad prostorom”
Vrata - utjelovljuju i jedinstvo i podjelu i krajnji su izraz ljudske sposobnosti da utvrdi kako
je nečiji prostor konfiguriran. Čovjek odlučuje gdje postaviti vrata i kada ih otvoriti i
zatvoriti. Vrata naglašavaju oboje, ljudsku izolaciju (pozitivnu i negativnu) i suočavanje
s onim što leži izvan vrata (pozitivno i negativno).
Prozor - ističe povezanost s vanjskim svijetom, ali je namijenjen samo gledanju iznutra vani,
ali ne i obratno… osjećamo se nesigurno u mračnoj kući noću sa svjetlima, otvorenih
zavjesa…
Raspoloživo na: http://www2.latech.edu/~wtwillou/A320_420images_w02/GSimmel.pdf
The Metropolis and Mental Life
• Jedan od najvažnijih ranih zapisa o problematici života u gradu
• Esej nije bio dobro primljen za vrijeme Simmelova života (negativan stav o
gradskom životu; temelj za pripadnike Čikaške škole)
• položaj čovjeka u visoko razvijenoj i urbaniziranoj okolici
10
• veliki grad se uspostavlja kao duboka suprotnost života u malom gradu i naselju
s njegovim sporim, ustaljenim, pravilnim ritmom osjetilne i duševne percepcije
života.
• čovjekova autonomija, metode i načini kako da se čovjek odupre silama
historijskog naslijeđa, kulture i tehnike velikog metropolisa
• ne kaže izričito da veliki grad ima općenito negativan efekt na um, premda
sugerira da izaziva velike promjene
• da bi se zaštitio od pretjerane nervne stimulacije metropolisa čovjek treba razviti
poseban oblik ponašanja i poseban izgled – blase.
Kalkulacija – dnevni život u gradu je ispunjen vaganjem, kalkuliranjem i numeriranjem,
reduciranjem kvalitativnih vrijednosti na kvanitativne
Blase – urbani stanovnici razvijaju stav nezainteresiranosti, poseban oblik ponašanja i
poseban izgled, da bi se zaštitili od pretjerane nervne stimulacije metropolisa
The Metropolis and Mental Life (1903) Tekst dostupan na:
http://www.altruists.org/static/files/The%20Metropolis%20and%20Mental%20Life%20%28G
eorg%20Simmel%29.htm
• … veliki grad se … uspostavlja kao duboka suprotnost životu u malom gradu i
naselju, s njegovim sporim, ustaljenim, pravilnijim ritmom osjetilne i duševne
percepcije života. Otuda se najprije može shvatiti intelektualistički karakter duševnog
života u velikom gradu nasuprot malograđanskom, koji se zasniva na osjećajnosti i
osjećajnim vezama…
• … stanovnici velikog grada stvaraju zaštitni organ protiv gubljenja korijena, kojim
mu prijete strujanja i diskrepancije njegovog vanjskog okruženja…
• … ne postoji vjerojatno niti jedna duševna pojava koja bi bila tako isključivo
ograničena na veliki grad kao blaziranost… samoodržanje u velikom gradu zahtijeva
od njega jedan isto tako negativan vid ponašanja socijalne prirode. Duhovni stav
stanovnika velikoga grada jednih prema drugima mogao bi se… opisati kao
uzdržanost… rezerviranost zbog koje često i ne znamo kako izgledaju susjedi koji
godinama žive u istoj zgradi… unutrašnju stranu vanjske rezerviranosti ne predstavlja
samo ravnodušnost, nego … laka averzija, uzajamna otuđenost i odbojnost koja bi u
trenutku bližeg dodira, ma kojim povodom, izbila u mržnji i sukobu…
• S druge strane, prema Simmelu, veliki su gradovi za razliku od manjih naselja
središta kozmopolitizma, razvijene podjele rada, kulture i individualizma.
Esej Stranac
• Preispituje prostorna načela bliskosti i udaljenosti,
• Stranac kao socijalni tip - načelo stranca uvodi kao sociološku kategoriju
• Stranac nije samo neki lutalica koji dođe danas i ode sutra, stranac je osoba koja
je došla danas i ostala sutra
11
• Stranac je ima jedinstvenu poziciju: on je član grupe, ali je njegova pozicija
određena činjenicom da on ne pripada toj grupi od početka i može se dogoditi da
ode
• Stranac je tuđ grupi; iako je u stalnoj vezi s članovima njegova distanca je
naglašenija od njegove bliskosti
Stranac je “u grupi” ali nije “od grupe”
• zbog svoje specifične pozicije u grupi stranci često obnašaju posebne uloge
zadatke koje drugi članovi grupe ne mogu ili ne žele obnašati
• Npr. u predmodernim društvima većina stranca su bili trgovci, zbog distance
(objektivnosti koju drugi članovi grupe ne mogu imati) mogli su biti arbitri ili
sudci
dostupno na: http://www.infoamerica.org/documentos_pdf/simmel01.pdf
Michel Foucault (1926-1984)
Francuski filozof i sociolog
kritičke studije socijalnih institucija (psihijatrije, medicine i zatvorskog sustava),
djela o povijesti ljudske seksualnosti
Utjecaj Nietschea, Freuda i Marxa, premda se nije smatrao marksistom niti psihoanalitičarom
Rađanje klinike. Argeologija medicinskog opažanja.
Nadzor i kazna. Rođenje zatvora.
Povijest ludila.
“20to stoljeće je epoha prostora - definirano je spacijalizacijom socijalne moći i
istraživanjem vanjskog prostora; vrijeme tijekom kojega se ljudska bića podjednako
definiraju svojim odnosima s drugim bićima i svojim odnosima s prostorom”
1967. studentima arhitekture izlaže svoju trostruku taksonomiju realnog, utopijskog i
heterotopijskog prostora: Of Other Spaces
… Proučavam stvari poput psihijatrijskog azila, oblike prinude, isključivanja, eliminacije,
diskvalifikacije, čiji je razlog uvijek precizno inkarniran u tijelu liječnika, medicinskom
znanju, medicinskim institucijama itd., uvježbavan nad ludilom, bolesti, nerazumu. Ono
što proučavam su arhitektura, prostorna organizacija, tehnike discipliniranja, modaliteti
dresure, oblici nadzora; u stvari, ono što proučavam nazivam upravljanje… koje su
prakse kojima se upravlja ljudima, što omogućuje određeni način vođenja, upravljanje
kao vođenje vođenja, kako voditi vođenje ljudi…
Prostor je moć
• Za Foucaulta, prostor je fundamentalan u svim oblicima socijalnog života,
prostor je temelj prakticiranja moći
• Kod Foucaulta prostornost je ključna u objašnjenju socijalnih odnosa moći
12
• Velike Foucaultove primjere, bolnicu, ludnicu i zatvor obilježava generalna ideja
da različite društvene institucije raspolažu istim mjerama i načinima prinude, a
njihova je poveznica moć, pri čemu se različiti vidovi socijalne prinude
internaliziraju u pojedincu.
• Foucault obrazlaže važnost prostora uz zahtjev da se „čitava povijest treba još
napisati o prostorima – koja bi u isto vrijeme bila povijest moći
Znanje je moć
Ljudi su mi često zamjerali zbog (ovih) spacijalnih opsesija, koje su stvarno bile opsesije za
mene. Ali ja mislim da sam putem njih došao do onoga što sam u osnovi tražio: odnosa
koji su mogući između moći i znanja. Jednom kad znanje postane moguće analizirati
uvjetima regije, domene, implantacije, premještanja, transpozicije, pojedinac je sposoban
uočiti proces uz pomoć kojega znanje funkcionira kao oblik moći.
Povijest ludila
• Grad u kojemu se pojavila kuga - prostor grada tumači kao društveni prostor
discipline i moći
• U urbanom prostoru primarna je uspostava reda na način da se grad zatvori i
rascjepka, uz svestrani nadzor svakog pojedinca koji se prati i raspodjeljuje
među žive, bolesne ili mrtve. Kuga je omogućila discipliniranje moći, a kao
produkt nastaje disciplinirano društvo, za Foucaulta utopija grada kojim se
savršeno vlada
• Sasvim je drugačiji postupak kod pojave gube u gradu, koji, budući se gubavci
protjeruju iz društva i grada, manifestira san o čistoj zajednici
• U 19 . stoljeću ove dvije sheme se približuju; prostor isključivanja preklapa se s
tehnikom moći discipline u psihijatrijskim lječilištima, kaznionicama,
popravilištima, odgojno-popravnim ustanovama i dijelom u bolnicama.
• brod luđaka, socijalno temeljitiji način prostornog odvajanja mentalnih bolesnika
znakovit za Renesansu
• život pojedinaca postaje lutalački i podrazumijeva dublje značenje prostorne i
socijalne izolacije
• Smještanjem na brod koji nema konačno pristanište ni krajnji cilj, postiže se društvena
korisnost i sigurnost
• uklanjanje postaje pouzdanije zbog mogućnosti udesa, koji je, premda zla kob,
društveno poželjan jer osigurava potpuni nestanak neželjenih u zajednici
• mjesto bez mjesta, koje postoji po sebi, zatvoreno u sebi i dano beskonačnosti
O drugim prostorima
“ dok je glavna opsesija 19. stoljeća bila povijest, sadašnja će epoha iznad svega biti
epoha prostora“
13
Heterotopije su stvarna mjesta - mjesta koja postoje i koja su u samim temeljima društva -
koja su nešto poput protu-mjesta, svojevrsna učinkovito ostvarena utopija u kojoj se stvarna
mjesta, koja možemo naći u kulturi, simultano reprezentiraju, osporavaju i izokreću.
• Brod je heterotopia par excellence… plutajući dio prostora, mjesto bez mjesta … koji
je zatvoren u sebi i u isto vrijeme dat beskonačnosti mora, od luke do luke, od vjetra
do vjetra…
• Heterotopije mjesta i prostori drugosti, koji nisu ni ovdje ni ondje, simultano fizički i
mentalni, kao prostor telefonskog poziva ili moment kad se vidite u ogledalu.
• Podjela socijalnog prostora i priroda hoterotopije Foucault dijeli socijalni prostor:
1. Realni - stvarnost
2. Utopija - idealna koncepcija društva koju je nemoguće locirati u stvarnosti
3. Heterotopija - svaki prostor između realnog i utopijskog
Primjer ogledala - ogledalo je utopija jer slika koju vidimo ne postoji, ali je i
heterotopia jer je ogledalo realni objekt koji oblikuje način na koji se odnosimo prema
svojoj slici.
• heterotopija je mjesto izolacije, kazne i progonstva (umobolnice, zatvori, vojni
kampovi), može biti sveto mjesto (manastir) ili zabranjeno mjesto (bordel).
• Heterotopia je majka svih socijalnih prostora „nastala u samom nastanku
društva“ i opstala kroz povijest zapadnog društva i u svakoj ljudskoj civilizaciji na
zemlji. Svaka heterotopia ima preciznu i određenu funkciju unutar društva
Vrste heterotopija
• Krizne heterotopije su odvojeni prostori, skloništa u vremenu krize kao i mjesta
progonstva (internati, sirotišta, vojni kampovi). Krizne heterotopije su rodno
određene (mjesta za sklanjanje žena, muškarci imaju svoje krizne heterotopije,
koje nude druženje i utočište)
• Devijantne heterotopie su mjesta/institucije gdje se izoliraju pojedinci čije je
ponašanje izvan normi (bolnice, zatvori, azili, groblja, starački domovi)
• Heterotpije vremena mogu biti kratkotrajne (karneval)ili bezvremene kao
muzeji i knjižnice (muzeji zatvaraju u jedno mjesto objekte iz raznih vremena i
stilova. Oni postoje u vremenu, ali istodobno i izvan njega jer su sagrađeni i
očuvani da bi se očuvali od vremena i propadanja. )
• Heterotopije rituala ili čišćenja su mjesta koja su izolirana i probojna ali
nemaju slobodan pristup poput javnih mjesta. Da bi ušao pojedinac mora imati
dozvolu i učiniti određene postupke (sauna)
Nadzor i kazna. Rođenje zatvora
Panoptikon (J. Bentham 1785) arhitektonsko rješenje savršene disciplinske ustanove: zgrada
prstenasta oblika s tornjem u sredini iz kojega se kroz otvore može gledati u unutarnju
stranu prstena u kojoj se nalaze ćelije sa dva prozora - jednim iznutra, drugim izvana.
Promatrač u tornju vidi siluete, svaki zatvorenik je savršeno vidljiv, dok ne može
kontaktirati sa susjedima. Ovaj način nadzora osigurava automatsko funkcioniranje
moći. Zatočeni ne može znati da li ga se gleda ili ne, ali mora imati osjećaj da ga se u
svakom trenutku može vidjeti.
14
• Knjiga započinje opisom brutalnog javnog smaknuća iz 1757. godine Robert-
Françoisa Damiensa, koji je pokušao ubiti Luja XV.
• Foucault uspostavlja paralelu s razvitkom zatvora i prati promjene u kažnjavanju
zatvorenika
• “tehnologija kažnjavanja” od "monarško kažnjavanje", uključuje represiju
svjetine kroz brutalna javna prikazivanja smaknuća i mučenja, do "disciplinskog
kažnjavanja", u modernoj eri
• Disciplinsko kažnjavanje (moderno društvo) daje "stručnjacima" (psiholozima,
službenicima za programe, za uslovne kazne itd.) moć nad zatvorenicima,
• Npr, dužina ostanka zatvorenika zavisi od procjene stručnjakā.
Henri Lefebvre (1901- 1991)
Francuski filozof i sociolog
• pionir moderne sociologije prostora
• The Production of Space (Production de l’space, 1974.)
Djela:
Kritika svakidašnjeg života
Urbana revolucija
Proizvodnja prostora
Prostor kao proizvod društvene prakse (kritika kapitalizma)
1. fizički prostor danas ima ulogu pozadinske slike; ljudi se podsjećaju na prirodne prostore,
ispunjavaju ih fantazijom, dok ih više ne nalaze u svojoj praksi
2. socijalni prostor – zajednica svega što se nalazi u prostoru, svega što je proizvedeno, bilo
od strane čovjeka ili prirode
• socijalni prostor je socijalni produkt; kao takav on nije samo proizvod
društvenoga nego svako društvo stvara svoj specifični socijalni prostor
• prostori ne postoje sami po sebi, nego se moraju stvoriti i potvrditi kroz socijalnu
praksu - suvremena analiza prostora treba opisati prostor sam po sebi i to na
način koji otkriva socijalne odnose uvrštene u prostor
3. treći prostor – prostor krajnje otvorenosti, kojemu se može pristupiti jedino metafizički,
implicira mogući susret, udruživanje,simultanost u jednoj točci
• 70–ih godina Lefebvre karakterizira svjetsko tržište kao prostor višebrojnih
»tokova«: tokovi energije i rada, roba i kapitala. Ekonomija se može definirati
praktički govoreći o povezanosti tokova i mreža (Castells, space of flows, 1994)
Promišljanja o prostoru utemeljuje na teoriji svakodnevice i kritike kapitalizma:
• svakodnevni život brani od omalovažavanja kao svijeta trivijalnosti
15
• povijest otuđenja u svakodnevnom životu; svakodnevni život se pod uvjetima
kapitalizma preobrazio u stanje svakodnevice
• Svakodnevnica postaje »socijalni prostor visoko razvijenog iskorištavanja i brižno
nadgledane pasivnosti
Lefebvreov pojam prostora- konceptualna trijada
Prostor se stvara kroz:
1. prostornu praksu (spatial practice) – opći doživljaj prostora i načini ponašanja koji se
odnose na prostor, svakodnevna praksa proizvodnje koja je osigurana kroz rutine i rute,
reprodukcija prostora te tjelesni doživljaj prostora.
2. reprezentacije prostora (representations of space) - konceptualizirani prostor, prostor
planera, urbanista i tehničara; ideološko–kognitivni aspekt prostora, njegovo
predstavljanje i planovi koji prividno omogućavaju čitljivost prostora; aspekt prostora
na koji se u pravilu znanost poziva.
3. prostora reprezentacije (representational space)- značenje simbola koji nadopunjuju
prostorne prakse; to mogu biti buntovni prostori umjetnika ili mitske slike prostora;
impulsi i imaginacije koje dopuštaju pojavljivanje ideje pretkapitalističkog, ne
homogeniziranog i rascjepkanog prostora, mnogostruko transportiranog pomoću tjelesne
osjetljivosti, kao i osjetilnog doživljaja umjesto kognitivne preformacije.
Lefebvre: Spacijalna Triada
16
H. Lefebvre: Urbana revolucija (1970)
Distinkcija urbano - grad
Urbano treba razlikovati od grada … to je više forma susreta i okupljanja svih elemenata društvenog života, počevši od plodova zemlje, do simbola i kulturnih dijela…
Urbana revolucija kao socijalna revolucija:
„sveukupnost preobražaja kroz koje prolazi suvremeno društvo da bi prešlo iz razdoblja u kome prevladavaju pitanja rasta i industrijalizacije u period u kome će urbana problematika odnijeti prevlast, gdje će traženje rješenja i načina svojstvenih urbanom društvu izbiti u prvi plan.”
Urbano koje je mogućnost predstavlja oslobođenje od prethodnih razdoblja. Urbano društvo prevladava tržište, zakone vrijednosti, novca i profita
David Harvey (1935-)
• Engleski antropolog i geograf (kritička geografija)
• Pobornik ideje Prava na grad (pravo na promjenu grada, kolektivno pravo)
• Ideja ustanovljena od H. Lefebrea: „zahtjev za transformacijom i obnovljenim
pristupom urbanom životu”
• Harvey: definira ideju prava na grad: daleko više nego individualna sloboda
urbanim resursima: to je pravo da mijenjamo sami sebe tako što ćemo
mijenjati grad
To je više zajedničko nego individualno pravo budući da ta transformacija neupitno više
zavisi o kolektivnoj moći oblikovanja procesa urbanizacije
THE RIGHT TO THE CITY http://urban-uprising.org/sites/default/files/files/righttothecity.pdf
Edward Soja (1941-)
• Američki politički geograf i urbanist Thirdspace. Journeys to Los Angeles and Other Real-and-Imagined Places (1996)
• Cilj: misliti drugačije o značenju i značaju prostora i srodnih koncepata (mjesto, lokacija, grad, regija, okoliš…)
• Prostorna dimenzija naših života Prostor nikad nije imao veće značenje, mi smo prostorna bića, aktivni sudionici u socijalnoj konstrukciji prostora (prodor elektronskih medija, siromaštvo, rasizam, degradacija okoliša, geopolitički konflikti ) Koncept trećeg prostora Prvi prostor – percipirani prostor - realni materijalni svijet ; prostor viđen s vrha nebodera, to
je mapiranje i odijeljivanje prostora, čime se dobiva široka racionalna perspektiva
Drugi prostor – prostor konstruiran u mentalnim ili kognitivnim formama -interpretacije
realnosti. Prostor izražen sistemom znakova i simbola -pisanim i govorenom riječju –
konceptualizacija prvog prostora - prostor u kom živimo reprerzentiramo kroz
umjetnost, dizajn, reklame ili bilo koji drugi medij
• Treći prostor (lived space) – objedinjuje prvi i treći, to su socijalne i spacijalne
prakse, svijet iskustva, soja ga opisuje kao direktno življen, prostor stanovnika i
korisnika
17
... preklapanjem vizura usmjerenih na prvi i drugi dopire se do ”višestruko diferenciranih
prostora s mnogostrukim preklopljenim atributima, što ih ljudi iskustveno doživljavaju i
konstruiraju na različit način – prostora istodobno realnih-i-zamišljenih
Postmodern approaches to space na:
http://socgeo.ruhosting.nl/html/files/geoapp/Werkstukken/PostmodernSpace.pdf
E. Soja: The Postmodern City / Bonaventure Hotel
http://www.youtube.com/watch?v=hhyQ0HES8mM Thirdspace, uvod dostupan na:
http://www.104.fr/module/104revue/EN/oeuvres/soja_westphal/thirdspace.pdf
Literatura:
• Stanić, Pandžić: Prostor u djelu Michela Foucaulta (dostupno: HRČAK)
• Foucault: O drugim prostorima (u Operacija:grad priručnik za život u
neoliberalnoj stvarnosti)
• Simmel: Metropolis and mental life (http://germanhistorydocs.ghi-
dc.org/pdf/eng/322_Georg%20Simmel_Metropolis_71.pdf)
18
5. ČIKAŠKA ŠKOLA
• Znanstvenici okupljeni na Odsjeku za sociologiju Čikaškog sveučilišta
• (1915-1935)
• U središtu njihova interesa:
• grad i urbanizacija: socijalne promjene koje nastaju u prostoru grada uslijed
industrijalizacije i urbanizacije;
• adaptacija pojedinca na grad i utjecaj grada na pojedinca; • socijalni život grada: usamljeni ljudi, život u različitim dijelovima grada (iznajmljene
sobe, hoteli) neprilagođenosti, bande, etnički problemi…
Chicago kao društveni laboratorij
• Usredotočenost na empirijska istraživanja
• Primjena kvalitativne metodologije (etnografski pristup)
• Dobri uvjeti rada (kadrovski, financijski-potpora Rockefeller zaklade, institucionalni)
• gotovo sve probleme društvenog života promatraju isključivo kao urbane, vežu ih uz
prostor, pa prostor postaje nezavisna i objašnjavajuća varijabla
• ponajviše zaokupljeni »osobnom i socijalnom dezorganizacijom«
• bave se socijalnom adaptacijom imigranata na grad
• ekološkim obrascem tumači probleme društvenog života
W.I. Thomas (1863-1947)
Polish peasant in Europe and America; monograph of an immigrant group“ (1918)
Djelo je nastalo u suradnji s poljskim sociologom F. W. Znanieckim
- koriste biografski pristup kako bi objasnili kulturu i stvarni svijet migranata
Opisuje: - tešku situaciju u Poljskoj, razloge migracija u Ameriku
- kako se obitelji trude prilagoditi novom životu, susreću se s mnogim problemima
- Imigranti moraju usvajati nove vrijednosti, na čelu s individualizmom
Sukob nastaje među roditeljima (žele očuvati tradicionalne vrijednosti, obiteljske veze) i
djece koja odrastaju u novom okruženju…
djeca koja su došla s obitelji ili se tamo rodila ne usvajaju tradicionalne stavove
obiteljske solidarnosti, nego američke individualistički ideale, dok se njihovi roditelji
ne mijenjaju” (Thomas, Znaniecki, 1958:104).
Full text:
(http://www.archive.org/stream/polishpeasantine01thomuoft/polishpeasantine01thomu
oft_djvu.txt)
R. E. Park (1864-1944)
The City: Suggestions for the Study of Human Nature in the Urban Environment
(1916)(McKenzie, E. Burges)
Introduction to the Science of Sociology (E. Burgess)
(http://www.gutenberg.org/etext/28496)
Chicago je za njega idealni laboratorij za proučavanje fenomena kolektivnog ponašanja i
interakcija – civilizacija sabijena na malom geografskom području
19
Humana ekologija – proučava odnose između ljudi i njihovih prirodnih, socijalnih i
stvorenih okruženja; ekološki koncepti: asimilacije, simbioze, invazije, odvajanja,
dominacije, nadređenosti i podređenosti, stadiji rasta, koriste se u opisivanju ljudskih
sustava, posebice grada
Definicija grada:
“Grad je stanje uma, tijelo običaja i tradicija, organiziranih stavova i osjećaja koji pripadaju
toj tradiciji. Drugim riječima, grad nije samo fizički mehanizam i umjetna konstrukcija. On je
uključen u virtualne procese ljudi koji ga sačinjavaju, on je proizvod prirode, a posebice
ljudske prirode.”
E. Burges (1886-1966)
• The Growth of the City (1925) na primjeru Chicaga formulira ideal tipski model
rasta grada
• proces ekspanzije grada ilustrira serijom koncentričnih krugova koji označavaju
sukcesivne zone urbanog širenja i tipove područja koja se razlikuju u procesu
ekspanzije
• u tome smislu grad treba proučavati kao dinamičku strukturu; puls zajednice
odnosno stupanj organizacije i dezorganizacije uvjetuju tendenciju širenja
• s rezervom govori o primjeni toga modela na ostale gradove
Više o koncentričnom modelu rasta grada: http://www.csiss.org/classics/content/26
Koncentrično-zonski model (Burgess, 1925)
Chicago i slični stariji industrijski gradovi
L. Wirth (1897-1952)
The Getto, 1925. (doktorska disertacija)
moderni geto nije prisilan niti se odnosi samo na židovske zajednice; to je institucija koja
omogućava da jedna socijalna grupa nastavlja provoditi tradicionalni oblik
ponašanja u promijenjenim uvjetima
20
Urbanism As A Way of Life (1938)
“ … početak onoga što obilježava modernost u našoj civilizaciji je najbolje označeno rastom
velikih gradova”; „grad je svugdje središte slobode i tolerancije, napretka, znanstvenih
invencija , racionalnosti”; “povijest civilizacije može se pisati u terminima povijesti
gradova”
“… Zamjena primarnih sekundarnim kontaktima, slabljenje srodstva, opadanja socijalnog
značaja obitelji, nestanak susjedstva i podrivanje tradicionalne osnove socijalne
solidarnosti”
Geto (1928)
• Židovi se u Chicago doseljavaju 1810. (trgovci, krojači, proizvođači duhana), najčešće
stanuju iznad svoji radnji. Kolonija je postupno rasla, izgrađena je sinagoga, groblje,
škole i druge židovske institucije.
• Zajednica se održavala poštivanjem običaja, religioznih obreda, brigom o obitelji i
odgojem, što se ostvarivalo preko institucija (škole, sinagoge, susjedstva, kazališta i
sl.)
• Uvođenjem novih elemenata, mijenjanjem tradicionalnih obrazaca, izdvajanjem mlađe
generacije, židovska zajednica postupno nestaje.
• Glavni razlozi dezintegracije geta su učestaliji kontakti s vanjskim svijetom (između
1914. i 1920. broj židova u getu se smanjio za 50%; mnogi su spoznali da žive u
određenom slum području, te su želeći poboljšati svoj položaj napuštali geto)
• Nastanak i raspad pojedine zajednice u gradu koherentan je primjeni ekoloških
zakonitosti o postupnoj invaziji, adaptaciji i asimilaciji. U židovskoj zajednici
djeluju odnosi akomodacije i kompeticije.
• Geto je nastao kao institucija koja je omogućavala da jedna socijalna grupa nastavlja
provoditi tradicionalni oblik ponašanja u promijenjenim uvjetima
• Geto ne treba imati pogrdno značenje - podrazumijeva “prirodno” područje
segregiranih skupina ljudi (zajednica) koji žele sačuvati svoje individualne značajke
• Geto podrazumijeva socijalnu izolaciju (sociološka zanimljivost) – oblik
akomodacije različitih populacijskih grupa kroz koji je jedna grupa subordinirala
drugu
• Većina pokušaja izlaska iz židovskog geta završavala je pojavom marginalnog tipa –
čovjek izgubljenog između dvije kulture od kojih ne pripada ni jednoj
Urbanizam kao način života (1938)
Definicija grada:
Grad je relativno veliko, gusto i stalno naselje socijalno heterogenih pojedinaca; veličina,
gustoća i heterogenost producira novi način života koji je oprečan ruralnom. Određujući elementi grada:
1. VELIČINA
- što je grad veći, veće su šanse za individualne razlike
- kompeticija i formalni mehanizmi društvene kontrole zamijenit će primarne
srodničke veze kao regulatore socijalnih odnosa
- veće su šanse za anonimnost i fragmentiranost društvene interakcije
2. GUSTOĆA
- ubrzava proces diferencijacije i povećava kompleksnost socijalne strukture
- pridonosi blase stavu i potrebi da se ignorira pretjerana stimulacija
- povećava toleranciju u suživotu sa strancima
3. HETEROGENOST
21
- ruši granice između etničkih grupa i društvenih slojeva
- potiče socijalnu i profesionalnu mobilnost
Harvey Warren Zorbaugh
The Gold Coast and the Slum.
A Sociological Study of Chicago's Near North Side (1929)
• Konstatira postojanje jasno odvojenih zona (stanovnici i njihove zajednice
različitih obilježja, razlike ekološke prirode)
• Koncept “prirodnih područja” u urbanoj sociologiji – neplanirani, prirodni
produkti rasta grada, različita kulturna područja, svako sa svojim institucijama,
običajima, vjerovanjima, tradicijom, interesima…
• Konstatira dijelove grada kao posebne zone:
The Gold Coast
• “Ulazak” u ovo područje omogućuje društvena pripadnost
• kompetitivni model - način na koji se pojedinci pokušavaju uključiti u određeni
društveni sloj
• Social Game je model prodora u više društvene slojeve; stalno takmičenje onih koji
jesu i koji nisu u unutra.
• Tip stanovnika climber - pažljivo planira strategiju ponašanja, “umjetnik” je u
samoreklamiranju, prezentiranju sebe i svog imena u društvenim rubrikama,
povezivanju sebe s pravim ljudima i pravim stvarima.
• Socialni ritual – način održavanja socijalnog statusa; da bi se zadržala pozicija na
socijalnoj ljestvici, da bi se moglo stanovati na zlatnoj obali, potrebno je primijeniti
tehniku društvene igre, penjanja svim sredstvima
• Pojedince ništa ne povezuje u zajednicu (zajednički problem, interes i sl.) nego samo
pripadnost određenom sloju. Iz istog razloga ovdje nije izraženo susjedstvo u klasičnom
smislu riječi.
The World of Furnished Rooms
• Područje soba za iznajmljivanje s posebnom strukturom stanovnika
• 71% objekata iznajmljuje sobe, u 52% slučaja su stanari muškarci samci, u 10% žene a
u 30% sobe nastanjuju parovi
• U ovom dijelu gotovo da nema djece, stanovnici su zaposleni koji žele stanovati jeftino,
u blizini radnog mjesta
• Čitava populacija naselja se promijeni za 4 mjeseca
• Osnovni društveni odnos je nepoznavanje drugih i anonimnost, vlada visoka
mobilnost, nema formiranja grupa, zajedničkih interesa, nema tradicije, nikakve
socijalne kontrole – nema zajednice ni susjedstva
• Ovo područje nije „normalno društvo“, „to je svijet atomiziranih individua,
spiritualnih nomada“
Towertown
Towertown – boemi, umjetnici, noćni život, barovi i noćni klubovi, umjetničke galerije,
trendovski restorani
• kolonija umjetnika; boemski kvart u kom stanuju osobe koje su pobjegle od
konvencionalnosti i koje žive drugačije
22
• upozorava da je to način života koji se sve više širi i postaje znakovit za stanovnike
velikog grada
Rialto or the Half-world
• naselje imigranata koji vrijeme provode na ulici i bave se sitnom prodajom
Slum
potpuno odvojen od ostalog dijela grada i grada uopće, segregirano područje
grada, gdje je stanovništvo siromašno, natalitet i mortalitet su visoki, kao i broj
samohranih majki, gdje se prodaje drugorazredna roba i djeluju bande. Tu su i
specifični profili kriminalaca, boema, migranata i mračnih tipova. To je područje
potpune dezintegracije i dezorganizacije. Infrastruktura je nikakva, a stanovi
niske kvalitete i cijene. Ni ovdje ne se ne nalazi zajednica.
The Little Hell
• Prva i druga generacija doseljenika (15 000 stanovnika)
• Područje obilježava socijalna izolacija (talijansko selo u srcu američkog grada;
do II sv. rata ovaj dio ostaje nedirnut američkim običajima)
• Postupna asimilacija - mlada generacija ne želi nastavljati običaje starog kraja,
koji se postupno zapuštaju; pojačavaju se kontakti s vanjskim svijetom - kolonija
se dezintegrira
• Pitanje zajednice „prostorna definicija zajednice nije dovoljna da bi se neko
područje moglo nazvati zajednicom ili da bi moglo postati zajednicom samim
time što su ljudi i institucije raspoređeni u prostoru ili zbog toga jer dijele slične
interese… Jedno područje postaje zajednica jedino kroz zajedničko iskustvo ljudi
koji žive u njemu, što rezultira time da oni postaju kulturna grupa sa svojom
tradicijom, sentimentima, težnjama, zajedničkim uspomenama, odnosno, ona se
pretvara u centar vjerovanja, osjećanja i akcije”; zajednica je dakle, lokalno
područje u kom ljudi koriste isti jezik, podvrgavaju se istim običajima, imaju
slične sentimente i djeluju po istim impulsima
• Poglavlje Little Hell dostupno na: http://tigger.uic.edu/depts/hist/hull-
maxwell/vicinity/nws1/documents/ethnicity/italian/zorbaugh/zorbaugh8.pdf
Kritike Čikaške škole
1. Orijentiranost na negativne strane života u gradu
2. Determinizam humane ekologije
3. Redukcionizam u razumijevanju strukture i funkcioniranja grada
4. Zanemaren utjecaj političkih, ekonomskih i kulturnih čimbenika na društvene
pojave
5. Kritika Burgessovog modela (koncentrični rast grada); na temelju jednog
iskustva donosi univerzalne zakonitosti
Literatura:
O. Čaldarović: Čikaška škola urbane sociologije
23
6. JAVNI PROSTOR
Najjednostavnija definicija:
Prostori grada koji su otvoreni/dostupni svim njegovim stanovnicima i posjetiteljima (ulice,
trgovi, parkovi, plaže)
Javni prostor je mnogo kompleksniji: • Element urbanog prostora i urbanog života
• Mjesto neformalnih okupljanja, događaja važnih za grad i stanovnike
• Mnogostruke socijalne funkcije i funkcije zajednice
• Omogućava zadovoljavanje mnogih svakodnevnih potreba stanovnika
• Obogaćuje prostor grada, omogućuje ljudske interakcije i svakidašnji život
stanovnika grada
• Sadrži gradsku povijest (trgovi, ulice, parkovi, igrališta…) i daje identitet gradu
…
• Razvojem modernog grada narušava se komercijalizacijom
Determinante javnog prostora
Pristup javnom prostoru
pristup urbanom prostoru je jedno od osnovnih ljudskih potreba u urbanim područjima. To
je temelj za proizvodnju prostora za život, kao i reprodukciju ljudske moći. U tom smislu
pristup urbanom prostoru determinira oblike življenja i rada u gradu (Evers, 1984: 481)
Demokratičnost javnog prostora
prostori koji su fizički tamo, kao geografski i simbolički centri, kao točke okupljanja, gdje se
miješaju stranci (Zukin,1995: 45) … tipična gradska ulica je relativno demokratski
prostor u kom svi građani imaju pristup i koji odlikuje mogućnost socijalnog miješanja
(Zukin, 1998:41)
Aktivnosti i interakcije
javni prostor je ključan za životnost grada. On nudi stanovnicima prostor za rekreaciju i
socijalnu interakciju (Sennett, 1990:27)
Priroda javnog prostora
• Koncept javnog prostora locira se u povijest (agora, forum)
• Agora – isprepleteni koncepti demokracije i javnog prostora - mjesto susreta,
komunikacije, trgovine, glasovanja; s druge strane, prava su poricana robovima,
ženama i strancima, više od polovine građana su isključeni
H. Lefebvre - proizvodnja prostora - svako društvo u povijesti oblikuje distinktivni
socijalni prostor kako bi zadovoljilo svoje socijalne i ekonomske zahtjeve; agora,
24
na koju su dolazili samo slobodni muški građani odražava socijalnu i političku
kulturu svog vremena…
Javni prostori stoga su zanimljivi sociologu kao socijalni i politički barometar
Ključna pitanja: pristup javnom prostoru, kome je/nije dozvoljeno da ga koristi, tko kontrolira
javni prostor…
• Ideja javnog (kao potpuno slobodnog) prostora - u praksi je gotovo nestvarna
• Prostor u vlasništvu vlasti često se interpretira i percipira kao javni prostor –
trgovi, parkovi, plaže, javne zgrade…
Sibley, D. (1995) Geographies of Exclusion
Otvoreni i zatvoreni prostori
Zatvoreni prostori: strogo definirane granice, unutarnja homogenost i red (objekti i ljudi koji
se ne uklapaju u dominantnu grupu su isključeni), dizajn i vidljivost unutrašnjih granica
prekidaju tradicionalne oblike socijalne organizacije čineći da ono što je kulturno
različito postane ono što remeti ili devijantno (trgovački centri, crkve, škole)
Otvoreni prostori: slabo definirane granice, socijalni miks i različitost (sportski tereni,
karnevali, festivali), tolerira se kulturna različitost, raznolikost identiteta i aktivnosti ili
se ta raznolikost čak potiče. Nadzor nije nužan.
Kategorizacija prostora – kriterij vlasništva
• Semi-public space - prostori koji su samo prividno javni (quasi javni)
• Stvarni javni prostor najčešće opstaje samo na manje važnim mjestima
• Posljedica: manjak javnih prostora u mnogim suvremenim gradovima
Polujavni prostori
privatni prostor koji je pristupan i otvoren javnosti (dućani, kafići, restorani…), obično
podrazumijevaju potrošnju
javni
polujavni/
poluprivatni
privatni
25
Također mogu biti i pristupi, “dvorišta”, ulazi,
mali parkovi isl. – koji su dostupni svima, ali primarno namijenjeni korisnicima, djelatnicima,
obližnjim stanarima…
Poluprivatni prostori
Prostor u koji se pristup kontrolira i omogućen je samo vlasnicima (stanarima). Primjer je
stubište, predvorje u zgradama s kontroliranim ulazom. Ovi prostori nisu stvarno
privatni jer se dijele s drugima, ali budući su nedostupni nečlanovima, nisu niti javni
Javni prostor u privatnom vlasništvu
• Prostor koji je otvoren javnosti, ali je u vlasništvu privatnika (najčešće
komercijalni ulagač)
• Privatizacija javnog prostora - konverzija javnog prostora u javni prostor u
privatnom vlasništvu, rezultat je urbanog razvoja
• Privatizacija javnog prostora u zapadnim društvima započinje 1960ih (posebice
u urbanim središtima)
Proces privatizacije prostora
• Procesi ograđivanja zajedničkog prostora u prošlosti (privatiziranje zemljišta
i njegova ekskluzivna uporaba)
• Industrijalizacija – privatizacija gradskog prostora za industrijsku proizvodnju i
ekskluzivnu rezidencijalnu uporabu (ograđene zajednice gated communities)
• Gradske vlasti zoniraju prostor za različito namjensko korištenje (ulice,
parkovi, knjižnice, muzeji, trgovi, stambeni blokovi…)
• Prijelaz planiranog grada u poduzetnički grad ili postindustrijski grad,
krajem 20st. redizajniranje javnog prostora kao privatnog, poluprivatnog ili
kvazi javnog dio je šire privatizacije javne domene (neoliberalni kapitalizam)
• Komodifikacija javnih prostora (degradacija)
• Faza kontrole i nadzora uz korištenje tehnologija nadzora (CCTV Closed-
circuit television) i ophodnje koje odstranjuju nepoželjne druge
Mike Davis: Fortress Los Angeles: The Militarization of Urban Space (1992)
• U Los Angelesu – nekoć raju slobodnih klupa, luksuznih parkova… izvorni
demokratski prostor je virtualno izumro …
• “militarizacija javnog prostora” – primjenjuje vojne termine na akcije kojima se
“preuzima” grad
• “u ekstremnom slučaju privatizacija javnog prostora postaje militaristička
kada se privatni interesi sukobe s interesima onih stanovnika čija nazočnost
smeta privatnim interesima”
• “javni zahodi … postali su prava bojišnica u ratu grada protiv beskućnika…”
Tekst na: http://friklasse.dk/files/Fortress%20Los%20Angeles%20-
%20The%20Militarization%20of%20Urban%20Space%20-%20Davis.pdf
Socijalne vrijednosti javnog prostora
• Javni prostori: vibrantna socijalna arena – vitalnost urbanog života
26
• Javna sfera kao mjesto debata i komunikacije (Habermas)
• Mogućnost socijalnih susreta (Young: grad kao prostor za susretanje stranaca i
kao zajednica različitosti )
• Sjećanja na poznata mjesta (osjećaj pripadanja i sigurnosti)
• Terapeutske funkcije (šetnice, parkovi, dokoličarske aktivnosti, promatranje
drugih, vrednovanje prirodnog okruženja…)
W. Whyte: kvaliteta bilo kojeg urbanog okoliša može se mjeriti u prvom redu time postoje li
uobičajena, udobna mjesta gdje pješaci mogu sjesti.
(zloporabe - moderni potrošački prostori)
Primjer: Klupe sa šiljcima
• Djelatnici jednog parka u Kini dosjetili su se originalnog načina kako otjerati
ljude koji sjede na klupama – čeličnim šiljcima. Ako se sami ne dignete, nakon
nekog vremena oni će vas podsjetiti da je došlo vrijeme za šetnju.
• Šefovi parka došli su na ovu ideju nakon što su u Njemačkoj vidjeli umjetnički
rad kipara Fabijana Brunsinga, koji je napravio sličnu klupu u znak protesta
protiv komercijalizacije suvremenog načina života
• Video na: http://vimeo.com/1665301
Literatura
Mike Davis: Fortress Los Angeles: The Militarization of Urban Space (1992)
Poglavlje na: http://friklasse.dk/files/Fortress%20Los%20Angeles%20-
%20The%20Militarization%20of%20Urban%20Space%20-%20Davis.pdf
27
6a. JAVNI PROSTORI : ULICA, TRŽNICA, TRG
Catal Huyuk – grad bez ulica
6500 pr.kr., 5 000 stanovnika, p.170 000 m²; prosječna dob 30 godina; napušten 5000 pr.kr.
(promjena klime); 12 slojeva
Kuće površine 25 m², građene od cigli (blato), slijepljene jedna uz drugu, bez prozora i vrata
(otvori dimnjaci i provjetravanje)
Grobovi - ispod kućnih podova.
Nije bilo ulica. U kuće se ulazilo s krova, a na krovu su se obavljali i svakodnevni poslovi.
Postajali su otvoreni prostori –trgovi, ali njihovo korištenje nije sasvim poznato (vrt,
životinje)
Djelatnosti: poljoprivreda, stočarstvo, trgovina i proizvodnja posuđa
Ulica – sociološka perspektiva
Usporedba fotografija • Prizori odvojeni prostorno i vremenski (1950e i moderno vrijeme)
• Prvu fotografiju je snimila osoba fotoaparatom u nekom neodređenom vremenu, druga
je snimljena nadzornom kamerom i točno se zna vrijeme i prostor
• Na prvoj fotografiji se igraju djeca, ulica je sigurna za igru na način na koji to danas
nije
• Na drugoj vidimo pustu ulicu noću i dvoje ljudi koji hodaju i čije ponašanje nije
sumnjivo.
• Fotografija je snimljena jer izgleda da je ovaj prostor – ulica- sumnjiv ili opasan.
Ulica zajednice
• … prostor gdje se odvija život zajednice (gdje se igraju djeca, gdje velik dio života ima
javni aspekt)
• „humanistička“ koncepcija ulice – zajednica, univerzalna ljudskost uključenih ljudi,
socijabilnost, općenita sličnost, dijeljenje zajedničkog života…
• komunalna priroda pridonosi osjećaju sigurnosti
Postmoderna ulica
• … prijeteći, mehanizirani, izolirani prostor … antiteza ulici zajednice
• prostor dizajniran za pojedinca (ulica kao tranzit; postmodernim ulicama idemo u
kupovinu, na posao ili dokolicu)
• interakcija s ulicom je kratkotrajna, dodirna (samo oni koji žive na njima- doživljavaju
ulicu kao zajednicu - negativnu ili marginalnu zajednicu)
• možemo osjećati opasnost zbog njene individualnosti
• ulica kao značajka/odraz šireg društvenog konteksta
28
Ulica kao sociološki koncept
Ulica nije sociološki koncept poput drugih (npr. obitelj; određenje ne nalazimo u sociološkim
rječnicima)
U sociološkoj misli ulica se pojavljuje kao:
1. Vrsta prostora (javni)
2. Vrsta socijalnih odnosa
Ulica kao socijalni kontekst
• prostor gdje se događa kompleksan set socijalnih odnosa
• prostor u kom se događa svakodnevni život
• prostor socijalnih interakcija, pozornica na kojoj se igraju socijalne uloge
• ulica se tumači kao središnji element urbanog života -podrazumijeva šire koncepte i
ideje o gradu, socijalnim grupama i strukturama
• …ulicom hodamo, usklađujemo hodanje s drugima, susrećemo druge, ulazimo u
trgovinu, pokazujemo svoju odjeću
• može biti i uličnog zločina ili uličnih trgovaca
• Ulica podrazumijeva socijalne odnose s drugima na javnom mjestu uz socijalna
pravila o tome kako se treba ponašati…
• U sociološkoj perspektivi ulica je metafora, prostor gdje se prikazuje socijalni
poredak, gdje se realizira socijabilnost
Imaginativna perspektiva
• Ulica je imaginarni prostor kojemu pripisujemo određena značenja -
tijekom vremena ljudi pridaju prostorima određena značenja (posebna sklonost
prema nekom mjestu)
• ulice su prostori koje možemo vizualizirati putem sjećanja, slika, filmova ili
opisa. Neke od tih slika mogu biti pozitivne (sladoledar, ulični štand s voćem),
druge mogu biti negativne (tuča, krađa)
• imaginativna perspektiva, može se reći, bavi se ulicom kao stanjem uma
"... sa svojim iščezlim atrakcijama oživljava uzbuđenja bezimenih dječaka što tumaraju
njezinim gatovima u potrazi za pustolovinom i igrom. U intimnom mozaiku
reminiscencija, u sjetnoj diorami djetinjstva bezbrojnih Splićana kojima je vrijeme
odmicalo u emotivnom drugovanju s tom Rivom ostaju neke trajne slike u međuvremenu
iščezle u zbilji...“ A. Kudrjavcev
Ulica u modernoj teoriji
• 19. st. - rast gradova i koncentracija stanovništva – nastaju novi, do tad
neviđeni socijalni uvjeti; urbanizacija, suburbanizacija, transport – šire granice
modernog grada u kojemu nastaju raznolike socijalne grupe
• Grad i novi oblici života, posebno interakcije na ulicama postaju simtomatičnima
u modernom društvu koje je nastajalo
• F. Tonnies - daje konceptualni okvir (zajednica-društvo); novi odnosi među
pojedincima i novi oblik socijalne organizacije
• F. Engels - The Condition oft he Working Class in England (1845) „ postoji
nešto katastrofično u žurbi na ulicama, nešto što je nespojivo ljudskoj prirodi.
Stotine tisuća ljudi svih klasa i slojeva društva tiskaju se jedna preko drugoga;
zar oni nisu svi ljudska bića s istim značajkama i potencijalima.“
29
• G. Simmel –problem da pojedinac u gradu, kao velikom socijalnom organizmu
koji utječe na njega, sačuva svoju autonomiju i individualnost; potreba za
izdvajanjem iz socijalne mase -„biti drugačiji“ kao obilježje modernosti
(ekstravagancije, hirovi, izbirljivosti); analiza modne kulture (ulične mode) u
gradovima: moda je oblik socijalnog odnosa koja omogućava konformiranje
grupi, izražavanje individualnosti i odstupanje od normi
•
Čikaška škola
• Veliku pažnju posvećuju životu na ulicama – u istraživanju Chicaga traže
ispitanike na ulicama, uglovima, barovima i plesnim dvoranama, imigrantskim
getoima, jeftinim hotelima, među beskućnicima…
• N. Anderson: The Hobo (1923) – studija je rezultat jednogodišnjeg promatranja
skitnica; prikazuje uličnu kulturu beskućnika, simboličke aspekte njihovih
interakcija unutar njihove zajednice
• W. F. Whyte: Street Corner Society (1943) - bavi se Talijanskim imigrantskim
slumom u Chicagu; ulične bande koje se bave kockanjem i reketarenjem; članovi
bandi provode puno vremena na uličnim uglovima (corener-man); istražuje
dinamiku male grupe; mrežu njihovih odnosa, socijalne uloge i obveze jednih
prema drugima i prema vođi mogu se tumačiti kao stabiliziranje zajednice;
normalizirana devijantnost
Eliah Anderson: Streetwise: Race, Class and Change in an Urban Community (1990)
U etnički mješovitim dijelovima grada postoji “strah od drugih”. Strategija održavanja
sigurnosti na ulicama je izbjegavanje nepoznatih, crnih muškaraca. Svijest je određena
bojom kože: bijela znači pristojnost, povjerenje, pridržavanje zakona, a crna se povezuje
sa siromaštvom, kriminalom, nepovjerenjem. Boja kože, grupa u kojoj se pojedinac
nalazi, odjeća,nakit … podaci su za stvaranje pretpostavki o prolaznicima i procjene
moguće komunikacije. Provjeru najprije prolaze djeca, zatim bijelci, crnci, a najteže crni
tinejdžeri.
Streetwise – znači imati znanja o socijalnim odnosima kako bi se opstalo u okruženju ulice,
kako bi se nosilo s opasnostima; znači normaliziranje odnosa u devijantnom prostoru
Postmoderna ulica: rasna, klasna i spolna podjela obilježavaju socijalni poredak ulice
… ulica je prostor u kom je konstrukcija socijabilnosti problematična i fragilna, u trenutku
se može razbiti, pod prijetnjom je socijalnog poremećaja
Samo stvaranjem struktura zajednice, sistemom nadzora i kontrole može se održati socijalni
red; normalnost uličnog života, kao potencijal za socijalnu koheziju, tako može postati
problem koji traži izvanjsku agenciju kao što je policija
Watt, P., Stenson, K. (1998) The Street: 'Its a bit dodgy around there', safety, danger,
ethnicity and young people's use of public space - kako mladi ljudi koriste i percipiraju
javni prostor u odnosu prema problemu sigurnosti i opasnosti; usporedba stavova
mladih grada i suburba reflektira tipičnu prostornu podjelu radničke i srednje klase i
različita iskustva javnog prostora kod mladih. Kompleksni set interakcija omogućava
stanovnicima da posreduju prijetnje i opasnosti na ulici. Ukratko, oni postaju streetwise,
jer se ulica percipira kao opasna
30
Goffman: ulični život
• The Presentation of Self in Everyday life (1959) – dramaturški pristup
• jednostavna aktivnost hodanja ulicom prema lokalnoj trgovini postaje
kompleksni set scenskog nastupa koji zahtijeva od nas da se adekvatno
ponašamo prema drugim ljudima koje susrećemo, čak da upravljamo
interakcijama
• što je čekanje u redu nego kompleksni set socijalnih pravila kako čekati red
• par pokazuje zajedništvo znakovima (držanje za ruke i različiti konteksti: ulica,
zabava i strani grad)
E. Goffman “pristojna nezainteresiranost” 1. ne znači zanemarivanje druge osobe, nego izražava nenametljivost, automatska
je i vrlo učestala
2. kada postane masovna pojava, možemo zaključiti da je pristojna nezainteresiranost jedan od mehanizama grada koji daje obilježje gradskom životu (mase i neosobne veze)
Jane Jacobs: Eyes on the Street
The Death and Life of Great American Cities, 1961
• Ulice su sigurnije kada je na njima više ljudi, također i kada ljudi mogu i hoće
gledati na ulice sa svojih prozora
• Upućuje kako ulice i javne prostore učiniti sigurnijima
• Njezine ideje nisu samo prevencija kriminala, nego i ideje o sigurnoj, dobro
korištenoj ulici koja je livabilni prostor
• Dobro iskorištena ulica je sigurna ulica, napuštena ulica nije sigurna
• Pločnik treba biti kontinuirano korišten, u bilo koje vrijeme, ne samo kako bi
pridodao smisao zajednici, nego i kako bi potaknuo susjede da gledaju na ulicu.
Nitko ne uživa gledati na praznu ulicu.
• Djeca se trebaju igrati na ulicama i pločnicima. Pokušaji stvaranja sigurnih
izoliranih mjesta poput dvorišta ili ograđenih igrališta su beskorisni. Nijedna
normalna osoba ne može provesti život u umjetnom raju, a to uključuje i djecu
• Dobro korištena ulica i javni prostori su najbolja obrana protiv kriminala
Pražnjennje i desocijaliazija ulice
• Seoska cesta – tisuću puta slabija od gradske, ali na kojoj se odvija sveukupnost
života
• Grad razvija ulicu kao komunikacijski kanal, ali ju je drastično i
nepopravljivo obezvrijedio kao mjesto socijalnog iskustva.
• Velika novina gradskog života nije u tome što je ljude izbacio na ulice, već u
tome što ih je sakupio i zatvorio u urede i kuće. Gradski život nije uvećao
javnu dimenziju nego je izmislio privatnu
• Ulica, ispražnjena od događaja i aktivnosti, naknadno je postala mjesto
znakovlja (nekoć je kvartovska ulica bila dnevna soba na otvorenom; obitelji bi
ljeti uvečer izvadile stolove i stolce iz svojih stanova i večerali na pločnicima sa
svojim susjedima)
• Danas bi takav ritual bio nemoguć, ne samo zato što automobili i motocikli
imaju monopol nad ulicom, već i stoga što se promijenio mentalitet. Više nije
»prikladno« izlagati obiteljsku dimenziju naših života – intimnost kuhinjskog
stola ili dnevne sobe – očima javnosti, iako je postalo sasvim normalno jesti na
terasama restorana.
31
• Desocijalizacija ulice počinje već u viktorijansko doba - društveni se život počeo
odvijati unutar trgovina, ureda, restorana i hotela
• Ulica je postala područjem prometa koje povezuje jedan privatni prostor s
drugim
• Ulica je ostala javnom samo u iznimnim slučajevima: javni skupovi
• Ulica postaje mjesto okupljanja boravka sumnjivih – pogrdni naziv “uličari”
(imigranti, ulični prodavači, dileri, prosjaci, prostitutke –uličarke)
• Društveni život ulice sada je stvar prošlosti
• Na ulicama i trgovima modernoga grada prazninu koju je ostavio nestanak društvenog
života popunila je komunikacija preko robe. Ljudi komuniciraju jedni s drugima preko
znakova koji reklamiraju novi miris, ili novu haljinu, ili novi komad nakita
• Glavna aktivnost (osim vožnje automobila) postala je ono za što Francuzi imaju
odličan izraz – leche-vitrine – »lizanje izloga«
• Ulogu ulice (socijalnost) preuzimaju sve više komercijalni prostori
Tržnica
• Rim - Trajanova tržnica (najstariji shopping mall), arhitekt Apolodor iz
Damaska, početak 1. stoljeća nove ere. Arkadna konstrukcija sadržavala je 150
trgovina i ureda
• Velike rimske tržnice koje su hranile najveći grad svijeta:
• Subura – tržnica za siromašne (povrće, kokoši)
• Forum cuppedinis – tržnica delikatesa
• Forum Boarium – tržnica mesa i ribe
• Saeptia – luksuzni dućani, skupi robovi
Tržnice- forumi - bile su više od tržnica; na njima su se događale mnoge javne aktivnosti:
upravni uredi, administrativni uredi, banke, hramovi… uz što se odvijala i trgovina
Tržnica – važan element urbanog prostora
• u povijesti mjesto trgovanja, potrošnje i socijalne interakcije, središta lokalnosti,
čvorišta komunikacija… (market towns)
• danas tradicionalne tržnice postupno nestaju (utjecaj mnogih čimbenika:
suvremeni način života i prehrane, trgovački centri i supermarketi…)
• nastaju novi oblici npr. tržnice ekološkom hranom
• različite prostorne forme: vanjske (pokrivene i otvorene), unutrašnje, ulične…
• polujavna ili javno-privatna mjesta (trgovci plaćaju rentu za štandove)
• sociološka istraživanja tržnica su skromna
• Sherry, J. F., Jr. (1990) A Sociocultural Analysis of a Midwestern American
Flea Market; istražuje prostor tržnice, ponašanje kupaca i prodavača, socijalnu
stranu kupovine
• Bromley, R. D. F .(1998) Market-place trading and the transformation of
retail space in the expanding Latin American city; dinamika i procvat tržnica u
većini gradova Lat. Am. (intervencije uprave)
Sophie Watson i David Studdert (2006) Markets as Sites for Social Interaction
Mjesta socijabilnosti i različitih socijalnih funkcija: socijalne interakcije, socijalne veze,
socijalno miješanje različitih grupa i socijalne inkluzije
Socijalna interakcija i socijalno miješanje (interakcije između različitih grupa:
socioekonomskih, demografskih, etničkih, rasnih)
32
Socijalne veze - od slabih i minimalnih do jakih (proširene konverzacije i upoznavanje
trgovaca i kupaca, trgovaca međusobno, onih koji se susretnu …)
Socijalna inkluzivnost tržnice znači otvorenost prostora za sve grupe (čak i marginalne)
Odražavaju socijalnu demografiju lokalnoga prostora - najveći broj kupaca (60%) stanuju
oko 1km od tržnice
Evidentne su socijalne tenzije i konflikti (povezane s drogama ili krađama)
Socijalni život trgovaca
• rad na tržnici za mnoge je trgovce ključni aspekt njihovog socijalnog života
• posao i socijalni život su usko povezani
• komuniciraju i upoznavanju strance
• razvijaju se slabije ili jače socijalne veze
• trgovci međusobno mogu imati snažne veze (utvrđivanje cijena, pregovaranje s
upravom tržnice, međusobno pomaganje)
• često se štandovi nasljeđuju ili ih drže različiti članovi obitelji
Odnosi kupaca i trgovaca
• kupci navode sasvim drugačija iskustva odnosa s trgovcima od onih u
supermarketima (čavrljanje, savjeti o kuhanju…)
• odnosi su osobniji i dublji
• neki kupci navode komunikaciju (šale i razgovore) kao glavne razloge odlaska
na tržnicu
• prodavači imaju redovite kupce, poznaju ih, znaju kojim danima dolaze i što
vole, oni ih uvažavaju i nastoje im udovoljiti
Socijalna struktura kupaca
1. Stariji - većina kupaca, posebice starije žene; često na tržnici popiju kavu ili pojedu
nešto, nađu poznanike (kafić- centralna pozicija). Fizička obilježja prostora tržnice
imaju jak utjecaj na to kako stariji ljudi koriste tržnicu kao socijalni prostor; prostor
između štandova radi lakoće kretanja; važan je prijevoz (blizina autobusa radi torbi koje
nose)
2. Žene s malom djecom -druga najučestalija grupa, koriste kafiće; često dolaze s
drugim majkama s djecom; kupovina je za njih funkcionalna aktivnost; djeca vole ići na
tržnicu; najbrojnije subotom, zadrže se duže (susretanje poznanika)
3. Odrasli bez djece - dolaze sami, svih dobnih skupina, ali najmanje onih u srednjim
godinama (posao)
4. Mladi – manje se viđaju na tržnici; trgovci kažu da ih je u zadnje vrijeme sve više
radi zainteresiranosti za zdravu hranu (opadanje značaja supermarketa).
5. Tinejdžeri i studenti - dolaze u grupama za vrijeme pauza, često samo prolaze ili
lunjaju
6. Etnički/rasno različite grupe – etnička različitost trgovaca/kupaca veća je u većim
gradovima
33
Trg
Agora – središte gradskog prostora – plod je demokracije
Nastanak trga kao urbanog prostora povezan je sa socijalnim i političkim promjenama
u društvu:
• Grčka - vlast je centralizirana u rukama monarha
• 700. pr. Kr. aristokracija preuzima vlast - raspodjela vlasti povlači probleme o
kojima se odlučuje polemikom
• na poljani ispod Akropole nastaje novi prostorni oblik – politički centar – Agora:
pregovarači se bore za svoje interese “sjedeći na uglačanim kamenima, usred
posvećenog kruga, starci su donosili odluku”, tu se odvija svakodnevni život,
trgovina, mjesto je okupljanja i sastajanja građana
Zahvaljujući novom političkom centru uspostavlja se nova struktura urbaniteta (od
akropole do agore)
Agora
prostorni razvoj dinamičkog centra grčkog grada – najavljuje društvenu funkciju trga
Prva agora je amorfna i nema određeni oblik
Otvoreni prostor, u javnom vlasništvu, za javne potrebe
Prvenstveno mjesto za muškarce
Postaje prostor za skupštinu i svetkovine
Središte javnog života, mjesto okupljanja, rasprava, razmjena mišljenja…
Objedinjava: tržnicu, urede, palače, hramove, spomenike, oltare…
Važne urbane funkcije: pravo, uprava, trgovina, religija, društvenost… Rimski forum kompleksna cjelina, uključuje svetišta, hramove, sudnice, vijećnice – središte javnog života grada i carstvaRimski forum: spoj akropole i agore – ništa novoga osim veće koncentracije djelatnosti, proširenja, uvećanja, gradnje…
• politički, religijski, upravni i pravni objekti • funkcije: službene i trgovačke, mimohodi, parade, povorke… • dugo su se na forumima odigravale gladijatorske igre, sve dok Rimljani nisu
stvorili prostor amfiteatre samo za tu svrhu
Forum Romanum ili Forum Magnum –najveći rimski forum (građen od 5.st.pr.kr. do 3. st.); politički i ekonomski centar Rima, sadržava javne objekte, redove dućana, govornice, sveta cesta za procesije…
Trg danas • izražavaju spoj dva fenomena:
1. otvoreni gradski prostor i
2. ljudsku potrebu za javnim životom
• pored svakodnevnog života, na njima se odvijaju događaji važni za život
zajednice ili grada
• razvitkom društva i grada trg se prostorno mijenja, transformiraju se funkcije
(trgovačke, vjerske, političke… neke opstaju uz promjene i naglašenost neke od
njih: proslave)
• danas trgovi postaju primarno komercijalna mjesta: restorani, kafići,
koncerti, gradski rituali povezani s potrošnjom… - inače pojava koja obilježava i
sam grad
• Trg – prostor društvenih previranja i promjena, manifestacije društvene i vojne moći -
Trgovi su u povijesti su bili prostori revolucionarnih događanja (Dvorski trg u St.
34
Petersburgu) još uvijek su prostori pokazivanja moći vlasti (vojne parade Crveni trg u
Moskvi) ili prostori pobuna i manifestacije državne moći (Pekinški Tiananmen)
Opadanje socijalnih funkcija javnih prostora
Neke socijalne funkcije javnih prostora nestaju (slab socijalni život ulica, nestanak tržnica, trg
je manje mjesto sastajanja ili razmjene "gradskih informacija“… )
"Premda su mnoge funkcije gradskog centra, naročito one kulturne, privedene u same domove
(radio je umnogome zamijenio kavanske informacije, televizija kazalište, kina i
koncerte), individualni, obiteljski centri ne mogu ipak u cijelosti nadomjestiti urbani
centar, ako društvo i dalje želi živjeti kao kolektiv,a ne samo kao zbir individualnih i
nepovezanih minimalnih zajednica. Jer grad u osnovi pretpostavlja kolektivni život".
D. Kečkemet
Literatura: Bojan Marjanović Filozofski fakultet u Zagrebu Sociologija, IV godina udk32:81’373.21:625.7(497.5Zagreb)“199” Promjena vlasti, promjena ulica
35
7. ZELENI URBANI PROSTORI
Određenje
• Različite vrste prirode unutar naseljenih područja, zelena područja u gradovima, gdje
ljudi žive i rade, mala zelena područja, urbani parkovi, šume, vrtovi, perivoji i sl.
• EPA (Environmental Protection Agency) - Otvoreni prostori bez izgrađenih struktura i
dostupni javnosti: travnjaci, stabla, grmovi, parkovi, gradski vrtovi, pa čak i groblja
• Definicija prihvaćena od ekologa, ekonomista, društvenih znanstvenika i planera: javni i
privatni otvoreni prostori u urbanim područjima, primarno pokriveni vegetacijom, koji su
direktno (aktivna ili pasivna rekreacija) ili indirektno (pozitivni utjecaji na gradski okoliš)
na raspolaganju njihovim korisnicima
Zeleni prostori u urbanim strukturama od neizmjerne su važnosti za kvalitetu urbanog
života, livabilnost modernog grada i boljitak građana
Funkcije zelenih prostora
1. Ekološke
Priroda u gradu i njene komponente (vegetacija, voda i životinjski svijet) pridonose:
Mikroklimatskoj stabilnosti - regulaciji urbane klime (solarna radijacija, temperatura zraka,
vjetrovitost i vlažnost u izgrađenom, umjetnom prostoru)
Kontroli onečišćenja
Redukcija onečišćenja zraka, čestica dima i prašine (promet i proizvodni pogoni), posebno
ugroženi djeca, stariji, stanovnici s respiratornim problemima
Zelenilo u gradu reducira zagađenje bukom
2. Socijalne
Priroda potiče upotrebu vanjskog prostora, povećava socijalnu integraciju i interakciju među
stanovnicima grada i susjedima (Coley et al., 1997).
Drveće i zelenilo u prostorima grada potiče razvoj socijalnih veza (Kuo et al., 1998).
Zelenilo smanjuje agresivnost (Kuo et al., 1998)
Zadovoljavanje potreba za rekreacijom (Helsinki - 97% stanovnika participira u nekoj vrsti
rekreacije na otvorenom, u zelenim prostorima pronalaze relaksaciju i emocionalnu toplinu
3. Zdravstvene
ZP blagotvorno djeluju na fizičko i psihičko stanje stanovnika
Pacijenti čije su bolničke sobe gledale na park oporavljali su se 10% brže i trebali 50% slabija
sredstva protiv bolova od onih koji nisu imali pogled na park (Ulrich, 1984)
Stanovnici grada koji češće borave u parku, redovito su boljeg zdravlja (Godbey et al., 1992).
“Prirodna sredstva za umirenje”- boravak u gradskom parku ili šumi smanjuje stres i donosi
mentalne koristi (Hartig et al., 1991; Conway, 2000), pruža osjećaj mira i spokoja (Kaplan,
1983), potiče kontemplaciju, podmlađuje populaciju (Ulrich, 1981)
36
4. Ekonomske
Kolektivna razina – grad
Individualna razina - stanovnici
Uštede energije (grijanje i hlađenje) zahvaljujući cooling efektu; povećanje zelenila u gradu
za 10% reducira potrošnju energije za hlađenje i grijanje od 5 do 10%
Povećanje vrijednosti nekretnina (kuća i stanova)
Razvojne perspektive: zelenilo sa svojim estetskim i drugim koristima atraktivno je
stanovnicima i investitorima
Beautifikacija gradova atraktivno djeluje na investicije i posredno na ekonomski rast
Zelene površine mogu postati turističke atrakcije, a gradovi turističke destinacije, što će
povećati zaposlenost i prihod
Socijalna važnost parka
“Parkovi i javni prostori važni su za demokratsko društvo, jer su to jedina mjesta gdje se ljudi
zaista susreću kao jednaki, kao takvi parkovi su važna mjesta za fizičko i emocionalno
zdravlje grada“
Girardet, 2004
"Nitko tko je izbliza promatrao ponašanje ljudi koji posjete Park ne može sumnjati da Park
uvjetuje izrazito harmoniziranje i poboljšanje utjecaja na najnesretnije i najniže klase
društva.”
F. L. Olmsted kreator Central Parka
H. Girardet: Cities People Planet. Liveable Cities for a Sustainable World (2004)
Nastanak urbanog planeta
Prema podacima UN 2008. godine – većina stanovništva živi u gradovima
PROBLEM (NE)ODRŽIVOSTI GRADA
Problemi grada:
Prenapučenost (gustoća i infrastruktura)
Promet i transport
Loša kakvoća zraka
Nezadovoljavajuća opskrba pitkom vodom
Nezadovoljavajući sanitarni uvjeti
Gomilanje smeća - … socijalni problemi, siromaštvo, getoizacija, stanovanje, kriminal…
- ovisnost grada o energiji i resursima (gradovi zauzimaju samo 2 % površine na planetu, a
troše 75 % ukupno potrošenih resursa)
- nastanak slumova ( gdje živi milijarda ljudi; 90% u zemljama u razvoju)
- nastavak iznimne urbanizacije (do 2030. godine u gradovima u razvoju živjet će 4 milijarde
ili 80 % svjetskog stanovništva)
37
Do 2030 oko 2/3 svjetskog stanovništva živjet će u urbanim prostorima
Girardet: problem održivog grada
Gradovi su postali središnja mjesta ekonomske, kulturne i političke moći razvijenoga svijeta,
ali i neodrživi centri koji kao crna rupa usisavaju svoju okolinu, dok se i sami ne budu
probudili u tamnoj točki iza koje nema povratka.
Održivi grad teži postizanju "cirkularnoga metabolizma”(zaokružiti procese i zadržati što više
energije i resursa na području grada kako bi se ublažilo linearno kretanje potrošnje)
"Održivi grad omogućuje svim svojim građanima zadovoljenje potreba i kvalitete života, bez
ugrožavanja prirodnoga svijeta ili života drugih ljudi, sada i u budućnosti" (Girardet,
2004).
Održivi razvoj grada traži rješenja za :
1. Prijevoz 2. Potrošnju energije
3. Proizvodnju hrane 4. Gospodarenje otpadom i vodama
5. Parkove i zelene površine
Parkovi i zelene površine
- otvoreni, javni, planirani prostor
- funkcionalni prostor
- u nadležnosti lokalne vlasti
- krajobrazno oblikovanje
Parkovi, zelene površine, vrtovi – odražavaju način života, vrijeme, kulturu, filozofiju i odnos čovjeka prema prirodi te prostoru stanovanja i boravka
38
Tradicije i pristupi kultura u oblikovanju parkova su se mijenjale kroz vrijeme
Istočnjački pristup oblikovanju zelenih prostora - srodniji s prirodom; čovjek ne dominira prirodom nego je njezin neodvojivi dio - prikaz prirode u malom prostoru (Kina, Japan) - povezanost s oblicima umjetnosti (slikarstvo, pjesništvo kiparstvo i arhitektura) - krajobraznoj arhitekturi i dizajniranju vrtova u Kini i Japanu prethodilo je
razmišljanje, kontemplacija, razumijevanje i povezivanje s prirodom Tzv. "učenjački" perivoji-prostori u kojima se mogu iskazati emocije i filozofske
ideje, mjesta gdje čovjek može poboljšati samoga sebe
Zapadna krajobrazna kultura
U uređenju zelenih prostora prenose se antropocentrični stavovi; teži se prilagodbi i
podređivanju prirode sebi i svojim potrebama
Uređeni zeleni prostori od početka su povezani sa zadovoljstvom elite i bogatih (od starog
Rima)
Parkovi i vrtovi su ograđeni, ekskluzivni prostori
Običan puk, ako je htio uživati u zelenilu i prirodi, bio je osuđen na odlazak izvan sigurnosti
gradskih zidina
Renesansa – oživljavanje vrtnog dizajna
Kreiranje dvorskih (privatnih) parkova – ekonomska i društvena moć pojedinca; veličina i
grandioznost vrta iskazivali su bogatstvo, moć i utjecaj pojedinca na hijerarhijskoj
društvenoj ljestvici
Park ili ukrasni vrt odražava umješnost i kreativnost autora da izrazi želju vlasnika vrta, kao i
da uskladi arhitekturu zgrade s njezinom okolinom
Primjeri tadašnje krajobrazne arhitekture i danas se čuvaju
Nastanak modernog parka – zelenog, javnog urbanog prostora – kraj 18 stoljeća
1. Zeleni prostori otvoreni svima nastaju razvojem građanskog društva (nestanak aristokracije
i pojava nove elite)
2. Moderni park nastaje nakon industrijske revolucije (kvantitativni rast industrijskog grada)
3. Socijalni razlozi nastanka: potreba za zelenim prostorima nižih slojeva društva koji žive u
zgusnutim kućama
Parkovi u tom razdoblju služe zadovoljavanju rekreacijskih i edukacijskih potreba
građanstva, ali i kao prostori odmora i ugode
Primjer nastanka parka u 19. stoljeću - Pariz: Parc des Buttes-Chaumont
- urbana preobrazba Pariza 1850ih-perivojna arhitektura postaje činitelj prepoznatljive
slike grada
- elegantni i različiti parkovi (danas ih ima 400, neki iz 17st.) ublažavaju zgusnutu
strukturu grada
39
Lociran na kamenitom brežuljku – omiljeni park
Povijest prostora: prije 19. st. zemljište je bilo stratiše kriminalaca, a do 1862 smetlište
Napoleon III odlučuje napraviti park u radničkom kvartu
Baron Haussmann dizajnira park (otvoren 1867.
nakon 4 godine izgradnje)
Kako bi stvorio dramatičan reljef Haussman koristi dinamit
Stvara stijenu s vodopadom (32m) koji utječe u jezero, na vrhu stijene sagrađen je Sibilin hram
Na površini od 61 ara su proplanci, šuma, špilja, mostovi…(Most samoubojica, 30 m)
Primjer nastanka parka u Hrvatskoj - Maksimir
• Podignut na krajnjim južnim ograncima Medvednice krajem 18. i u prvoj polovici 19.
stoljeća. Nastao krčenjem šume hrasta lužnjaka i graba
• Prvi je javni park u jugoistočnoj Europi
• Osnivač parka je zagrebački biskup Maksimilijan pl. Vrhovac, 1787.; s namjerom
pokloniti građanima park za odmor i rekreaciju; otvoren za građanstvo 1794
• Kasniji biskupi nastavljaju s kreiranjem parka u raznim stilovima (angažman tada
najpoznatijih arhitekata vrtova u AU)
Privatni renesansni vrtovi – Dubrovnik
Danas vrijednost i sastavni dio identiteta urbanog prostora
Pristup čovjeka renesansnoga Dubrovnika sličan je istočnjačkom shvaćanju zelenih zona u gradovima i oko kuća
Svaka je kuća imala svoj vrt,a arhitektura kuće i arhitektura vrta i krajobraza bile su skladno povezane
Prepoznatljivost dubrovačkoga renesansnog vrta je i specifična oblikovna kompozicija, zbog koje možemo govoriti o osobitom stilu krajobrazne arhitekture
Sadnja bilja u vrtovima pratila je taj red i bila je promišljena i usklađena s cjelinom
Danas – komercijalizacija zelenog prostora
Primjer: uređenje parka u Vukovaru
• Uređenje središnjih prostora grada općenito je osjetljiv proces (koruptivna vlast,
agresivni biznis i ignoriranje struke)
• Park je u ratu devastiran – Mazda financira uređenje; pogled s višeg mjesta otkriva staze u
obliku reklamnog znaka Mazde
• Prostori koji nemaju jaku prepoznatljivu povijesnu vrijednost ili posebne ekološke
karakteristike – najčešće ne podliježu zakonskim odredbama i zaštiti
• Jedina uloga u njihovu očuvanju je svijest o cjelovitom pristupu uređenju prostora
• Glavnu riječ bi trebali imati građani, nevladine udruge i dio struke koji nije pod utjecajem
investitora (kapitala)
Primjer dobre prakse: Bogota (7 332 788)
Enrique Peñalosa (bivši gradonačelnik, urbanist) za njegova mandata u gradu je uređeno ili
izgrađeno 1300 parkova
40
“važnost pješačkih javnih prostora ne može se mjeriti, ali ne mogu se mjeriti ni druge važne
stvari: prijateljstvo, ljepota, ljubav i lojalnost. Parkovi i drugi pješački prostori su
esencijalni za sreću grada”
“za siromašne jedina alternativa televiziji u njihovo slobodno vrijeme je javni prostor. Stoga
su visoko kvalitetni javni pješački prostor i parkovi posebno dokazi prave demokracije
na djelu”
Više na: http://www.pps.org/epenalosa-2/
Fenomen urbanog poljodjelstva (urban farming, community gardening)
Urbanih vrtova u kojima se proizvodi hrana ima širom svijeta; u velikim i malim gradovima, bogatim i siromašnim zemljama; gdje su potrebni kao izvor hrane i ondje gdje imaju važnu socijalno-terapijsku funkciju
Dvije važne funkcije: 1. izvor hrane
2. socijalna funkcija
Nastaju 1970ih (socijalna kriza, nestašica hrane), šire se 1980-90ih
Promoviraju se kao lijek protiv urbanih “socijalnih bolesti”, za ekološku pravdu i urbanu
socijalnu prostornu pravdu
Uzgajatelji zajedničke vrtove vide kao način poboljšavanja socijalnog svijeta, povezanost sa
zajednicom i prirodom
To su prostori kolektivne kultivacije ne samo povrća, nego identiteta, građanske kulture,
revitalizacije zajednice i političke moralnosti
Proizvodnja hrane u urbanim vrtovima
Koristi:
1. Oplemenjuje zelenu zonu grada
2. Ekološke koristi
3. Veća raspoloživost resursa
4. Samoodrživost kućanstva
5. Olakšanje kućnoga budžeta
6. Smanjenje problema gladi i siromaštva
FAO Definicija urban farminga
Industrija proizvodnje, distribucije i trgovine hranom i gorivom, uglavnom kao odgovor na
dnevne potrebe stanovnika grada ili metropolisa, na urbanom i periurbanom području,
uz primjenu intenzivnih metoda proizvodnje i (re)uporabu prirodnih resursa i urbanog
otpada u uzgoju različitih biljnih kultura i životinja
Primjer: Kuba
- 35.000 hektara gradskoga zemljišta pretvoreno je u gradske vrtove
- u njima radi oko 120.000 ljudi
- gradovi na Kubi osiguravaju polovicu potrebnog povrća i voća
Havana (2 141 993) - svjetski lider u urbanoj poljoprivredi.
- više od 50% potreba za povrćem i voćem uzgojeno unutar granica grada uz korištenje
organskog komposta i jednostavnih sustava navodnjavanja
41
(http://sustainablecities.dk/en/city-projects/cases/havana-feeding-the-city-on-urban-
agriculture)
Primjer: Dar es Salam
- Dar es Salam (2 497940) - 23% gradskoga zemljišta čine gradski vrtovi
- zajedno s prigradskima, osiguravaju 90% povrća koje se konzumira u gradu
Rapidni rast stanovništva 1980ih i 1990ih uvjetovao je pozitivan stav prema urbanoj
poljoprivredi . Održivi Dar Es Salaam Projekt (SDP) pokrenut je 1993. s ciljem jačanja
kapaciteta i upravljanja rastom i razvitkom grada u suradnji s urbanim farmerima.
http://sustainablecities.dk/en/city-projects/cases/dar-es-salaam-feeding-the-sustainable-city
Primjer: Vankuver
-578 000 stanovnika, jedan od najpoželjnijih gradova za život u Sj. Americi
- 25% hrane proizvodi se u samom gradu; više od 44% stanovništva uzgaja hranu na
balkonima, u dvorištima, vrtovima ili u jednom od 1000 gradskih vrtova
City Farmer – neprofitno društvo osnovano je 1978. kako bi pomoglo građanima da uzgajaju
hranu i smanje otpad putem kompostiranja - poljoprivredni pokret
Istraživanja: osim izravne opskrbe zdravom hranom, gradski vrtovi imaju pozitivan učinak na
osjećaj pripadanja zajednici, socijalnim kontaktima, pa čak i na smanjenje kriminalnih
ponašanja
http://www.idrc.ca/wuf/ev-92549-201-1-DO_TOPIC.html
Detroit – progresivno propadanje grada
• Intenzivan proces suburbanizacije
• U gradskim četvrtima ostaje isključivo crnačko stanovništvo
• Propada automobilska industrija (nezaposlenost )
• Socijalna patologija (kriminal)
• Propadanje gradskih četvrti (prazne i napuštene kuće)
• Projekti rušenja (i obnove) napuštenih četvrti
• Doseljavanje novih stanovnika
• Projekt urban farming
Ruins of an Empire http://www.youtube.com/watch?v=Fn1jw7l2ZRw&feature=related
Detroit Urban Agriculture and Community Garden Programs
http://www.detroitagriculture.org/GRP_Website/Home.html
Lost in "Detroit": An Influence Against False Perceptions
http://www.youtube.com/watch?v=P3z0A7BHlr0
Abandoned Detroit Skyscrapers
http://www.youtube.com/watch?v=0JbGxIR8JTk&feature=related
Detroit - Building the Green City
http://www.youtube.com/watch?v=UaXGMRCSUR0&feature=related
42
Pierrette Hondagneu-Sotelo (2010) Questions for a Sociology of Gardens
unatoč porastu interesa sociologa za prostor i urbani krajolik, sociologija je zanemarila
istraživanje vrtova
Dualna dimenzija vrtova: 1. Makro:
- odražavaju socijalne odnose moći, kulture, rase, klase, roda i značajne socijalne i
ekološke posljedice;
- vrtlarenje odražava i stvara socijalne nejednakosti;
- rad, proizvodi i privilegije utjelovljeni su u vrtovima
2. Mikro:
- začaravaju sadašnjost, služeći kao utočišta od frenetičnog ritma javnog života, posla i
kompeticije (M. Weber raščaravanje kao bitno obilježje modernosti)
- u privatnim i javnim vrtovima ljudi kreiraju prostor značenja
- vrtlarenje nudi mogućnost kontrole malog prostora
- odmor od pritisaka svakodnevnog života, optimizam, iskustvo s prirodom…
Zašto su vrtovi od interes sociologu?
• Vrtlarstvo je biznis: proizvodi za vrt - na internetu se pojavi 99,400,000 ad; američki
potrošači potrošili su na travnjake i vrtove 25bilijuna$ u 2001 i 45 bilijuna$ u 2006
(National Gardening Association 2007)
• Vrtovi pokazuju ekološku svijest: novi alati na solarni pogon (Toyota Priuses with solar-
powered blowers, mowers, and hedgetrimmers)
• Vrtovi ukazuju na trend okretanja od enviromentalizma ka zdravoj potrošnji hrane:
marketing i potrošnja organskih proizvoda
• Vrtovi ukazuju na praktične odluke: ekonomska kriza 2008-09 – uzgoj vlastitog povrća u
stražnjem vrtu (Burpee Seeds prijavljuje dvostruku prodaju sjemena u 2008. za amatere
vrtlare koji uzgajaju povrće iza kuće)
• Vrtovi su ukorijenjeni u suburbanom razvoju, konzumerizmu i komodifikaciji
• Vrtovi ukazuju na socijalnu strukturu - tko uređuje vrtove (latino vrtlari), srednja klasa
više ne kosi svoje travnjake, podjela rada među spolovima, majke s malom djecom
postaju vrtlarice povrća u vrtovima iza kuće
Helphand (2006) Defiant Gardens: Making Gardens in Wartime
• povrće u rupama od bombi u Londonu, vrtovi u izbjegličkim kampovima,
varšavskom getu, svi nastali u nemogućim uvjetima…
• Fotografije - vrtovi su primarno vizualna iskustva, život cvjeta u okruženju rata i
smrti. Kultivacija i užitak u biljkama pružaju otpor ratu, smrti , destrukciji i
dehumanizaciji
Literatura:
Sanja Stanić, Ivanka Buzov (2015) Značenje zelenih prostora u životu grada, Godišnjak Titius
: godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke,Vol.6-7 No.6-7 Veljača 2015.
http://hrcak.srce.hr/149675
43
8. PROSTOR ZA VOZILA- URBANI PROMET U KONTEKSTU
ODRŽIVOSTI
Duško Kečkemet: Dehumanizacija urbanizma (1970)
Saobraćajnice, automobili i tragedija pješaka
“automobil istiskuje pješaka; ulice i šetališta se pretvaraju u saobraćajnice, a trgovi u
raskršća ili parkirališta. Taj faktor motorizacije potpuno je izmijenio sliku gradova…prodor
motorizacije tako je nesmiljen, bezobziran i autoritativan da ruši sve dosadašnje
tradicionalne principe urbanizma kao i humanizma… zaustavi li se ipak jednom u skoroj
budućnosti, katastrofa se neće moći izbjeći, jer će veliki dio starih vrednota već nepovratno
biti uništen.”
… nehumani momenti u suvremenom gradskom prometu
• Promet diktira duge i široke ulice, ravnih linija, prostrane trgove i raskršća, bezlične
oblike, trotoare, semafore, prometne znakove… nemoguća je bilo koja ranija
“razigranost” arhitekture
• Pješak je sasvim istisnut (ako nema dovoljno širine za cestu, oduzima se dio javnog
zelenila ili trotoara….)
• Vremenske i prostorne dimenzije kose se sa samim čovjekom (brzina kretanja vozila, ne
smije se zaustavljati, automobil se smije kretati samo naprijed…)
Grad postaje zamršeni čvor saobraćajnica, uz stalnu gradnju novih
Posljedice: • Porast broja saobraćajnih nesreća i poginulih • Onečišćenja zraka
• Nervni poremećaji i neuroze…
Kečkemet: gradovi s ulicama bez ljudi dehumanizirani su gradovi
L. Mumford: Tehnika i civilizacija (1934)
Tehnologija je dvostruka: • Politehnika – sadrži različite oblike tehnologija i omogućuje kompleksan okvir za
rješavanje problema čovječanstva
• Monotehnika - tehnologija radi same sebe, za svoju vlastitu korist, koja kako se razvija svojim putem, šteti čovječanstvu
Moderna američka prometna mreža je monotehnička: oslonjena samo na automobil koji postaje prepreka drugim oblicima prometovanja: hodanju, biciklizmu, javnom prijevozu, jer prometnice previše troše prostor i opasnost su za ljude, tisuće nesreća i smrti rezultat su “ritualne žrtve” američkog društva razvoju prometa (autoputova).
Grad u povijesti (1961) … grad je oblikovan oko središta u dosegu mogućnosti hodanja, s predgrađima dostupnim životinjskim prijevozom…
Jesu li gradovi za ljude ili automobile?
44
Prometni sustav u urbanom prostoru
• Gradovi su kompleksne prostorne strukture koje podržava prometni sustav
• Urbana produktivnost zavisi od efikasnosti transportnog sustava
• Problemi u gradu nastaju kada prometni sustav ne može zadovoljiti zahtjeve
urbane mobilnosti
• Gradovi sami stvaraju paradokse: specijalizacija vodi dodatnim zahtjevima za
prometom, dok se aglomeracija zagušuje
• Veliki problem gradova – osobni automobil i ovisnost modernog čovjeka o
njemu
Problemi gradskog prometa
Kako urbani prostor postaje disperziran to su veći zahtjevi za prometnom infrastrukturom
(nova ulaganja, planiranje i upravljanje…)
1. Prometna gužva i problemi s parkiranjem (transportna infrastruktura ne
podržava rast i pojačanje prometa; nedostatak parkirnih mjesta u središnjim
dijelovima grada)
2. Neadekvatnost javnog prijevoza (preopterećenost ili nedovoljna iskorištenost;
rush hour)
3. Poteškoće za pješake (ograničenja kretanja, opasnosti…)
4. Gubitak javnih prostora (koji se prenamijenjuje/oduzima u središtima za
promet vozilima)
5. Utjecaji na okoliš i potrošnja energenata (zagađenja i buka smanjuju kvalitetu
života i utječu na zdravlje, potrošnja goriva…)
6. Problem sigurnosti u urbanom prostoru (prometne nesreće)
7. Potrošnja zemljišta (30-60% metropolitanskog područja mora biti rezervirano
za promet)
Ovisnost o automobilu potiču kulturni i potrošački sustavi:
1. automobil je simbol statusa, osobne pokretljivosti i slobode
2. oglašavanje i stalne inovacije u dizajnu i tehnici automobila (poticanje kupovine)
• Prednosti korištenja automobila: mobilnost, udobnost, brzina…
• Kada imaju mogućnosti ljudi preferiraju automobil (rast prihoda i kvalitete života)
Kultura automobila rođena je u SAD-u
• William Faulkner: Amerikanac uistinu voli samo svoj automobil; ne ženu, ne
dijete, ne zemlju, pa čak niti svoj bankovni račun
• Utjecaj : suburbanizacija, porast srednje klase, jeftino gorivo…
• 1950ih generacija tinejdžera imala je dovoljno novca da kupi vlastiti auto (ne
samo za prijevoz nego kao odraz životnog stila)
• Automobil postaje dio kulture (medija, filma; zvijezde su kombinacija karaktera
i auta od Jameas Deana "Rebel Without a Cause“…
45
Ljubav prema automobilu više nije samo američki fenomen; diljem svijeta raste kupovina
automobila
• Kina, 2000 -2009; prodaja auta porasla je 9 puta, danas je svakodnevno 1000
novih auta na cestama - automobil postaje novi statusni, klasni simbol
• 2008. prodaja SUV u Kini je porasla za 43%
• Zhang Linsen: kineski biznismen: U Kini je veličina važna. Ljudi automobilom
pokazuju svoj status. Nitko ne kupuje mala auta.
Razlozi koji potiču kupovinu automobila
1. Podcijenjenost troškova i potrošački izbor (prometna infrastruktura je
subvencionirana, pa vozači ne snose pune troškove korištenja automobila;
automobil je simbol statusa, slobode i prestiža posebno u zemljama u razvoju,
posjedovanje kuće povećava ovisnost o automobilu)
2. Planiranje i prakse ulaganja (planiranje i javni fondovi teže ka poboljšanju cesta i
parkinga u stalnoj namjeri da se izbjegne zagušenje, dok se druge prijevozne
alternative zanemaruju. Urbanističkim propisima (zoniranje) nameću se
standardi za ceste i parkirališta što tolerira uporabu automobila)
Faze motorizacije
Prva faza:
druga polovina 20. stoljeća – prilagodba gradova u Americi i Europi cirkulaciji automobila
(motorizacija je shvaćena kao simbol modernosti i razvoja, grade se autoputovi,
proširuju se prometnice, grade ogromna parkirališta)
Druga faza:
od 1980ih godina – na motorizaciju se gleda negativno; gradovi počinju poduzimati mjere
ograničenja prometa u čemu se koriste različite strategije:
1. Ograničavanja – automobilski promet je dozvoljen, ali ograničen regulacijama i
fizičkim planiranjem: parkirališta su ograničena, ležeći policajci, gljive…
2. Zabrane – npr. zabrana prometovanja u središtu za osobne automobile, uz
dozvoljen promet opskrbe noću, često u zaštitu povijesnog dijela grada
3. Naplate – za parking (vozači rado plaćaju)
Prometna gužva
• Nastaje kada prometni zahtjevi nadilaze prometni sustav u određenom vremenu i
u određenom prostoru - svako vozilo umanjuje mobilnost drugoga
• Urbana gužva uglavnom se odnosi na dvije domene cirkulacije koje dijele istu
infrastrukturu:
1. Putnici u automobilima - komutacije, u mnogim dijelovima svijeta prihodi omogućuju
više automobila po kućanstvu; automobil je omiljen u odnosu na druge oblike prijevoza;
u SADu je glavni način prijevoza na posao
2. Prijevoz teretnim vozilima (manje) - dostava, opskrba, dodatno opterećuje gužvu urbanim
prometnicama
46
Dnevna putovanja kao činitelji gužve
Dvije su vrste dnevnih putovanja automobilom:
1. Obvezna (dom- radno mjesto) najčešće u fiksnom vremenu
2. Dobrovoljna (kupovina, dokolica, posjete…) u različitim vremenima
Gužva se događa u dva glavna oblika:
1. Periodična zagušenja – posljedica faktora koji redovito čine udar na prometni
sustav (putovanje na posao, vikendi); mogu imati nepredvidivo trajanje i težinu
situacije
2. Neperiodična zagušenja – uzrokovani slučajnim događajima (nesreće ili
vremenske prilike) koji su neočekivani i nepredviđeni. Nesreće zavise od
samog prometa koji je na određenim segmentima prometnica veći
Posljedice povećanja broja automobila
1. Onečišćenje zraka u gradovima (procjene UN: 800.000 ljudi godišnje umre od
bolesti uzrokovanih onečišćenim zrakom u gradovima, od toga se polovica
odnosi na Kinu, gdje danas samo 1% gradskoga stanovništva udiše čist zrak po
standardima EU)
2. Šire enviromentalne posljedice (potrošnja energenata, emisije ugljičnog
dioksida, smog…)
3. Smanjenje zelenih površina (gradovi na istoku SAD-a izgubili su 30%
površine pokrivene stablima u zadnjih 20 godina)
4. Socijalna cijena (nesreće, fizička neaktivnost, osjetljivost na cijenu goriva…)
Rješenje problema automobila i gradskog prijevoza– efikasan javni prijevoz Problem prometa kod nas
Prisutni su loši trendovi:
1. Smanjenje zelenih prostora i ukidanje pješačkih zona zbog potreba prometa
2. Komercijalizacija prostora u gradu (parking; profit iznad javnih i zelenih prostora u središtu grada; projekti privatnih investitora )
3. Povlašten status prometa automobilom (rješenja problema prometa i automobila traže se: podizanje cijene parkinga, gradnja novih parkinga/podzemnih garaža - ideje koja nigdje na svijetu nisu rezultirale manjom upotrebom automobila)
3. Promjene urbanističkog plana (gradska vlast, uz podršku dijela struke)
4. Nestručno upravljanje gradom u ovim aspektima
Održivi ili “Zeleni prijevoz” bazira se na: 1. strategijama i načinima prijevoza sa što manjim utjecajem na okoliš (hodanje,
biciklizam, zeleni automobili, carsharing…)
2. izgradnji urbanih prometnih sustava koji su efikasni, koji štede prostor i
promoviraju zdravi životni stil
Održivi urbani promet se pozitivno odnosi prema: 1. okolišu
2. socijalnoj i
3. ekonomskoj održivosti zajednice (što manja potrošnja/troškovi)
47
Planiranje prometa - značajna uloga u poboljšanju mobilnosti vozila, pristupu poslu,
obrazovanju, robama i uslugama, obitelji, prijateljima - iskušane tehnologije koje će
poboljšati pristup dok će istodobno reducirati ekološke i socijalne utjecaje
Gradovi koji uspješno poboljšavaju transport čine to u okviru širih programa stvarajući
tako u isto vrijeme održivi grad (livable city)
Primjer dobre prakse: Curitiba (1 851,215) Brazil – grad za ljude, a ne automobile
Curitiba – među gradovima najpoželjnijim za život:
99% njegovih stanovnika želi živjeti u tom gradu; 70% Stanovnika Sao Paola želi živjeti u
Curitibi
Prosječni prihod stanovnika 1970ih bio je manji od Brazilskog prosjeka; danas je 66% viši od
tog prosjeka
• Ima najvišu stopu recikliranja u svijetu (70%)
• Ima dobar sustav javnog prijevoza (u zadnja dva desetljeća promet automobilima
opao za 30%, dok se stanovništvo utrostručilo)
• Ima najveću pješačku zonu u svijetu u središtu grada (šoping)
• Umjesto kanala poplave su regulirane parkovima
• Koriste ovce za “šišanje” trave jer je to jeftinije nego kosilice
Više: Cities for people
http://www.citiesforpeople.net/cities/curitiba.html
Rješenje gradskog prijevoza - Integrated Transportation Network
Gradski prijevoz povećan je sa 25.000 putnika na dan 1974. godine na današnjih 2 milijuna
(85% stanovnika koristi gradski prijevoz). U istom razdoblju promet automobilima opao
je za 30%, a Curitiba je svjetski prvak u broju zelenih površina po stanovniku- efektivno
urbano planiranje prijevoza
Više: Efficient transportation for successful urban planning in Curitiba
http://www.solutions-site.org/artman/publish/article_62.shtml
Rješenje je postignuto sustavom sličnim podzemnom prijevozu: sistem autobusa: Bus Rapid
Transit (BRT), autobusi dolaze često (90 sekundi), čekališta su udobna i atraktivna, brzo
ukrcavanje i iskrcavanje, brzina kretanja autobusa nije ograničena prometnim znakovima
Rezultati: 75% stanovnika na posao ide
autobusom, u gradu nema prometne gužve, iznimno povećanje kvalitete zraka
Jaime Lerner – vizionar, arhitekt i urbani planer –gradonačelnik Curitibe, tri mandata
”U svakoj gradskoj politici treba biti mjesta za tri ključne kategorije: promet, održivost i
identitet.”
- Gradnja parkova (umjesto kanala koji su smanjivali poplave)
- Posebno dizajnirani parkovi koji pridonose kvaliteti života i ljepoti grada
- Centar grada proglašava pješačkom zonom
- Osmišljava brzu mrežu gradskog prijevoza (poput željeznice, ali 10 puta jeftiniji)
- Dao je stanovnicima kupone za autobus u zamjenu za otpad
- Pokrenuo masovni sustav recikliranja
48
Primjer: Vankuver
Program za smanjenje emisije stakleničkih plinova u prometu od 1997. godine rezultirao je:
- porastom pješačenja od 44%
- porastom bicikliranja od 180%
- porastom upotrebe javnoga prijevoza od 20%
- smanjenjem upotrebe automobila za 10%
10et godišnji biciklistički program – 400 km biciklističkih staza (25 milijuna dolara za
dvogodišnji plan unapređenja mreže biciklističkih staza)
http://vancouver.ca/sustainability/
http://vancouver.ca/engsvcs/transport/cycling/stats.htm