Upload
gorandayrep
View
136
Download
6
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
Citation preview
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
Univerzitet Singidunum
Bijeljina
SEMINARSKI RAD
Predmet: Sociologija Tema: Drutvo i drutvena struktura
Mentor: Student / r!indeksa :
"un# $%%&!
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
SADRAJ
Uvod !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! '
(! Pojam drutva !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! )
$! *astanak ljudskog drutva !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! )
'! Socioloki +ojam drutva !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! &
)! Drutvene +ojave !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! ($
,! Drutveni odnosi !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! ('
-! Drutveni +rocesi !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! ('
.! Drutvene tvorevine !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! ()
&! dnos +rirode i drutva !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! (,
0aklju1ak !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! (&
2iteratura !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! (3
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
UVOD
Sociologija prouava pojam drutva i njegov sastav iz raznih
elemenata drutvenih pojava, i to je ono to bi se moglo nazvati
drutvenom statikom, jer se ovde drutvo prouava, uglavnom, u stanju
mirovanja, daje se presek drutva bez obzira na njegovo kretanje. Drugi deo
sociologije prouava drutveno kretanje, dinamiku drutva, tj. on prouava
odnose, veze, medjuuticaj, s jedne, drutva i vandrutvenih pojava (priroda,
pojedinac), a, s druge strane, drutva kao celine i njegovih sastavnih
elemenata i, najzad, samih tih elemenata medjusobno. na prouava kako
se i zato drutvo kre!e, menja.
Sociologija se mo"e de#inisati kao najoptija teorijska disciplina u
drutvu, koja istra"uje pojave u njemu, proces i odnose, zakonitosti,
strukturu, razvoj i celovitost.
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
1. POJAM DRUTVA
U sociolokoj literaturi se sre4emo s u+otreom re1i drutvo koje ima
vie zna1enja! *aj+re se u+otreljava da i ozna1ilo sku+ni 5ivot koji 1ine
vie jedinki# imaja4i u vidu razlike ljudskog od 5ivotinjskog# zatim izrazom
drutvo +odrazumeva se svaka +osena zajednica koja je u sastavu ljudskog
drutva 6gene# +leme# narod# nacija itd!7# kao i +ro8esionalne organizacije6drutvo sociologa# ekonomista# +ravnika# lekara# in5enjera itd!7! Takodje se
+ridaju razli1ita zna1enja izrazu drutvene +ojave! "ednom se misli na
+ojavu +roizvodnje# drugi +ut na +ojavu ratne o+eracije# tre4i +ut na +ojavu
kriminala! 0ato se ovi termini koji se koriste u sociologiji moraju li5e
odrediti kako i se mogao doneti zaklju1ak na koje se zna1enje odnosi izraz
drutvo!
2. NASTANAK LJUDSKOG DRUTVA
2judsko drutvo je nastalo razvojem materijalnog sveta# a +oseno
sveta 5ivi9 i4a# na osnovu istorije +rirodnog i drutvenog razvoja! Stoga jeono +odeljeno u razli1ite olike: nacionalne# drutvene# klasne#
+ro8esionalne# religiozne# kulturne i druge! U +o1etku ljudske istorije# ono je
5ivelo u s+eci8i1nim ljudskim olicima: 9ordama# klanovima# gensovima
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
gde se odvijala +roizvodnja# vas+itanje# igra itd! orda +redstavlja onaj
olik organizovanja;+relazi iz 5ivotinjske u ljudsku sku+inu! U nauci je
znano da +ostoji zastarelo religiozno s9vatanje da je 1ovek onakav kakav je
io na 0emlji! Su+rotno njima# +ri9va4eno je s9vatanje da je 1ovek kao
ioloka vrsta evoluirao kroz istoriju i da je rezultat razvoja 5ivotinjskog
sveta!
Proces +reora5aja tuma1i Darvin kao oru za o+stanak i
+rilagodjavanje 1oveka uslovima 5ivota# dok
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
evoluciju nastanka 1oveka 6nastao je od neke +osene vrste majmuna7! "er i
laik danas mo5e uo1iti da +ostoje sli1nosti izmedju 1oveka i 1ovekovog
majmuna! >li je sigurno da dananji 1ovek nije +ostao# nije nastao od
dananjeg majmuna! s +ravom M! Markovi4 ukazuje da je Darvinova
teorija evolucije ukazala na tri +ret+ostavke: (7 da su sve vrste u +rirodi
6iljne i 5ivotinjske7 +romenljive= $7 da se individue u vrstama ioloki
+rilagodjavaju= '7 da u +rirodi izmedju individue vlada ora za o+stanak#
to zna1i# jedinke koje nisu s+osone da se +rilagode svojoj sredini
+ro+adaju! *a taj na1in se u samoj vrsti odvija +roces selekcije# to jest
+rirodno odairanje! Prema nekim +odacima# +rvi +olumajmuni su se razvili evolucijom iz
ljudo"dera# u vidu ogranka: (7 kao majmuni irokonosi# $7 kao majmuni
uskonosi, a da je iz ovi9 ogranaka majmuna +ostao 1ovekoliki majmun# a od
njega 1ovek! zvestan roj autora ukazuje na to da je 1ovekolika vrsta
majmuna +ostala iz ogranka uskonosni9 majmuna razli1iti9 vrsta# da su ljudi
nastali od 1ovekoliki9 majmuna 6nji9 je ilo oko dvadeset vrsta7! Takodje#
+rema nekim autorima# sredinom tercijera od na+red navedeni9 dvadesetak
vrsta majmuna# jedna vrsta majmuna se +odelila u dva ogranka# i to
+rvenstveno zog +romene uslova 5ivota! Te +romene su nastale zog
ledenog i +oluledenog doa# to se re8lektovalo na uslove 5ivota! Dolo je do
nestajanja velikog roja iljaka# a time i nestajanje 9rane za 5ivotinje# koje
su 5ivele u ono vreme! vo se i odrazilo na majmune! rana kao izvor
5ivota se tra5ila na zemlji# uglavnom is+od drveta! ni su se 9ranili
+lodovima# insektima# +ti1ijim jajima# a kod nji9 nije dolo do razvijeni9
+romena!
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
0a ogranak majmuna koji je krenuo u ste+e# na1in 5ivota je +oste+eno
+o1eo da se menja# i oni su morali da se menjaju i +rilagodjavaju sredini!
ni majmuni koji to nisu# iz ilo koji9 razloga# u1inili i +rilagodili se toj
novoj sredini nestajali su i +ro+adali= +otraga za 9ranom iziskivala je
+odizanje na zadnje noge# da i imali olji +ogled u daljinu# zog e5anja od
zveri i krvolo1ni9 5ivotinja i drugo da i osmatrali 5ivotinje koje su
koristile za is9ranu! 2ov je ostvario novi +eriod i ciklus razvoja! n je
omogu4io da se us+enije ore s ja1im 5ivotinjama= dolo je do razvijanja
orenosti# +ot1injavanja# u+ornosti# lukavstva# ali i solidarnosti i
drutvenosti! no to je itno# a to je da se ne+rekidno +ove4avao mozak!Tako je mladji +ra1ovek 69omo 9aitis7# a koji je 5iveo +re $#-;(#' miliona
godina# imao je mozak od &%%;(#,%% cm$! omo erektus ili +itekantro+us#
imao je loanju od (#$%% cm$# a +o nekim miljenjima i s+osonost za govor!
$ov je na nain ishrane imao poseban uticaj od onog trenutka kada je
pronadjena vatra (pre %&&.&&& godina). na je olakala varenje, s jedne
strane, ali je i titila ku!no ognjite. 'ahvaljuju!i lovu, dolo je do nove
organizacije kolektivne, do solidarnosti u raspodeli lovine, itd. Promena u
na1inu 5ivota# +oseno 1ovekoliki9 majmuna koji su odlazili u ste+e#
do5ivljavali su radikalne +romene u odnosu na majmune koji su ostali da
5ive na drve4u u d5unglama! Sa +roizvodnjom i naj+rimitivnijeg orudja za
rad# smatra se da je nastao 1ovek! 'a sociologiju je va"no da se javljaju
organizovane grupe, instinktivne radnje prerastaju u voljne, razvijaju se
ula vida, sluha, svest, najva"nije socioloke promene su pojava govora i
proizvodnja orudja za rad.
'Dr! @adovan Marjanovi4# Sociologija# str! .(# A!
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
Bioloke i socioloke +romene na 1oveku ile su u+oredo! Smatra se
da je +rvi +ra1ovek koji je imao neke ljudske osoine io australo+itek#
nastao u Pliocenu# +re vie od ' miliona godina! Mozak mu je io od )%%;
.,% cm$# koliko ima dananja gorila! Pored us+ravnog 9oda# imao je i druge
ljudske osoine kao to su sloodne ruke# +roizvodjenje +rimitivni9 orudja
za rad od kostiju# kamena i drveta! To je razlog to ga neki smatraju 9omo
8aerom!
*au1na istra5ivanja dokazala su da sinantro+us i +itekantro+us 1ine
vezu izmedju +ramajmuna i neandertalca! > dokazano je da se na +ra1ovekaneandertalca nadovezala jedna vrsta 9omo sa+iensa s +oznatim
+redstavnikom kromanjonca koji je gotovo ko+ija sadanjeg 1oveka!
U sasvim ranim +eriodima ljudske istorije# +riroda je imala
dominantnu mo4 za 1oveka: zadovoljavao je uku+ne +ra1ovekove +otree
69ranu# ode4u# sredstva# oru5je7! Taj razvoj io je veoma lagan# s+or! Cako
je teklo vreme# on je io r5i# i skokovitiji u materijalnom i kulturnom
smislu!
3. SOCIOLOKI POJAM DRUTVA
U sociologiji +ostoji nekoliko de8inicija drutva! 0a9valjuju4i
etnolokim otkri4ima koja su se zila u (.! i (&! veku# koja +rikazuju 5ivot
+rimitivni9 naroda# mo5e se videti da +ostoji drutvo ez dr5avnog uredjenja
i da drutvo i dr5ava nisu iste +ojave# dok e+o9a gradjanski9 revolucija i
nastanak ka+italizma jasno ukazuju da su drutvo i dr5ava dve +ot+uno
razli1ite +ojave! To su razlozi zog koji9 se u nauci (.! i (&! veka sve vie
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
moralo ra1unati sa drutvom kao +ojavom koja u celini nije sadr5ana u
dr5avi i koja +ostoji +ored nje i nezavisno od nje! Poznati engleski sociolog
erert S+enser je izjedna1avao drutvo sa organizmom! > leksandru Todorovi4u): (7 *ada tvrdi da drutvo nije prost zbir
individua, on se suprotstavlja atomistikom shvatanju+ $7 okuava da
odredi drutvo kao poseban i svojevrsni kvalitet+ '7 -edjutim, u ovoj
odredbi drutva dolazi do izra"aja psihologistika komponenta. Ferdinand
Tenis misli da drutvo u sei sadr5i atomisti1ke elemente i s9vatanja! Prema
njemu# drutvo# koje +o konvenciji ili +rirodnom +ravu +redstavlja jedan
agregat# trea da ude s9va4eno kao mnotvo +rirodni9 i arti8icijelni9
individua# 1ije se volje i s8ere nalaze u rojnim odnosima jedne +rema
drugima i jedne sa drugima# a i+ak ostaju jedne od drugi9 nezavisno ez
uzajamnog unutranjeg uticaja!
vde se +re+li4u naredne kom+onente: (7 kulturalisti1ka 6+rema
konvenciji7= $7 atomisti1ke 6veliki roj individua7= '7 +si9ologisti1ke
)>! Todorovi4# Uvod u sociologiju# str! -3# Beograd# (3&3
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
6gde se volje nalaze u rojnim odnosima7! @azlika izmedju Dirkemovog i
Tenisovog s9vatanja je u tome to# +rema Dirkemu# +si9oloka kom+onenta
+roizvodi neto novo# a Tenosovo s9vatanje je da +roizvodi jedinke koje se
+ovezuju kroz volje i +ritom one ostaju nezavisne i nemaju neki uticaj
jedni na drugu!
Marksisti1ka konce+cija ukazuje na itne razlike izmedju 1oveka i
drutva! Marks ka5e da odnosi proizvodnje u svojoj celini ine ono to se
zove drutveni odnosi, drutvo i to drutvo na odredjenom, istorijskim
stupnju razvitka, drutvo osobenog karaktera, kojim se ono razlikuje od
drutva./
dalje nastavlja: drutvo se razlikuje +rema celini +roizvodni9 +rocesa
i da o+ti +ojam drutva Marks odredjuje na ovaj na1in: Taj +roces ziva se
u s+eci8i1nim istorijsko;ekonomskim odnosima +roizvodnje# koji +roizvodi i
re+rodukuje samo ove odnose +roizvodnje# a samim tim i nosioce tog
+rocesa# materijalne uslove nji9ove egzistencije i nji9ove uzajamne odnose#
tj! nji9ov odredjenji ekonomsko;drutveni olik! "er celina tih odnosa,
kojima se nosioci te proizvodnje nalaze nasuprot prirode medjusobno, u
kojima +roizvode# ta celina a i jeste drutvo +osmatrano u njegovoj
ekonomskoj strukturi!,
,Dr! >ndon G! Costadinovi4# +ta sociologija# str!(),# Beograd# $%%)!
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
Marks i ! Todorovi4# Uvod u sociologiju# str! .'# Beograd# (3&3
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
odnos prema prirodi u procesu proizvodnje i medjusobno, kako veli 2j! M:
Gloalno drutvo +redstavlja slo5enu celinu# koja se struktuira i di8erencira
u tri +ravca: (7 +rostorno;socijalna +odru1ja 6mor8oloka +odela7= $7
+osene gru+e i slojevi 6strata8ikaciona +odela7 i '7 razli1ite olasti
drutvene delatnosti 68unkcionalna +odela7! Gloalna drutva su# kao slo5ene
celine delatnosti i odnosa# organizovana! na sadr5e u sei vie +odsistema:
socijalni# ekonomski# +oliti1ki# kulturni 6ideoloki7! 2 svakom globalnom
drutvu postoje parcijalne i globalne drutvene grupe u okviru kojih se
odvijaju brojne delatnosti, zadovoljavaju individualne i kolektivne potrebe
ljudi./%
@azume se da drutvene ustanove mogu iti +rogresivne i regresivne!
ne# zajedno s odgovaraju4im drutvenim gru+ama i organizacijama# 1ine
glavnu ko9ezionu snagu drutva! Mi9ajlo Po+ovi4 +od +ojmom gloalno
drutvo razume relativno samostalnu, organizovanu celinu svih drutvenih
delatnosti i odnosa, grupa, slojeva, i ustanova, celinu, koja zahvaljuju!i
tome to sadr"i u sebi sve potrebne uslove i inioce socijalne egzistencije
ljudi, mo"e relativno nezavisno da egzistira./3
4. DRUTVENE POJAVE
.Dr! Branko Mati4# Sociologija# str!(),# *i# (33)!
&Dr! >ndon G! Costadinovi4# +ta sociologija# str! (,%# Beograd# $%%)!
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
Drutvo +redstavlja nu5nost drutveni9 +ojava! Poto je ljudsko
drutvo o+ti +ojam# a+strakcija# i njome se ne mogu ojasniti eks+licitno
neki +oseni sadr5aji drutvenog 5ivota ljudske radnje# to se koristi +ojam
drutvene pojave! ne su +roizvod drutveni9 delatnosti! drutvenim
+ojavama 2j! Mitrovi4 ka5e da su one u isto vreme i individualne i
drutvene= one u sei nose elemente sujektivnog i ojektivnog! snovni
elementi drutveni9 +ojava su: uzajamna povezanost ljudskih ponaanja+
delovanje tako povezanog ponaanja i promena koje su stvorene na osnovu
takve interakcije pojedinaca i drutvenih grupa. U drutvu +ostoje rojne
drutvene +ojave koje se mogu razli1ito klasi8ikovati! >ko ismo +oli od+oznate i 1esto zlou+otreljavane eme o azi i nadgradnji# sve
drutvene +ojave mogli ismo gru+isati u +ojave drutvene osnove i +ojave
drutvene nadgradnje! Sa stanovita ste+ena o+tosti i nji9ove
ras+rostranjenosti drutvenim +rostorom# sve drutvene +ojave mogu se
+odeliti na +arcijalne i totalne!
Sutunu drutveni9 +ojava 1ine delovanja +ojedinaca i drutveni9
gru+a! Delovanja i +onaanja su itna# i one su odredine ta1ke! @adi se o
sku+u +ojedinaca i nji9ovim +onaanjima! Drutvene +ojave su raznovrsne#
jer su drutvene delatnosti takodje raznovrsne! Primera radi# drutvena
+ojava je proizvodnja sredstava za "ivot. na je +lanska# svrsis9odna# u
kojoj +ostoji medjusona +ovezanost! Drutvene pojave ine povezivanje
najmanje dva oveka.Postoji veliki roj drutveni9 +ojava# jer slo5enost i
dinami1nost 5ivota uslovljavaju eskona1no medjusoni9 +ovezivanja i
ljudski9 delovanja!
5. DRUTVENI ODNOSI
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
Drutveni odnosi su# u stvari# drutvene +ojave! > jedinstvo
drutveni9 +rocesa i odnosa 1ini tu +ojavu! Drutveni odnosi su s+oljni na1in
zajedni1kog +ovezivanja +onaanja ljudi! tome +ie @adomir 2uki4:
Stupaju!i u drutveni proces, ljudi se samim tim stavljaju u izvestan odnos,
to jest oni dospevaju u izvestan odnos jedan prema drugom, polo"aj koji
omogu!uje vrenje onih radnji koje ine proces, odnosno
samog procesa.4
ni ostaju u takvom +olo5aju dok +roces traje! Promena tog +olo5aja je
mogu4a# ali samo do izvesne granice# +reko koje takva +romena izaziva+restanak +rocesa! Drutveni odnos je# kao olik# neodvojiv od svoje
sadr5ine# drutvenog +rocesa# a i +oseni9 radnji# razli1iti9 od oni9 iz koji9
se sastoji drutveni +roces# ve4 iz samog +olo5aja ti9 radnji 6odnosno ljudi
koji9 i9 vre7# jedni +rema drugima!
Drutveni odnosi se javljaju kao sadr"ina, dok se drutveni odnos
javlja kao oblik. >li se 1esto stavlja znak jednakosti izmedju drutveni9odnosa i +rocesa i govori se o proizvodnim, kulturnim i ostalim odnosima.
To je zato to su oni u medjusonoj vezi! dnosi mogu iti grupni,
pojedinani, trajni, prolazni, nadredjeni, podredjeni,itd!
6. DRUTVENI PROCESI
Drutvene +ojave se mogu +odeliti na: a7 drutvene procese, i 7
drutvene tvorevine. Drutveni +rocesi 1ine osnovne drutvene +ojave!
3Dr! >! Todorovi4# Uvod u sociologiju# str!($(# Beograd# (3&3
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
Uku+no drutvo i 5ivot u njemu je# u stvari# razvoj li1nosti# gru+a#
institucija# normi# +ro+isa# i sli1no! Cako +ie P! Cozi4# drutveni +rocesi
su ljudske radnje koje uslovljavaju neke takodje drutvene +osledice! Ae4
+rema tome ta je nji9ov uzrok# sadr5aj ili kakav je nji9ov karakter#
drutveni +rocesi mogu iti voljni 6ako su izazvani nezavisno od ljudski9
9tenja i volje# ve4 zavisno od +rirodne sti9ije# na +rimer e+idemija olesti#
radnje iz ne9ata i sl!7# materijalni 6+roizvodnja materijalni9 doara7 ili
du9ovni 6idejna aktvinost7= konstruktivni 6stvaranje novog7 ilidestruktivni
6unitavanje +ostoje4eg7# i drugo! ni su# kako veli @! 2uki4# +rvi stu+anj
+ovezanog delovanja ljudi# +ovezano delovanje nji9ovog +onaanja# radnji#ne+osredno# u +roizvodjenju neke +osledice# +romene!(%
7. DRUTVENE TVOREVINE
Drutvene tvorevine su rezultati 6e#ekt, posledica7 drutvenihpromena. ne su u odnosu na drutvene +rocese i imaju relativnu
samostalnost! Te tvorevine su e8ekti +rocesa i odnosa: Drutvene tvorevine
su relativno jasna# stailna stanja# situacije# dogadjaji koji su !!! ne+osredno
dati za razliku od sami9 +rocesa i odnosa koji su iz nji9 skriveni!
Drutveni +rocesi i odnosi stoje u medjusonoj +ovezanosti!
Povezanost ti9 +rocesa 6ja1i slaiji# +osredan ne+osredan7# odredjuju
vrstu drutveni9 tvorevina!Drutvene tvorevine su jasna, slobodna stanja,
dati su dogadjaji neposredno na primer roba, ideja, likovna oblikovanost,
(%Dr! Branko Mati4# Sociologija# str! (--# *i# (33)!
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
propis itd, su drutvene tvorevine# 1ije +ret+ostavke nisu uvek kom+leksno i
ne+osredno vidljive# za razliku od drutveni9 +rocesa i odnosa 1iji su
dogadjaji ne+osedno dati! Drutvene tvorevine kao najo+tije vrste su: (7
slo5eni drutveni +rocesi# i $7 drutvene sku+ine 6gru+e7! >ko govorimo o
slo5enim drutvenim +rocesima# imamo u vidu: (7 materijalne 6orudja za
rad# zgrade itd!7# i $7 duhovne 6teorije# nau1ne zakone# kulturu# nauku#
dogme#oi1aje# umetnost# +ro+isi7! ve +osledice# materijalne ili du9ovne#
mo5emo ocenjivati kao +rogresivne ili regresivne# +roste ili slo5ene!
8. ODNOS PRIRODE I DRUTVA
Socioloki +osmatrano# drutvo 1ini celinu drutveni9 +ojava# +rocesa
i odnosa! Medjutim# ona se ne mo5e s9vatiti ez uvida odnosa i veze koje se
javljaju na relaciji +rirode i drutva! ?ovek je sastavni deo +rirode# i on
svojim radom stvara uslove 5ivljenja!
Marks govori o +rirodnim svojstvima 1oveka# ali je isticao da 1ovek
nije samo +rirodno i4e# nego je +rvenstveno ljudsko +rirodno i4e# a ono se
mora +otrvditi!
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
Marks je generi1nu sutinu video u 1injenici da ljudska univerzalna
+roizvodnja +ru5a 1oveku da njegov rad u1ini teorijski i +rakti1no svojim
+redmetom# a da se 1ovek odnosi +rema sei kao +rema univerzalnom i4u i
da je ono osloodjeno od ne+osredne +rirodne nu5nosti! Tu je itna razlika
izmedju 5ivotinje i 1oveka# jer 1ovek svoju +rirodnu delatnost +reokre4e i
menja u +redmet svog 9tenja i svesti# a 5ivotinja se ne+osredno udaljuje s
njenom 5ivotnom delatno4u# i od nje se ne razlikuje!
Traganje za odnosom +rirode i drutva zaoku+ljalo je mnoge 8iloso8e i
sociologe# jer na ovo +itanje nije lako i jednostavno dati odgovor! "edni daju
znak jednakosti izmedju +rirode i drutva# drugi i9 +ot+uno odvajaju i +ravedistinkciju izmedju nji9 i ka5u da su to +ot+uno odvojene celine# ni1im
+ovezani kvaliteti! gist *ont i -aral Staneli smatraju da nema sutinskih
razlika izmedju ovih dveju #enomena (ljudskog drutva i prirode)55.*ji9ova
vidjenja su da nema sutinske razlike drutvene i +rirodne zakonitosti#
samim tim ne +ostoje razlozi da se ljudsko drutvo ori +rotiv +rirode# jer je
ono rezultat +rirodni9 zakonitosti koji su +redodredjeni nekim van+rirodnim
silama# a su+rotstaviti se njima zna1i su+rotstaviti se nat+rirodnim silama!
Drugo s9vatanje# koje su izneli GUST>A 2< B*#
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
vezu i jedinstvo +rirode i drutva# gde se jedinstvo ostvaruje u +rocesu
materijalne +roizvodnje! Medjutim# Marks je u @anim radovima ukazao na
razliku izmedju 1oveka i 5ivotinje: Prakti1no +roizvodjenje +redmetnog
sveta# +rerada anorganske +rirode# jeste +otvrda 1oveka kao svesnog
generi1kog i4a koje se +rema svom radu odnosi kao +rema svom
so+stvenom i4u! stina# 5ivotinja takodje +roizvodi! >li# ona +roizvodi
jednostrano# dok ovek proizvodi univerzalno+ ona proizvodi pod vla!u
univerzalne potrebe, dok ovek proizvodi sam, slobodan od #izike potrebe i
i istinski proizvodi tek oslobodjen nje. na proizvodi za sebe, dok ovek
reprodukuje celu prirodu+ njen proizvod pripada neposredno samo njenom
#izikom telu, dok se ovek slobodno suprotstavlja svom proizvodu.56
Hivotinja olikuje samo +o meri i +otrei vrste kojoj +ri+ada# dok 1ovek zna
svagda da da +redmetu in9erentnu meru= stoga 1ovek olikuje i +rema
zakonu le+ote!
?ovek stvara svesno i +lanski +roizvode rada# kako ka5e
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
Hivotinje ne mogu da stvaraju orudja# one nemaju s+osonost da
+roizvode sredstva za 5ivot!
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
ispoljava u razliitim oblicima. Socologija pokazuje da je drutvo skup
pojava koje nisu mehaniki odvojene, ve! predstavljaju dijalektiki skup
(jedinstvo), to znai da su one medjusobno povezane makar bile i razliite,
pa ak i protivrene.
-edjutim, sociologija se ne bavi samo globalnim drutvom/, nego i
mikrosociolokim zanimljivim osnovnim obele"jima drutvenosti. 7o je sve
ono to ini odgovaraju!i nain drutvenog "ivota koji stvarno "ive
konkretni pojedinci i grupe u odredjenom vremenu i prostoru. 2 tom smislu
predmet socilogije nije samo drutvo/ kao nekakav izvanljudski objekat,
nego pre svega drutvenost/, kao nain ljudskog "ivota.
LITERATURA
1. Dr! >ndon G! Costadinovi4# +ta sociologija# Beograd# $%%)!
2. Dr! @adovan Marjanovi4# Sociologija# A!
5/26/2018 Sociologija Seminarski-Drustvo i Drustvena Kultura
3. Dr! Branko Mati4# Sociologija# *i# (33)!
4. Dr! >! Todorovi4# Uvod u sociologiju# Beograd# (3&3