Sociologija Skripta - Kraj Godine

Embed Size (px)

Citation preview

-

skupine ljudi koji dijele osjeaje meusobnog pripadanja i nalaze se u stalnoj i redovitoj interakciji karakteristike: a) ima svoje granice zbog razlikovanja unutar grupe od onih izvan nje b) drutveno stvoreni realitet esto postoji vie izmiljeno nego stvarno lanovi ne moraju biti u trajnim meusobnim odonosima, ali sebe doivljavaju kao da pripadaju jedni drugima c) svaka grupa posjeduje odreen sustav vrijednosti i normi d) svaka grupa ima i razvija osjeaj grupne pripadnosti

OBLICI DRUTVENIH OKUPLJANJA (nisu drutvene grupe!)1. SOCIJALNI AGREGAT skup anonimnih osoba koje se sluajno nalaze na istom mjestu u isto vrijeme (koncert, duan, itd.) o Interakcija meu ljudima ne postoji ili je slaba i neredovita 2. SOCIJALNA KATEGORIJA statistiko grupiranje kojim se oznaava zamiljeno grupiranje osoba ili karakteristika, npr. iste dobi, razine obrazovanja, profesije... o Ti nam podaci pomau u sociol. istraivanjima i za donoenje bitnih odluka

PRIMARNE (lat. primarius prvi) - odlikuje visok stupanj intimnosti meu lanovima ljubav, potovanje, povjerenje (obitelj, prijatelji, vrnjaci) SEKUNDARNE (lat.secundus drugi) - zasnivaju se na zajednikim interesima, npr. politike stranke, profesion. udruenja, sportski klub TERAPIJSKE (gr. lijeim) - grupe za lijeenje ovisnosti nalikuju odnosima u primarnim grupama REFERENTNE (lat. reffere izdati dokument?) - pojedinci se u pozitivnom ili negativnom smislu usporeuju o pozitivne uzor; negativne nie od nas - uspostavljaju kriterije ponaanja i stilove ivota - ako smo mi lanovi neke grupe koja ne zadovoljava kriterije referentne grupe kojoj teimo, javlja se osjeaj relativne deprivacije - RELATIVNA DEPRIVACIJA nezadovoljstvo zbog sukoba izmeu onoga to imamo u grupi kojoj pripadamo i onoga to smatramo da bismo trebali imati na osn. mjerila referentne grupe o Dovodi do osjeaja drutvenog otuenja (npr. imigranti koji su se asimilirali) 1

Karakteristini procesi u drutvenim grupama: 1. RUKOVOENJE U GRUPI - javlja se kada grupa ima svoj poseban sadraj ili postane prevelika za spontanu (samo-regulaciju) samoorganizaciju - rukovodi voa koji ima autoritet, organizacijske sposobnosti i donosi odluke 2. GRUPNI STAVOVI (MILJENJE) - svatko podrava, titi i iri stavove grupe kao vlastite stavove - dovodi do gubitka kritinosti zbog elje da se grupa odri pod svaku cijenu 3. KOMFORMIRANJE S GRUPOM - prilagodba lana grupnom ponaanju i grupnim moralnim i kulturnim normama - moe doi do gubitka vlastite osobnosti

Nastanak i razvoj organizacija usko je povezan sa sve veom podjelom rada, razvojem novane privrede i poreznog sustava te modernih sredstava komunikacije nae drutvo je ORGANIZACIJSKO DRUTVO!!! Grupe ljudi koji su meusobno povezane formaliziranim odnosima nadreenosti, podreenosti i suradnje na obavljanju zajednikih poslova i ostvarenju zajednikog cilja Karakteristike: o Specifian cilj, definirano lanstvo, pravila ponaanja, odnosi autoriteta

TIPOVI (napravio podjelu Etzioni): - PRINUDNE (npr. zatvor, mentalne bolnice, logori) o Zadrati tienike silom ili prijetnjom sile, tienici su otueni od org. i ne podravaju njezine ciljeve - UTILITARISTIKE (npr. banke, tvornice, privredne organizacije) o Vii lan takvih organizacija raznim materijalnim nagradama potiu nie lanove da ostvare ciljeve organizacije o to su nagrade vee, to e nii lanovi proraunato biti vezaniji za organizaciju - NORMATIVNE (npr. politike stranke, crkve, dobrotvorne i ratne udruge) o Dobrovoljne udruge o Imaju mo nad svojim lanovima na temelju uvjerenja, upozorenja, drutvenog pritiska ili javnog priznanja o lanovi ele biti u takvim organizacijama i odani su njihovim ciljevima

BIROKRACIJA - prvi oblik organ. drutva u kojem se upravlja i usmjerava odreenom djelatnou iz centralnog ureda 2

-

birokracijom se bavio Weber

Weberova analiza birokracije dominantna organ. modernog drutva, naime ona predstavlja racionalno djelovanje u institucionalnom obliku IDEALNI TIP WEBEROVE BIROKRACIJE Elementi: 1. Precizna podjela rada postoje strogo organizirane obveze i odgovornosti 2. Hijerarhija autoriteta nii se nalaze pod upravom viih 3. Sustav pisanih pravila i propisa za svaki oblik birokracije potrebno je ouvanje dokumenata 4. Naobrazba ili strunost slubenika slubeno se imenuju na temelju svog strunog znanja i kvalifikacija, a nj. se zaposlenje smatra karijerom 5. Administracija (znai strogo odvajanje privatnog od slub. prihv.) slubenici ne posjeduju niti jedan dio organizacije za koju radi, niti se smije koristiti svojim poloajem za vlastitu korist 6. Impersonalnost i objektivnost slubenici se prema svojem klijentu odnose kao prema predmetima; osobni osjeaji su iskljueni i ne utjeu na odluke Nedostaci birokracije: 1. Izokrenuta racionalnost danas postoji mnogo birokratskih organizacija s razliitim nadlenostima, a odluke jedne od njih mogu uzrokovati posve suprotne uinke; npr.strogi propisi o gradnji kua mogu poskupjeti stambeni prostor 2. Nesposobnost djelovanja u promjenjenim okolnostima Efikasnost birokracije temelji se na rjeavanju tipinih sluajeva identinim postupcima; tijekom brzih drutvenih promjena birokracija esto djeluje kruto i neuinkovito 3. Samodovoljnost birokracije otuenje od osnovnog cilja zbog kojeg je org. nastala radi odravanja same organizacije; organizacija moe veoma lako postati sama sebi svrhom 4. Parkinsonov zakon Opseg posla poveava se kako bi se ispunilo vrijeme potrebno za njegovo obavljanje; Parkinson smatra da birokracija buja jer slubenici ele imati to vie podreenih; ti podreeni si meusobno stvaraju posao, a koordinacija njihova rada zahtijeva opet nove slubenike 5. Oligarhija Oligarhija je vladavina nekolicine koji svoje poloaje rabe u vlastitu korist; to organizacija postaje vea i birokratiziranija vea je koncentracija moi u rukama manjine na visokim poloajima

Ponaanje vie osoba na istom mjestu i u isto vrijeme pri emu ponaanje nije bilo unaprijed planirano ni organizirano

3

KARAKTERISTIKE: a) ograniena soc. interakcija privremeno okupljanje b) nejasne soc. granice ljudi nemaju osjeaj pripadanja jedni drugima c) nekonvencionalne i slabe norme oblici kolektivnog ponaanja nastaju i nestaju bez uspostavljanja vre strukture, a mogu poprimiti i posve nekonvencionalne norme (npr. skupina navijaa unitava imovinu...) OBLICI: RASPRENO (DISPERZIVNO) lat. dispergere - obuhvaa dogaaje koji su relativno spontani, kratkotrajni, bez jasnog cilja i labavo strukturirani GLASINE - neprovjerene informacije koje se prenose neformalno usmenim putem javljaju se u neizvjesnim vremenima (kada nedostaje provjerene informacije); odnose se na teme od irokog javnog interesa o Tra se odnosi na privatni ivot nama poznatih osoba MODA I MODNE LUDOSTI - podrazumijeva iroko prihvaanje neke novosti u odreenom podruju ivota (auti, umjetnost, odjea, ukraavanje...); opa karakteristika modernih drutva i njihovih pojava sociolozi objanjavaju s dva razloga: o Moderna drutva su orijentirana prema budunosti o Oznaka statusa i prestia - Moda se javlja na vrhu drutvene ljestvice, postaje popularno gotovo cijelom drutvu i ubrzo biva zaboravljena - Modne ludosti su kratkotrajno i oduev. prihvaanje neke novosti; najpodloniji su adolescenti npr. piercing, tetovaa, Rubikova kocka PANIKA i MASOVNA HISTERIJA - oblici ponaanja s moguim ozbiljnim posljedicama; iracionalno ponaanje povezano s vjerovanjima, glasinama i strahovimaStrahovi dananjice: 1. Svinjska gripa 2. Terorizam 3. Globalno zatopljenje 4. Ebola, Sars, Ptija gripa 5. Hrana 6. Pretilost kod djece 7. SIDA 8. Tehnike katastrofe 9. Prirodne katastrofe 10. Zlostavljanje u obitelji

KONVERGIRAJUE - GOMILA privremeno okupljanje veeg broja ljudi koji imaju zajedniko sredite pozornosti i snano uzajamno utjeu jedni na druge 4 TIPA GOMILA, s obzirom na emocionalnu ukljuenost sudionika: 1. SLUAJNA GOMILA grupa ljudi koja se grupira radi nekog zajednikog cilja (npr. svjedoci prometne nesree) 4

2. KONVENCIONALNA GOMILA uz zajedniki cilj ima i odreena pravila ponaanja (npr. publika, ljudi na pogrebu, studenti na predavanju) 3. EKSPRESIVNA GOMILA nema vanjski cilj; ve je smisao okupljanja je samo okupljanje (npr. karneval) 4. AKTIVNA GOMILA uz vanjski cilj ima i naglaenu akciju; esto se gubi samokritinost i kontrola to dovodi do podinjavanja pojedinca o Reagiranje na temelju emocija PODSKUPINA FLASH-MOB gomila koja se okuplja bez najave, bez oitog razloga i nakon to se izvede potpuno besmislen in, razilaze se svatko na svoju stranu (nakon nekoliko minuta) Zajednike karakteristike gomile: a) sugestibilnost b) deindividualizacija c) osjeaj neranjivosti

Uvod u socijalizacijuvrlo bitna, oznaava sredinji drutveni proces i doslovno znai postati drutven proces oblikovanja ljudskog ponaanja pod utjecajem drutvene okoline o oznaava sloen proces uenja, poinje roenjem, a traje koliko i ljudski ivot, a najvanije su prve 3 godine kada se usvajaju vrijednosti, norme i sustav vjerovanja o bitna za pojedinca i drutvo u cjelini, naime njome pojedinci postaju drutvena bia, a drutvo svoje nasljee prenosi putem uenja i odgaja na slijedee narataje

POSLJEDICE: razvoj linosti osobine linosti spoj su ivotnog iskustva svakog pojedinca i zajednikog iskustva socijalizacije u odreenoj kulturi INTERNALIZACIJA usvajanje drutveno prikladnih i prihvaenih naina ponaanja kao prirodnih i normalnih bez vanjske prisile (npr. osobna higijena) Razvoj i izgradnja osobnog identiteta i drugih drutvenih identiteta

-

skup oekivanih ponaanja pojedinaca s obzirom na situaciju u kojoj se nalaze izvoenje uloga ini drutveni odnos jer se jedna uloga odnosi na drugu vane su zato jer stvaraju red i predvidljivost u drutvu

5

prilikom izvoenja uloga razlikujemo 3 momenta: 1. IDEALNA I ZBILJSKA ULOGA - Postoji razlika izmeu onoga to bi ljudi trebali initi i onoga to stvarno ine - Drutvo relativno fleksibilno omoguuje izvoenje uloga jer se ne moe od ljudi oekivati da se ponaamo kao roboti, meutim fleksibilnost postoji unutar granica ako se one prijeu slijede sankcije (formalne ili neformalne) 2. SKUP ULOGA - Jedan drutveni poloan povezan je s vie uloga koje onda ine skup - Npr. poloaj pacijenta o Uloga bolesnika o Uloga roaka ili prijatelja kojeg posjeujemo o Uloga potroaa kad kupuje novine na bolnikom kiosku 3. PROBLEM U IZVOENJU ULOGA - Odstupanje u prikladnom izvoenju uloga - KONFLIKT ULOGA situacija kada se pojedinac susree s ispunjavanjem proturjenih zahtjeva uloge (lijenik privatne prakse, vojni kapelan, uitelj predaje svojoj djeci) o Rjeenje precizno definiranje uloga, odreivanje prioriteta uloge, razdvajanje potencijalno konfliktnih uloga - Uloga je nedovoljno ili nejasno definirana o Pojedinac nee znati kako se treba ponaati o Npr. adolescenti ne znaju jesu li djeca ili odrasli o Postoje rituali prijelaza: matura, vjenanje o Ali kada sve to proemo, drutvo nas moe i ne mora priznati

TIPOVI SOCIJALIZACIJE:a) PRIMARNA ostvaruje se u prvim godinama ivota i vrlo je bitna

6

b)

c) d) e) f)

o Sastoji se od uenja govora, razvoju misaonih sposobnosti, internalizaciji kulturnih vrijednosti i normi, emocionalnoj stabilizaciji te vrednovanju stajalita SEKUNDARNA u kasnijem djetinjstvu, u interakciji s drugim ljudima, uvelike se odvaja paralelno s kolovanjem djeteta o iri spektar socijalnih vjetina , usvajaju znanja o ulogama izvan obitelji ANTICIPATIVNA usmjeren na budue uloge neke osobe, npr. djeje igre s lutkama usmjerene su na uenje budue uloge roditelja RAZVOJNA pojedinac se mora stalno prilagoavati novoj ulozi i okolnostima, npr. tek vjenani par (obredi prijelaza olakavaju taj proces) OBRNUTA esto se u modernim drutvima kada se tradicionalna socijalizacija (od starijih prema mlaima) mijenja u socijalizaciju od mlaih prema starijima mladi ue starije RESOCIJALIZACIJA preodgoj, kada promjene uloga zahtijevaju uenje potpuno novih obrazaca ponaanja o totalne institucije tienici podvrgnuti intenzivnim ili poniavajuim postupcima resocijalizacije

IMBENICI SOCIJALIZACIJE:1. OBITELJ najznaajniji imbenik socijalizacije; izgrauju se glavne crte osobnosti 2. KOLA ima ulogu poduavanja mladih odreenim znanjima i vjetinama 3. GRUPA VRNJAKA osjeaj neovisnosti; dobivanje neformalnog znanja 4. MASOVNI MEDIJI pruaju mnogo informacija; teko je odrediti koliki je socijalni uinak 5. OSTALI religijske organizacije, vojska, rekreacijski klubovi, drutveni pokreti RAD

7

-

obuhvaa pojmove vlastitog ja (osobnosti), osobni identitet i socijalni identitet oni ine drutvene procese

znaenje rijei identitet: - dolazi od lat. idem = isto - ima dva znaenja: o potpuno istost, istovjetnost (ovo je identino onom) o osebujnost, osobitost (nekog ili neeg) koja obuhvaa stalnost kroz vrijeme glagol identificirati: - klasificirati, svrstati ljude ili stvari - identificirati se = povezati ili poistovjetiti se s nekim ili neim (npr. identificirati se s filmskim junakom, ideologijom, grupom...) SOCIJALNI IDENTITET - predstavlja nain na koji pojedinci i skupine uspostavljaju razliku u svojim odnosima prema drugim pojedincima i skupinama - obuhvaa i ono individualno (jedinstveno) i ono kolektivno (zajedniko) zato jer je oboje socijalno - individualni identitet naglaava razliku u odnosu na druge pojedince, dok kolektivni identitet naglaava slinost meu pojedincima PRIMARNI I SEKUNDARNI IDENTITET Primarni identitet javlja se u toku primarne socijalizacije - ubrajamo: - osobnost osjeaj vlastitog ja, ljudskost koja se izgrauje iznutra, u interakciji s drugima - rod (spol) muki i enski, pri emu: o SPOL oznaava anatomske, bioloke i tjelesne karakteristike mukaraca i ena, a povezan je s biolokom reprodukcijom i spolnim ponaanjem o ROD kulturno odreen, simboliki izraz te bioloke razlike, odnosi se na razlike u identitetu, stavovima i djelovanjima povezanim u drutveno definiranim shvaanjima mukosti i enskosti - SRODSTVO srodnika grupa smjeta pojedinca u mreu drutvenih odnosa (davanje imena, inden. pojedinca s obzirom na zajednike pretke i sadanje srodnike, odreivanje prava i dunosti koje donosi pripadnost srodnikoj grupi) - ETNICITET kolektivni identitet koji moe imati veliki utjecaj na individualno iskustvo; ukljuuje i rasnu pripadnost o Naglaava kolektivne slinosti u razlici prema drugim etnikim grupama

8

Sekundarni identitet usvaja se tijekom sekundarne socijalizacije, izgrauju se na temeljima primarnog identiteta - ubrajamo: o ZANIMANJE (klasini id.) zapoljavanjem ljudi zauzimaju klasian poloaj te stjeu odreenu predodbu o sebi o IDENTITET povezan sa stilom ivota i potronje odreen medijima i reklamnim porukama (npr. hip-hoperi, nogometni navijai) 3 RAZINE IDENTITETA: Eng. sociologinja Harriet Bradley - Razlomljeni identitet - PASIVNI IDENTITET potencijalni identitet o Oni proizlaze iz odnosa u drutvenom ivotu (klasnih, rodnih...) u koji su ljudi ukljueni, ali nisu posebno svjesni tih identiteta, a niti ih aktivno izraavaju osim u iznimnim situacijama (npr. pripadnost klasi) - AKTIVNI IDENTITET oni identiteti kojih su ljudi svjesni i koji ine temelj njihovih akcija o to su pozitivni elementi za samoidentifikaciju pojedinca, premda nije nuno da o sebi mislimo u okviru jednog identiteta o aktivna identifikacija se esto javlja kao obrambena reakcija na negativnu definiciju ili diskriminaciju - POLITIZIRANI IDENTITETI oni koji ine stalniju osnovu za djelovanje i gdje ljudi stalno misle o sebi u terminima nekog identiteta o izgrauju se politikim djelovanjem i daju osnovu za kolektivno djelovanje tj. organiziranje usmjereno na obranu ili promicanje prava grupe

-

potivanje pravila i normi pretpostavka je ureenog drutvenog ivota veina ljudi postupa u skladu s oekivanjima, zahtjevima i zabranama svog drutva, meutim kada se pojavi odstupanje od drutvenih pravila, javljaju se mehanizmi socijalne kontrole SOCIJALNA KONTROLA skup sredstava kojima osiguravamo potivanje normi veine lanova drutva Naime, socijalizacija nije potpuna i savrena; znai da pojedinci na razliite naine interpretiraju norme tako da je potpuno konformiranje praktiki nemogue Kada doe do prevelikog odstupanja od normi, onda drutvo koristi SANKCIJE: o pozitivne (nagrade) o negativne (kazne) o formalne (nagrade ili kazne koje dodjeljuje neko slubeno tijelo npr. dobivanje diplome, ukor, otkaz...) o neformalne (spontane, manje organizirane; npr. potanje...)

-

9

-

-

preveliko odstupanje od normi dovodi do devijantnog ponaanja (lat. de...via put) o u svakodnevnom govoru devijantnost znai skretanje s prihvaenog puta DEVIJANTNOST ona djela koja ne podlijeu normama i oekivanjima lanova nekog odreenog drutva o Ponaanje koje preko prihvatljive mjere odstupa od normi to ih veina lanova prihvaa o injenica je da takvo ponaanje izaziva neprijateljske reakcije i negativno se vrednuje o Devijantnost je ipak relativan pojam, to e rei da su postupci devijantni samo u odnosu na norme nekog odreenog drutva i nekog trenutka u povijesti

TIPOVI DEVIJANTNOSTI: 1. zloin i maloljetna delikvencija 2. ilegalna uporaba droga 3. prostitucija 4. samoubojstvo (suicid) 5. alkoholizam 6. duevne bolesti 7. homoseksualizam Drutvene funkcije devijantnosti (97.str)

10

1. TEORIJA STRUKTURALNOG PRITISKA Robert Merton ameriki sociolog o Prouavao je ameriko drutvo i uoio je da je za veliki broj Amerikanaca materijalno bogatstvo postalo glavni kulturni cilj, meutim malobrojna su dozvoljena sredstva kao npr. dobro obrazovanje pa dobro plaen posao, ope prihvaeni za postizanje tog cilja Oni pojedinci koji su prihvatili novac kao glavno mjerilo ivotnog uspjeha, a nemaju pristupa dozvoljenim sredstvima, osjeaju jak pritisak prema devijantnosti; oni ne mogu postii kulturno prihvaeni cilj kulturno prihvaenim sredstvima 5 tipova prilagodbi na anomiju: o KONFORMNOST ljudi prihvaaju ciljeve i dozvoljena sredstva o INOVACIJA ljudi prihvaaju ciljeve, ali odbacuju dozvoljena sredstva o RITUALIZAM ljudi odbacuju ciljeve, ali uporno ostaju pri postojeim sredstvima (est primjer - birokracija) o POVLAENJE ponaanje karakteristino za ljude koji su ispali iz drutva (beskunici, kriminalci...) ljudi odbacuju ciljeve i sredstva o POBUNA ljudi odbacuju i ciljeve i sredstva, ali ih zamijenjuju novim pravilima, normama, ciljevima tu spadaju svi radikalni drutveni pokreti Prema tome, Merton dokazuje da devijantnost ne potjee iz pataloke linosti nego iz kulture i strukture samoga drutva

2. KONFLIKTNA TEORIJA DEVIJANTNOSTIPolazi od suprostavljenih interesa razliitih drutvenih grupa (klasnih, rasnih, vjerskih, etnikih, spolnih) pa i velikih organizacija Govori nam da mone drutvene grupe kontroliraju zakone i nastoje vlastite vrijednosti i norme nametnuti svima drugima (ostatku drutva) U kapitalistikom drutvu veina prekraja zakona odnosi na povrede vlasnitva npr. pljaka, kraa, itd., dok je u manjoj mjeri zastupljen kriminal velikih organizacija (poduzea) Najea kazna za 1. vrstu prekraja je zatvor, a za 2. vrstu ea je novana kazna ZAKLJUAK: Zakon oito nije jednak za sve, ve promie interese monih drutvenih grupa

11

3. TEORIJA ETIKETIRANJA Sa interakcionalistikog stajalita Po toj teoriji neki pojedinci bivaju oznaeni kao devijantnima, s vremenom se ponu tako osjeati i ponaati KARAKTERISTIKE: o Nijedan in sam po sebi nije devijantan, ve ono loe u nekom inu proizlazi iz naina na koji ga drugi doivljavaju o Svi se ljudi u manjoj ili veoj mjeri ponaaju devijantno, tako da ne postoji podjela na dobre ili loe tj. normalne i devijantne PRIMARNA DEVIJANTNOST pojava koja kri drutvena pravila, ali proizlazi nezapaeno od djelovanja socijalne kontreole o Devijantnost ovisi o tome koja pravila drutvo izabire, u kojim prigodbama i prema kojim ljudima provodi (bogati siromanima; stariji mlaima) o SEKUNDARNA DEVIJANTNOST reakcija pojedinca ili grupe na reakciju drutva, pojedinac dobiva status devijantne osobe i onda se tako ponaa o Osobe etiketirane kao devijantne najee su odbaene i izolirane od ostatka drutva i tjera ih da potrai drutvo sebi slino. Sudjelovanjem u devijantnoj subkulturi oni rjeavaju frustrirajue situacije i pronalaze emocionalnu podrku, na taj nain oni uvruju devijantnu sliku o sebi i oslabljuju veze s tzv. normalnim dijelom drutva

DRUTVENI POLOAJImjesto koje pojedinac ima u socijalnoj strukturi elementi od kojih se sastoji drutvena struktura (npr. struktura moderne obitelji sastoji se od poloaja majke, oca i djece, ali isto i od poloaja suprunika i brae, tj. sestara) pomau nam da odredimo mjesto jedni drugih i uklopimo se na vlastito mjesto u drutvu nisu svi poloaji jednaki onaj drutveni poloaj koji je vrednovan tj. rangiran vie ili nie na nekoj ljestvici vrijednsoti naziva se DRUTVENI ili SOCIJALNI STATUS o status je jedan od glavnih elemenata drutvene stratifikacije u modernom drutvu, pojedinac ima status po zanimanju (odvjetnik, voza), obiteljski status, spolni status (M ) status je definiran kulturom razlikujemo: 1. pripisane (askirbirane) 2. postignute drutvene poloaje

12

1. PRIPISANI DRUTVENI POLOAJOnaj koji drutvo dodjeljuje pojedincu bez obzira na sposobnosti, napore, izbor ili rezultate Obino je odreen u asu roenja Glavni kriteriji pripisivanja poloaja su dob i spol, a ostali kriteriji su: etnika, vjerska i rasna pripadnost te srodstvo i obiteljsko podrijetlo Pripirisvanje drutvenih poloaja izvor drutvenih nejednakosti (npr. Kastinski sustav u Indiji i apartheid u Junoafrikoj Republici)

2. POSTIGNUTI POLOAJRezultat je osobnih sposobnosti, talenta, znanja, upornosti ili izbora Glavni kriterij postizanja poloaja individualno postignue U stvarnosti postignue nikad nije jedini kriterij za drutveni poloaj, jer je pristup drutveno poeljnim poloajima vrlo esto zasniva na pripisivanju S obzirom na zauzimanje drutvenih poloaja razlikujemo 2 tipa drutva: o STRATIFIKACIJSKI TIP prevladavaju pripisani poloaji koji odreuju funkciju koju e pojedinac obavljati npr. feudalno drutvo s nasljednim plemstvom o FUNKCIONALNI TIP prevladavaju postignuti poloaji, funkcija koju pojedinac obavlja odreuje njegov drutveni poloaj, npr. moderna drutva

2 oblika drutvene nejednakosti:

1. DRUTVENA DIFERENCIJAoblik drutvene nejednakosti koji nastaje iz toga to lanovi drutva obavljaju razliite djelatnosti i imaju razliite uloge naelno ne postoji podjela na vie i nie skupine ve se ovdje radi o usporednom postojanju razliitih radnih i profesionalnih skupina naglaava razliitost meu ljudima, ali ne nejednakost drutvena diferencija odnosi se na posve osobna obiljeja tipa dob, spol, izgled, talent, razina inteligencije...

2. DRUTVENA STRATIFIKACIJA (lat. stratum sloj)definiramo kao strukturiranu, relativno stabilnu i trajnu nejednakost meu skupinama ljudi u drutvu ovdje se radi o hijerarski poredanim drutvenim skupinama jedna iznad druge, obino na temelju koliine bogatstva, ugleda i moi karakteristike stratifikacije: o drutvena stratifikacija odnosi se na skupine ljudi, a ne na pojedince o strukturirani oblik nejednakosti = ureena (ustrojena) prema nekom obrascu (vjerskom, etnikom...) o relativno trajna nejednakost vrlo se sporo i teko mijenja

13

o skup ideja koje objanjavaju nejednakost postoje 2 razlike izmeu diferencijacije i stratifikacije: drutvena stratifikacija nuno podrazumijeva i diferencijaciju, ali drutvena diferencijacija moe postojati bez stratifikacije kao to je bio sluaj u prvim zajednicama drutvena diferencijacija se odnosi na razlike meu pojedincima, dok se stratifikacija nuno odnosi na skupine

ROPSTVO ekstremna nejednakost, pojedinci posjeduju druge ljude; uvjeti vlasnitva nad robovima razlikuju se tijekom povijesti KASTE na Indijskom potkontinentu - 4 kategorije s razliitim drutvenim ugledom i na dnu nedodirljivi; - povezano s hinduistikom religijom; - brakovi izmeu kasta su zabranjeni STALEI znaajka europskog feudalizma; plemstvo sveenstvo kmetovi, seljaci, obrtnici, trgovci - nije tako strogo odreeno kao kaste KLASE bitno razliite od prije navedenih a) nisu uspostavljene na religijskoj ili zakonskoj osnovi; granice izmeu klasa nisu strogo odreene b) pripadnost klasi mogue je individualno postii, mogu je prijelaz iz jedne u drugu c) zasnivaju se na ekonomskim razlikama d) nisu odreene osobnim odnosima obveza i dunosti nego neosobnim (impersonalnim) odnosima kao to su novani sistem ili razliiti uvjeti rada

1. Funkcionalistike teorije stratifikacijebave se funkcijom drutvene stratifikacije, njezinim doprinosom odravaju i dobrobit drutva stratifikacija nuna i univerzalna stratifikacijski sistem nastaje tako to drutvo propisuje razne ciljeve za razne pojedince i skupine ljudi u svakom drutvu stoga postoje razliiti drutveni poloaji pri emu su neki vaniji za opstanak i ouvanje od drugih iz raznih poloaja slijede i nejednake nagrade (u protivnom, drutvo bi bilo neuspjeno i ne bi motiviralo najsposobnije da vre najvanije poslove) moto: ini ono to se o tebe oekuje, pa e stei poloaj i privilegije.

-

14

-

Kritika: o U modernom kapitalizmu ovaj pritisak drutva vodi pojedinca do anomije o Otvorenost drutvenog sistema je lana svijest jer nemaju svi iste anse da razviju svoje sposobnosti i steknu nagrade

2. Konfliktne teorije stratifikacijeglavni kriterij stratifikacije, prema Marxu, je odnos prema sredstvima za proizvodnju i s tim povezan nain pripisivanja u kapitalistikom drutvu Marx razlikuje 2 klase: o kapitalisti vlasnici sredstava za proizvodnju, koji prisvajaju profit o proleterijat (radnika klasa) njihovo jedino vlasnitvo je radna snaga koju moraju prodati da bi zaradili za ivot, a za svoj rad primaju nadnice - te su 2 klase u neprestanom konfliktu, koju Marx naziva klasnom borbom, zbog ega dolazi do eksploatacije radnike klase tijekom radnog dana, radnici proizvedu vie nego to dobivaju zauzvrat u nadnici kapitalisti tako stjeu dobit na tetu radnike klase jer prisvajaju dio vrijednosti bez naknade. Taj viak vrijednosti (Razlika izmeu vrijednosti robe i plae) ini profit kojim vlasnik raspolae to proturjeje kapitalizma ini klasnu borbu u kojoj proleterijat postaje sve svjesniji svojih interesa, a to je ukidanje drutvene nejednakosti i nepravde. Kritika: o Marxu se zamjera ekonomski determinizam objanjenje drutvene stratifikacije iskljuivo iz ekonomskih razloga o Odnosi se na promjene u klasnoj strukturi od Marxova vremena do danas srednji sloj porasta i danas postoji itava ljestvica klasa o Nastankom socijalistikih drutava u 20.st. ostao je veliki stupanj nejednakosti (zasnovanoj na politikoj moi)

-

2. Teorija stratifikacije Maxa WeberaPolazi od Marxove teorije, ali je razrauje 2 glavne razlike izmeu Marxove i Weberove analize stratifikacije: o u stvaranju klasa, bitni su i drugi initelji, uz posjedovanje ili neposjedovanje kapitala, a to su konane razlike u ekonomskoj dobiti koje su dovoljne da proizvedu razlike klase te se razlike odnose na vjetine, kvalifikacije i obrazovanje o uz ekonomsku postoje jo 2 ravnopravne dimenzije stratifikacije socijalna i politika dakle kao oblici stratifikacije u modernim drutvima uz klase, javljaju se jo i statusne grupe i politike stranke

15

- Weber razlikuje 3 tipa drutvenih poretka u kojima dolazi do stratifikacije: 1. Ekonomski poredak (KLASE) Odnosi se na nain raspodjele proizvoda i usluga u drutvu Klasu ini skupina ljudi koji imaju slian poloaj u trinoj privredi, dobivaju sline ekonomske nagrade i imaju sline ivotne anse 2. Socijalni poredak (STATUSNE GRUPE) Odnosi se na nain raspodjele drutvenog ugleda ili statusa Razlike u statusu nisu nuno povezane s ralikom u ekonomskom poloaju npr. osiromaeni plemi moe zadrati visok status, a novoobogaeni skorojevi ne mora ga nikad stei, unato bogatstvu 3. Politiki poredak (POLITIKE STRANKE) Odnosi se na nain raspodjele politike moi u drutvu Stranka je drutvena grupa usmjerena k stjecanju drutvenih moi lanovi stranke imaju zajednike interese i ciljeve koje nasoje provesti unato otporu drutvenih grupa Weberova teorija stratifikacije ublaava Marxov ekonomski determinizam i pokazuje da je stratifikacija vie dimenzionalna pojava

-

Znai pomicanje grupa ili pojedinaca izmeu razliitih socioekonomskih poloaja

2 su glavna oblika mobilnosti: VERTIKALNA MOBILNOST znai pomicanje prema gore ili dolje na stratifikacijskoj ljestvici (poveanjem, tj. smanjenjem bogatstva / prestia / moi) HORIZONTALNA (lateralna) MOBILNOST oznaava kretanje u prostoru npr. selidbe u drugi grad ili regiju, ili migracije u inozemstvo Ti se oblici mobilnosti esto kombiniraju, npr. mladi nezaposleni strunjak iz velikog grada zapoljava se u malom mjestu Razlikujemo 2 naina prouavanja socijalne mobilnosti: Unutargeneracijska (intragen.) mobilnost prouava karijeru pojedinca tj. koliko se on pomicao navie ili na nie tijekom svog radnog vijeka Meugeneracijska (intergen.) mobilnost usporeuju drutveni status roditelja i djece, npr. u kojoj mjeri djeca imaju isti tip zanimanja kao njihovi roditelji

16

S obzirom na mogunost mijenjanja drutvenog poloaja razlikujemo: Otvorena (meritokratska) drutva ine drutva u kojima se poloaji relativno lako mijenjaju, tj. u kojima je mogunost vertikalne mobilnosti dosta velika (npr. klasni sustav ind. Drutava) Zatvorena drutva oteavaju i ograniavaju mobilnost jer se drutveni poloaji najee nasljeuju (npr. Kastinski sustav u Indiji) Socijalna mobilnost u modernim drutvima: - veu mobilnost u modernim, industrijskim drutvima uvjetuje prije svega, tehnoloki razvoj, zatim otvaranje novih radnih mjesta, razliite stope fertiliteta u pojedinim klasama, razvoj obrazovnog sustava dostupnog svima i smanjenje vanosti pripisanih poloaja - ovdje, dakle stopa mobilnosti ovisi vie o drutvenim nego o individualnim initeljima STRUKTURALNA MOBILNOST je naziv za mobilnost koja je ovisna o drutvenim initeljima - sa strukturalnom mobilnou povezano je razlikovanje apsolutne i relativne mobilnosti APSOLUTNA MOBILNOST postotak je pojedinca u nekoj kategoriji koji su bili mobilni (uzlazno ili silazno) - posljedica je promjena u strukturi zanimanja modernih drutava (npr. djeca nadilaze svoje roditelje u obrazovanju, prestiu zanimanja i prihode) RELATIVNA MOBILNOST odnosi se na anse za mobilnost jedne grupe u odnosu na drugu - izraunava se statistiki kao koeficijent vjerojatnosti (kad je koeficijent 1 imamo perfektnu mobilnost tj. potpunu otvorenost klasno polazite roditelja nema nikakvog utjecaja na klasno odredite pojedinca)

17

OBITELJsociologija obitelji ukazuje na znaaj obitelji na drutvo najstarija i najvanija meu drutvenim institucijama i u svim vrstama drutva ona ini osnovu drutvenu jedinicu

u prouavanju obitelji razlikujemo 2 shvaanja: 1. TRADICIONALNO SHVAANJE OBITELJI - 2 karakteristike: o Obitelj je univerzalna drutvena institucija koja postoji u svim drutvima o Obitelj se smatra pozitivnom kako za pojedinca tako i za cjelinu 2. NOVA SHVAANJA OBITELJI a) Obitelj nije neizbjena drutvo moe biti bez obitelji, 2 primjera: - 1. primjer Crna obitelj Novog svijeta Centralna Amerika, Antili MATRIFOKALNE obitelji (ini ju ena i o njoj ovisna djeca, vlastita ili usvojena) - 2. primjer Izraelski kubici oko 4 % Izraelaca ivi u otprilike 240 kibuca SOCIJALNI ODNOSI ravnopravnost spolova, roditelji i djeca ive odvojeno sva se djeca prihvaaju i odgajaju kao djeca kibuca, monogamni brakovi EKONOMSKI ODNOSI glavna grana privrede poljoprivreda; lanovi kibuca zajedno posjeduju kapital i imovinu, svaki suprunik radi za kibuc kao cjelinu i dobiva svoj udio proizvedene robe i usluga b) Kritiziraju instituciju obitelji u toku 60-ih godina 20.st.. feminstiki pokret osuuje ulogu ene u njoj (ena majka, odgajateljica, kuanica, itd.)

Je li obitelj univerzalna?George Peter Murdock, ameriki antropolog, analizirao je instituciju obitelji u irokoj skali drutava na uzorku od 250 tipova drutava (od malih lovakih i sakupljakih horda do industrijskih drutava velikih razmjera) Zakljuio je: Obitelj je prisutna u svim drutvima, samo je njezina struktura drugaija Definirao je obitelj: Obitelj je drutvena skupina koju karakterizira zajedniko prebivanje, ekonomska suradnja i reprodukcija. Ona ukljuuje odrasle lanove oba spola, od kojih najmanje dvoje, odravaju drutveno odobrenu spolnu vezu, i jedno ili vie djece, vlastite ili usvojene. U hrvatskom jeziku uz rije obitelj postoji i rije PORODICA Razliku u znaenju moemo uspostaviti po tome to rije obitelj dolazi od glagola obitavati, tj. ivjeti zajedno, dok se rije porodica odnosi na srodstvo

-

18

1. SASTAV OBITELJINUKLEARNA (atomska, inkosna) OBITELJ - roditelji (bioloki i socijalni) + djeca (bioloka i posvojena) - karakteristina za moderna industrijska drutva - 2 TIPA: o Obitelj ORIJENTACIJE ona u kojoj se raamo o Obitelj PROKREACIJE ona koju stvaramo PROIRENA OBITELJ - od nekoliko generacija srodnika; povezano zajednikim precima - 2 TIPA: o VERTIKALNA 3. generacija (baka i djed) o HORIZONTALNA generacijska MODIFICIRANO PROIRENA OBITELJ - od srodniki povezanih obitelji koje meusobno surauju, ali zadravaju svoju samostalnost. Taj srodniki ivot umanjuje osjeaj nesigurnosti; posebno u vezi s egzistencijalnim momentima poevi od roenja djeteta, vjenanja, bolest, starost, smrt

2. NASLJEIVANJEa) PATRILINEARNO priznavanje podrijetla potomaka i nasljeivanje imovine po oevoj liniji b) MATRILINEARNO priznavanje potomaka i imovine po majinoj liniji (npr. idovi) c) BILINEARNO podjednako zastupljeno (majka/otac)

3. OBITAVANJEa) PATRILOKALNO par e ivjeti kod obitelji mladoenje b) MATRILOKALNO par e ivjeti kod obitelji nevjeste c) NEOLOKALNO par e ivjeti neovisno o rodbini i srodstvu, novi stan i mjesto obitavanja (npr. baka-servis)

4. ODNOSI MOIa) PATRIJARHALNA autoritet (pravo donoenja najvanijih odluka) ima otac, tj. nastariji mukarac b) MATRIJARHALNA autoritet ima majka, kada umre otac ili kod razvoda braka c) EGALITARNA jednaka raspodjela moi (izmeu oca i majke); posljedica veeg stupnja obrazovanja ene i emancipacije tj. demokratskog ozraja (pristup tritu rada)

19

1. REGULACIJA SPOLNOG PONAANJAizbjegavanje incesta, znai izbjegavnje spolnih odnosa meu najbliim srodnicima, a pogotovo unutar nuklearne obitelji kraljevski incest meu pripadnicima vladajue grupe (u Egiptu, na Hawaima, kod Inka)

postoje 3 objanjenja zabrane incesta: - SOCIO-KULTURNO OBJANJENJE o ponudio je antropolog Bronislav Malinowski o takvi bi odnosi meu lanovima nuklearne obitelji izazvalo ljubomoru i kaos te bi unitila temeljnu strukturu drutva o Claude Levy-Strauss [Levi-tros] zabrana znai prijelaz ljudkse vrste iz prirode u kulturu; stvara veze i saveze izmeu razliitih ljudskih grupa (partneri izvan obitelji) - BIOLOKO OBJANJENJE o genetska malformacija vjerojatnije ako su roditelji u bliskom srodstvu - PSIHOLOKO OBJANJENJE o Edward Westermarck nezainteresiranost zbog bliskosti jer su od najranijeg djetinjstva odgajani zajedno Izraelski kubivi potvrda teorije egzogamija kulturno pravilo koje zabranjuje brak unutar srodnike grupe; bitno svojstvo integracije drutva endogamija pojava sklapanja braka unutar pojedine grupe o u Indiji unutar iste kaste; u Europi se aristokracija enila unutar aristokratskih krugova (same sebe) o tipino za rasne, etnike, vjerske skupine; drutvene klase

2. REPRODUKTIVNA FUNKCIJA OBITELJInajznaajnija i nezamjenjiva funkcija za odranje drutva provodi se u skladu s populacijskom politikom Zakon o obitelji regulira tu problematiku (populacijske ili depopulacijske mjere)

3. SOCIJALIZACIJSKA FUNKCIJA OBITELJIna taj nain obitelj djeluje kao posrednik izmeu pojedinca i ire drutvene okoline u obitelji se ui i drutveno prihvatljivo ponaanje (odnos prema starijima, odgovornost, usponi i padovi...) odrastanjem, utjecaj na dijete dolazi sve vie iz vanjskog kruga, to se moe izraziti kao sukob generacija

20

4. SKRB, ZATITA I EMOCIONALNA POTPORApotomstvo ostaje na skrbi djeci obitelj je glavno mjesto gdje se ta skrb ostvaruje, osim toga ljudi kao drutvena bia imaju emocionalne potrebe koje mogu zadovoljiti samo u interakciji s drugima obitelj gl. mjesto za intimne odnose zdravi obiteljski odnosi stabilnost

5. PRIDAVANJE DRUTVENOG POLOAJAsvaka obitelj smjeta svoje lanove u odreenu mreu drutvenih odnosa, tako pripisujui svakom lanu poseban drutveni status tako se dijete ui odnosima s roditeljima, roacima i prijateljima osim toga dijete postaje svjesno da pripada odreenoj etnikoj, vjerskoj i rasnoj skupini to onda utjee na njegovu daljnju socijalizaciju

-

drutveno odobrena seksualna zajednica dviju ili vie osoba

2 OBLIKA: - MONOGAMIJA (1 muko i 1 ensko) o uzastopna monogamija ..... - POLIGAMIJA o Poliginija (1 muko i 2 enske ili vie enski) o Poliandrija (1 ensko i 2 ili vie mukih) Tibet, dijelovi Indije o objanjava se kao drutvena nejednakost (0.5 %)

-

sve promjene koje zahvaaju globalno drutvo odraavaju se i na obitelj (njezinu strukturu, unutarnje odnose i oblik) Najvanije promjene prisutne u razvijenim drutvima Zapada su: 1. Proirene obitelji tradicionalnih drutava se raspadaju i zamjenjuju se nuklearnom obitelji 2. Uvruje se naelo slobodnog izbora branog partnera 3. Sve je vie egalitarnih brakova, tj. sve se vie priznaje ravnopravni poloaj ene u obitelji; posljedica je to sve vee ekonomske neovisnosti ena kao i prava na raskid nezadovoljavajue brane veze 4. Poveava se stupanj spolne slobode u drutvima koja su u tome bila vrlo restriktivna (to su ona drutva u kojima je romantina ljubav pretpostavljala spolni odnos i brak)

21

5. Priznaju se prava djeteta utvren je pravni okvir za zatitu djejih prava (roditelji vie nisu iskljuivi vlasnici svoje djece)

Poloaj i uloga ena u drutvu i obiteljiu okviru ove teme raspravlja se o uzrocima rada prema spolu i neravnopravnosti izmeu mukih i enskih uloga postoje 2 glavna stajalita: o BIOLOGISTIKO stajalite zastupa G. P. Murdock koji smatra da je ta podjela prirodna, zasnovana na biolokim razlikama spolova. Mukarci su fiziki jai i predodreeni za obavljanje napornijih poslova, dok ene zbog svoje bioloke funkcije raanja i dojenja, vie su vezane uz kuu i manje naporne poslove o KULTUROLOKO stajalite zastupaju feministikinje koje smatraju da su uloge definirane kulturom U Murdockovom uzorku (od 250 drutva) ima njih 14 gdje je sjea drva iskljuivo enski posao, 38 gdje je kuhanje zajednika aktivnost, ene sudjeluju u vojsci, u Indiji 12 % radne snage na gradilitu su ene... Prema tome, podaci iz niza razliitih drutva govore da ne postoje poslovi, osim raanja djece, koji su iskljuivo muki ili enski o Bioloka svojstva ne iskljuuju ene iz pojedinih zanimanja

-

-

najvee svjetske religije: o Kranstvo, Judaizam, Islam, Hinduizam, Budizam i Taoizam, intoizam (Japan), Kofucijonizam (Kina), itd.

Socioloko odreenje religijeTeko je definirati tako sloenu i raznovrsnu drutvenu pojavu to religija NIJE?! o Vjera u boga ili bogove nije nuna karakteristika religije; u Melaneziji i Polineziji glavni religijski pojam je mana apstraktna, nadnaravna sila koja slobodno pluta i ulazi u ljude i stvari (ljudi koji imaju sree u ivotu ispunjeni su manom) o Religiju ne bismo trebali izjednaavati sa sustavom moralnih pravila, jer postoje drutva u kojima su te dvije pojave potpuno neovisne (npr. u antikoj Grkoj bogovi su nezainteresirani za ovozemaljske stvari) o Religiju ne treba izjednaavati s vjerom u nadnaravno (npr. konfucijonizam usmjeren je na prihvaanje sklada svijeta, a ne na traenje onostranih istina) Openito sve religije imaju neke zajednike karakteristike definicija religije: Religija sadri skup simbola koji izazivaju osjeaje oboavanja ili strahopotovanja, a povezani su s ritualima (obredima, ceremonijama) u kojima sudjeluje zajednica vjernika

-

22

o Rituali formalna pravila ponaanja za obavljanje religijskog ina; kolektivan su in Sama rije nastala je od latinske rijei ligare povezati, svezati (Bog i ovjek su u svezi) Socioloko izuavanje religije usmjereno je na spoznavanje drutvene funkcije religije Sociologija religije kao posebna grana religije nastala je u 19.st. Prouavanje religije poelo je s pojavom Darwinove knjige O podrijetlu vrsta 1859.g. i njegovom evolucionistikom teorijom (podrijetlo i razvoj vrsta) Razvoj religije u 19. st. dominirala je evolucijska teorija koja tvrdi da se religija razvijala postepeno s razvojem drutva od jednostavnih religija animizma do suvremenih monotesitikih religija. o Kritika teorije sve religije nisu nastale na isti nain te su mnoga plemena imale monoteistiku religiju

-

RELIGIJA MAGIJA Razlikujemo dvije koncepcije o moi, nepoznatim silama i onostranom biu religijski i magijski Religijski koncept ili odnos odgovara stavovima poniznosti, ljubavi i pokajanja; religiozni ljudi nikad ne zapovijedaju Bogu da izvi njihovu elju, ve se mole Bogu kako bi isprosili njegov blagoslov i milost Magija, naprotiv, eli dominirati, gospodariti, manipulirati i u tom s smislu potpuno protivi vjeri koja je ponizna. Njezina bit dada se saeti u onu biblijsku reenicu kojom je zmija nagovorila ljude na grijeh: Ne, neete umrijeti! Bit ete kao bogovi!

VRSTE MAGIJE: IMITATIVNA MAGIJA smatra da e ivoenjem odreenih pokreta i ina postii odreeni cilj KONTAGIOZNA MAGIJA (magija po dodiru) temelji se na uvjerenju da se odreenim radnjama koji se ine na jednom dijelu tijela ili pomou jednog dijela koji je ispao iz cjeline moe djelovati na samu tu cjelinu (slui se noktima, kosom, slikom...) REPETATIVNA MAGIJA ima svoj temelj u tome da ljudi primjerice povezuju svoju nesreu s time da im je prethodno prola crna maka preko puta, kucaju po drvetu da se ne ureknu, itd. S obzirom na cilj magija se dijeli na crnu i bijelu. Cilj crne magije je nateti i izazvati zlo i nesreu drugima, dok je cilj bijele magije ukloniti uinke i djelovanja crne magije

23

CRKVA Velika, vrsto institucionalizirana vjerska organizacija sa hijerarhijom slubenika (sveenici, asne sestre koji su profesionalno kolovani, te vjernici). To je obuhvatna organizacija koja prihvaa ljude iz svih socijalnih slojeva, a njeni lanovi su najee roeni kao lanovi Crkve Prihvaa norme i vrijednosti drutva, uvar je utemeljenog drutvenog poretka (zagovara tradicionalne vrijednosti u skladu sa svetim spisima) Vjerski su obredi formalni i ne zahtijevaju posebno osobno sudjelovanje vjernika

SEKTAmala vjerska skupina. Njezini lanovi obino potiu iz niih slojeva iako ima iznimaka (npr. kranski scijentisti) esto odbacuju norme i vrijednosti ireg drutva i zamjenjuju ih vlastitim vjerovanjima, a posljedica toga je napetost izmeu sekte i ireg drutva te Crkve ulazi se dobrovoljno i na osnovi pripreme drugih lanova sekte zahtjevaju duboko proivaljavanje religijskog iskustva i snanu odanost grupi nema profesionalnog sveenstva ve najee vou zatvorena skupina koja namee svoja pravila ponaanja lanovima, a najee djeluje bez plaenih slubenika (npr. Jehovini svjedoci, rastafarijanci, itd.)

DENOMINACIJE vjerske organizacije koje su izgubile prvobitne karakteristike sekte i umjesto zatvorenosti odlikuju se masovnou lanovi najee dolaze iz obitelji vjernika i odgajaju se na odgovarajui nain od roenja ini je pripadnici srednjih i viih drtvenih slojeva Ima profesionalno sveenstvo Prihvaaju postojanje drugih religija i u suglasju su s drutvenim vreijednostima Nalazimo isljuivo u SAD-u (baptisti, prezbitarijanci)

KULT Manja religijska skupina, slabije organizirana od sekte Ne zasniva se na nekoj razraenoj doktrini i ne postavlja velike zahtjeve lanovima pa ini labaviji i esto vrlo kratkotrajan oblik religijske organizacije Naglaava se vanost individualnog iskustva i rade na individualnom usavravanju Pojedinci se najee ne pridruuju formalno kultu, ve slijede posebne teorije ili propisane naine ponaanja uitelja (npr. astrologija, spiritualizam...)

24

1. SOCIJALNA INTERAKCIJAEmile Durkheim u djelu Elementarni oblici religijskog ivota izloio je najutjecajniju interpretaciju religije s funkcionalistikog stajalita Svijet se dijeli u 2 kategorije: o Sveto ili sakralno (simboli, sve to je iznimno, nesvakodnevno i tajnovito) o Profano ili svjetovno (sve to je obino, svakodnevno i poznato) Prouavao je totemizam australskog plemena tvrdei da je totemizam elementarni oblik religioznosti na temelju kojeg moemo zakljuiti i o religiji openito totem poretka simbolizira samu zajednicu, tj. njezine sredinje vrijednosti Zadaa religije je stvaranje i ouvanje drutvene solidarnosti (osjeaj zajednitva lanova drutva) Drutveni ivot bio bi nemogu bez zajednikih vrijednosti i moralnih uvjerenja koji tvore kolektivnu svijest, a religija jaa kolektivnu svijet (npr. ritualima) tovanje boga znai potivanje sredinjih drutvenih vrijednosti to se stvara i jaa drutvenu solidarnost, tj. socijalnu interakciju drutva u cjelini. Kroz religiju drutvo oboava sebe, Bog je drutvo. Danas, integracija drutva ovisi o ritualima to ne moraju biti povezani s uobiajeno shvaenom religijom civilna religija oboavanje zastave, himne i slinih simbola; sveane parade i ceremonije pripadaju takvim pojavama

-

-

2. SOCIJALNA KONTROLA Znai osigranje potovanja drutvenih normi Drutvene norme i vrijednosti uskaleen su s moralnim autoritetom relgije (npr. institucija braka smatra se svetom i praena je religijskom simbolikom) Takva socijalna kontrola ne utjee na pojedinca samo izvana, nego i iznutra, djelujui na njegovu svijest

3. IDEOLOKE FUNKCIJE RELIGIJEprema konfliktnoj teoriji, religija je izvor drutvenih sukoba te sredstvo pokoravanja i obmanjivanja glavni predstavnik takve kritike je Karl Marx Marx odreuje religiju kao mistificirani oblik svijesti religija je opijum naroda Ne bi postojala u komunistikoj utopiji, jer bi nestali uvjeti koji stvaraju religiju Religija je iluzija koja olakava patnje izazvane izrabljivanjem ona je niz mitova to opravdavaju i ozakonjuju klasne odnose i eksploataciju ne ini nita da bi taj problem rijeila, ve samo pokuaj da uini ivot podnoljivim Religija je otuenje ovjeka od samoga sebe, jer sve to on ne moe ostvariti pripisuje Bogu Kada bi ovjek na zemlji stvorio idealne uvjete za ivot, ne bi trebao Boga Religiju su najprije prihvatili siromani i potlaeni, dok kasnije kada religija postane mehanizam drutvene kontrole, odravajui postojei drutveni sistem prihvaaju je i bogati i privilegirani Marx naglaava konzervativni aspekt religije religiozna vjerovanja i ponaanja nude neupitne istine to mogu biti preprekom novim oblicima miljenja i ponaanja. No, religija moe biti podloga za drutvene pokrete koji

25

ele izmjeniti neke pojave u drutvu npr. pokret za graanska prava Crnaca pod vodstvom Martina Luthera Kinga 60-ih i 70-ih godina 20-og stoljea u SAD-u

RELIGIJA I DRUTVENE PROMJENE osim kao konzervativna snaga drutva, religija moe biti i vaan initelj drutvenih promjena tako Max Weber prouava svjetske religije kako bi utvrdio nain na koji religijska etika utjee na ponaanje ljudi drutvena promjena koja Webera najvie zanima je nastanak i razvoj kapitalizma tj. kako religijska uvjerenja utjeu na ekonomske ponaanje nekog drutva Weber zakljuuje da su istone religije postavile nepremostive prepreke razvoju kapitalizma: u Indiji i Kini postoje drutvene pretpostavke sline onima na zapadu (npr. razvijena trgovina, obrt i gradski nain ivota), no ipak glavne vrijednosti hinduizma i konfucionizma usmjerene su odricanju od materijalnih dobara i bijegu od ovoga svijeta kranstvo, naprotiv, naglaava aktivan odnos vjernika prema svijetu i potrebu njegova mijenjanja takav odnos prema svijetu posebno je vidljiv u jednoj vrsti kranstva protestantizmu protestantizam, a osobito kalvinizam, postavlja rad kao osnovnu vrlinu to je takozvana etika poziva svatko u svom ivotu ima odreenu profesiju koju treba savjesno obavljati uvjet za ostvarenje raja na zemlji, a novac je mjerilo uspjeha (kroz bogatstvo koje ovjek stjee, Bog pokazuje da li ovjek obavlja posao kako treba) tako prema uspjehu koji postie u ivotu dobro obavljajui posao, ovjek moe ocijeniti stupanj boje milosti protestantsku etiku karakterizira asketizam (gr. askesis vjeba) cijeni se naporan rad, marljivost, tedljivost takva samodisciplina i odlaganje zadovoljstva osobine su koje potiu da uveaju kapital i ekonomski uspijevaju prema tome za nastanak kapitalizma, bila je bitna odreena vrsta religijske etike u Weberovu djelu Protestantska etika i duh kapitalizma religija je ravnopravni initelj u drutvenim procesima

SEKULARIZACIJA proces smanjivanja utjecaja religije u drutvu, to ujedno znai i slabljenje drutveno politikog poloaja crkve

26

u oblikovanju vrijednosti i normi modernog drutva sve vaniji postaju znanost, tehnologija, materijalizam, dok religijske institucije gube na vanosti karakteristike: a) slabljenje drutvenog znaenja religije u modernom drutvu umjesto religijskih uvjerenja upravlja racionalno prosuivanje, ujedno je dolo od odvajanja Crkve od drave (Crkva vie nije zastupljena u politikim tijelima, a njen utjecaj u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi je smanjen te funkcije su na sebe preuzele svjetovne organizacije pod kontrolom drave) b) proces masovnog otuivanja ljudi od Crkve sve manje ljudi redovito odlazi u Crkvu te rjee obavlja vjerske dunosti c) proces vidljivih promjena u samoj religiji u modernim drutvima, jednu Crkvu zamijenilo je vie njih (sekte, kultovi i denominacije), prema tome dananji vjerski pluralizam moe se protumaiti kao dokaz sekularizacije spomenute postavke o sekularizaciji odnose se na institucionalizirano shvaanje religije, a manje govore o zbiljskoj religioznosti ljudi smanjenje institucionaliziranog religioznog sudjelovanja znai da se pojavljuju osobni oblici religioznosti privatizacija religije je preobrazba iz javne u osobnu stvar glavna panja pridaje se osobnoj interpretaciji vjerskog uenja i izravnoj komunikaciji s bogom (bie ljubavi i prijateljstva)

-

27