Sociologija Sa Sociologijom Prava - Skripta II

  • View
    51

  • Download
    5

Embed Size (px)

Text of Sociologija Sa Sociologijom Prava - Skripta II

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

SOCIOLOGIJA SA SOCIOLOGIJOM PRAVASKRIPTA II

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

I ANTIKA SHVATANJA O DRUTVU1. PLATON (427-347.p.n.e.) Djela: Drava Zakoni U ova dva navedena djela Platon razvija koncepciju idealne drave istraujui klasne odnose izmeu prisutnih klasa u tadanjem polisu. Pokuao je na naunoj osnovi razmatrati tadanje socijalne i ekonomske probleme. I sam kae da ta njegova idealna drava ne postoji u stvarnosti, nego je ljudi svjesnom djelatnou treba takvom da stvore. idealistiki utopista

Drava (kao djelo) U ovom djelu on stvara idealnu sliku drutva ija se struktura sastoji od tri klase:analogno njegovom shvatanju da se dua sastoji iz 3 komponente: a) uma i volje b) volje i energije c) nagona i strasti Prve dvije, vie klase ne mogu posjedovati privatnu svojinu, ni imati porodicu. Sve graane vaspitava drava. Drava je temeljni regulator ivota svih. Ona regulie proizvodnju, sklapanje braka, raanje i odgoj djece. Robovi po Platonu nisu ljudi ve orua koja govore, kao i stranci i barbari. 1. filozofi upravljai 2. vojnici uvari 3. obrtnici/trgovci proizvoai

Zakoni (kao djelo)U ovom djelu Platon je neto fleksibilniji. Ne preporuuje vie podjelu drutva na 3 klase, ve samo ravnomjernupodjelu zemlje meu porodicama, kao osnvnim elijama i temeljima drave. Uvidio je znaaj drutvene podjele rada, jer usljed podjele rada ovjek postaje ovisan o drutvo. Po Platonu u svakoj dravi postoje najmanje dvije drave i to: - drava bogatih - drava siromanih U ovom djelu on istrauje i geografske i demografske determinante funkcionisanja drutva.

2. ARISTOTEL (384-322.p.n.e.)

realist

Djela: Politika Nikomahova etika Najvei je Platonov uenik i kritiar. Bio je vie okrenut ovozemaljskim pitanjima tadanjeg drutva. Prouavao je botaniku i zoologiju, pa je i dravu i drutvo posmatrao kao organizam. On tako tvrdi da i drava, kao i ivo bie, ima svoju evoluciju, tj. svako drutvo se raa, razvija i umire (ciklika teorija drutva). Po Aristotleu ovjek je politika ivotinja (zoon politikon), koja ima razliite interese u odnosu na druge ljude i grupe ljudi, ali koja istovremeno, da bi opstala, mora ivjeti skupa s drugim ljudima. Aristotle je u poreenju s Platonom realista, jer on tvrdi da ne postoji apsolutno najbolja drava, odnosno drutvo. Postoji samo relativno najbolja drava u odnosu na postojee drutveno stanje. Idealno drutvo je ono u kojem postoje 2 klase: a) upravljaka intelektualna aktivnost; upravlja drutvom b) klasa manuelnih radnika, tj robova Dakle, priroda je unaprijed odredila sposobnost ljudi. Po Aristotelu je ropstvo prirodno stanje, a ne neto to je nastalo usljed drutvnih odnosa i on ropstvo odobrava. Posebno je istakao ekonomske ekonomske inioce za razoj drutva. On je socijalne fenomene istraivao neodvojivo od ekonomskih inilaca i zato je jako bitan. Imovinska nejednakost, kao ekonomski inilac je po njemu izvor klasnih suprotnosti u drutv koje vode do nastanka socijalnih prevrata. S obzirom na kriterij imovinske nejednakosti drutvo ine 3 klase: 1. bogati 2. srednje bogati 3. krajnje siromani On je bio zagovornik sredine u svemu, te i ovdje uvaava samo srednje bogate, a druge 2 klase prezire. Privatna svojina, a posebno porodica su nune za jedno drutvo. On definira i klasificira osnovne oblike vlasti i dijeli ih na pozitivne i negativne: Pozitivni su: MONARHIJA (vladavina najboljeg po zakonu) ARISTOKRATIJA (vladavina nekolicine po zakonu) POLITEJA (vladavina veine po zakonu) Negativni su: TIRANIJA (vladavina jednog bez zakona) OLIGARHIJA (vladavina vie njih bez zakona) DEMOKRATIJA (vladavina naroda bez zakona, to vodi u anarhiju)

II KRANSKI SREDNJI VIJEKPoslije pada robovlasnitva i nastankom feudalizma razvijaju se dva shvatanja drutva: a) kransko-religiozno (predstavnici su sveti oci) b) prirodno-historijsko

3.AUGUSTINUS AURELIUS (345.430.n.e.)Djelo: De civitate Dei (O Boijoj dravi) U tom djelu opisuje gotsko osvajanje Rima, to je on objanjavao kao Boiju kaznu. (Rim je bio svjetovna drava, pa je zato propao) On cijelu historiju dijli na 6 etapa, poinjui sa stvaranjem ovjeka, izgnanjem iz raja itd., a u toku historije nastaju dvije drave: - svjetovna CIVITATE TERRA olienje zla, grijeha i avola - Boija/kranska CIVITATE DEI olienje dobra Te dvije drave nastaju iz dvije vrste ljubavi. Prva iz ljubavi ovjeka prema samom sebi, a druga iz ljubavi prema Bogu, a obje ove drave prolaze kroz 6 etapa, a konana pobjeda pripada Boijoj dravi. Papa je poglavar te drave i to je ista duhovna drava. U dravi postoji zajedniko i privatno vlasnitvo. Privatno je uzrok sukoba i nemira u dravi. Augustinovo djelo je pokuaj da se historija ovjeanstva izloi i objasni kao razvojni proces. Zato je on bitan. Meutim, najsvestraniji mislilac razvijenog feudalizma je bio sveti otac Toma Akvinski.

4. TOMA AKVINSKI (1227 1274)Djelo: Summa theologiae I, 2, 3

Toma Akvinski je bio skolastiki filozof i teolog. Drava se ne zasniva na ljudskoj uroenoj prirodi ve na ljudskom razumu, a izvor tog razuma je Boiji razum. Drutvo je samo sredstvo pomou koga ovjek treba sa postigne svoj konani cilj spasenje! Bio je zagovornik teokratskog apsolutizma, tj. prevlasti rimskih papi nad svjetovnim vladarima. On opravdava ropstvo i kmetstvo i tvrdi da su oni posljedica prvobitnog grijeha, te da su od koristi i robovima i kmetovima i gospodarima. Njegova misao o dravi i drutvu se temelji na vjerovanju u onaj svijet, odakle se oekuje spasenje. Dravna zajednica je samo priprema za viu zajednicu, zajednicu Boije drave Po Akvinskom, ovjek je drutvena i politika ivotinja (kao i kod Aristotela), ali obdarena razumom. ovjek je po svojoj prirodi upuen na druge ljude. On zagovara kralja i vrhovnu vlast iz Boije vlasti, tj. svaka vlast je od Boga! Ali vlast svjetovnog vladara, koja je uvijek partikularna i ograniena, treba da se potinjava univerzalnoj papinskoj vlasti. Visoko cijeni novac i trgovinu.

III RENESANSNA SHVATANJA DRUTVA (16.-18. st.)Vremenom se kao posljedica srednjovjekovnog crkvenog uenja, oblikovao nepomirljiv odnos crkve i drave, kako u politikoj zbilji, tako i u teoriji. U tepriji se postavljaju sljedea pitanja: a) postanak drave i njena uloga b) ko pokree i ko razvija drutvo (vjera, ideja, razum, zakoni ili interesi) c) razmatra se i postavlja pitanje uzronosti i zakonomjernosti razvoja u historiji da svaka posljedica ima svj uzrok, a ne da je sluajna RENESANSA: - obnova, ponovni procvat, preporod; - drutveno-politiki i kulturni pokret u Evropi od 14.-16.st. koji je izraavao ideologiju nove drutvene klase buroazije, napredne u ono doba, a koji je bio protiv feudalno-crkvenih svjetonazora. Renesansu je karakterisalo golemo zanimanje za knjievnost i umjetnost stare Grke i Rima, zaboravljenu u srednjem vijeku, i procvat nauke, knjievnosti i umjetnosti.

5. THOMAS MORUS (1480. - 1535.)Djelo: Utopija

socijalutopist

Bio je engleski dravnik, utopist i humanist On u svom djelu Utopija otro kritikuje postojee drutvene odnose u Engleskoj i zamilja viziju idealne drave na nekom usamljenom nepostojeem ostrvu. On na ideji pravinosti pokuava teorijski osmisliti mogunost uspostavljanja jednog novog drutva u okviru kojeg ne bi bilo klasnih razlika. Mora biti ukinuto siromatvo, zloin i kazna, a sve u toj dravi je zajedniko. Nema privatnog vlasnitva. Dnevno radno vrijeme svakog pojedinca iznosi 6 sati. To unaprijed omoguuje potivanje svih ljudi, njihovih prava i sloboda. Stanovnici Utopije su pripadnici razliitih konfesija, ali nezavisno od toga oni skupa ive. Ta razliitost nije imala nikakvo politiko znaenje.

6. TOMMASO CAMPANELLA (1568.-1639.)Djelo: Civitas salis (Sunana drava) ili Grad sunca (1623.g.)

socijalutopist

Kao i Morus zastupa socijalutopijsku misao o dravi. On u svom djelu takoer do u detalj razrauje nacrt svoje utopijske drave u kojoj je sve krajnje ureeno i rasporeeno. Sve se dogaa i odvija shodno dravnoj regulativi, a za ope dobro. Drutvo je hijerarhijski ureeno po kriteriju znanja ko vie zna, on je i na viem mjestu na ljestvici. Po Kampaneli je drava umno-razumna tvrorevina koja treba da ukloni sva zla u drutvu i obezbijedi dorobit svih u zajednici. Svi odrasli lanovi drutva treba da rade 4 sata dnevno, a materijalna dobra su zajednika, pa i ene i djeca, kue, spavaonice itd. (u ovomu se ogleda Platonov uticaj na njegovo uenje)

Nasuprot tipinim socijalno-utopijskim pogledima na ureenje drutva i drave (koje su zastupali Mor i Kampanela), u renesansi se javljaju prva real-politika, praktika shvatanja drutva i drave. Prvi predstavnici ovog shvatanja su Makijaveli i an Boden.

7. NICCOLO MACHIAVELLI (1469.-1527.)Djela: Vladalac (1532.) Rasprava o prvoj dekadi Tita Livija (1502.) Historija Firence Duh zakona Bio je italijanski politiar, teoretiar drave i prava i knjievnik. Makijaveli je prvi teoretiar koji oslobaa koji oslobaa i razdvaja dravu i politiku od religije i morala. Sve do njega ljudi su smatrali da je uloga drave i politike u realizaciji moralne ideje. Po Makijaveliju INTERESI su centralna kategorija drave i drutva. Interesi su pokretaka snaga historije i ljudi e prije zaboraviti i oevu smrt nego gubitak imovine. Oni vie vole imetak nego potovanje. Politika je po njemu borba nteresa gdje su dozvoljena sva sredstva da bi se ostvario cilj. (Cilj opravdavo sredstvo) On je rodonaelnik shvatanja politike kao tehnike vladanja ljudima i narodima. Po njemu klasni interesi razdvajaju ljude vie od odgoja, morala i predrasuda.

8. JEAN BODEN (1530.-1596.)Djelo: Republika (6 tomova) Bio je francuski politiki mislilac, filozof i ekonomist. Utemeljio je teoriju suvereniteta. Suverenitet (franc. najvii, onaj koji svima vlada) je po njemu, odreujui pojam za dravu i dravni ustav. IUS MAIESTATIS (najvie pravo, tj. suverenitet) je za njega apsolutnost, jedinstvo i neprenosivost vlasti. Um i autoritet su najautoritativniji principi drave, a vlast i vladari su odgovorn