48
1 izv. prof. dr. sc. Sanja Stanić SOCIOLOGIJA PROSTORA SKRIPTA I DIO

Sociologija prostora skripta 1. dio

  • Upload
    lelien

  • View
    343

  • Download
    10

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Sociologija prostora skripta 1. dio

1

izv. prof. dr. sc. Sanja Stanić

SOCIOLOGIJA PROSTORA

SKRIPTA

I DIO

Page 2: Sociologija prostora skripta 1. dio

2

1. UVODNO IZLAGANJE: ČOVJEK I PROSTOR ILI ZA POTICAJ

RAZMIŠLJANJA O PROSTORU

Život se sastoji ne samo od razvoja u vremenu, nego isto tako i od prostorne

raznovrsnosti…

• Prostor - bezgraničan, sadrži sve stvoreno (materiju, objekte, socijalne aktere i njihove akcije, događaje…)

Filozofska pitanja i određenja pojavljuju se u 17 stoljeću: • I. Newton: prostor je apsolutan u smislu da postoji stalno i nezavisno od svega

ostaloga • G. Leibniz: prostor je zbirka odnosa između objekata određen njihovom

udaljenošću i smjerom • I. Kant: prostor i vrijeme su elementi sistematskog okvira koje ljudi koriste kako

bi strukturirali svoje iskustvo

Čovjek egzistira u prostoru

Habitabilni prostor – evolucija

Čovječanstvo je stvarnost koja ispunjava pojedine prostorne cjeline Zemlje. Ljudske su se grupe

i ljudska društva razvijali uvijek u određenom prirodnom okviru, zauzimali uvijek

određeno mjesto i imali uvijek potrebu da se prehrane, opstoje i žive na određenom

prostoru.

Friedrich Ratzel, njemački geograf (1890)

Sve je manje razgraničenje između prirodnog i stvorenog prostora

Je li fizički prostor determinirajući okvir oblikovanja načina života ljudskih zajednica ili je

čovjek taj koji modelira prostor prema svojim potrebama ?

Postoji međusobna interakcija prostora i ljudskih djelatnosti i oblika društvenog djelovanja

Votn

i Čovjek stvara geografiju kao što stvara povijest.

J. Boudeville (1961):

Čovjek modificira prostor prema svojim potrebama: gradi nastambe, komunikacije,

eksploatira ga za svoje potrebe…

Pitanja povezana s modifikacijom prostora (koristi: približavanje, efikasnost … štete:

narušavanje ekološke ravnoteže, promjena prirodnih uvjeta…)

Prostor određuje čovjekovu egzistenciju- način života i strukturu društva

Prostor može bitno utjecati na razvitak društvenih procesa, na povijest, vrste proizvodnje i na

način života.

Primjer Eskima: ekstremno teški prirodni uvjeti u kojima je opstanak uvjetovan oslanjanjem

na druge uvjetuje specifičnu društvenu strukturu. Socijalno partnerstvo dva muškarca

koji štite jedan drugoga i međusobno dijele žene; samo najintimnije stvari su privatno

vlasništvo; muški i ženski poslovi striktno su odijeljeni; muškarac gradi dom i lovi, žena

Page 3: Sociologija prostora skripta 1. dio

3

vodi kućanstvo. Osnova organizacije nije pleme, nego naselje (settlement)- grupa

obitelji koja zaokuplja određeno područje na kojem obitava (M. Mauss)

Interakcija čovjeka, prostora i vremena

Vrijeme (povijest) obilježava širenje spoznaje o prostoru, njegovo upoznavanje,

osvajanje i modificiranje

Sužavanje vremena i prostora (Magellan je obišao svijet u tri godine, Fogg u 80 dana,

američki bombarderi 1957. u 45 sati, a J. Glenn 1962. u 98 minuta)

Sužavanje prostora i vremena prati prilagodljivost i znatno povećana mobilnost aktera

Deteritorijalizacija – prostor postaje kontinuum u kojemu se sve (dobra, ideje, ljudi)

slobodno kreće. Ljudske aktivnosti izmiču svakoj teritorijalnoj ukorijenjenosti. Postoje

samo tijekovi i mreže.

Socijalni prostor

fizički (ili virtualni) prostori, mjesta okupljanja, socijalnih odnosa i interakcija

Socijalni prostor je kulturna, organizacijska, institucionalna struktura koju je stvorio

čovjek kao temelj svog života

Uporaba i percepcija prostora od strane različitih socijalnih grupa (za razliku od

osobnog prostora)

Socijalni prostor daje okolišni okvir za ponašanje grupa, kulturalno je kompleksan,

fleksibilan, višestruko konfiguriran, umrežen i refleksivan

Lefebvre definira društveni prostor kao “zajednicu svega što se nalazi u prostoru”,

svega što je proizvedeno, bilo od strane prirode ili čovjeka; u ljudskom društvu sav

prostor je socijalni prostor; socijalni prostor je socijalni produkt

Primjeri socijalnih prostora:

Ured- prostor rada

Radni prostor – problem rada, radnih grupa, efikasnosti, zdravlja, blagostanja,

hijerarhija radnih položaja…

Istraživanje (Švedska): najveće je zadovoljstvo (mir, privatnost) u tzv. cell-offices

Među onima koji rade u zajedničkim uredima, najveće je zadovoljstvo u tzv. flex-

offices

Službenici su najnezadovoljniji u velikim otvorenim uredima

Dom – prostor stanovanja

Prostor uz koji je čovjek vezan, koji mu je blizak, u kojemu je siguran, koji mu je

utočište i kojemu je (najčešće) vlasnik

Dom ima značenje (osobne stvari, iskustva, događaji, bliske osobe…)

Dom preuzima funkcije drugih prostora: trgovine , ureda…

Virtualni prostor

računalne simulacije realnog prostora i svijeta, vizualna iskustva, ekrani, interakcija,

komunikacija…

Page 4: Sociologija prostora skripta 1. dio

4

Marc Augé: Non-places

Svakodnevni prostori kasnokapitalističkih gradova

U suprotnosti s tradicionalnim mjestima gdje su orijentacija i pripadnost zasnovane na

sedentarnoj i lokaliziranoj habitaciji

Nemejsta obilježava tranzicija, mobilnost, komutacija, korporativni nomadi, turisti,

putnici, migranti i virtualni radnici

Rem Koolhaas: Junkspace

Ostaci koje čovjek ostavlja na planeti

Suma svih naših postignuća; naša generacija izgradila je više negoli sve

prethodne zajedno

Izgrađeni ostaci modernizacije

Literatura:

1. Augé, Marc. 2001. Nemjesta. Zagreb: Biblioteka Psefizma

2. Rem Koolhaas: Junkspace

http://www.johnstuartarchitecture.com/Spring_2009_Video_Readings_files/Koolhaas

%20Junkspace.pdf

Page 5: Sociologija prostora skripta 1. dio

5

2. ZANEMARENOST PROSTORA U SOCIOLOGIJI

Zanemarivanje kategorije prostora seže dublje u povijest, u klasičnu sociološku misao:

Marx, Webber, Durkheim dali su prednost vremenu i povijesti pred prostorom i geografijom:

»… sagledavaju ih nedvojbeno kao stabilan kontekst ili mjesto za povijesno zbivanje. Način

na koji su ponajprije sačinjeni prostorni odnosi i geografske konfiguracije u većini

slučajeva prođe neopažen, zanemaren« (Harvey, 1985)

Prostor nema bitnu ulogu u konstituiranju socioloških teorija…

… prostor se u najboljem slučaju pojavljuje na rubu, usputno, dok vrijeme ima dominantnu ulogu, zapisi o prostoru su vrlo rijetki…

Primjeri netematiziranja prostora u korist vremena:

1. P. L. Berger i T. Luckmann (1980)

»Svijet svakodnevice je prostorno i vremenski strukturiran. Njegova je prostorna struktura

poprilično nebitna za naša promišljanja. .. Za nas je važnija vremenska struktura svijeta

svakodnevice… vremenska struktura vrijedi kao odlučujuća instanca naše svakodnevice

koja se strukturira kroz slijed stalno ponavljanih aktivnosti.«

Slično utvrđivanje odnosa prioriteta vremena nad prostorom prisutno je kod T. Parsonsa

(1967: 459): »…Jer su fenomeni radnje sami po sebi vremenski (...) nisu u istome smislu

prostorni.«

M. Schroer izdvaja 4 razloga zanemarenosti prostora u sociologiji:

1. Vrijeme nastanka sociologije kao znanosti

2. Duhovno–povijesna konotacija pojma prostora

3. Odnos prema drugim znanostima

4. Izjednačavanje prostora s bliskim prostorom

1) Sociologija je nastala u vrijeme uspostavljanja nacionalne države

a) Sociologija je znanost o društvu i uvijek ima pred očima društvo formirano kroz

nacionalnu državu (govori se o američkom, njemačkom ili francuskom društvu)

b) Sociologija se bavi prijelazom od jednostavnih ka kompleksnim društvima koje

prvenstveno razumijeva kroz vremenske promjene (jednostavna društva predstavljaju

prošlu epohu društvene evolucije. Još uvijek postojeći, jednostavni društveni oblici

smatrani su reliktima prošlog vremena…)

2) Razumijevanje vremena i prostora u zapadnoeuropskoj povijesti U zapadnoeuropskoj tradiciji vrijeme je većinom pozitivno označeno, a prostor

negativno; vrijeme: mobilno, dinamično, progresivno, mijenjanje i povijest; prostor:

imobilnost, stagnacija i reakcionarnost, zastoj i trajnost

»S vremenom su povezani Povijest, Progres, Civilizacija, Znanost, Politika i Razum,

goleme stvari s težinom i velikim početnim slovima. S druge strane, s prostorom su

povezani suprotni polovi ovih koncepata: statično, (jednostavno) reprodukcija,

nostalgija, emocija, estetika, tijelo« (Massey 1992: 73)…

Page 6: Sociologija prostora skripta 1. dio

6

… s druge strane, najviši cilj bio je osvojiti prostor; razvoj moderne ne cilja ni na što

drugo nego na prevladavanje, osvajanje i zaposjedanje prostora…

- Primjer: otkrića »novog svijeta«, astronomska istraživanja svemira

- cilj je proširivanje i prelazak granica, baš kao i njihovo očuvanje

- Nezaposjednut, »prazni« prostor polako je shvaćen kao provokacija koja je

uvijek davala povoda novim osvajanjima

- Težnja za novim svjetovima čini se kao ustrajan impuls moderne koji se do

danas nije smirio.

“…toliko ga zgrabiti, koliko se može obuhvatiti, tada ga zadržati i posvuda obilježavati

vidljivim obilježjima posjeda i znakovima zabrane pristupa. Zemljoposjed je bila jedna

od najjačih modernih opsesija, zaposjedanje jedan od najprisilnijih modernih povoda —

dok je očuvanje granica dobilo posebno visoku vrijednost među svenazočnim,

neuništivim i nemilosrdno rastućim modernim ovisnostima (Bauman 2000: 25).

3. Ustrajavanje na vremenu odrazilo se na odnos sociologije i drugih znanosti

Sociologija (društveno) je komunicirala s poviješću, dok je geografija (prostorno)

ignorirana, kao nešto što sociologiju ne zadovoljava

“Prostor ima svoju vrijednost kao stvarna i prirodna oblast geografije. Ako se netko

bavi prostorom kao sociolog, neizbježno se nameće sumnja da nije u svome području

djelovanja jer, konačno, geografija vrijedi kao »znanost o prostoru par excellence”

(Spiegel 2000: 44).

“Moderna geografija bavi se prostornim posljedicama ljudskog načina ponašanja,

životnih zahtjeva i životnih očekivanja. Ona nije »čista« društvena znanost koja u

pravilu apstrahira od prostora, ali nije ni (čista) znanost o Zemlji koja proučava

prostor isključivo s pozicija njegovih fizičkih aspekata” (Hartke 1970: 403).

… Međutim, u posljednje vrijeme slika se polako mijenja - sociologija i geografija se

približavaju jedna drugoj; intenzivan trud oko poimanja prostora može se zapaziti

u obje znanosti:

Za A.Giddensa (1992: 427) bliskost između geografije i sociologije čak je toliko velika

da je izveo dalekosežne zaključke o tome kako nema »logičnih i metodoloških razlika

između geografije čovjeka i sociologije.«

Ponovno otkrivanje prostora u sociologiji nastupa s relativiziranjem prostora u

geografiji; trenutno se može promatrati paralelno kretanje geografije i sociologije; dok

se jedni žele osloboditi svoje prostorne određenosti, s druge strane raste broj sociologa

koji ponovno prostoru pridaju veliku važnost.

4) Izjednačavanje društvenog s bliskim prostorima Klasične teorije povezuju društveno za konkretna, lokalna mjesta i pretpostavljaju ga

odnosima bliskih prostora

Klasičan primjer su pojmovi zajednice i društva (Tönnies: zajednica počiva na

afektivnoj blizini, društvo se određuje kao oblik propadanja u kojem prevladavaju

svrhovita racionalnost, anonimnost, distanciranje i otuđenje)

Page 7: Sociologija prostora skripta 1. dio

7

Preko Tönniesa ovi pojmovi ulaze u teorijske osnove u novim varijantama, pri čemu

se komunikacija među nazočnima, društvena integracija i svijet života označuju kao

mjesto društvenog, dok se komunikacija među nenazočnima, integracija sistema i

sistemi pojavljuju kao prijetnja društvenomu

Globalizacija, globalno i lokalno

• U doba globalizacije pojmovi zajednice i društva vraćaju se kao suprotnost lokalnog i

globalnog; globalno predstavlja prijetnju zaštićenom lokalnom - izražava se žaljenje

zbog gubitka preglednih odnosa, društvene integracije u najbližoj okolini, uzajamne

percepcije, neposrednosti i blizine

• komunitarizam- zalaganje za razgradnju nepreglednoga i prijetećega, ugroženog

stanjima anomije društva, u preglednu malu zajednicu

• Glokalizacija – interpretacija globalnog i lokalnog što rezultira jedinstvenim

rezultatom u različitim geografskom područjima; globalno prilagođeno lokalnom

(nešto globalno, proizvod ili usluga prilagođava se lokalnom potrošaču ili tržištu,

običajima ili zakonima, uvjetno nastaje nešto novo) – usko povezana s postmodernim,

pluralističkim idejama heterogenosti

• Grobalizacija prezentira imperijalističke ambicije nacija, korporacija, organizacija,

njihovu želju i potrebu da se nametnu u različitim geografskim područjima – usko

povezana s modernim, imperijalističkim i homogenizirajućim perspektivama

Literatura:

• Schroer, Markus (2006) Räume, Orte, Grenzen. Auf dem Weg zu einer

Soziologie des Raumes. Frankfurt/M.

• Schroer, Markus: O zaboravu prostora u sociologiji

(http://www.matica.hr/Kolo/kolo2007_4.nsf/AllWebDocs/O_zaboravu_prostora_

u_sociologiji)

• G. Ritzer (2003) Rethinking Globalization: Glocalization/Grobalization and

Something/Nothing, Sociological Theory, 21: 3

Page 8: Sociologija prostora skripta 1. dio

8

3. SOCIJALNA MISAO O PROSTORU

Marx, Engels

Njemačka ideologija(1846.)

• Grad kao subjekt povijesti (koncentracija stanovništva, kapitala, sredstva za

proizvodnju, administracije, institucija…), selo je njegova suprotnost (izolacija i

osamljenost)

• Grad je mjesto povijesne inicijative - u njemu je buržoazija odigrala svoju

povijesnu ulogu i misiju, a nakon toga će proletarijat stjeran u gradove izvesti

socijalnu revoluciju. Grad je privilegirano mjesto klasne svijesti

• Odvajanje sela i grada - podjela rada: najznačajnija manifestacija (selu pripada

materijalni, a gradu intelektualni rad)

• Podjela na grad i selo najoštriji je izraz podređenosti pojedinaca podjeli rada; jedni

su prinuđeni biti seljaci, a drugi građani. Iz toga proizlaze i njihovi suprotstavljeni

interesi

• Ukidanje suprotnosti sela i grada jedan je od prvih uvjeta zajednice

• Podjela rada na relaciji selo grad ne rezultira samo društvenom integracijom

(Durkheim) nego dezintegracijom i sukobom

• Manipulacija radničkom klasom u prostoru

• preseljenja iz centra na periferiju

• Osmanizacija gradova (čišćenje neurbaniziranih naselja)

• najskandaloznije ulice i uličice iščezavaju uz veliko samouzdizanje buržoazije …, ali

one odmah nastaju na nekom drugom mjestu

• Socijalno-devijantne pojave u gradu

• Kriminal, prostitucija…

• Ambivalentan stav prema gradu

• U Položaju radničke klase iznosi poražavajuću sliku života u gradu i istovremeno

ističe značaj civilizacije koja izvire iz grada.

Engels: Položaj radničke klase u Engleskoj (1845) O stambenom pitanju (1872) Položaj pojedinca u gradu Brutalna ravnodušnost i tupa zatvorenost svakog pojedinca u svoje privatne interese utoliko

su odvratniji i bolniji ukoliko je veći broj pojedinaca okupljen na malom prostoru; iako

znamo da je taj ograničeni egoizam svuda osnovni princip našeg današnjeg društva,

ipak se on nigdje ne javlja tako bestidno otvoreno, tako samosvjesno kao tu, u gunguli

velikog grada.

Socijalna segregacija u gradu u industrijskom gradu (Manchester) i sirotinjske četvrti: … obično se sirotinji dodjeljuje

zaseban kraj, gdje ona daleko od pogleda sretnijih klasa mora živjeti sama… najgore

kuće u najgorem dijelu grada… ulice neravne prljave, pune biljnih i životinjskih

otpadaka, bez odvodnih kanala, sa ustajalim i smrdljivim lokvama…

Page 9: Sociologija prostora skripta 1. dio

9

G. Simmel (1858–1918)

• Njemački filozof i sociolog, američka sociološka misao

• prof na Berlinskom sveučilištu (pred. javni događaji)

• Daje važne uvide u socijalnu konstrukciju prostora

• Bavi se procesom metropolizacije i odvajanja prostora dokolice u modernim

društvima

Proučava:

1. socijalno relevantne aspekte prostora

2. utjecaj prostora na socijalnu interakciju

3. oblike socijalne, fizičke i psihološke udaljenosti

• nije dao organiziranu teoriju prostora (zbirka ideja i pogleda)

• njegova misao o odnosu prostora i socijalnog svijeta nije ostavila naslijeđe

• jasno pokazuje važnost prostora u sociološkoj misli i analizi, što je ponovno

otkriveno tek nedavno

• Prostor razmatra u člancima:

• The Sociology of Space

• On the Spatial Projections of Social Forms, esejima

• The Social Boundary, The Sociology of the Senses

• The Stranger

Esej “Bridge and Door”

U eseju promatra naizgled jednostavne objekte svakodnevnog života i uvodi u njih simboličko

značenje

Prostor kao humani fenomen - prostorne probleme gleda “sociološkim okom” – zanima ga

veza čovjeka i njegovog iskustva prostora više negoli priroda prostora po sebi

Most – tipična funkcija mosta je povezivanje dvije suprotne, odvojene i različite stvari,

međutim, sama njegova prisutnost naglašava njegovu nužnost - most podsjeća na

podjelu koju premošćuje

“Mi smo u svakom trenutku oni koji razdvajaju ono što je povezano ili povezuju razdvojeno”

“Most simbolizira našu snagu volje nad prostorom”

Vrata - utjelovljuju i jedinstvo i podjelu i krajnji su izraz ljudske sposobnosti da utvrdi kako

je nečiji prostor konfiguriran. Čovjek odlučuje gdje postaviti vrata i kada ih otvoriti i

zatvoriti. Vrata naglašavaju oboje, ljudsku izolaciju (pozitivnu i negativnu) i suočavanje

s onim što leži izvan vrata (pozitivno i negativno).

Prozor - ističe povezanost s vanjskim svijetom, ali je namijenjen samo gledanju iznutra vani,

ali ne i obratno… osjećamo se nesigurno u mračnoj kući noću sa svjetlima, otvorenih

zavjesa…

Raspoloživo na: http://www2.latech.edu/~wtwillou/A320_420images_w02/GSimmel.pdf

The Metropolis and Mental Life

• Jedan od najvažnijih ranih zapisa o problematici života u gradu

• Esej nije bio dobro primljen za vrijeme Simmelova života (negativan stav o

gradskom životu; temelj za pripadnike Čikaške škole)

• položaj čovjeka u visoko razvijenoj i urbaniziranoj okolici

Page 10: Sociologija prostora skripta 1. dio

10

• veliki grad se uspostavlja kao duboka suprotnost života u malom gradu i naselju

s njegovim sporim, ustaljenim, pravilnim ritmom osjetilne i duševne percepcije

života.

• čovjekova autonomija, metode i načini kako da se čovjek odupre silama

historijskog naslijeđa, kulture i tehnike velikog metropolisa

• ne kaže izričito da veliki grad ima općenito negativan efekt na um, premda

sugerira da izaziva velike promjene

• da bi se zaštitio od pretjerane nervne stimulacije metropolisa čovjek treba razviti

poseban oblik ponašanja i poseban izgled – blase.

Kalkulacija – dnevni život u gradu je ispunjen vaganjem, kalkuliranjem i numeriranjem,

reduciranjem kvalitativnih vrijednosti na kvanitativne

Blase – urbani stanovnici razvijaju stav nezainteresiranosti, poseban oblik ponašanja i

poseban izgled, da bi se zaštitili od pretjerane nervne stimulacije metropolisa

The Metropolis and Mental Life (1903) Tekst dostupan na:

http://www.altruists.org/static/files/The%20Metropolis%20and%20Mental%20Life%20%28G

eorg%20Simmel%29.htm

• … veliki grad se … uspostavlja kao duboka suprotnost životu u malom gradu i

naselju, s njegovim sporim, ustaljenim, pravilnijim ritmom osjetilne i duševne

percepcije života. Otuda se najprije može shvatiti intelektualistički karakter duševnog

života u velikom gradu nasuprot malograđanskom, koji se zasniva na osjećajnosti i

osjećajnim vezama…

• … stanovnici velikog grada stvaraju zaštitni organ protiv gubljenja korijena, kojim

mu prijete strujanja i diskrepancije njegovog vanjskog okruženja…

• … ne postoji vjerojatno niti jedna duševna pojava koja bi bila tako isključivo

ograničena na veliki grad kao blaziranost… samoodržanje u velikom gradu zahtijeva

od njega jedan isto tako negativan vid ponašanja socijalne prirode. Duhovni stav

stanovnika velikoga grada jednih prema drugima mogao bi se… opisati kao

uzdržanost… rezerviranost zbog koje često i ne znamo kako izgledaju susjedi koji

godinama žive u istoj zgradi… unutrašnju stranu vanjske rezerviranosti ne predstavlja

samo ravnodušnost, nego … laka averzija, uzajamna otuđenost i odbojnost koja bi u

trenutku bližeg dodira, ma kojim povodom, izbila u mržnji i sukobu…

• S druge strane, prema Simmelu, veliki su gradovi za razliku od manjih naselja

središta kozmopolitizma, razvijene podjele rada, kulture i individualizma.

Esej Stranac

• Preispituje prostorna načela bliskosti i udaljenosti,

• Stranac kao socijalni tip - načelo stranca uvodi kao sociološku kategoriju

• Stranac nije samo neki lutalica koji dođe danas i ode sutra, stranac je osoba koja

je došla danas i ostala sutra

Page 11: Sociologija prostora skripta 1. dio

11

• Stranac je ima jedinstvenu poziciju: on je član grupe, ali je njegova pozicija

određena činjenicom da on ne pripada toj grupi od početka i može se dogoditi da

ode

• Stranac je tuđ grupi; iako je u stalnoj vezi s članovima njegova distanca je

naglašenija od njegove bliskosti

Stranac je “u grupi” ali nije “od grupe”

• zbog svoje specifične pozicije u grupi stranci često obnašaju posebne uloge

zadatke koje drugi članovi grupe ne mogu ili ne žele obnašati

• Npr. u predmodernim društvima većina stranca su bili trgovci, zbog distance

(objektivnosti koju drugi članovi grupe ne mogu imati) mogli su biti arbitri ili

sudci

dostupno na: http://www.infoamerica.org/documentos_pdf/simmel01.pdf

Michel Foucault (1926-1984)

Francuski filozof i sociolog

kritičke studije socijalnih institucija (psihijatrije, medicine i zatvorskog sustava),

djela o povijesti ljudske seksualnosti

Utjecaj Nietschea, Freuda i Marxa, premda se nije smatrao marksistom niti psihoanalitičarom

Rađanje klinike. Argeologija medicinskog opažanja.

Nadzor i kazna. Rođenje zatvora.

Povijest ludila.

“20to stoljeće je epoha prostora - definirano je spacijalizacijom socijalne moći i

istraživanjem vanjskog prostora; vrijeme tijekom kojega se ljudska bića podjednako

definiraju svojim odnosima s drugim bićima i svojim odnosima s prostorom”

1967. studentima arhitekture izlaže svoju trostruku taksonomiju realnog, utopijskog i

heterotopijskog prostora: Of Other Spaces

… Proučavam stvari poput psihijatrijskog azila, oblike prinude, isključivanja, eliminacije,

diskvalifikacije, čiji je razlog uvijek precizno inkarniran u tijelu liječnika, medicinskom

znanju, medicinskim institucijama itd., uvježbavan nad ludilom, bolesti, nerazumu. Ono

što proučavam su arhitektura, prostorna organizacija, tehnike discipliniranja, modaliteti

dresure, oblici nadzora; u stvari, ono što proučavam nazivam upravljanje… koje su

prakse kojima se upravlja ljudima, što omogućuje određeni način vođenja, upravljanje

kao vođenje vođenja, kako voditi vođenje ljudi…

Prostor je moć

• Za Foucaulta, prostor je fundamentalan u svim oblicima socijalnog života,

prostor je temelj prakticiranja moći

• Kod Foucaulta prostornost je ključna u objašnjenju socijalnih odnosa moći

Page 12: Sociologija prostora skripta 1. dio

12

• Velike Foucaultove primjere, bolnicu, ludnicu i zatvor obilježava generalna ideja

da različite društvene institucije raspolažu istim mjerama i načinima prinude, a

njihova je poveznica moć, pri čemu se različiti vidovi socijalne prinude

internaliziraju u pojedincu.

• Foucault obrazlaže važnost prostora uz zahtjev da se „čitava povijest treba još

napisati o prostorima – koja bi u isto vrijeme bila povijest moći

Znanje je moć

Ljudi su mi često zamjerali zbog (ovih) spacijalnih opsesija, koje su stvarno bile opsesije za

mene. Ali ja mislim da sam putem njih došao do onoga što sam u osnovi tražio: odnosa

koji su mogući između moći i znanja. Jednom kad znanje postane moguće analizirati

uvjetima regije, domene, implantacije, premještanja, transpozicije, pojedinac je sposoban

uočiti proces uz pomoć kojega znanje funkcionira kao oblik moći.

Povijest ludila

• Grad u kojemu se pojavila kuga - prostor grada tumači kao društveni prostor

discipline i moći

• U urbanom prostoru primarna je uspostava reda na način da se grad zatvori i

rascjepka, uz svestrani nadzor svakog pojedinca koji se prati i raspodjeljuje

među žive, bolesne ili mrtve. Kuga je omogućila discipliniranje moći, a kao

produkt nastaje disciplinirano društvo, za Foucaulta utopija grada kojim se

savršeno vlada

• Sasvim je drugačiji postupak kod pojave gube u gradu, koji, budući se gubavci

protjeruju iz društva i grada, manifestira san o čistoj zajednici

• U 19 . stoljeću ove dvije sheme se približuju; prostor isključivanja preklapa se s

tehnikom moći discipline u psihijatrijskim lječilištima, kaznionicama,

popravilištima, odgojno-popravnim ustanovama i dijelom u bolnicama.

• brod luđaka, socijalno temeljitiji način prostornog odvajanja mentalnih bolesnika

znakovit za Renesansu

• život pojedinaca postaje lutalački i podrazumijeva dublje značenje prostorne i

socijalne izolacije

• Smještanjem na brod koji nema konačno pristanište ni krajnji cilj, postiže se društvena

korisnost i sigurnost

• uklanjanje postaje pouzdanije zbog mogućnosti udesa, koji je, premda zla kob,

društveno poželjan jer osigurava potpuni nestanak neželjenih u zajednici

• mjesto bez mjesta, koje postoji po sebi, zatvoreno u sebi i dano beskonačnosti

O drugim prostorima

“ dok je glavna opsesija 19. stoljeća bila povijest, sadašnja će epoha iznad svega biti

epoha prostora“

Page 13: Sociologija prostora skripta 1. dio

13

Heterotopije su stvarna mjesta - mjesta koja postoje i koja su u samim temeljima društva -

koja su nešto poput protu-mjesta, svojevrsna učinkovito ostvarena utopija u kojoj se stvarna

mjesta, koja možemo naći u kulturi, simultano reprezentiraju, osporavaju i izokreću.

• Brod je heterotopia par excellence… plutajući dio prostora, mjesto bez mjesta … koji

je zatvoren u sebi i u isto vrijeme dat beskonačnosti mora, od luke do luke, od vjetra

do vjetra…

• Heterotopije mjesta i prostori drugosti, koji nisu ni ovdje ni ondje, simultano fizički i

mentalni, kao prostor telefonskog poziva ili moment kad se vidite u ogledalu.

• Podjela socijalnog prostora i priroda hoterotopije Foucault dijeli socijalni prostor:

1. Realni - stvarnost

2. Utopija - idealna koncepcija društva koju je nemoguće locirati u stvarnosti

3. Heterotopija - svaki prostor između realnog i utopijskog

Primjer ogledala - ogledalo je utopija jer slika koju vidimo ne postoji, ali je i

heterotopia jer je ogledalo realni objekt koji oblikuje način na koji se odnosimo prema

svojoj slici.

• heterotopija je mjesto izolacije, kazne i progonstva (umobolnice, zatvori, vojni

kampovi), može biti sveto mjesto (manastir) ili zabranjeno mjesto (bordel).

• Heterotopia je majka svih socijalnih prostora „nastala u samom nastanku

društva“ i opstala kroz povijest zapadnog društva i u svakoj ljudskoj civilizaciji na

zemlji. Svaka heterotopia ima preciznu i određenu funkciju unutar društva

Vrste heterotopija

• Krizne heterotopije su odvojeni prostori, skloništa u vremenu krize kao i mjesta

progonstva (internati, sirotišta, vojni kampovi). Krizne heterotopije su rodno

određene (mjesta za sklanjanje žena, muškarci imaju svoje krizne heterotopije,

koje nude druženje i utočište)

• Devijantne heterotopie su mjesta/institucije gdje se izoliraju pojedinci čije je

ponašanje izvan normi (bolnice, zatvori, azili, groblja, starački domovi)

• Heterotpije vremena mogu biti kratkotrajne (karneval)ili bezvremene kao

muzeji i knjižnice (muzeji zatvaraju u jedno mjesto objekte iz raznih vremena i

stilova. Oni postoje u vremenu, ali istodobno i izvan njega jer su sagrađeni i

očuvani da bi se očuvali od vremena i propadanja. )

• Heterotopije rituala ili čišćenja su mjesta koja su izolirana i probojna ali

nemaju slobodan pristup poput javnih mjesta. Da bi ušao pojedinac mora imati

dozvolu i učiniti određene postupke (sauna)

Nadzor i kazna. Rođenje zatvora

Panoptikon (J. Bentham 1785) arhitektonsko rješenje savršene disciplinske ustanove: zgrada

prstenasta oblika s tornjem u sredini iz kojega se kroz otvore može gledati u unutarnju

stranu prstena u kojoj se nalaze ćelije sa dva prozora - jednim iznutra, drugim izvana.

Promatrač u tornju vidi siluete, svaki zatvorenik je savršeno vidljiv, dok ne može

kontaktirati sa susjedima. Ovaj način nadzora osigurava automatsko funkcioniranje

moći. Zatočeni ne može znati da li ga se gleda ili ne, ali mora imati osjećaj da ga se u

svakom trenutku može vidjeti.

Page 14: Sociologija prostora skripta 1. dio

14

• Knjiga započinje opisom brutalnog javnog smaknuća iz 1757. godine Robert-

Françoisa Damiensa, koji je pokušao ubiti Luja XV.

• Foucault uspostavlja paralelu s razvitkom zatvora i prati promjene u kažnjavanju

zatvorenika

• “tehnologija kažnjavanja” od "monarško kažnjavanje", uključuje represiju

svjetine kroz brutalna javna prikazivanja smaknuća i mučenja, do "disciplinskog

kažnjavanja", u modernoj eri

• Disciplinsko kažnjavanje (moderno društvo) daje "stručnjacima" (psiholozima,

službenicima za programe, za uslovne kazne itd.) moć nad zatvorenicima,

• Npr, dužina ostanka zatvorenika zavisi od procjene stručnjakā.

Henri Lefebvre (1901- 1991)

Francuski filozof i sociolog

• pionir moderne sociologije prostora

• The Production of Space (Production de l’space, 1974.)

Djela:

Kritika svakidašnjeg života

Urbana revolucija

Proizvodnja prostora

Prostor kao proizvod društvene prakse (kritika kapitalizma)

1. fizički prostor danas ima ulogu pozadinske slike; ljudi se podsjećaju na prirodne prostore,

ispunjavaju ih fantazijom, dok ih više ne nalaze u svojoj praksi

2. socijalni prostor – zajednica svega što se nalazi u prostoru, svega što je proizvedeno, bilo

od strane čovjeka ili prirode

• socijalni prostor je socijalni produkt; kao takav on nije samo proizvod

društvenoga nego svako društvo stvara svoj specifični socijalni prostor

• prostori ne postoje sami po sebi, nego se moraju stvoriti i potvrditi kroz socijalnu

praksu - suvremena analiza prostora treba opisati prostor sam po sebi i to na

način koji otkriva socijalne odnose uvrštene u prostor

3. treći prostor – prostor krajnje otvorenosti, kojemu se može pristupiti jedino metafizički,

implicira mogući susret, udruživanje,simultanost u jednoj točci

• 70–ih godina Lefebvre karakterizira svjetsko tržište kao prostor višebrojnih

»tokova«: tokovi energije i rada, roba i kapitala. Ekonomija se može definirati

praktički govoreći o povezanosti tokova i mreža (Castells, space of flows, 1994)

Promišljanja o prostoru utemeljuje na teoriji svakodnevice i kritike kapitalizma:

• svakodnevni život brani od omalovažavanja kao svijeta trivijalnosti

Page 15: Sociologija prostora skripta 1. dio

15

• povijest otuđenja u svakodnevnom životu; svakodnevni život se pod uvjetima

kapitalizma preobrazio u stanje svakodnevice

• Svakodnevnica postaje »socijalni prostor visoko razvijenog iskorištavanja i brižno

nadgledane pasivnosti

Lefebvreov pojam prostora- konceptualna trijada

Prostor se stvara kroz:

1. prostornu praksu (spatial practice) – opći doživljaj prostora i načini ponašanja koji se

odnose na prostor, svakodnevna praksa proizvodnje koja je osigurana kroz rutine i rute,

reprodukcija prostora te tjelesni doživljaj prostora.

2. reprezentacije prostora (representations of space) - konceptualizirani prostor, prostor

planera, urbanista i tehničara; ideološko–kognitivni aspekt prostora, njegovo

predstavljanje i planovi koji prividno omogućavaju čitljivost prostora; aspekt prostora

na koji se u pravilu znanost poziva.

3. prostora reprezentacije (representational space)- značenje simbola koji nadopunjuju

prostorne prakse; to mogu biti buntovni prostori umjetnika ili mitske slike prostora;

impulsi i imaginacije koje dopuštaju pojavljivanje ideje pretkapitalističkog, ne

homogeniziranog i rascjepkanog prostora, mnogostruko transportiranog pomoću tjelesne

osjetljivosti, kao i osjetilnog doživljaja umjesto kognitivne preformacije.

Lefebvre: Spacijalna Triada

Page 16: Sociologija prostora skripta 1. dio

16

H. Lefebvre: Urbana revolucija (1970)

Distinkcija urbano - grad

Urbano treba razlikovati od grada … to je više forma susreta i okupljanja svih elemenata društvenog života, počevši od plodova zemlje, do simbola i kulturnih dijela…

Urbana revolucija kao socijalna revolucija:

„sveukupnost preobražaja kroz koje prolazi suvremeno društvo da bi prešlo iz razdoblja u kome prevladavaju pitanja rasta i industrijalizacije u period u kome će urbana problematika odnijeti prevlast, gdje će traženje rješenja i načina svojstvenih urbanom društvu izbiti u prvi plan.”

Urbano koje je mogućnost predstavlja oslobođenje od prethodnih razdoblja. Urbano društvo prevladava tržište, zakone vrijednosti, novca i profita

David Harvey (1935-)

• Engleski antropolog i geograf (kritička geografija)

• Pobornik ideje Prava na grad (pravo na promjenu grada, kolektivno pravo)

• Ideja ustanovljena od H. Lefebrea: „zahtjev za transformacijom i obnovljenim

pristupom urbanom životu”

• Harvey: definira ideju prava na grad: daleko više nego individualna sloboda

urbanim resursima: to je pravo da mijenjamo sami sebe tako što ćemo

mijenjati grad

To je više zajedničko nego individualno pravo budući da ta transformacija neupitno više

zavisi o kolektivnoj moći oblikovanja procesa urbanizacije

THE RIGHT TO THE CITY http://urban-uprising.org/sites/default/files/files/righttothecity.pdf

Edward Soja (1941-)

• Američki politički geograf i urbanist Thirdspace. Journeys to Los Angeles and Other Real-and-Imagined Places (1996)

• Cilj: misliti drugačije o značenju i značaju prostora i srodnih koncepata (mjesto, lokacija, grad, regija, okoliš…)

• Prostorna dimenzija naših života Prostor nikad nije imao veće značenje, mi smo prostorna bića, aktivni sudionici u socijalnoj konstrukciji prostora (prodor elektronskih medija, siromaštvo, rasizam, degradacija okoliša, geopolitički konflikti ) Koncept trećeg prostora Prvi prostor – percipirani prostor - realni materijalni svijet ; prostor viđen s vrha nebodera, to

je mapiranje i odijeljivanje prostora, čime se dobiva široka racionalna perspektiva

Drugi prostor – prostor konstruiran u mentalnim ili kognitivnim formama -interpretacije

realnosti. Prostor izražen sistemom znakova i simbola -pisanim i govorenom riječju –

konceptualizacija prvog prostora - prostor u kom živimo reprerzentiramo kroz

umjetnost, dizajn, reklame ili bilo koji drugi medij

• Treći prostor (lived space) – objedinjuje prvi i treći, to su socijalne i spacijalne

prakse, svijet iskustva, soja ga opisuje kao direktno življen, prostor stanovnika i

korisnika

Page 17: Sociologija prostora skripta 1. dio

17

... preklapanjem vizura usmjerenih na prvi i drugi dopire se do ”višestruko diferenciranih

prostora s mnogostrukim preklopljenim atributima, što ih ljudi iskustveno doživljavaju i

konstruiraju na različit način – prostora istodobno realnih-i-zamišljenih

Postmodern approaches to space na:

http://socgeo.ruhosting.nl/html/files/geoapp/Werkstukken/PostmodernSpace.pdf

E. Soja: The Postmodern City / Bonaventure Hotel

http://www.youtube.com/watch?v=hhyQ0HES8mM Thirdspace, uvod dostupan na:

http://www.104.fr/module/104revue/EN/oeuvres/soja_westphal/thirdspace.pdf

Literatura:

• Stanić, Pandžić: Prostor u djelu Michela Foucaulta (dostupno: HRČAK)

• Foucault: O drugim prostorima (u Operacija:grad priručnik za život u

neoliberalnoj stvarnosti)

• Simmel: Metropolis and mental life (http://germanhistorydocs.ghi-

dc.org/pdf/eng/322_Georg%20Simmel_Metropolis_71.pdf)

Page 18: Sociologija prostora skripta 1. dio

18

5. ČIKAŠKA ŠKOLA

• Znanstvenici okupljeni na Odsjeku za sociologiju Čikaškog sveučilišta

• (1915-1935)

• U središtu njihova interesa:

• grad i urbanizacija: socijalne promjene koje nastaju u prostoru grada uslijed

industrijalizacije i urbanizacije;

• adaptacija pojedinca na grad i utjecaj grada na pojedinca; • socijalni život grada: usamljeni ljudi, život u različitim dijelovima grada (iznajmljene

sobe, hoteli) neprilagođenosti, bande, etnički problemi…

Chicago kao društveni laboratorij

• Usredotočenost na empirijska istraživanja

• Primjena kvalitativne metodologije (etnografski pristup)

• Dobri uvjeti rada (kadrovski, financijski-potpora Rockefeller zaklade, institucionalni)

• gotovo sve probleme društvenog života promatraju isključivo kao urbane, vežu ih uz

prostor, pa prostor postaje nezavisna i objašnjavajuća varijabla

• ponajviše zaokupljeni »osobnom i socijalnom dezorganizacijom«

• bave se socijalnom adaptacijom imigranata na grad

• ekološkim obrascem tumači probleme društvenog života

W.I. Thomas (1863-1947)

Polish peasant in Europe and America; monograph of an immigrant group“ (1918)

Djelo je nastalo u suradnji s poljskim sociologom F. W. Znanieckim

- koriste biografski pristup kako bi objasnili kulturu i stvarni svijet migranata

Opisuje: - tešku situaciju u Poljskoj, razloge migracija u Ameriku

- kako se obitelji trude prilagoditi novom životu, susreću se s mnogim problemima

- Imigranti moraju usvajati nove vrijednosti, na čelu s individualizmom

Sukob nastaje među roditeljima (žele očuvati tradicionalne vrijednosti, obiteljske veze) i

djece koja odrastaju u novom okruženju…

djeca koja su došla s obitelji ili se tamo rodila ne usvajaju tradicionalne stavove

obiteljske solidarnosti, nego američke individualistički ideale, dok se njihovi roditelji

ne mijenjaju” (Thomas, Znaniecki, 1958:104).

Full text:

(http://www.archive.org/stream/polishpeasantine01thomuoft/polishpeasantine01thomu

oft_djvu.txt)

R. E. Park (1864-1944)

The City: Suggestions for the Study of Human Nature in the Urban Environment

(1916)(McKenzie, E. Burges)

Introduction to the Science of Sociology (E. Burgess)

(http://www.gutenberg.org/etext/28496)

Chicago je za njega idealni laboratorij za proučavanje fenomena kolektivnog ponašanja i

interakcija – civilizacija sabijena na malom geografskom području

Page 19: Sociologija prostora skripta 1. dio

19

Humana ekologija – proučava odnose između ljudi i njihovih prirodnih, socijalnih i

stvorenih okruženja; ekološki koncepti: asimilacije, simbioze, invazije, odvajanja,

dominacije, nadređenosti i podređenosti, stadiji rasta, koriste se u opisivanju ljudskih

sustava, posebice grada

Definicija grada:

“Grad je stanje uma, tijelo običaja i tradicija, organiziranih stavova i osjećaja koji pripadaju

toj tradiciji. Drugim riječima, grad nije samo fizički mehanizam i umjetna konstrukcija. On je

uključen u virtualne procese ljudi koji ga sačinjavaju, on je proizvod prirode, a posebice

ljudske prirode.”

E. Burges (1886-1966)

• The Growth of the City (1925) na primjeru Chicaga formulira ideal tipski model

rasta grada

• proces ekspanzije grada ilustrira serijom koncentričnih krugova koji označavaju

sukcesivne zone urbanog širenja i tipove područja koja se razlikuju u procesu

ekspanzije

• u tome smislu grad treba proučavati kao dinamičku strukturu; puls zajednice

odnosno stupanj organizacije i dezorganizacije uvjetuju tendenciju širenja

• s rezervom govori o primjeni toga modela na ostale gradove

Više o koncentričnom modelu rasta grada: http://www.csiss.org/classics/content/26

Koncentrično-zonski model (Burgess, 1925)

Chicago i slični stariji industrijski gradovi

L. Wirth (1897-1952)

The Getto, 1925. (doktorska disertacija)

moderni geto nije prisilan niti se odnosi samo na židovske zajednice; to je institucija koja

omogućava da jedna socijalna grupa nastavlja provoditi tradicionalni oblik

ponašanja u promijenjenim uvjetima

Page 20: Sociologija prostora skripta 1. dio

20

Urbanism As A Way of Life (1938)

“ … početak onoga što obilježava modernost u našoj civilizaciji je najbolje označeno rastom

velikih gradova”; „grad je svugdje središte slobode i tolerancije, napretka, znanstvenih

invencija , racionalnosti”; “povijest civilizacije može se pisati u terminima povijesti

gradova”

“… Zamjena primarnih sekundarnim kontaktima, slabljenje srodstva, opadanja socijalnog

značaja obitelji, nestanak susjedstva i podrivanje tradicionalne osnove socijalne

solidarnosti”

Geto (1928)

• Židovi se u Chicago doseljavaju 1810. (trgovci, krojači, proizvođači duhana), najčešće

stanuju iznad svoji radnji. Kolonija je postupno rasla, izgrađena je sinagoga, groblje,

škole i druge židovske institucije.

• Zajednica se održavala poštivanjem običaja, religioznih obreda, brigom o obitelji i

odgojem, što se ostvarivalo preko institucija (škole, sinagoge, susjedstva, kazališta i

sl.)

• Uvođenjem novih elemenata, mijenjanjem tradicionalnih obrazaca, izdvajanjem mlađe

generacije, židovska zajednica postupno nestaje.

• Glavni razlozi dezintegracije geta su učestaliji kontakti s vanjskim svijetom (između

1914. i 1920. broj židova u getu se smanjio za 50%; mnogi su spoznali da žive u

određenom slum području, te su želeći poboljšati svoj položaj napuštali geto)

• Nastanak i raspad pojedine zajednice u gradu koherentan je primjeni ekoloških

zakonitosti o postupnoj invaziji, adaptaciji i asimilaciji. U židovskoj zajednici

djeluju odnosi akomodacije i kompeticije.

• Geto je nastao kao institucija koja je omogućavala da jedna socijalna grupa nastavlja

provoditi tradicionalni oblik ponašanja u promijenjenim uvjetima

• Geto ne treba imati pogrdno značenje - podrazumijeva “prirodno” područje

segregiranih skupina ljudi (zajednica) koji žele sačuvati svoje individualne značajke

• Geto podrazumijeva socijalnu izolaciju (sociološka zanimljivost) – oblik

akomodacije različitih populacijskih grupa kroz koji je jedna grupa subordinirala

drugu

• Većina pokušaja izlaska iz židovskog geta završavala je pojavom marginalnog tipa –

čovjek izgubljenog između dvije kulture od kojih ne pripada ni jednoj

Urbanizam kao način života (1938)

Definicija grada:

Grad je relativno veliko, gusto i stalno naselje socijalno heterogenih pojedinaca; veličina,

gustoća i heterogenost producira novi način života koji je oprečan ruralnom. Određujući elementi grada:

1. VELIČINA

- što je grad veći, veće su šanse za individualne razlike

- kompeticija i formalni mehanizmi društvene kontrole zamijenit će primarne

srodničke veze kao regulatore socijalnih odnosa

- veće su šanse za anonimnost i fragmentiranost društvene interakcije

2. GUSTOĆA

- ubrzava proces diferencijacije i povećava kompleksnost socijalne strukture

- pridonosi blase stavu i potrebi da se ignorira pretjerana stimulacija

- povećava toleranciju u suživotu sa strancima

3. HETEROGENOST

Page 21: Sociologija prostora skripta 1. dio

21

- ruši granice između etničkih grupa i društvenih slojeva

- potiče socijalnu i profesionalnu mobilnost

Harvey Warren Zorbaugh

The Gold Coast and the Slum.

A Sociological Study of Chicago's Near North Side (1929)

• Konstatira postojanje jasno odvojenih zona (stanovnici i njihove zajednice

različitih obilježja, razlike ekološke prirode)

• Koncept “prirodnih područja” u urbanoj sociologiji – neplanirani, prirodni

produkti rasta grada, različita kulturna područja, svako sa svojim institucijama,

običajima, vjerovanjima, tradicijom, interesima…

• Konstatira dijelove grada kao posebne zone:

The Gold Coast

• “Ulazak” u ovo područje omogućuje društvena pripadnost

• kompetitivni model - način na koji se pojedinci pokušavaju uključiti u određeni

društveni sloj

• Social Game je model prodora u više društvene slojeve; stalno takmičenje onih koji

jesu i koji nisu u unutra.

• Tip stanovnika climber - pažljivo planira strategiju ponašanja, “umjetnik” je u

samoreklamiranju, prezentiranju sebe i svog imena u društvenim rubrikama,

povezivanju sebe s pravim ljudima i pravim stvarima.

• Socialni ritual – način održavanja socijalnog statusa; da bi se zadržala pozicija na

socijalnoj ljestvici, da bi se moglo stanovati na zlatnoj obali, potrebno je primijeniti

tehniku društvene igre, penjanja svim sredstvima

• Pojedince ništa ne povezuje u zajednicu (zajednički problem, interes i sl.) nego samo

pripadnost određenom sloju. Iz istog razloga ovdje nije izraženo susjedstvo u klasičnom

smislu riječi.

The World of Furnished Rooms

• Područje soba za iznajmljivanje s posebnom strukturom stanovnika

• 71% objekata iznajmljuje sobe, u 52% slučaja su stanari muškarci samci, u 10% žene a

u 30% sobe nastanjuju parovi

• U ovom dijelu gotovo da nema djece, stanovnici su zaposleni koji žele stanovati jeftino,

u blizini radnog mjesta

• Čitava populacija naselja se promijeni za 4 mjeseca

• Osnovni društveni odnos je nepoznavanje drugih i anonimnost, vlada visoka

mobilnost, nema formiranja grupa, zajedničkih interesa, nema tradicije, nikakve

socijalne kontrole – nema zajednice ni susjedstva

• Ovo područje nije „normalno društvo“, „to je svijet atomiziranih individua,

spiritualnih nomada“

Towertown

Towertown – boemi, umjetnici, noćni život, barovi i noćni klubovi, umjetničke galerije,

trendovski restorani

• kolonija umjetnika; boemski kvart u kom stanuju osobe koje su pobjegle od

konvencionalnosti i koje žive drugačije

Page 22: Sociologija prostora skripta 1. dio

22

• upozorava da je to način života koji se sve više širi i postaje znakovit za stanovnike

velikog grada

Rialto or the Half-world

• naselje imigranata koji vrijeme provode na ulici i bave se sitnom prodajom

Slum

potpuno odvojen od ostalog dijela grada i grada uopće, segregirano područje

grada, gdje je stanovništvo siromašno, natalitet i mortalitet su visoki, kao i broj

samohranih majki, gdje se prodaje drugorazredna roba i djeluju bande. Tu su i

specifični profili kriminalaca, boema, migranata i mračnih tipova. To je područje

potpune dezintegracije i dezorganizacije. Infrastruktura je nikakva, a stanovi

niske kvalitete i cijene. Ni ovdje ne se ne nalazi zajednica.

The Little Hell

• Prva i druga generacija doseljenika (15 000 stanovnika)

• Područje obilježava socijalna izolacija (talijansko selo u srcu američkog grada;

do II sv. rata ovaj dio ostaje nedirnut američkim običajima)

• Postupna asimilacija - mlada generacija ne želi nastavljati običaje starog kraja,

koji se postupno zapuštaju; pojačavaju se kontakti s vanjskim svijetom - kolonija

se dezintegrira

• Pitanje zajednice „prostorna definicija zajednice nije dovoljna da bi se neko

područje moglo nazvati zajednicom ili da bi moglo postati zajednicom samim

time što su ljudi i institucije raspoređeni u prostoru ili zbog toga jer dijele slične

interese… Jedno područje postaje zajednica jedino kroz zajedničko iskustvo ljudi

koji žive u njemu, što rezultira time da oni postaju kulturna grupa sa svojom

tradicijom, sentimentima, težnjama, zajedničkim uspomenama, odnosno, ona se

pretvara u centar vjerovanja, osjećanja i akcije”; zajednica je dakle, lokalno

područje u kom ljudi koriste isti jezik, podvrgavaju se istim običajima, imaju

slične sentimente i djeluju po istim impulsima

• Poglavlje Little Hell dostupno na: http://tigger.uic.edu/depts/hist/hull-

maxwell/vicinity/nws1/documents/ethnicity/italian/zorbaugh/zorbaugh8.pdf

Kritike Čikaške škole

1. Orijentiranost na negativne strane života u gradu

2. Determinizam humane ekologije

3. Redukcionizam u razumijevanju strukture i funkcioniranja grada

4. Zanemaren utjecaj političkih, ekonomskih i kulturnih čimbenika na društvene

pojave

5. Kritika Burgessovog modela (koncentrični rast grada); na temelju jednog

iskustva donosi univerzalne zakonitosti

Literatura:

O. Čaldarović: Čikaška škola urbane sociologije

Page 23: Sociologija prostora skripta 1. dio

23

6. JAVNI PROSTOR

Najjednostavnija definicija:

Prostori grada koji su otvoreni/dostupni svim njegovim stanovnicima i posjetiteljima (ulice,

trgovi, parkovi, plaže)

Javni prostor je mnogo kompleksniji: • Element urbanog prostora i urbanog života

• Mjesto neformalnih okupljanja, događaja važnih za grad i stanovnike

• Mnogostruke socijalne funkcije i funkcije zajednice

• Omogućava zadovoljavanje mnogih svakodnevnih potreba stanovnika

• Obogaćuje prostor grada, omogućuje ljudske interakcije i svakidašnji život

stanovnika grada

• Sadrži gradsku povijest (trgovi, ulice, parkovi, igrališta…) i daje identitet gradu

• Razvojem modernog grada narušava se komercijalizacijom

Determinante javnog prostora

Pristup javnom prostoru

pristup urbanom prostoru je jedno od osnovnih ljudskih potreba u urbanim područjima. To

je temelj za proizvodnju prostora za život, kao i reprodukciju ljudske moći. U tom smislu

pristup urbanom prostoru determinira oblike življenja i rada u gradu (Evers, 1984: 481)

Demokratičnost javnog prostora

prostori koji su fizički tamo, kao geografski i simbolički centri, kao točke okupljanja, gdje se

miješaju stranci (Zukin,1995: 45) … tipična gradska ulica je relativno demokratski

prostor u kom svi građani imaju pristup i koji odlikuje mogućnost socijalnog miješanja

(Zukin, 1998:41)

Aktivnosti i interakcije

javni prostor je ključan za životnost grada. On nudi stanovnicima prostor za rekreaciju i

socijalnu interakciju (Sennett, 1990:27)

Priroda javnog prostora

• Koncept javnog prostora locira se u povijest (agora, forum)

• Agora – isprepleteni koncepti demokracije i javnog prostora - mjesto susreta,

komunikacije, trgovine, glasovanja; s druge strane, prava su poricana robovima,

ženama i strancima, više od polovine građana su isključeni

H. Lefebvre - proizvodnja prostora - svako društvo u povijesti oblikuje distinktivni

socijalni prostor kako bi zadovoljilo svoje socijalne i ekonomske zahtjeve; agora,

Page 24: Sociologija prostora skripta 1. dio

24

na koju su dolazili samo slobodni muški građani odražava socijalnu i političku

kulturu svog vremena…

Javni prostori stoga su zanimljivi sociologu kao socijalni i politički barometar

Ključna pitanja: pristup javnom prostoru, kome je/nije dozvoljeno da ga koristi, tko kontrolira

javni prostor…

• Ideja javnog (kao potpuno slobodnog) prostora - u praksi je gotovo nestvarna

• Prostor u vlasništvu vlasti često se interpretira i percipira kao javni prostor –

trgovi, parkovi, plaže, javne zgrade…

Sibley, D. (1995) Geographies of Exclusion

Otvoreni i zatvoreni prostori

Zatvoreni prostori: strogo definirane granice, unutarnja homogenost i red (objekti i ljudi koji

se ne uklapaju u dominantnu grupu su isključeni), dizajn i vidljivost unutrašnjih granica

prekidaju tradicionalne oblike socijalne organizacije čineći da ono što je kulturno

različito postane ono što remeti ili devijantno (trgovački centri, crkve, škole)

Otvoreni prostori: slabo definirane granice, socijalni miks i različitost (sportski tereni,

karnevali, festivali), tolerira se kulturna različitost, raznolikost identiteta i aktivnosti ili

se ta raznolikost čak potiče. Nadzor nije nužan.

Kategorizacija prostora – kriterij vlasništva

• Semi-public space - prostori koji su samo prividno javni (quasi javni)

• Stvarni javni prostor najčešće opstaje samo na manje važnim mjestima

• Posljedica: manjak javnih prostora u mnogim suvremenim gradovima

Polujavni prostori

privatni prostor koji je pristupan i otvoren javnosti (dućani, kafići, restorani…), obično

podrazumijevaju potrošnju

javni

polujavni/

poluprivatni

privatni

Page 25: Sociologija prostora skripta 1. dio

25

Također mogu biti i pristupi, “dvorišta”, ulazi,

mali parkovi isl. – koji su dostupni svima, ali primarno namijenjeni korisnicima, djelatnicima,

obližnjim stanarima…

Poluprivatni prostori

Prostor u koji se pristup kontrolira i omogućen je samo vlasnicima (stanarima). Primjer je

stubište, predvorje u zgradama s kontroliranim ulazom. Ovi prostori nisu stvarno

privatni jer se dijele s drugima, ali budući su nedostupni nečlanovima, nisu niti javni

Javni prostor u privatnom vlasništvu

• Prostor koji je otvoren javnosti, ali je u vlasništvu privatnika (najčešće

komercijalni ulagač)

• Privatizacija javnog prostora - konverzija javnog prostora u javni prostor u

privatnom vlasništvu, rezultat je urbanog razvoja

• Privatizacija javnog prostora u zapadnim društvima započinje 1960ih (posebice

u urbanim središtima)

Proces privatizacije prostora

• Procesi ograđivanja zajedničkog prostora u prošlosti (privatiziranje zemljišta

i njegova ekskluzivna uporaba)

• Industrijalizacija – privatizacija gradskog prostora za industrijsku proizvodnju i

ekskluzivnu rezidencijalnu uporabu (ograđene zajednice gated communities)

• Gradske vlasti zoniraju prostor za različito namjensko korištenje (ulice,

parkovi, knjižnice, muzeji, trgovi, stambeni blokovi…)

• Prijelaz planiranog grada u poduzetnički grad ili postindustrijski grad,

krajem 20st. redizajniranje javnog prostora kao privatnog, poluprivatnog ili

kvazi javnog dio je šire privatizacije javne domene (neoliberalni kapitalizam)

• Komodifikacija javnih prostora (degradacija)

• Faza kontrole i nadzora uz korištenje tehnologija nadzora (CCTV Closed-

circuit television) i ophodnje koje odstranjuju nepoželjne druge

Mike Davis: Fortress Los Angeles: The Militarization of Urban Space (1992)

• U Los Angelesu – nekoć raju slobodnih klupa, luksuznih parkova… izvorni

demokratski prostor je virtualno izumro …

• “militarizacija javnog prostora” – primjenjuje vojne termine na akcije kojima se

“preuzima” grad

• “u ekstremnom slučaju privatizacija javnog prostora postaje militaristička

kada se privatni interesi sukobe s interesima onih stanovnika čija nazočnost

smeta privatnim interesima”

• “javni zahodi … postali su prava bojišnica u ratu grada protiv beskućnika…”

Tekst na: http://friklasse.dk/files/Fortress%20Los%20Angeles%20-

%20The%20Militarization%20of%20Urban%20Space%20-%20Davis.pdf

Socijalne vrijednosti javnog prostora

• Javni prostori: vibrantna socijalna arena – vitalnost urbanog života

Page 26: Sociologija prostora skripta 1. dio

26

• Javna sfera kao mjesto debata i komunikacije (Habermas)

• Mogućnost socijalnih susreta (Young: grad kao prostor za susretanje stranaca i

kao zajednica različitosti )

• Sjećanja na poznata mjesta (osjećaj pripadanja i sigurnosti)

• Terapeutske funkcije (šetnice, parkovi, dokoličarske aktivnosti, promatranje

drugih, vrednovanje prirodnog okruženja…)

W. Whyte: kvaliteta bilo kojeg urbanog okoliša može se mjeriti u prvom redu time postoje li

uobičajena, udobna mjesta gdje pješaci mogu sjesti.

(zloporabe - moderni potrošački prostori)

Primjer: Klupe sa šiljcima

• Djelatnici jednog parka u Kini dosjetili su se originalnog načina kako otjerati

ljude koji sjede na klupama – čeličnim šiljcima. Ako se sami ne dignete, nakon

nekog vremena oni će vas podsjetiti da je došlo vrijeme za šetnju.

• Šefovi parka došli su na ovu ideju nakon što su u Njemačkoj vidjeli umjetnički

rad kipara Fabijana Brunsinga, koji je napravio sličnu klupu u znak protesta

protiv komercijalizacije suvremenog načina života

• Video na: http://vimeo.com/1665301

Literatura

Mike Davis: Fortress Los Angeles: The Militarization of Urban Space (1992)

Poglavlje na: http://friklasse.dk/files/Fortress%20Los%20Angeles%20-

%20The%20Militarization%20of%20Urban%20Space%20-%20Davis.pdf

Page 27: Sociologija prostora skripta 1. dio

27

6a. JAVNI PROSTORI : ULICA, TRŽNICA, TRG

Catal Huyuk – grad bez ulica

6500 pr.kr., 5 000 stanovnika, p.170 000 m²; prosječna dob 30 godina; napušten 5000 pr.kr.

(promjena klime); 12 slojeva

Kuće površine 25 m², građene od cigli (blato), slijepljene jedna uz drugu, bez prozora i vrata

(otvori dimnjaci i provjetravanje)

Grobovi - ispod kućnih podova.

Nije bilo ulica. U kuće se ulazilo s krova, a na krovu su se obavljali i svakodnevni poslovi.

Postajali su otvoreni prostori –trgovi, ali njihovo korištenje nije sasvim poznato (vrt,

životinje)

Djelatnosti: poljoprivreda, stočarstvo, trgovina i proizvodnja posuđa

Ulica – sociološka perspektiva

Usporedba fotografija • Prizori odvojeni prostorno i vremenski (1950e i moderno vrijeme)

• Prvu fotografiju je snimila osoba fotoaparatom u nekom neodređenom vremenu, druga

je snimljena nadzornom kamerom i točno se zna vrijeme i prostor

• Na prvoj fotografiji se igraju djeca, ulica je sigurna za igru na način na koji to danas

nije

• Na drugoj vidimo pustu ulicu noću i dvoje ljudi koji hodaju i čije ponašanje nije

sumnjivo.

• Fotografija je snimljena jer izgleda da je ovaj prostor – ulica- sumnjiv ili opasan.

Ulica zajednice

• … prostor gdje se odvija život zajednice (gdje se igraju djeca, gdje velik dio života ima

javni aspekt)

• „humanistička“ koncepcija ulice – zajednica, univerzalna ljudskost uključenih ljudi,

socijabilnost, općenita sličnost, dijeljenje zajedničkog života…

• komunalna priroda pridonosi osjećaju sigurnosti

Postmoderna ulica

• … prijeteći, mehanizirani, izolirani prostor … antiteza ulici zajednice

• prostor dizajniran za pojedinca (ulica kao tranzit; postmodernim ulicama idemo u

kupovinu, na posao ili dokolicu)

• interakcija s ulicom je kratkotrajna, dodirna (samo oni koji žive na njima- doživljavaju

ulicu kao zajednicu - negativnu ili marginalnu zajednicu)

• možemo osjećati opasnost zbog njene individualnosti

• ulica kao značajka/odraz šireg društvenog konteksta

Page 28: Sociologija prostora skripta 1. dio

28

Ulica kao sociološki koncept

Ulica nije sociološki koncept poput drugih (npr. obitelj; određenje ne nalazimo u sociološkim

rječnicima)

U sociološkoj misli ulica se pojavljuje kao:

1. Vrsta prostora (javni)

2. Vrsta socijalnih odnosa

Ulica kao socijalni kontekst

• prostor gdje se događa kompleksan set socijalnih odnosa

• prostor u kom se događa svakodnevni život

• prostor socijalnih interakcija, pozornica na kojoj se igraju socijalne uloge

• ulica se tumači kao središnji element urbanog života -podrazumijeva šire koncepte i

ideje o gradu, socijalnim grupama i strukturama

• …ulicom hodamo, usklađujemo hodanje s drugima, susrećemo druge, ulazimo u

trgovinu, pokazujemo svoju odjeću

• može biti i uličnog zločina ili uličnih trgovaca

• Ulica podrazumijeva socijalne odnose s drugima na javnom mjestu uz socijalna

pravila o tome kako se treba ponašati…

• U sociološkoj perspektivi ulica je metafora, prostor gdje se prikazuje socijalni

poredak, gdje se realizira socijabilnost

Imaginativna perspektiva

• Ulica je imaginarni prostor kojemu pripisujemo određena značenja -

tijekom vremena ljudi pridaju prostorima određena značenja (posebna sklonost

prema nekom mjestu)

• ulice su prostori koje možemo vizualizirati putem sjećanja, slika, filmova ili

opisa. Neke od tih slika mogu biti pozitivne (sladoledar, ulični štand s voćem),

druge mogu biti negativne (tuča, krađa)

• imaginativna perspektiva, može se reći, bavi se ulicom kao stanjem uma

"... sa svojim iščezlim atrakcijama oživljava uzbuđenja bezimenih dječaka što tumaraju

njezinim gatovima u potrazi za pustolovinom i igrom. U intimnom mozaiku

reminiscencija, u sjetnoj diorami djetinjstva bezbrojnih Splićana kojima je vrijeme

odmicalo u emotivnom drugovanju s tom Rivom ostaju neke trajne slike u međuvremenu

iščezle u zbilji...“ A. Kudrjavcev

Ulica u modernoj teoriji

• 19. st. - rast gradova i koncentracija stanovništva – nastaju novi, do tad

neviđeni socijalni uvjeti; urbanizacija, suburbanizacija, transport – šire granice

modernog grada u kojemu nastaju raznolike socijalne grupe

• Grad i novi oblici života, posebno interakcije na ulicama postaju simtomatičnima

u modernom društvu koje je nastajalo

• F. Tonnies - daje konceptualni okvir (zajednica-društvo); novi odnosi među

pojedincima i novi oblik socijalne organizacije

• F. Engels - The Condition oft he Working Class in England (1845) „ postoji

nešto katastrofično u žurbi na ulicama, nešto što je nespojivo ljudskoj prirodi.

Stotine tisuća ljudi svih klasa i slojeva društva tiskaju se jedna preko drugoga;

zar oni nisu svi ljudska bića s istim značajkama i potencijalima.“

Page 29: Sociologija prostora skripta 1. dio

29

• G. Simmel –problem da pojedinac u gradu, kao velikom socijalnom organizmu

koji utječe na njega, sačuva svoju autonomiju i individualnost; potreba za

izdvajanjem iz socijalne mase -„biti drugačiji“ kao obilježje modernosti

(ekstravagancije, hirovi, izbirljivosti); analiza modne kulture (ulične mode) u

gradovima: moda je oblik socijalnog odnosa koja omogućava konformiranje

grupi, izražavanje individualnosti i odstupanje od normi

Čikaška škola

• Veliku pažnju posvećuju životu na ulicama – u istraživanju Chicaga traže

ispitanike na ulicama, uglovima, barovima i plesnim dvoranama, imigrantskim

getoima, jeftinim hotelima, među beskućnicima…

• N. Anderson: The Hobo (1923) – studija je rezultat jednogodišnjeg promatranja

skitnica; prikazuje uličnu kulturu beskućnika, simboličke aspekte njihovih

interakcija unutar njihove zajednice

• W. F. Whyte: Street Corner Society (1943) - bavi se Talijanskim imigrantskim

slumom u Chicagu; ulične bande koje se bave kockanjem i reketarenjem; članovi

bandi provode puno vremena na uličnim uglovima (corener-man); istražuje

dinamiku male grupe; mrežu njihovih odnosa, socijalne uloge i obveze jednih

prema drugima i prema vođi mogu se tumačiti kao stabiliziranje zajednice;

normalizirana devijantnost

Eliah Anderson: Streetwise: Race, Class and Change in an Urban Community (1990)

U etnički mješovitim dijelovima grada postoji “strah od drugih”. Strategija održavanja

sigurnosti na ulicama je izbjegavanje nepoznatih, crnih muškaraca. Svijest je određena

bojom kože: bijela znači pristojnost, povjerenje, pridržavanje zakona, a crna se povezuje

sa siromaštvom, kriminalom, nepovjerenjem. Boja kože, grupa u kojoj se pojedinac

nalazi, odjeća,nakit … podaci su za stvaranje pretpostavki o prolaznicima i procjene

moguće komunikacije. Provjeru najprije prolaze djeca, zatim bijelci, crnci, a najteže crni

tinejdžeri.

Streetwise – znači imati znanja o socijalnim odnosima kako bi se opstalo u okruženju ulice,

kako bi se nosilo s opasnostima; znači normaliziranje odnosa u devijantnom prostoru

Postmoderna ulica: rasna, klasna i spolna podjela obilježavaju socijalni poredak ulice

… ulica je prostor u kom je konstrukcija socijabilnosti problematična i fragilna, u trenutku

se može razbiti, pod prijetnjom je socijalnog poremećaja

Samo stvaranjem struktura zajednice, sistemom nadzora i kontrole može se održati socijalni

red; normalnost uličnog života, kao potencijal za socijalnu koheziju, tako može postati

problem koji traži izvanjsku agenciju kao što je policija

Watt, P., Stenson, K. (1998) The Street: 'Its a bit dodgy around there', safety, danger,

ethnicity and young people's use of public space - kako mladi ljudi koriste i percipiraju

javni prostor u odnosu prema problemu sigurnosti i opasnosti; usporedba stavova

mladih grada i suburba reflektira tipičnu prostornu podjelu radničke i srednje klase i

različita iskustva javnog prostora kod mladih. Kompleksni set interakcija omogućava

stanovnicima da posreduju prijetnje i opasnosti na ulici. Ukratko, oni postaju streetwise,

jer se ulica percipira kao opasna

Page 30: Sociologija prostora skripta 1. dio

30

Goffman: ulični život

• The Presentation of Self in Everyday life (1959) – dramaturški pristup

• jednostavna aktivnost hodanja ulicom prema lokalnoj trgovini postaje

kompleksni set scenskog nastupa koji zahtijeva od nas da se adekvatno

ponašamo prema drugim ljudima koje susrećemo, čak da upravljamo

interakcijama

• što je čekanje u redu nego kompleksni set socijalnih pravila kako čekati red

• par pokazuje zajedništvo znakovima (držanje za ruke i različiti konteksti: ulica,

zabava i strani grad)

E. Goffman “pristojna nezainteresiranost” 1. ne znači zanemarivanje druge osobe, nego izražava nenametljivost, automatska

je i vrlo učestala

2. kada postane masovna pojava, možemo zaključiti da je pristojna nezainteresiranost jedan od mehanizama grada koji daje obilježje gradskom životu (mase i neosobne veze)

Jane Jacobs: Eyes on the Street

The Death and Life of Great American Cities, 1961

• Ulice su sigurnije kada je na njima više ljudi, također i kada ljudi mogu i hoće

gledati na ulice sa svojih prozora

• Upućuje kako ulice i javne prostore učiniti sigurnijima

• Njezine ideje nisu samo prevencija kriminala, nego i ideje o sigurnoj, dobro

korištenoj ulici koja je livabilni prostor

• Dobro iskorištena ulica je sigurna ulica, napuštena ulica nije sigurna

• Pločnik treba biti kontinuirano korišten, u bilo koje vrijeme, ne samo kako bi

pridodao smisao zajednici, nego i kako bi potaknuo susjede da gledaju na ulicu.

Nitko ne uživa gledati na praznu ulicu.

• Djeca se trebaju igrati na ulicama i pločnicima. Pokušaji stvaranja sigurnih

izoliranih mjesta poput dvorišta ili ograđenih igrališta su beskorisni. Nijedna

normalna osoba ne može provesti život u umjetnom raju, a to uključuje i djecu

• Dobro korištena ulica i javni prostori su najbolja obrana protiv kriminala

Pražnjennje i desocijaliazija ulice

• Seoska cesta – tisuću puta slabija od gradske, ali na kojoj se odvija sveukupnost

života

• Grad razvija ulicu kao komunikacijski kanal, ali ju je drastično i

nepopravljivo obezvrijedio kao mjesto socijalnog iskustva.

• Velika novina gradskog života nije u tome što je ljude izbacio na ulice, već u

tome što ih je sakupio i zatvorio u urede i kuće. Gradski život nije uvećao

javnu dimenziju nego je izmislio privatnu

• Ulica, ispražnjena od događaja i aktivnosti, naknadno je postala mjesto

znakovlja (nekoć je kvartovska ulica bila dnevna soba na otvorenom; obitelji bi

ljeti uvečer izvadile stolove i stolce iz svojih stanova i večerali na pločnicima sa

svojim susjedima)

• Danas bi takav ritual bio nemoguć, ne samo zato što automobili i motocikli

imaju monopol nad ulicom, već i stoga što se promijenio mentalitet. Više nije

»prikladno« izlagati obiteljsku dimenziju naših života – intimnost kuhinjskog

stola ili dnevne sobe – očima javnosti, iako je postalo sasvim normalno jesti na

terasama restorana.

Page 31: Sociologija prostora skripta 1. dio

31

• Desocijalizacija ulice počinje već u viktorijansko doba - društveni se život počeo

odvijati unutar trgovina, ureda, restorana i hotela

• Ulica je postala područjem prometa koje povezuje jedan privatni prostor s

drugim

• Ulica je ostala javnom samo u iznimnim slučajevima: javni skupovi

• Ulica postaje mjesto okupljanja boravka sumnjivih – pogrdni naziv “uličari”

(imigranti, ulični prodavači, dileri, prosjaci, prostitutke –uličarke)

• Društveni život ulice sada je stvar prošlosti

• Na ulicama i trgovima modernoga grada prazninu koju je ostavio nestanak društvenog

života popunila je komunikacija preko robe. Ljudi komuniciraju jedni s drugima preko

znakova koji reklamiraju novi miris, ili novu haljinu, ili novi komad nakita

• Glavna aktivnost (osim vožnje automobila) postala je ono za što Francuzi imaju

odličan izraz – leche-vitrine – »lizanje izloga«

• Ulogu ulice (socijalnost) preuzimaju sve više komercijalni prostori

Tržnica

• Rim - Trajanova tržnica (najstariji shopping mall), arhitekt Apolodor iz

Damaska, početak 1. stoljeća nove ere. Arkadna konstrukcija sadržavala je 150

trgovina i ureda

• Velike rimske tržnice koje su hranile najveći grad svijeta:

• Subura – tržnica za siromašne (povrće, kokoši)

• Forum cuppedinis – tržnica delikatesa

• Forum Boarium – tržnica mesa i ribe

• Saeptia – luksuzni dućani, skupi robovi

Tržnice- forumi - bile su više od tržnica; na njima su se događale mnoge javne aktivnosti:

upravni uredi, administrativni uredi, banke, hramovi… uz što se odvijala i trgovina

Tržnica – važan element urbanog prostora

• u povijesti mjesto trgovanja, potrošnje i socijalne interakcije, središta lokalnosti,

čvorišta komunikacija… (market towns)

• danas tradicionalne tržnice postupno nestaju (utjecaj mnogih čimbenika:

suvremeni način života i prehrane, trgovački centri i supermarketi…)

• nastaju novi oblici npr. tržnice ekološkom hranom

• različite prostorne forme: vanjske (pokrivene i otvorene), unutrašnje, ulične…

• polujavna ili javno-privatna mjesta (trgovci plaćaju rentu za štandove)

• sociološka istraživanja tržnica su skromna

• Sherry, J. F., Jr. (1990) A Sociocultural Analysis of a Midwestern American

Flea Market; istražuje prostor tržnice, ponašanje kupaca i prodavača, socijalnu

stranu kupovine

• Bromley, R. D. F .(1998) Market-place trading and the transformation of

retail space in the expanding Latin American city; dinamika i procvat tržnica u

većini gradova Lat. Am. (intervencije uprave)

Sophie Watson i David Studdert (2006) Markets as Sites for Social Interaction

Mjesta socijabilnosti i različitih socijalnih funkcija: socijalne interakcije, socijalne veze,

socijalno miješanje različitih grupa i socijalne inkluzije

Socijalna interakcija i socijalno miješanje (interakcije između različitih grupa:

socioekonomskih, demografskih, etničkih, rasnih)

Page 32: Sociologija prostora skripta 1. dio

32

Socijalne veze - od slabih i minimalnih do jakih (proširene konverzacije i upoznavanje

trgovaca i kupaca, trgovaca međusobno, onih koji se susretnu …)

Socijalna inkluzivnost tržnice znači otvorenost prostora za sve grupe (čak i marginalne)

Odražavaju socijalnu demografiju lokalnoga prostora - najveći broj kupaca (60%) stanuju

oko 1km od tržnice

Evidentne su socijalne tenzije i konflikti (povezane s drogama ili krađama)

Socijalni život trgovaca

• rad na tržnici za mnoge je trgovce ključni aspekt njihovog socijalnog života

• posao i socijalni život su usko povezani

• komuniciraju i upoznavanju strance

• razvijaju se slabije ili jače socijalne veze

• trgovci međusobno mogu imati snažne veze (utvrđivanje cijena, pregovaranje s

upravom tržnice, međusobno pomaganje)

• često se štandovi nasljeđuju ili ih drže različiti članovi obitelji

Odnosi kupaca i trgovaca

• kupci navode sasvim drugačija iskustva odnosa s trgovcima od onih u

supermarketima (čavrljanje, savjeti o kuhanju…)

• odnosi su osobniji i dublji

• neki kupci navode komunikaciju (šale i razgovore) kao glavne razloge odlaska

na tržnicu

• prodavači imaju redovite kupce, poznaju ih, znaju kojim danima dolaze i što

vole, oni ih uvažavaju i nastoje im udovoljiti

Socijalna struktura kupaca

1. Stariji - većina kupaca, posebice starije žene; često na tržnici popiju kavu ili pojedu

nešto, nađu poznanike (kafić- centralna pozicija). Fizička obilježja prostora tržnice

imaju jak utjecaj na to kako stariji ljudi koriste tržnicu kao socijalni prostor; prostor

između štandova radi lakoće kretanja; važan je prijevoz (blizina autobusa radi torbi koje

nose)

2. Žene s malom djecom -druga najučestalija grupa, koriste kafiće; često dolaze s

drugim majkama s djecom; kupovina je za njih funkcionalna aktivnost; djeca vole ići na

tržnicu; najbrojnije subotom, zadrže se duže (susretanje poznanika)

3. Odrasli bez djece - dolaze sami, svih dobnih skupina, ali najmanje onih u srednjim

godinama (posao)

4. Mladi – manje se viđaju na tržnici; trgovci kažu da ih je u zadnje vrijeme sve više

radi zainteresiranosti za zdravu hranu (opadanje značaja supermarketa).

5. Tinejdžeri i studenti - dolaze u grupama za vrijeme pauza, često samo prolaze ili

lunjaju

6. Etnički/rasno različite grupe – etnička različitost trgovaca/kupaca veća je u većim

gradovima

Page 33: Sociologija prostora skripta 1. dio

33

Trg

Agora – središte gradskog prostora – plod je demokracije

Nastanak trga kao urbanog prostora povezan je sa socijalnim i političkim promjenama

u društvu:

• Grčka - vlast je centralizirana u rukama monarha

• 700. pr. Kr. aristokracija preuzima vlast - raspodjela vlasti povlači probleme o

kojima se odlučuje polemikom

• na poljani ispod Akropole nastaje novi prostorni oblik – politički centar – Agora:

pregovarači se bore za svoje interese “sjedeći na uglačanim kamenima, usred

posvećenog kruga, starci su donosili odluku”, tu se odvija svakodnevni život,

trgovina, mjesto je okupljanja i sastajanja građana

Zahvaljujući novom političkom centru uspostavlja se nova struktura urbaniteta (od

akropole do agore)

Agora

prostorni razvoj dinamičkog centra grčkog grada – najavljuje društvenu funkciju trga

Prva agora je amorfna i nema određeni oblik

Otvoreni prostor, u javnom vlasništvu, za javne potrebe

Prvenstveno mjesto za muškarce

Postaje prostor za skupštinu i svetkovine

Središte javnog života, mjesto okupljanja, rasprava, razmjena mišljenja…

Objedinjava: tržnicu, urede, palače, hramove, spomenike, oltare…

Važne urbane funkcije: pravo, uprava, trgovina, religija, društvenost… Rimski forum kompleksna cjelina, uključuje svetišta, hramove, sudnice, vijećnice – središte javnog života grada i carstvaRimski forum: spoj akropole i agore – ništa novoga osim veće koncentracije djelatnosti, proširenja, uvećanja, gradnje…

• politički, religijski, upravni i pravni objekti • funkcije: službene i trgovačke, mimohodi, parade, povorke… • dugo su se na forumima odigravale gladijatorske igre, sve dok Rimljani nisu

stvorili prostor amfiteatre samo za tu svrhu

Forum Romanum ili Forum Magnum –najveći rimski forum (građen od 5.st.pr.kr. do 3. st.); politički i ekonomski centar Rima, sadržava javne objekte, redove dućana, govornice, sveta cesta za procesije…

Trg danas • izražavaju spoj dva fenomena:

1. otvoreni gradski prostor i

2. ljudsku potrebu za javnim životom

• pored svakodnevnog života, na njima se odvijaju događaji važni za život

zajednice ili grada

• razvitkom društva i grada trg se prostorno mijenja, transformiraju se funkcije

(trgovačke, vjerske, političke… neke opstaju uz promjene i naglašenost neke od

njih: proslave)

• danas trgovi postaju primarno komercijalna mjesta: restorani, kafići,

koncerti, gradski rituali povezani s potrošnjom… - inače pojava koja obilježava i

sam grad

• Trg – prostor društvenih previranja i promjena, manifestacije društvene i vojne moći -

Trgovi su u povijesti su bili prostori revolucionarnih događanja (Dvorski trg u St.

Page 34: Sociologija prostora skripta 1. dio

34

Petersburgu) još uvijek su prostori pokazivanja moći vlasti (vojne parade Crveni trg u

Moskvi) ili prostori pobuna i manifestacije državne moći (Pekinški Tiananmen)

Opadanje socijalnih funkcija javnih prostora

Neke socijalne funkcije javnih prostora nestaju (slab socijalni život ulica, nestanak tržnica, trg

je manje mjesto sastajanja ili razmjene "gradskih informacija“… )

"Premda su mnoge funkcije gradskog centra, naročito one kulturne, privedene u same domove

(radio je umnogome zamijenio kavanske informacije, televizija kazalište, kina i

koncerte), individualni, obiteljski centri ne mogu ipak u cijelosti nadomjestiti urbani

centar, ako društvo i dalje želi živjeti kao kolektiv,a ne samo kao zbir individualnih i

nepovezanih minimalnih zajednica. Jer grad u osnovi pretpostavlja kolektivni život".

D. Kečkemet

Literatura: Bojan Marjanović Filozofski fakultet u Zagrebu Sociologija, IV godina udk32:81’373.21:625.7(497.5Zagreb)“199” Promjena vlasti, promjena ulica

Page 35: Sociologija prostora skripta 1. dio

35

7. ZELENI URBANI PROSTORI

Određenje

• Različite vrste prirode unutar naseljenih područja, zelena područja u gradovima, gdje

ljudi žive i rade, mala zelena područja, urbani parkovi, šume, vrtovi, perivoji i sl.

• EPA (Environmental Protection Agency) - Otvoreni prostori bez izgrađenih struktura i

dostupni javnosti: travnjaci, stabla, grmovi, parkovi, gradski vrtovi, pa čak i groblja

• Definicija prihvaćena od ekologa, ekonomista, društvenih znanstvenika i planera: javni i

privatni otvoreni prostori u urbanim područjima, primarno pokriveni vegetacijom, koji su

direktno (aktivna ili pasivna rekreacija) ili indirektno (pozitivni utjecaji na gradski okoliš)

na raspolaganju njihovim korisnicima

Zeleni prostori u urbanim strukturama od neizmjerne su važnosti za kvalitetu urbanog

života, livabilnost modernog grada i boljitak građana

Funkcije zelenih prostora

1. Ekološke

Priroda u gradu i njene komponente (vegetacija, voda i životinjski svijet) pridonose:

Mikroklimatskoj stabilnosti - regulaciji urbane klime (solarna radijacija, temperatura zraka,

vjetrovitost i vlažnost u izgrađenom, umjetnom prostoru)

Kontroli onečišćenja

Redukcija onečišćenja zraka, čestica dima i prašine (promet i proizvodni pogoni), posebno

ugroženi djeca, stariji, stanovnici s respiratornim problemima

Zelenilo u gradu reducira zagađenje bukom

2. Socijalne

Priroda potiče upotrebu vanjskog prostora, povećava socijalnu integraciju i interakciju među

stanovnicima grada i susjedima (Coley et al., 1997).

Drveće i zelenilo u prostorima grada potiče razvoj socijalnih veza (Kuo et al., 1998).

Zelenilo smanjuje agresivnost (Kuo et al., 1998)

Zadovoljavanje potreba za rekreacijom (Helsinki - 97% stanovnika participira u nekoj vrsti

rekreacije na otvorenom, u zelenim prostorima pronalaze relaksaciju i emocionalnu toplinu

3. Zdravstvene

ZP blagotvorno djeluju na fizičko i psihičko stanje stanovnika

Pacijenti čije su bolničke sobe gledale na park oporavljali su se 10% brže i trebali 50% slabija

sredstva protiv bolova od onih koji nisu imali pogled na park (Ulrich, 1984)

Stanovnici grada koji češće borave u parku, redovito su boljeg zdravlja (Godbey et al., 1992).

“Prirodna sredstva za umirenje”- boravak u gradskom parku ili šumi smanjuje stres i donosi

mentalne koristi (Hartig et al., 1991; Conway, 2000), pruža osjećaj mira i spokoja (Kaplan,

1983), potiče kontemplaciju, podmlađuje populaciju (Ulrich, 1981)

Page 36: Sociologija prostora skripta 1. dio

36

4. Ekonomske

Kolektivna razina – grad

Individualna razina - stanovnici

Uštede energije (grijanje i hlađenje) zahvaljujući cooling efektu; povećanje zelenila u gradu

za 10% reducira potrošnju energije za hlađenje i grijanje od 5 do 10%

Povećanje vrijednosti nekretnina (kuća i stanova)

Razvojne perspektive: zelenilo sa svojim estetskim i drugim koristima atraktivno je

stanovnicima i investitorima

Beautifikacija gradova atraktivno djeluje na investicije i posredno na ekonomski rast

Zelene površine mogu postati turističke atrakcije, a gradovi turističke destinacije, što će

povećati zaposlenost i prihod

Socijalna važnost parka

“Parkovi i javni prostori važni su za demokratsko društvo, jer su to jedina mjesta gdje se ljudi

zaista susreću kao jednaki, kao takvi parkovi su važna mjesta za fizičko i emocionalno

zdravlje grada“

Girardet, 2004

"Nitko tko je izbliza promatrao ponašanje ljudi koji posjete Park ne može sumnjati da Park

uvjetuje izrazito harmoniziranje i poboljšanje utjecaja na najnesretnije i najniže klase

društva.”

F. L. Olmsted kreator Central Parka

H. Girardet: Cities People Planet. Liveable Cities for a Sustainable World (2004)

Nastanak urbanog planeta

Prema podacima UN 2008. godine – većina stanovništva živi u gradovima

PROBLEM (NE)ODRŽIVOSTI GRADA

Problemi grada:

Prenapučenost (gustoća i infrastruktura)

Promet i transport

Loša kakvoća zraka

Nezadovoljavajuća opskrba pitkom vodom

Nezadovoljavajući sanitarni uvjeti

Gomilanje smeća - … socijalni problemi, siromaštvo, getoizacija, stanovanje, kriminal…

- ovisnost grada o energiji i resursima (gradovi zauzimaju samo 2 % površine na planetu, a

troše 75 % ukupno potrošenih resursa)

- nastanak slumova ( gdje živi milijarda ljudi; 90% u zemljama u razvoju)

- nastavak iznimne urbanizacije (do 2030. godine u gradovima u razvoju živjet će 4 milijarde

ili 80 % svjetskog stanovništva)

Page 37: Sociologija prostora skripta 1. dio

37

Do 2030 oko 2/3 svjetskog stanovništva živjet će u urbanim prostorima

Girardet: problem održivog grada

Gradovi su postali središnja mjesta ekonomske, kulturne i političke moći razvijenoga svijeta,

ali i neodrživi centri koji kao crna rupa usisavaju svoju okolinu, dok se i sami ne budu

probudili u tamnoj točki iza koje nema povratka.

Održivi grad teži postizanju "cirkularnoga metabolizma”(zaokružiti procese i zadržati što više

energije i resursa na području grada kako bi se ublažilo linearno kretanje potrošnje)

"Održivi grad omogućuje svim svojim građanima zadovoljenje potreba i kvalitete života, bez

ugrožavanja prirodnoga svijeta ili života drugih ljudi, sada i u budućnosti" (Girardet,

2004).

Održivi razvoj grada traži rješenja za :

1. Prijevoz 2. Potrošnju energije

3. Proizvodnju hrane 4. Gospodarenje otpadom i vodama

5. Parkove i zelene površine

Parkovi i zelene površine

- otvoreni, javni, planirani prostor

- funkcionalni prostor

- u nadležnosti lokalne vlasti

- krajobrazno oblikovanje

Parkovi, zelene površine, vrtovi – odražavaju način života, vrijeme, kulturu, filozofiju i odnos čovjeka prema prirodi te prostoru stanovanja i boravka

Page 38: Sociologija prostora skripta 1. dio

38

Tradicije i pristupi kultura u oblikovanju parkova su se mijenjale kroz vrijeme

Istočnjački pristup oblikovanju zelenih prostora - srodniji s prirodom; čovjek ne dominira prirodom nego je njezin neodvojivi dio - prikaz prirode u malom prostoru (Kina, Japan) - povezanost s oblicima umjetnosti (slikarstvo, pjesništvo kiparstvo i arhitektura) - krajobraznoj arhitekturi i dizajniranju vrtova u Kini i Japanu prethodilo je

razmišljanje, kontemplacija, razumijevanje i povezivanje s prirodom Tzv. "učenjački" perivoji-prostori u kojima se mogu iskazati emocije i filozofske

ideje, mjesta gdje čovjek može poboljšati samoga sebe

Zapadna krajobrazna kultura

U uređenju zelenih prostora prenose se antropocentrični stavovi; teži se prilagodbi i

podređivanju prirode sebi i svojim potrebama

Uređeni zeleni prostori od početka su povezani sa zadovoljstvom elite i bogatih (od starog

Rima)

Parkovi i vrtovi su ograđeni, ekskluzivni prostori

Običan puk, ako je htio uživati u zelenilu i prirodi, bio je osuđen na odlazak izvan sigurnosti

gradskih zidina

Renesansa – oživljavanje vrtnog dizajna

Kreiranje dvorskih (privatnih) parkova – ekonomska i društvena moć pojedinca; veličina i

grandioznost vrta iskazivali su bogatstvo, moć i utjecaj pojedinca na hijerarhijskoj

društvenoj ljestvici

Park ili ukrasni vrt odražava umješnost i kreativnost autora da izrazi želju vlasnika vrta, kao i

da uskladi arhitekturu zgrade s njezinom okolinom

Primjeri tadašnje krajobrazne arhitekture i danas se čuvaju

Nastanak modernog parka – zelenog, javnog urbanog prostora – kraj 18 stoljeća

1. Zeleni prostori otvoreni svima nastaju razvojem građanskog društva (nestanak aristokracije

i pojava nove elite)

2. Moderni park nastaje nakon industrijske revolucije (kvantitativni rast industrijskog grada)

3. Socijalni razlozi nastanka: potreba za zelenim prostorima nižih slojeva društva koji žive u

zgusnutim kućama

Parkovi u tom razdoblju služe zadovoljavanju rekreacijskih i edukacijskih potreba

građanstva, ali i kao prostori odmora i ugode

Primjer nastanka parka u 19. stoljeću - Pariz: Parc des Buttes-Chaumont

- urbana preobrazba Pariza 1850ih-perivojna arhitektura postaje činitelj prepoznatljive

slike grada

- elegantni i različiti parkovi (danas ih ima 400, neki iz 17st.) ublažavaju zgusnutu

strukturu grada

Page 39: Sociologija prostora skripta 1. dio

39

Lociran na kamenitom brežuljku – omiljeni park

Povijest prostora: prije 19. st. zemljište je bilo stratiše kriminalaca, a do 1862 smetlište

Napoleon III odlučuje napraviti park u radničkom kvartu

Baron Haussmann dizajnira park (otvoren 1867.

nakon 4 godine izgradnje)

Kako bi stvorio dramatičan reljef Haussman koristi dinamit

Stvara stijenu s vodopadom (32m) koji utječe u jezero, na vrhu stijene sagrađen je Sibilin hram

Na površini od 61 ara su proplanci, šuma, špilja, mostovi…(Most samoubojica, 30 m)

Primjer nastanka parka u Hrvatskoj - Maksimir

• Podignut na krajnjim južnim ograncima Medvednice krajem 18. i u prvoj polovici 19.

stoljeća. Nastao krčenjem šume hrasta lužnjaka i graba

• Prvi je javni park u jugoistočnoj Europi

• Osnivač parka je zagrebački biskup Maksimilijan pl. Vrhovac, 1787.; s namjerom

pokloniti građanima park za odmor i rekreaciju; otvoren za građanstvo 1794

• Kasniji biskupi nastavljaju s kreiranjem parka u raznim stilovima (angažman tada

najpoznatijih arhitekata vrtova u AU)

Privatni renesansni vrtovi – Dubrovnik

Danas vrijednost i sastavni dio identiteta urbanog prostora

Pristup čovjeka renesansnoga Dubrovnika sličan je istočnjačkom shvaćanju zelenih zona u gradovima i oko kuća

Svaka je kuća imala svoj vrt,a arhitektura kuće i arhitektura vrta i krajobraza bile su skladno povezane

Prepoznatljivost dubrovačkoga renesansnog vrta je i specifična oblikovna kompozicija, zbog koje možemo govoriti o osobitom stilu krajobrazne arhitekture

Sadnja bilja u vrtovima pratila je taj red i bila je promišljena i usklađena s cjelinom

Danas – komercijalizacija zelenog prostora

Primjer: uređenje parka u Vukovaru

• Uređenje središnjih prostora grada općenito je osjetljiv proces (koruptivna vlast,

agresivni biznis i ignoriranje struke)

• Park je u ratu devastiran – Mazda financira uređenje; pogled s višeg mjesta otkriva staze u

obliku reklamnog znaka Mazde

• Prostori koji nemaju jaku prepoznatljivu povijesnu vrijednost ili posebne ekološke

karakteristike – najčešće ne podliježu zakonskim odredbama i zaštiti

• Jedina uloga u njihovu očuvanju je svijest o cjelovitom pristupu uređenju prostora

• Glavnu riječ bi trebali imati građani, nevladine udruge i dio struke koji nije pod utjecajem

investitora (kapitala)

Primjer dobre prakse: Bogota (7 332 788)

Enrique Peñalosa (bivši gradonačelnik, urbanist) za njegova mandata u gradu je uređeno ili

izgrađeno 1300 parkova

Page 40: Sociologija prostora skripta 1. dio

40

“važnost pješačkih javnih prostora ne može se mjeriti, ali ne mogu se mjeriti ni druge važne

stvari: prijateljstvo, ljepota, ljubav i lojalnost. Parkovi i drugi pješački prostori su

esencijalni za sreću grada”

“za siromašne jedina alternativa televiziji u njihovo slobodno vrijeme je javni prostor. Stoga

su visoko kvalitetni javni pješački prostor i parkovi posebno dokazi prave demokracije

na djelu”

Više na: http://www.pps.org/epenalosa-2/

Fenomen urbanog poljodjelstva (urban farming, community gardening)

Urbanih vrtova u kojima se proizvodi hrana ima širom svijeta; u velikim i malim gradovima, bogatim i siromašnim zemljama; gdje su potrebni kao izvor hrane i ondje gdje imaju važnu socijalno-terapijsku funkciju

Dvije važne funkcije: 1. izvor hrane

2. socijalna funkcija

Nastaju 1970ih (socijalna kriza, nestašica hrane), šire se 1980-90ih

Promoviraju se kao lijek protiv urbanih “socijalnih bolesti”, za ekološku pravdu i urbanu

socijalnu prostornu pravdu

Uzgajatelji zajedničke vrtove vide kao način poboljšavanja socijalnog svijeta, povezanost sa

zajednicom i prirodom

To su prostori kolektivne kultivacije ne samo povrća, nego identiteta, građanske kulture,

revitalizacije zajednice i političke moralnosti

Proizvodnja hrane u urbanim vrtovima

Koristi:

1. Oplemenjuje zelenu zonu grada

2. Ekološke koristi

3. Veća raspoloživost resursa

4. Samoodrživost kućanstva

5. Olakšanje kućnoga budžeta

6. Smanjenje problema gladi i siromaštva

FAO Definicija urban farminga

Industrija proizvodnje, distribucije i trgovine hranom i gorivom, uglavnom kao odgovor na

dnevne potrebe stanovnika grada ili metropolisa, na urbanom i periurbanom području,

uz primjenu intenzivnih metoda proizvodnje i (re)uporabu prirodnih resursa i urbanog

otpada u uzgoju različitih biljnih kultura i životinja

Primjer: Kuba

- 35.000 hektara gradskoga zemljišta pretvoreno je u gradske vrtove

- u njima radi oko 120.000 ljudi

- gradovi na Kubi osiguravaju polovicu potrebnog povrća i voća

Havana (2 141 993) - svjetski lider u urbanoj poljoprivredi.

- više od 50% potreba za povrćem i voćem uzgojeno unutar granica grada uz korištenje

organskog komposta i jednostavnih sustava navodnjavanja

Page 41: Sociologija prostora skripta 1. dio

41

(http://sustainablecities.dk/en/city-projects/cases/havana-feeding-the-city-on-urban-

agriculture)

Primjer: Dar es Salam

- Dar es Salam (2 497940) - 23% gradskoga zemljišta čine gradski vrtovi

- zajedno s prigradskima, osiguravaju 90% povrća koje se konzumira u gradu

Rapidni rast stanovništva 1980ih i 1990ih uvjetovao je pozitivan stav prema urbanoj

poljoprivredi . Održivi Dar Es Salaam Projekt (SDP) pokrenut je 1993. s ciljem jačanja

kapaciteta i upravljanja rastom i razvitkom grada u suradnji s urbanim farmerima.

http://sustainablecities.dk/en/city-projects/cases/dar-es-salaam-feeding-the-sustainable-city

Primjer: Vankuver

-578 000 stanovnika, jedan od najpoželjnijih gradova za život u Sj. Americi

- 25% hrane proizvodi se u samom gradu; više od 44% stanovništva uzgaja hranu na

balkonima, u dvorištima, vrtovima ili u jednom od 1000 gradskih vrtova

City Farmer – neprofitno društvo osnovano je 1978. kako bi pomoglo građanima da uzgajaju

hranu i smanje otpad putem kompostiranja - poljoprivredni pokret

Istraživanja: osim izravne opskrbe zdravom hranom, gradski vrtovi imaju pozitivan učinak na

osjećaj pripadanja zajednici, socijalnim kontaktima, pa čak i na smanjenje kriminalnih

ponašanja

http://www.idrc.ca/wuf/ev-92549-201-1-DO_TOPIC.html

Detroit – progresivno propadanje grada

• Intenzivan proces suburbanizacije

• U gradskim četvrtima ostaje isključivo crnačko stanovništvo

• Propada automobilska industrija (nezaposlenost )

• Socijalna patologija (kriminal)

• Propadanje gradskih četvrti (prazne i napuštene kuće)

• Projekti rušenja (i obnove) napuštenih četvrti

• Doseljavanje novih stanovnika

• Projekt urban farming

Ruins of an Empire http://www.youtube.com/watch?v=Fn1jw7l2ZRw&feature=related

Detroit Urban Agriculture and Community Garden Programs

http://www.detroitagriculture.org/GRP_Website/Home.html

Lost in "Detroit": An Influence Against False Perceptions

http://www.youtube.com/watch?v=P3z0A7BHlr0

Abandoned Detroit Skyscrapers

http://www.youtube.com/watch?v=0JbGxIR8JTk&feature=related

Detroit - Building the Green City

http://www.youtube.com/watch?v=UaXGMRCSUR0&feature=related

Page 42: Sociologija prostora skripta 1. dio

42

Pierrette Hondagneu-Sotelo (2010) Questions for a Sociology of Gardens

unatoč porastu interesa sociologa za prostor i urbani krajolik, sociologija je zanemarila

istraživanje vrtova

Dualna dimenzija vrtova: 1. Makro:

- odražavaju socijalne odnose moći, kulture, rase, klase, roda i značajne socijalne i

ekološke posljedice;

- vrtlarenje odražava i stvara socijalne nejednakosti;

- rad, proizvodi i privilegije utjelovljeni su u vrtovima

2. Mikro:

- začaravaju sadašnjost, služeći kao utočišta od frenetičnog ritma javnog života, posla i

kompeticije (M. Weber raščaravanje kao bitno obilježje modernosti)

- u privatnim i javnim vrtovima ljudi kreiraju prostor značenja

- vrtlarenje nudi mogućnost kontrole malog prostora

- odmor od pritisaka svakodnevnog života, optimizam, iskustvo s prirodom…

Zašto su vrtovi od interes sociologu?

• Vrtlarstvo je biznis: proizvodi za vrt - na internetu se pojavi 99,400,000 ad; američki

potrošači potrošili su na travnjake i vrtove 25bilijuna$ u 2001 i 45 bilijuna$ u 2006

(National Gardening Association 2007)

• Vrtovi pokazuju ekološku svijest: novi alati na solarni pogon (Toyota Priuses with solar-

powered blowers, mowers, and hedgetrimmers)

• Vrtovi ukazuju na trend okretanja od enviromentalizma ka zdravoj potrošnji hrane:

marketing i potrošnja organskih proizvoda

• Vrtovi ukazuju na praktične odluke: ekonomska kriza 2008-09 – uzgoj vlastitog povrća u

stražnjem vrtu (Burpee Seeds prijavljuje dvostruku prodaju sjemena u 2008. za amatere

vrtlare koji uzgajaju povrće iza kuće)

• Vrtovi su ukorijenjeni u suburbanom razvoju, konzumerizmu i komodifikaciji

• Vrtovi ukazuju na socijalnu strukturu - tko uređuje vrtove (latino vrtlari), srednja klasa

više ne kosi svoje travnjake, podjela rada među spolovima, majke s malom djecom

postaju vrtlarice povrća u vrtovima iza kuće

Helphand (2006) Defiant Gardens: Making Gardens in Wartime

• povrće u rupama od bombi u Londonu, vrtovi u izbjegličkim kampovima,

varšavskom getu, svi nastali u nemogućim uvjetima…

• Fotografije - vrtovi su primarno vizualna iskustva, život cvjeta u okruženju rata i

smrti. Kultivacija i užitak u biljkama pružaju otpor ratu, smrti , destrukciji i

dehumanizaciji

Literatura:

Sanja Stanić, Ivanka Buzov (2015) Značenje zelenih prostora u životu grada, Godišnjak Titius

: godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke,Vol.6-7 No.6-7 Veljača 2015.

http://hrcak.srce.hr/149675

Page 43: Sociologija prostora skripta 1. dio

43

8. PROSTOR ZA VOZILA- URBANI PROMET U KONTEKSTU

ODRŽIVOSTI

Duško Kečkemet: Dehumanizacija urbanizma (1970)

Saobraćajnice, automobili i tragedija pješaka

“automobil istiskuje pješaka; ulice i šetališta se pretvaraju u saobraćajnice, a trgovi u

raskršća ili parkirališta. Taj faktor motorizacije potpuno je izmijenio sliku gradova…prodor

motorizacije tako je nesmiljen, bezobziran i autoritativan da ruši sve dosadašnje

tradicionalne principe urbanizma kao i humanizma… zaustavi li se ipak jednom u skoroj

budućnosti, katastrofa se neće moći izbjeći, jer će veliki dio starih vrednota već nepovratno

biti uništen.”

… nehumani momenti u suvremenom gradskom prometu

• Promet diktira duge i široke ulice, ravnih linija, prostrane trgove i raskršća, bezlične

oblike, trotoare, semafore, prometne znakove… nemoguća je bilo koja ranija

“razigranost” arhitekture

• Pješak je sasvim istisnut (ako nema dovoljno širine za cestu, oduzima se dio javnog

zelenila ili trotoara….)

• Vremenske i prostorne dimenzije kose se sa samim čovjekom (brzina kretanja vozila, ne

smije se zaustavljati, automobil se smije kretati samo naprijed…)

Grad postaje zamršeni čvor saobraćajnica, uz stalnu gradnju novih

Posljedice: • Porast broja saobraćajnih nesreća i poginulih • Onečišćenja zraka

• Nervni poremećaji i neuroze…

Kečkemet: gradovi s ulicama bez ljudi dehumanizirani su gradovi

L. Mumford: Tehnika i civilizacija (1934)

Tehnologija je dvostruka: • Politehnika – sadrži različite oblike tehnologija i omogućuje kompleksan okvir za

rješavanje problema čovječanstva

• Monotehnika - tehnologija radi same sebe, za svoju vlastitu korist, koja kako se razvija svojim putem, šteti čovječanstvu

Moderna američka prometna mreža je monotehnička: oslonjena samo na automobil koji postaje prepreka drugim oblicima prometovanja: hodanju, biciklizmu, javnom prijevozu, jer prometnice previše troše prostor i opasnost su za ljude, tisuće nesreća i smrti rezultat su “ritualne žrtve” američkog društva razvoju prometa (autoputova).

Grad u povijesti (1961) … grad je oblikovan oko središta u dosegu mogućnosti hodanja, s predgrađima dostupnim životinjskim prijevozom…

Jesu li gradovi za ljude ili automobile?

Page 44: Sociologija prostora skripta 1. dio

44

Prometni sustav u urbanom prostoru

• Gradovi su kompleksne prostorne strukture koje podržava prometni sustav

• Urbana produktivnost zavisi od efikasnosti transportnog sustava

• Problemi u gradu nastaju kada prometni sustav ne može zadovoljiti zahtjeve

urbane mobilnosti

• Gradovi sami stvaraju paradokse: specijalizacija vodi dodatnim zahtjevima za

prometom, dok se aglomeracija zagušuje

• Veliki problem gradova – osobni automobil i ovisnost modernog čovjeka o

njemu

Problemi gradskog prometa

Kako urbani prostor postaje disperziran to su veći zahtjevi za prometnom infrastrukturom

(nova ulaganja, planiranje i upravljanje…)

1. Prometna gužva i problemi s parkiranjem (transportna infrastruktura ne

podržava rast i pojačanje prometa; nedostatak parkirnih mjesta u središnjim

dijelovima grada)

2. Neadekvatnost javnog prijevoza (preopterećenost ili nedovoljna iskorištenost;

rush hour)

3. Poteškoće za pješake (ograničenja kretanja, opasnosti…)

4. Gubitak javnih prostora (koji se prenamijenjuje/oduzima u središtima za

promet vozilima)

5. Utjecaji na okoliš i potrošnja energenata (zagađenja i buka smanjuju kvalitetu

života i utječu na zdravlje, potrošnja goriva…)

6. Problem sigurnosti u urbanom prostoru (prometne nesreće)

7. Potrošnja zemljišta (30-60% metropolitanskog područja mora biti rezervirano

za promet)

Ovisnost o automobilu potiču kulturni i potrošački sustavi:

1. automobil je simbol statusa, osobne pokretljivosti i slobode

2. oglašavanje i stalne inovacije u dizajnu i tehnici automobila (poticanje kupovine)

• Prednosti korištenja automobila: mobilnost, udobnost, brzina…

• Kada imaju mogućnosti ljudi preferiraju automobil (rast prihoda i kvalitete života)

Kultura automobila rođena je u SAD-u

• William Faulkner: Amerikanac uistinu voli samo svoj automobil; ne ženu, ne

dijete, ne zemlju, pa čak niti svoj bankovni račun

• Utjecaj : suburbanizacija, porast srednje klase, jeftino gorivo…

• 1950ih generacija tinejdžera imala je dovoljno novca da kupi vlastiti auto (ne

samo za prijevoz nego kao odraz životnog stila)

• Automobil postaje dio kulture (medija, filma; zvijezde su kombinacija karaktera

i auta od Jameas Deana "Rebel Without a Cause“…

Page 45: Sociologija prostora skripta 1. dio

45

Ljubav prema automobilu više nije samo američki fenomen; diljem svijeta raste kupovina

automobila

• Kina, 2000 -2009; prodaja auta porasla je 9 puta, danas je svakodnevno 1000

novih auta na cestama - automobil postaje novi statusni, klasni simbol

• 2008. prodaja SUV u Kini je porasla za 43%

• Zhang Linsen: kineski biznismen: U Kini je veličina važna. Ljudi automobilom

pokazuju svoj status. Nitko ne kupuje mala auta.

Razlozi koji potiču kupovinu automobila

1. Podcijenjenost troškova i potrošački izbor (prometna infrastruktura je

subvencionirana, pa vozači ne snose pune troškove korištenja automobila;

automobil je simbol statusa, slobode i prestiža posebno u zemljama u razvoju,

posjedovanje kuće povećava ovisnost o automobilu)

2. Planiranje i prakse ulaganja (planiranje i javni fondovi teže ka poboljšanju cesta i

parkinga u stalnoj namjeri da se izbjegne zagušenje, dok se druge prijevozne

alternative zanemaruju. Urbanističkim propisima (zoniranje) nameću se

standardi za ceste i parkirališta što tolerira uporabu automobila)

Faze motorizacije

Prva faza:

druga polovina 20. stoljeća – prilagodba gradova u Americi i Europi cirkulaciji automobila

(motorizacija je shvaćena kao simbol modernosti i razvoja, grade se autoputovi,

proširuju se prometnice, grade ogromna parkirališta)

Druga faza:

od 1980ih godina – na motorizaciju se gleda negativno; gradovi počinju poduzimati mjere

ograničenja prometa u čemu se koriste različite strategije:

1. Ograničavanja – automobilski promet je dozvoljen, ali ograničen regulacijama i

fizičkim planiranjem: parkirališta su ograničena, ležeći policajci, gljive…

2. Zabrane – npr. zabrana prometovanja u središtu za osobne automobile, uz

dozvoljen promet opskrbe noću, često u zaštitu povijesnog dijela grada

3. Naplate – za parking (vozači rado plaćaju)

Prometna gužva

• Nastaje kada prometni zahtjevi nadilaze prometni sustav u određenom vremenu i

u određenom prostoru - svako vozilo umanjuje mobilnost drugoga

• Urbana gužva uglavnom se odnosi na dvije domene cirkulacije koje dijele istu

infrastrukturu:

1. Putnici u automobilima - komutacije, u mnogim dijelovima svijeta prihodi omogućuju

više automobila po kućanstvu; automobil je omiljen u odnosu na druge oblike prijevoza;

u SADu je glavni način prijevoza na posao

2. Prijevoz teretnim vozilima (manje) - dostava, opskrba, dodatno opterećuje gužvu urbanim

prometnicama

Page 46: Sociologija prostora skripta 1. dio

46

Dnevna putovanja kao činitelji gužve

Dvije su vrste dnevnih putovanja automobilom:

1. Obvezna (dom- radno mjesto) najčešće u fiksnom vremenu

2. Dobrovoljna (kupovina, dokolica, posjete…) u različitim vremenima

Gužva se događa u dva glavna oblika:

1. Periodična zagušenja – posljedica faktora koji redovito čine udar na prometni

sustav (putovanje na posao, vikendi); mogu imati nepredvidivo trajanje i težinu

situacije

2. Neperiodična zagušenja – uzrokovani slučajnim događajima (nesreće ili

vremenske prilike) koji su neočekivani i nepredviđeni. Nesreće zavise od

samog prometa koji je na određenim segmentima prometnica veći

Posljedice povećanja broja automobila

1. Onečišćenje zraka u gradovima (procjene UN: 800.000 ljudi godišnje umre od

bolesti uzrokovanih onečišćenim zrakom u gradovima, od toga se polovica

odnosi na Kinu, gdje danas samo 1% gradskoga stanovništva udiše čist zrak po

standardima EU)

2. Šire enviromentalne posljedice (potrošnja energenata, emisije ugljičnog

dioksida, smog…)

3. Smanjenje zelenih površina (gradovi na istoku SAD-a izgubili su 30%

površine pokrivene stablima u zadnjih 20 godina)

4. Socijalna cijena (nesreće, fizička neaktivnost, osjetljivost na cijenu goriva…)

Rješenje problema automobila i gradskog prijevoza– efikasan javni prijevoz Problem prometa kod nas

Prisutni su loši trendovi:

1. Smanjenje zelenih prostora i ukidanje pješačkih zona zbog potreba prometa

2. Komercijalizacija prostora u gradu (parking; profit iznad javnih i zelenih prostora u središtu grada; projekti privatnih investitora )

3. Povlašten status prometa automobilom (rješenja problema prometa i automobila traže se: podizanje cijene parkinga, gradnja novih parkinga/podzemnih garaža - ideje koja nigdje na svijetu nisu rezultirale manjom upotrebom automobila)

3. Promjene urbanističkog plana (gradska vlast, uz podršku dijela struke)

4. Nestručno upravljanje gradom u ovim aspektima

Održivi ili “Zeleni prijevoz” bazira se na: 1. strategijama i načinima prijevoza sa što manjim utjecajem na okoliš (hodanje,

biciklizam, zeleni automobili, carsharing…)

2. izgradnji urbanih prometnih sustava koji su efikasni, koji štede prostor i

promoviraju zdravi životni stil

Održivi urbani promet se pozitivno odnosi prema: 1. okolišu

2. socijalnoj i

3. ekonomskoj održivosti zajednice (što manja potrošnja/troškovi)

Page 47: Sociologija prostora skripta 1. dio

47

Planiranje prometa - značajna uloga u poboljšanju mobilnosti vozila, pristupu poslu,

obrazovanju, robama i uslugama, obitelji, prijateljima - iskušane tehnologije koje će

poboljšati pristup dok će istodobno reducirati ekološke i socijalne utjecaje

Gradovi koji uspješno poboljšavaju transport čine to u okviru širih programa stvarajući

tako u isto vrijeme održivi grad (livable city)

Primjer dobre prakse: Curitiba (1 851,215) Brazil – grad za ljude, a ne automobile

Curitiba – među gradovima najpoželjnijim za život:

99% njegovih stanovnika želi živjeti u tom gradu; 70% Stanovnika Sao Paola želi živjeti u

Curitibi

Prosječni prihod stanovnika 1970ih bio je manji od Brazilskog prosjeka; danas je 66% viši od

tog prosjeka

• Ima najvišu stopu recikliranja u svijetu (70%)

• Ima dobar sustav javnog prijevoza (u zadnja dva desetljeća promet automobilima

opao za 30%, dok se stanovništvo utrostručilo)

• Ima najveću pješačku zonu u svijetu u središtu grada (šoping)

• Umjesto kanala poplave su regulirane parkovima

• Koriste ovce za “šišanje” trave jer je to jeftinije nego kosilice

Više: Cities for people

http://www.citiesforpeople.net/cities/curitiba.html

Rješenje gradskog prijevoza - Integrated Transportation Network

Gradski prijevoz povećan je sa 25.000 putnika na dan 1974. godine na današnjih 2 milijuna

(85% stanovnika koristi gradski prijevoz). U istom razdoblju promet automobilima opao

je za 30%, a Curitiba je svjetski prvak u broju zelenih površina po stanovniku- efektivno

urbano planiranje prijevoza

Više: Efficient transportation for successful urban planning in Curitiba

http://www.solutions-site.org/artman/publish/article_62.shtml

Rješenje je postignuto sustavom sličnim podzemnom prijevozu: sistem autobusa: Bus Rapid

Transit (BRT), autobusi dolaze često (90 sekundi), čekališta su udobna i atraktivna, brzo

ukrcavanje i iskrcavanje, brzina kretanja autobusa nije ograničena prometnim znakovima

Rezultati: 75% stanovnika na posao ide

autobusom, u gradu nema prometne gužve, iznimno povećanje kvalitete zraka

Jaime Lerner – vizionar, arhitekt i urbani planer –gradonačelnik Curitibe, tri mandata

”U svakoj gradskoj politici treba biti mjesta za tri ključne kategorije: promet, održivost i

identitet.”

- Gradnja parkova (umjesto kanala koji su smanjivali poplave)

- Posebno dizajnirani parkovi koji pridonose kvaliteti života i ljepoti grada

- Centar grada proglašava pješačkom zonom

- Osmišljava brzu mrežu gradskog prijevoza (poput željeznice, ali 10 puta jeftiniji)

- Dao je stanovnicima kupone za autobus u zamjenu za otpad

- Pokrenuo masovni sustav recikliranja

Page 48: Sociologija prostora skripta 1. dio

48

Primjer: Vankuver

Program za smanjenje emisije stakleničkih plinova u prometu od 1997. godine rezultirao je:

- porastom pješačenja od 44%

- porastom bicikliranja od 180%

- porastom upotrebe javnoga prijevoza od 20%

- smanjenjem upotrebe automobila za 10%

10et godišnji biciklistički program – 400 km biciklističkih staza (25 milijuna dolara za

dvogodišnji plan unapređenja mreže biciklističkih staza)

http://vancouver.ca/sustainability/

http://vancouver.ca/engsvcs/transport/cycling/stats.htm