Sociologija Skripta - Kraj Godine

  • View
    466

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of Sociologija Skripta - Kraj Godine

-

skupine ljudi koji dijele osjeaje meusobnog pripadanja i nalaze se u stalnoj i redovitoj interakciji karakteristike: a) ima svoje granice zbog razlikovanja unutar grupe od onih izvan nje b) drutveno stvoreni realitet esto postoji vie izmiljeno nego stvarno lanovi ne moraju biti u trajnim meusobnim odonosima, ali sebe doivljavaju kao da pripadaju jedni drugima c) svaka grupa posjeduje odreen sustav vrijednosti i normi d) svaka grupa ima i razvija osjeaj grupne pripadnosti

OBLICI DRUTVENIH OKUPLJANJA (nisu drutvene grupe!)1. SOCIJALNI AGREGAT skup anonimnih osoba koje se sluajno nalaze na istom mjestu u isto vrijeme (koncert, duan, itd.) o Interakcija meu ljudima ne postoji ili je slaba i neredovita 2. SOCIJALNA KATEGORIJA statistiko grupiranje kojim se oznaava zamiljeno grupiranje osoba ili karakteristika, npr. iste dobi, razine obrazovanja, profesije... o Ti nam podaci pomau u sociol. istraivanjima i za donoenje bitnih odluka

PRIMARNE (lat. primarius prvi) - odlikuje visok stupanj intimnosti meu lanovima ljubav, potovanje, povjerenje (obitelj, prijatelji, vrnjaci) SEKUNDARNE (lat.secundus drugi) - zasnivaju se na zajednikim interesima, npr. politike stranke, profesion. udruenja, sportski klub TERAPIJSKE (gr. lijeim) - grupe za lijeenje ovisnosti nalikuju odnosima u primarnim grupama REFERENTNE (lat. reffere izdati dokument?) - pojedinci se u pozitivnom ili negativnom smislu usporeuju o pozitivne uzor; negativne nie od nas - uspostavljaju kriterije ponaanja i stilove ivota - ako smo mi lanovi neke grupe koja ne zadovoljava kriterije referentne grupe kojoj teimo, javlja se osjeaj relativne deprivacije - RELATIVNA DEPRIVACIJA nezadovoljstvo zbog sukoba izmeu onoga to imamo u grupi kojoj pripadamo i onoga to smatramo da bismo trebali imati na osn. mjerila referentne grupe o Dovodi do osjeaja drutvenog otuenja (npr. imigranti koji su se asimilirali) 1

Karakteristini procesi u drutvenim grupama: 1. RUKOVOENJE U GRUPI - javlja se kada grupa ima svoj poseban sadraj ili postane prevelika za spontanu (samo-regulaciju) samoorganizaciju - rukovodi voa koji ima autoritet, organizacijske sposobnosti i donosi odluke 2. GRUPNI STAVOVI (MILJENJE) - svatko podrava, titi i iri stavove grupe kao vlastite stavove - dovodi do gubitka kritinosti zbog elje da se grupa odri pod svaku cijenu 3. KOMFORMIRANJE S GRUPOM - prilagodba lana grupnom ponaanju i grupnim moralnim i kulturnim normama - moe doi do gubitka vlastite osobnosti

Nastanak i razvoj organizacija usko je povezan sa sve veom podjelom rada, razvojem novane privrede i poreznog sustava te modernih sredstava komunikacije nae drutvo je ORGANIZACIJSKO DRUTVO!!! Grupe ljudi koji su meusobno povezane formaliziranim odnosima nadreenosti, podreenosti i suradnje na obavljanju zajednikih poslova i ostvarenju zajednikog cilja Karakteristike: o Specifian cilj, definirano lanstvo, pravila ponaanja, odnosi autoriteta

TIPOVI (napravio podjelu Etzioni): - PRINUDNE (npr. zatvor, mentalne bolnice, logori) o Zadrati tienike silom ili prijetnjom sile, tienici su otueni od org. i ne podravaju njezine ciljeve - UTILITARISTIKE (npr. banke, tvornice, privredne organizacije) o Vii lan takvih organizacija raznim materijalnim nagradama potiu nie lanove da ostvare ciljeve organizacije o to su nagrade vee, to e nii lanovi proraunato biti vezaniji za organizaciju - NORMATIVNE (npr. politike stranke, crkve, dobrotvorne i ratne udruge) o Dobrovoljne udruge o Imaju mo nad svojim lanovima na temelju uvjerenja, upozorenja, drutvenog pritiska ili javnog priznanja o lanovi ele biti u takvim organizacijama i odani su njihovim ciljevima

BIROKRACIJA - prvi oblik organ. drutva u kojem se upravlja i usmjerava odreenom djelatnou iz centralnog ureda 2

-

birokracijom se bavio Weber

Weberova analiza birokracije dominantna organ. modernog drutva, naime ona predstavlja racionalno djelovanje u institucionalnom obliku IDEALNI TIP WEBEROVE BIROKRACIJE Elementi: 1. Precizna podjela rada postoje strogo organizirane obveze i odgovornosti 2. Hijerarhija autoriteta nii se nalaze pod upravom viih 3. Sustav pisanih pravila i propisa za svaki oblik birokracije potrebno je ouvanje dokumenata 4. Naobrazba ili strunost slubenika slubeno se imenuju na temelju svog strunog znanja i kvalifikacija, a nj. se zaposlenje smatra karijerom 5. Administracija (znai strogo odvajanje privatnog od slub. prihv.) slubenici ne posjeduju niti jedan dio organizacije za koju radi, niti se smije koristiti svojim poloajem za vlastitu korist 6. Impersonalnost i objektivnost slubenici se prema svojem klijentu odnose kao prema predmetima; osobni osjeaji su iskljueni i ne utjeu na odluke Nedostaci birokracije: 1. Izokrenuta racionalnost danas postoji mnogo birokratskih organizacija s razliitim nadlenostima, a odluke jedne od njih mogu uzrokovati posve suprotne uinke; npr.strogi propisi o gradnji kua mogu poskupjeti stambeni prostor 2. Nesposobnost djelovanja u promjenjenim okolnostima Efikasnost birokracije temelji se na rjeavanju tipinih sluajeva identinim postupcima; tijekom brzih drutvenih promjena birokracija esto djeluje kruto i neuinkovito 3. Samodovoljnost birokracije otuenje od osnovnog cilja zbog kojeg je org. nastala radi odravanja same organizacije; organizacija moe veoma lako postati sama sebi svrhom 4. Parkinsonov zakon Opseg posla poveava se kako bi se ispunilo vrijeme potrebno za njegovo obavljanje; Parkinson smatra da birokracija buja jer slubenici ele imati to vie podreenih; ti podreeni si meusobno stvaraju posao, a koordinacija njihova rada zahtijeva opet nove slubenike 5. Oligarhija Oligarhija je vladavina nekolicine koji svoje poloaje rabe u vlastitu korist; to organizacija postaje vea i birokratiziranija vea je koncentracija moi u rukama manjine na visokim poloajima

Ponaanje vie osoba na istom mjestu i u isto vrijeme pri emu ponaanje nije bilo unaprijed planirano ni organizirano

3

KARAKTERISTIKE: a) ograniena soc. interakcija privremeno okupljanje b) nejasne soc. granice ljudi nemaju osjeaj pripadanja jedni drugima c) nekonvencionalne i slabe norme oblici kolektivnog ponaanja nastaju i nestaju bez uspostavljanja vre strukture, a mogu poprimiti i posve nekonvencionalne norme (npr. skupina navijaa unitava imovinu...) OBLICI: RASPRENO (DISPERZIVNO) lat. dispergere - obuhvaa dogaaje koji su relativno spontani, kratkotrajni, bez jasnog cilja i labavo strukturirani GLASINE - neprovjerene informacije koje se prenose neformalno usmenim putem javljaju se u neizvjesnim vremenima (kada nedostaje provjerene informacije); odnose se na teme od irokog javnog interesa o Tra se odnosi na privatni ivot nama poznatih osoba MODA I MODNE LUDOSTI - podrazumijeva iroko prihvaanje neke novosti u odreenom podruju ivota (auti, umjetnost, odjea, ukraavanje...); opa karakteristika modernih drutva i njihovih pojava sociolozi objanjavaju s dva razloga: o Moderna drutva su orijentirana prema budunosti o Oznaka statusa i prestia - Moda se javlja na vrhu drutvene ljestvice, postaje popularno gotovo cijelom drutvu i ubrzo biva zaboravljena - Modne ludosti su kratkotrajno i oduev. prihvaanje neke novosti; najpodloniji su adolescenti npr. piercing, tetovaa, Rubikova kocka PANIKA i MASOVNA HISTERIJA - oblici ponaanja s moguim ozbiljnim posljedicama; iracionalno ponaanje povezano s vjerovanjima, glasinama i strahovimaStrahovi dananjice: 1. Svinjska gripa 2. Terorizam 3. Globalno zatopljenje 4. Ebola, Sars, Ptija gripa 5. Hrana 6. Pretilost kod djece 7. SIDA 8. Tehnike katastrofe 9. Prirodne katastrofe 10. Zlostavljanje u obitelji

KONVERGIRAJUE - GOMILA privremeno okupljanje veeg broja ljudi koji imaju zajedniko sredite pozornosti i snano uzajamno utjeu jedni na druge 4 TIPA GOMILA, s obzirom na emocionalnu ukljuenost sudionika: 1. SLUAJNA GOMILA grupa ljudi koja se grupira radi nekog zajednikog cilja (npr. svjedoci prometne nesree) 4

2. KONVENCIONALNA GOMILA uz zajedniki cilj ima i odreena pravila ponaanja (npr. publika, ljudi na pogrebu, studenti na predavanju) 3. EKSPRESIVNA GOMILA nema vanjski cilj; ve je smisao okupljanja je samo okupljanje (npr. karneval) 4. AKTIVNA GOMILA uz vanjski cilj ima i naglaenu akciju; esto se gubi samokritinost i kontrola to dovodi do podinjavanja pojedinca o Reagiranje na temelju emocija PODSKUPINA FLASH-MOB gomila koja se okuplja bez najave, bez oitog razloga i nakon to se izvede potpuno besmislen in, razilaze se svatko na svoju stranu (nakon nekoliko minuta) Zajednike karakteristike gomile: a) sugestibilnost b) deindividualizacija c) osjeaj neranjivosti

Uvod u socijalizacijuvrlo bitna, oznaava sredinji drutveni proces i doslovno znai postati drutven proces oblikovanja ljudskog ponaanja pod utjecajem drutvene okoline o oznaava sloen proces uenja, poinje roenjem, a traje koliko i ljudski ivot, a najvanije su prve 3 godine kada se usvajaju vrijednosti, norme i sustav vjerovanja o bitna za pojedinca i drutvo u cjelini, naime njome pojedinci postaju drutvena bia, a drutvo svoje nasljee prenosi putem uenja i odgaja na slijedee narataje

POSLJEDICE: razvoj linosti osobine linosti spoj su ivotnog iskustva svakog pojedinca i zajednikog iskustva socijalizacije u odreenoj kulturi INTERNALIZACIJA usvajanje drutveno prikladnih i prihvaenih naina ponaanja kao prirodnih i normalnih bez vanjske prisile (npr. osobna higijena) Razvoj i izgradnja osobnog identiteta i drugih drutvenih identiteta

-

skup oekivanih ponaanja pojedinaca s obzirom na situaciju u kojoj se nalaze izvoenje uloga ini drutveni odnos jer se jedna uloga odnosi na drugu vane su zato jer stvaraju red i predvidljivost u drutvu

5

prilikom izvoenja uloga razlikujemo 3 momenta: 1. IDEALNA I ZBILJSKA ULOGA - Postoji razlika izmeu onoga to bi ljudi trebali initi i onoga to stvarno ine - Drutvo relativno fleksibilno omoguuje izvoenje uloga jer se ne moe od ljudi oekivati da se ponaamo kao