Sociologija Skripta - Kraj Godine

7/16/2019 Sociologija Skripta - Kraj Godine

1/27

- skupine ljudi koji dijele osjeaje meusobnog pripadanja i nalaze se u stalnoj iredovitoj interakciji

- karakteristike:a) ima svoje granice zbog razlikovanja unutar grupe od onih izvan nje

b) drutveno stvoreni realitet esto postoji vie izmiljeno nego stvarno lanovi ne moraju biti u trajnim meusobnim odonosima, ali sebedoivljavaju kao da pripadaju jedni drugima

c) svaka grupa posjeduje odreen sustav vrijednosti i normid) svaka grupa ima i razvija osjeaj grupne pripadnosti

OBLICI DRUTVENIH OKUPLJANJA (nisu drutvene grupe!)1. SOCIJALNI AGREGAT skup anonimnih osoba koje se sluajno nalaze na

istom mjestu u isto vrijeme (koncert, duan, itd.)o Interakcija meu ljudima ne postoji ili je slaba i neredovita

2. SOCIJALNA KATEGORIJA statistiko grupiranje kojim se oznaavazamiljeno grupiranje osoba ili karakteristika, npr. iste dobi, razineobrazovanja, profesije...

o Ti nam podaci pomau u sociol. istraivanjima i za donoenje bitnihodluka

PRIMARNE (lat. primarius prvi)- odlikuje visok stupanj intimnosti meu lanovima ljubav, potovanje,

povjerenje (obitelj, prijatelji, vrnjaci)

SEKUNDARNE (lat.secundus drugi)- zasnivaju se na zajednikim interesima, npr. politike stranke, profesion.

udruenja, sportski klub

TERAPIJSKE (gr. lijeim)

- grupe za lijeenje ovisnosti nalikuju odnosima u primarnim grupama

REFERENTNE (lat. reffere izdati dokument?)- pojedinci se u pozitivnom ili negativnom smislu usporeuju

o pozitivne uzor; negativne nie od nas- uspostavljaju kriterije ponaanja i stilove ivota- ako smo mi lanovi neke grupe koja ne zadovoljava kriterije referentne grupe

kojoj teimo, javlja se osjeaj relativne deprivacije- RELATIVNA DEPRIVACIJA nezadovoljstvo zbog sukoba izmeu onoga

to imamo u grupi kojoj pripadamo i onoga to smatramo da bismo trebaliimati na osn. mjerila referentne grupe

o Dovodi do osjeaja drutvenog otuenja (npr. imigranti koji su seasimilirali)

1


2/27

Karakteristini procesi u drutvenim grupama:1. RUKOVOENJE U GRUPI- javlja se kada grupa ima svoj poseban sadraj ili postane prevelika za

spontanu (samo-regulaciju) samoorganizaciju- rukovodi voa koji ima autoritet, organizacijske sposobnosti i donosi odluke

2. GRUPNI STAVOVI (MILJENJE)- svatko podrava, titi i iri stavove grupe kao vlastite stavove- dovodi do gubitka kritinosti zbog elje da se grupa odri pod svaku cijenu

3. KOMFORMIRANJE S GRUPOM- prilagodba lana grupnom ponaanju i grupnim moralnim i kulturnim

normama- moe doi do gubitka vlastite osobnosti

Nastanak i razvoj organizacija usko je povezan sa sve veom podjelom rada,razvojem novane privrede i poreznog sustava te modernih sredstava komunikacije

- nae drutvo je ORGANIZACIJSKO DRUTVO!!!- Grupe ljudi koji su meusobno povezane formaliziranim odnosima

nadreenosti, podreenosti i suradnje na obavljanju zajednikih poslova iostvarenju zajednikog cilja

- Karakteristike:o Specifian cilj, definirano lanstvo, pravila ponaanja, odnosi

autoriteta

TIPOVI (napravio podjelu Etzioni):- PRINUDNE (npr. zatvor, mentalne bolnice, logori)

o Zadrati tienike silom ili prijetnjom sile, tienici su otueni od org. ine podravaju njezine ciljeve

- UTILITARISTIKE (npr. banke, tvornice, privredne organizacije)o Vii lan takvih organizacija raznim materijalnim nagradama potiu

nie lanove da ostvare ciljeve organizacijeo to su nagrade vee, to e nii lanovi proraunato biti vezaniji za

organizaciju- NORMATIVNE (npr. politike stranke, crkve, dobrotvorne i ratne udruge)

o Dobrovoljne udrugeo Imaju mo nad svojim lanovima na temelju uvjerenja, upozorenja,

drutvenog pritiska ili javnog priznanjao lanovi ele biti u takvim organizacijama i odani su njihovim

ciljevima

2


3/27

BIROKRACIJA- prvi oblik organ. drutva u kojem se upravlja i usmjerava odreenom

djelatnou iz centralnog ureda- birokracijom se bavio Weber

Weberova analiza birokracije dominantna organ. modernog drutva, naime onapredstavlja racionalno djelovanje u institucionalnom obliku

IDEALNI TIP WEBEROVE BIROKRACIJEElementi:

1. Precizna podjela rada postoje strogo organizirane obveze i odgovornosti2. Hijerarhija autoriteta nii se nalaze pod upravom viih3. Sustav pisanih pravila i propisa za svaki oblik birokracije potrebno je

ouvanje dokumenata4. Naobrazba ili strunost slubenika slubeno se imenuju na temelju svog

strunog znanja i kvalifikacija, a nj. se zaposlenje smatra karijerom

5. Administracija (znai strogo odvajanje privatnog od slub. prihv.) slubenici ne posjeduju niti jedan dio organizacije za koju radi, niti se smijekoristiti svojim poloajem za vlastitu korist

6. Impersonalnost i objektivnost slubenici se prema svojem klijentuodnose kao prema predmetima; osobni osjeaji su iskljueni i ne utjeu naodluke

Nedostaci birokracije:1. Izokrenuta racionalnost danas postoji mnogo birokratskih organizacija s

razliitim nadlenostima, a odluke jedne od njih mogu uzrokovati posvesuprotne uinke; npr.strogi propisi o gradnji kua mogu poskupjeti stambeni

prostor2. Nesposobnost djelovanja u promjenjenim okolnostima Efikasnost

birokracije temelji se na rjeavanju tipinih sluajeva identinim postupcima;tijekom brzih drutvenih promjena birokracija esto djeluje kruto ineuinkovito

3. Samodovoljnost birokracije otuenje od osnovnog cilja zbog kojeg jeorg. nastala radi odravanja same organizacije; organizacija moe veoma lako

postati sama sebi svrhom4. Parkinsonov zakon Opseg posla poveava se kako bi se ispunilo vrijeme

potrebno za njegovo obavljanje; Parkinson smatra da birokracija buja jer

slubenici ele imati to vie podreenih; ti podreeni si meusobno stvarajuposao, a koordinacija njihova rada zahtijeva opet nove slubenike5. Oligarhija Oligarhija je vladavina nekolicine koji svoje poloaje rabe u

vlastitu korist; to organizacija postaje vea i birokratiziranija vea jekoncentracija moi u rukama manjine na visokim poloajima

3


4/27

Ponaanje vie osoba na istom mjestu i u isto vrijeme pri emu ponaanje nije bilo

unaprijed planirano ni organizirano

KARAKTERISTIKE:a) ograniena soc. interakcija privremeno okupljanje

b) nejasne soc. granice ljudi nemaju osjeaj pripadanja jedni drugimac) nekonvencionalne i slabe norme oblici kolektivnog ponaanja nastaju i

nestaju bez uspostavljanja vre strukture, a mogu poprimiti i posvenekonvencionalne norme (npr. skupina navijaa unitava imovinu...)

OBLICI:RASPRENO (DISPERZIVNO) lat. dispergere

- obuhvaa dogaaje koji su relativno spontani, kratkotrajni, bez jasnog cilja ilabavo strukturirani

GLASINE- neprovjerene informacije koje se prenose neformalno usmenim putem javljaju

se u neizvjesnim vremenima (kada nedostaje provjerene informacije); odnosese na teme od irokog javnog interesa

o Tra se odnosi na privatni ivot nama poznatih osoba

MODA I MODNE LUDOSTI- podrazumijeva iroko prihvaanje neke novosti u odreenom podruju ivota

(auti, umjetnost, odjea, ukraavanje...); opa karakteristika modernih drutvai njihovih pojava sociolozi objanjavaju s dva razloga:

o Moderna drutva su orijentirana prema budunostio Oznaka statusa i prestia

- Moda se javlja na vrhu drutvene ljestvice, postaje popularno gotovo cijelomdrutvu i ubrzo biva zaboravljena

- Modne ludosti su kratkotrajno i oduev. prihvaanje neke novosti;najpodloniji su adolescenti npr. piercing, tetovaa, Rubikova kocka

PANIKA i MASOVNA HISTERIJA

- oblici ponaanja s moguim ozbiljnim posljedicama; iracionalno ponaanjepovezano s vjerovanjima, glasinama i strahovima

4

Strahovi dananjice:1. Svinjska gripa2. Terorizam3. Globalno zatopljenje4. Ebola, Sars, Ptija gripa5. Hrana6. Pretilost kod djece7. SIDA8. Tehnike katastrofe9. Prirodne katastrofe

10. Zlostavljanje u obitelji


5/27

KONVERGIRAJUE- GOMILA privremeno okupljanje veeg broja ljudi koji imaju zajedniko

sredite pozornosti i snano uzajamno utjeu jedni na druge

4 TIPA GOMILA, s obzirom na emocionalnu ukljuenost sudionika:

1. SLUAJNA GOMILA grupa ljudi koja se grupira radi nekog zajednikogcilja (npr. svjedoci prometne nesree)

2. KONVENCIONALNA GOMILA uz zajedniki cilj ima i odreenapravila ponaanja (npr. publika, ljudi na pogrebu, studenti na predavanju)

3. EKSPRESIVNA GOMILA nema vanjski cilj; ve je smisao okupljanja jesamo okupljanje (npr. karneval)

4. AKTIVNA GOMILA uz vanjski cilj ima i naglaenu akciju; esto se gubisamokritinost i kontrola to dovodi do podinjavanja pojedinca

o Reagiranje na temelju emocija

PODSKUPINA FLASH-MOB gomila koja se okuplja bez najave, bez oitograzloga i nakon to se izvede potpuno besmislen in, razilaze se svatko na svojustranu (nakon nekoliko minuta)

Zajednike karakteristike gomile:a) sugestibilnost

b) deindividualizacijac) osjeaj neranjivosti

Uvod u socijalizaciju- vrlo bitna, oznaava sredinji drutveni proces i doslovno znai postati

drutven- proces oblikovanja ljudskog ponaanja pod utjecajem drutvene okoline

o oznaava sloen proces uenja, poinje roenjem, a traje koliko iljudski ivot, a najvanije su prve 3 godine kada se usvajajuvrijednosti, norme i sustav vjerovanja

o bitna za pojedinca i drutvo u cjelini, naime njome pojedinci postajudrutvena bia, a drutvo svoje nasljee prenosi putem uenja i odgajana slijedee narataje

POSLJEDICE: razvoj linosti osobine linosti spoj su ivotnog iskustva svakog pojedinca

i zajednikog iskustva socijalizacije u odreenoj kulturi INTERNALIZACIJA usvajanje drutveno prikladnih i prihvaenih naina

ponaanja kao prirodnih i normalnih bez vanjske prisile (npr. osobna higijena) Razvoj i izgradnja osobnog identiteta i drugih drutvenih identiteta

5


6/27

- skup oekivanih ponaanja pojedinaca s obzirom na situaciju u kojoj se nalaze

- izvoenje uloga ini drutveni odnos jer se jedna uloga odnosi na drugu- vane su zato jer stvaraju red i predvidljivost u drutvu

prilikom izvoenja uloga razlikujemo 3 momenta:1. IDEALNA I ZBILJSKA ULOGA- Postoji razlika izmeu onoga to bi ljudi trebali initi i onoga to stvarno ine- Drutvo relativno fleksibilno omoguuje izvoenje uloga jer se ne moe od

ljudi oekivati da se ponaamo kao roboti, meutim fleksibilnost postojiunutar granica ako se one prijeu slijede sankcije (formalne ili neformalne)

2. SKUP ULOGA

- Jedan drutveni poloan povezan je s vie uloga koje onda ine skup- Npr. poloaj pacijenta

o Uloga bolesnikao Uloga roaka ili prijatelja kojeg posjeujemoo Uloga potroaa kad kupuje novine na bolnikom kiosku

3. PROBLEM U IZVOENJU ULOGA- Odstupanje u prikladnom izvoenju uloga- KONFLIKT ULOGA situacija kada se pojedinac susree s ispunjavanjem

proturjenih zahtjeva uloge (lijenik privatne prakse, vojni kapelan, uitelj

predaje svojoj djeci)o Rjeenje precizno definiranje uloga, odreivanje prioriteta uloge,razdvajanje potencijalno konfliktnih uloga

- Uloga je nedovoljno ili nejasno definiranao Pojedinac nee znati kako se treba ponaatio Npr. adolescenti ne znaju jesu li djeca ili odraslio Postoje rituali prijelaza: matura, vjenanjeo Ali kada sve to proemo, drutvo nas moe i ne mora priznati

6


7/27

TIPOVI SOCIJALIZACIJE:

a) PRIMARNA ostvaruje se u prvim godinama ivota i vrlo je bitnao Sastoji se od uenja govora, razvoju misaonih sposobnosti,

internalizaciji kulturnih vrijednosti i normi, emocionalnojstabilizaciji te vrednovanju stajalita

b) SEKUNDARNA u kasnijem djetinjstvu, u interakciji s drugim ljudima,uvelike se odvaja paralelno s kolovanjem djeteta

o iri spektar socijalnih vjetina , usvajaju znanja o ulogama izvanobitelji

c) ANTICIPATIVNA usmjeren na budue uloge neke osobe, npr. djeje igre slutkama usmjerene su na uenje budue uloge roditelja

d) RAZVOJNA pojedinac se mora stalno prilagoavati novoj ulozi iokolnostima, npr. tek vjenani par (obredi prijelaza olakavaju taj proces)

e) OBRNUTA esto se u modernim drutvima kada se tradicionalnasocijalizacija (od starijih prema mlaima) mijenja u socijalizaciju od mlaih

prema starijima mladi ue starijef) RESOCIJALIZACIJA preodgoj, kada promjene uloga zahtijevaju uenje

potpuno novih obrazaca ponaanjao totalne institucije tienici podvrgnuti intenzivnim ili

poniavajuim postupcima resocijalizacije

IMBENICI SOCIJALIZACIJE:

1. OBITELJ najznaajniji imbenik socijalizacije; izgrauju se glavne crteosobnosti2. KOLA ima ulogu poduavanja mladih odreenim znanjima i vjetinama3. GRUPA VRNJAKA osjeaj neovisnosti; dobivanje neformalnog znanja4. MASOVNI MEDIJI pruaju mnogo informacija; teko je odrediti koliki je

socijalni uinak5. OSTALI religijske organizacije, vojska, rekreacijski klubovi, drutveni

pokreti RAD

7


8/27

- obuhvaa pojmove vlastitog ja (osobnosti), osobni identitet i socijalni identitet

oni ine drutvene procese

znaenje rijei identitet:- dolazi od lat. idem = isto- ima dva znaenja:

o potpuno istost, istovjetnost (ovo je identino onom)o osebujnost, osobitost (nekog ili neeg) koja obuhvaa stalnost kroz

vrijeme

glagol identificirati:

- klasificirati, svrstati ljude ili stvari- identificirati se = povezati ili poistovjetiti se s nekim ili neim (npr.identificirati se s filmskim junakom, ideologijom, grupom...)

SOCIJALNI IDENTITET- predstavlja nain na koji pojedinci i skupine uspostavljaju razliku u svojim

odnosima prema drugim pojedincima i skupinama- obuhvaa i ono individualno (jedinstveno) i ono kolektivno (zajedniko) zato

jer je oboje socijalno- individualni identitet naglaava razliku u odnosu na druge pojedince, dok

kolektivni identitet naglaava slinost meu pojedincima

PRIMARNI I SEKUNDARNI IDENTITET

Primarni identitet javlja se u toku primarne socijalizacije- ubrajamo:- osobnost osjeaj vlastitog ja, ljudskost koja se izgrauje iznutra, u

interakciji s drugima- rod (spol) muki i enski, pri emu:

o SPOL oznaava anatomske, bioloke i tjelesne karakteristike mukaracai ena, a povezan je s biolokom reprodukcijom i spolnim ponaanjem

o ROD kulturno odreen, simboliki izraz te bioloke razlike, odnosi se na

razlike u identitetu, stavovima i djelovanjima povezanim u drutvenodefiniranim shvaanjima mukosti i enskosti

- SRODSTVO srodnika grupa smjeta pojedinca u mreu drutvenih odnosa(davanje imena, inden. pojedinca s obzirom na zajednike pretke i sadanjesrodnike, odreivanje prava i dunosti koje donosi pripadnost srodnikojgrupi)

- ETNICITET kolektivni identitet koji moe imati veliki utjecaj naindividualno iskustvo; ukljuuje i rasnu pripadnosto Naglaava kolektivne slinosti u razlici prema drugim etnikim grupama

8


9/27

Sekundarni identitet usvaja se tijekom sekundarne socijalizacije, izgrauju se natemeljima primarnog identiteta

- ubrajamo:o ZANIMANJE (klasini id.) zapoljavanjem ljudi zauzimaju klasian

poloaj te stjeu odreenu predodbu o sebio IDENTITET povezan sa stilom ivota i potronje odreen medijima i

reklamnim porukama (npr. hip-hoperi, nogometni navijai)

3 RAZINE IDENTITETA:Eng. sociologinja Harriet Bradley - Razlomljeni identitet

- PASIVNI IDENTITET potencijalni identiteto Oni proizlaze iz odnosa u drutvenom ivotu (klasnih, rodnih...) u koji su

ljudi ukljueni, ali nisu posebno svjesni tih identiteta, a niti ih aktivnoizraavaju osim u iznimnim situacijama (npr. pripadnost klasi)

- AKTIVNI IDENTITET oni identiteti kojih su ljudi svjesni i koji inetemelj njihovih akcijao to su pozitivni elementi za samoidentifikaciju pojedinca, premda nije

nuno da o sebi mislimo u okviru jednog identitetao aktivna identifikacija se esto javlja kao obrambena reakcija na negativnu

definiciju ili diskriminaciju- POLITIZIRANI IDENTITETI oni koji ine stalniju osnovu za djelovanje i

gdje ljudi stalno misle o sebi u terminima nekog identitetao izgrauju se politikim djelovanjem i daju osnovu za kolektivno

djelovanje tj. organiziranje usmjereno na obranu ili promicanje pravagrupe

- potivanje pravila i normi pretpostavka je ureenog drutvenog ivota- veina ljudi postupa u skladu s oekivanjima, zahtjevima i zabranama svog

drutva, meutim kada se pojavi odstupanje od drutvenih pravila, javljaju semehanizmi socijalne kontrole

- SOCIJALNA KONTROLA skup sredstava kojima osiguravamopotivanje normi veine lanova drutva

- Naime, socijalizacija nije potpuna i savrena; znai da pojedinci na razliitenaine interpretiraju norme tako da je potpuno konformiranje praktikinemogue

- Kada doe do prevelikog odstupanja od normi, onda drutvo koristiSANKCIJE:

o pozitivne (nagrade)o negativne (kazne)o formalne (nagrade ili kazne koje dodjeljuje neko slubeno tijelo npr.

dobivanje diplome, ukor, otkaz...)o neformalne (spontane, manje organizirane; npr. potanje...)

9


10/27

- preveliko odstupanje od normi dovodi do devijantnog ponaanja (lat. de...via put)

o u svakodnevnom govoru devijantnost znai skretanje s prihvaenogputa

- DEVIJANTNOST ona djela koja ne podlijeu normama i oekivanjimalanova nekog odreenog drutva

o Ponaanje koje preko prihvatljive mjere odstupa od normi to ihveina lanova prihvaa

o injenica je da takvo ponaanje izaziva neprijateljske reakcije inegativno se vrednuje

o Devijantnost je ipak relativan pojam, to e rei da su postupcidevijantni samo u odnosu na norme nekog odreenog drutva inekog trenutka u povijesti

TIPOVI DEVIJANTNOSTI:1. zloin i maloljetna delikvencija2. ilegalna uporaba droga3. prostitucija4. samoubojstvo (suicid)5. alkoholizam6. duevne bolesti7. homoseksualizam

Drutvene funkcije devijantnosti (97.str)

10


11/27

1. TEORIJA STRUKTURALNOG PRITISKA Robert Merton ameriki sociolog

o Prouavao je ameriko drutvo i uoio je da je za veliki brojAmerikanaca materijalno bogatstvo postalo glavni kulturni cilj,meutim malobrojna su dozvoljena sredstva kao npr. dobroobrazovanje pa dobro plaen posao, ope prihvaeni za postizanje togcilja

Oni pojedinci koji su prihvatili novac kao glavno mjerilo ivotnog uspjeha, anemaju pristupa dozvoljenim sredstvima, osjeaju jak pritisak premadevijantnosti; oni ne mogu postii kulturno prihvaeni cilj kulturno

prihvaenim sredstvima

5 tipova prilagodbi na anomiju:o KONFORMNOST ljudi prihvaaju ciljeve i dozvoljena sredstvao INOVACIJA ljudi prihvaaju ciljeve, ali odbacuju dozvoljena

sredstvao RITUALIZAM ljudi odbacuju ciljeve, ali uporno ostaju pri

postojeim sredstvima (est primjer - birokracija)o POVLAENJE ponaanje karakteristino za ljude koji su ispali

iz drutva (beskunici, kriminalci...) ljudi odbacuju ciljeve i sredstvao POBUNA ljudi odbacuju i ciljeve i sredstva, ali ih zamijenjuju

novim pravilima, normama, ciljevima tu spadaju svi radikalnidrutveni pokreti

Prema tome, Merton dokazuje da devijantnost ne potjee iz pataloke linostinego iz kulture i strukture samoga drutva

2. KONFLIKTNA TEORIJA DEVIJANTNOSTI- Polazi od suprostavljenih interesa razliitih drutvenih grupa (klasnih, rasnih,

vjerskih, etnikih, spolnih) pa i velikih organizacija

- Govori nam da mone drutvene grupe kontroliraju zakone i nastoje vlastitevrijednosti i norme nametnuti svima drugima (ostatku drutva)- U kapitalistikom drutvu veina prekraja zakona odnosi na povrede

vlasnitva npr. pljaka, kraa, itd., dok je u manjoj mjeri zastupljen kriminalvelikih organizacija (poduzea)

- Najea kazna za 1. vrstu prekraja je zatvor, a za 2. vrstu ea je novanakazna

- ZAKLJUAK: Zakon oito nije jednak za sve, ve promie interese monihdrutvenih grupa

11


12/27

3. TEORIJA ETIKETIRANJA Sa interakcionalistikog stajalita Po toj teoriji neki pojedinci bivaju oznaeni kao devijantnima, s vremenom se

ponu tako osjeati i ponaati KARAKTERISTIKE:

o Nijedan in sam po sebi nije devijantan, ve ono loe u nekom inuproizlazi iz naina na koji ga drugi doivljavaju

o Svi se ljudi u manjoj ili veoj mjeri ponaaju devijantno, tako da nepostoji podjela na dobre ili loe tj. normalne i devijantne

PRIMARNA DEVIJANTNOST pojava koja kri drutvenapravila, ali proizlazi nezapaeno od djelovanja socijalnekontreole

o Devijantnost ovisi o tome koja pravila drutvo izabire, u kojimprigodbama i prema kojim ljudima provodi (bogati siromanima;

stariji mlaima)o SEKUNDARNA DEVIJANTNOST reakcija pojedinca ili grupe na

reakciju drutva, pojedinac dobiva status devijantne osobe i onda setako ponaa

o Osobe etiketirane kao devijantne najee su odbaene i izolirane odostatka drutva i tjera ih da potrai drutvo sebi slino. Sudjelovanjemu devijantnoj subkulturi oni rjeavaju frustrirajue situacije i pronalazeemocionalnu podrku, na taj nain oni uvruju devijantnu sliku osebi i oslabljuju veze s tzv. normalnim dijelom drutva

DRUTVENI POLOAJI- mjesto koje pojedinac ima u socijalnoj strukturi- elementi od kojih se sastoji drutvena struktura (npr. struktura moderne

obitelji sastoji se od poloaja majke, oca i djece, ali isto i od poloajasuprunika i brae, tj. sestara)

- pomau nam da odredimo mjesto jedni drugih i uklopimo se na vlastito mjesto

u drutvu- nisu svi poloaji jednaki onaj drutveni poloaj koji je vrednovan tj.

rangiran vie ili nie na nekoj ljestvici vrijednsoti naziva se DRUTVENI iliSOCIJALNI STATUS

o status je jedan od glavnih elemenata drutvene stratifikacije umodernom drutvu, pojedinac ima status po zanimanju (odvjetnik,voza), obiteljski status, spolni status (M )

status je definiran kulturom razlikujemo:

1. pripisane (askirbirane)

2. postignute drutvene poloaje

12


13/27

1. PRIPISANI DRUTVENI POLOAJ- Onaj koji drutvo dodjeljuje pojedincu bez obzira na sposobnosti, napore,

izbor ili rezultate

- Obino je odreen u asu roenja- Glavni kriterijipripisivanja poloaja su dob i spol, a ostali kriteriji su:

etnika, vjerska i rasna pripadnost te srodstvo i obiteljsko podrijetlo- Pripirisvanje drutvenih poloaja izvor drutvenih nejednakosti (npr.

Kastinski sustav u Indiji i apartheid u Junoafrikoj Republici)

2. POSTIGNUTI POLOAJ- Rezultat je osobnih sposobnosti, talenta, znanja, upornosti ili izbora- Glavni kriterijpostizanja poloaja individualno postignue- U stvarnosti postignue nikad nije jedini kriterij za drutveni poloaj, jer je

pristup drutveno poeljnim poloajima vrlo esto zasniva na pripisivanju- S obzirom na zauzimanje drutvenih poloaja razlikujemo 2 tipa drutva:o STRATIFIKACIJSKI TIP prevladavaju pripisani poloaji koji

odreuju funkciju koju e pojedinac obavljati npr. feudalno drutvo snasljednim plemstvom

o FUNKCIONALNI TIP prevladavaju postignuti poloaji, funkcijakoju pojedinac obavlja odreuje njegov drutveni poloaj, npr.moderna drutva

2 oblika drutvene nejednakosti:

1. DRUTVENA DIFERENCIJA- oblik drutvene nejednakosti koji nastaje iz toga to lanovi drutva obavljaju

razliite djelatnosti i imaju razliite uloge- naelno ne postoji podjela na vie i nie skupine ve se ovdje radi o

usporednom postojanju razliitih radnih i profesionalnih skupina- naglaava razliitost meu ljudima, ali ne nejednakost

- drutvena diferencija odnosi se na posve osobna obiljeja tipa dob, spol,izgled, talent, razina inteligencije...

2. DRUTVENA STRATIFIKACIJA (lat. stratum sloj)- definiramo kao strukturiranu, relativno stabilnu i trajnu nejednakost meu

skupinama ljudi u drutvu- ovdje se radi o hijerarski poredanim drutvenim skupinama jedna iznad

druge, obino na temelju koliine bogatstva, ugleda i moi- karakteristike stratifikacije :

o drutvena stratifikacija odnosi se na skupine ljudi, a ne na pojedinceo

strukturirani oblik nejednakosti = ureena (ustrojena) prema nekomobrascu (vjerskom, etnikom...)

13


14/27

o relativno trajna nejednakost vrlo se sporo i teko mijenjao skup ideja koje objanjavaju nejednakost

postoje 2 razlike izmeu diferencijacije i stratifikacije: drutvena stratifikacija nuno podrazumijeva i diferencijaciju, ali drutvena

diferencijacija moe postojati bez stratifikacije kao to je bio sluaj u prvimzajednicama

drutvena diferencijacija se odnosi na razlike meu pojedincima, dok sestratifikacija nuno odnosi na skupine

ROPSTVO ekstremna nejednakost, pojedinci posjeduju druge ljude; uvjetivlasnitva nad robovima razlikuju se tijekom povijesti

KASTE na Indijskom potkontinentu- 4 kategorije s razliitim drutvenim ugledom i na dnu nedodirljivi;- povezano s hinduistikom religijom;- brakovi izmeu kasta su zabranjeni

STALEI znaajka europskog feudalizma; plemstvo sveenstvo kmetovi,seljaci, obrtnici, trgovci

- nije tako strogo odreeno kao kaste

KLASE bitno razliite od prije navedenih

a) nisu uspostavljene na religijskoj ili zakonskoj osnovi; granice izmeu klasanisu strogo odreene

b) pripadnost klasi mogue je individualno postii, mogu je prijelaz iz jedne udrugu

c) zasnivaju se na ekonomskim razlikamad) nisu odreene osobnim odnosima obveza i dunosti nego neosobnim

(impersonalnim) odnosima kao to su novani sistem ili razliiti uvjeti rada

1. Funkcionalistike teorije stratifikacije- bave se funkcijom drutvene stratifikacije, njezinim doprinosom odravaju i

dobrobit drutva- stratifikacija nuna i univerzalna- stratifikacijski sistem nastaje tako to drutvo propisuje razne ciljeve za razne

pojedince i skupine ljudi- u svakom drutvu stoga postoje razliiti drutveni poloaji pri emu su neki

vaniji za opstanak i ouvanje od drugih iz raznih poloaja slijede inejednake nagrade (u protivnom, drutvo bi bilo neuspjeno i ne bi

motiviralo najsposobnije da vre najvanije poslove)- moto: ini ono to se o tebe oekuje, pa e stei poloaj i privilegije.

14


15/27

- Kritika:o U modernom kapitalizmu ovaj pritisak drutva vodi pojedinca do

anomijeo Otvorenost drutvenog sistema je lana svijest jer nemaju svi iste anse

da razviju svoje sposobnosti i steknu nagrade

2. Konfliktne teorije stratifikacije- glavni kriterij stratifikacije, prema Marxu, je odnos prema sredstvima za

proizvodnju i s tim povezan nain pripisivanja- u kapitalistikom drutvu Marx razlikuje 2 klase:

o kapitalisti vlasnici sredstava za proizvodnju, koji prisvajaju profito proleterijat (radnika klasa) njihovo jedino vlasnitvo je radna

snaga koju moraju prodati da bi zaradili za ivot, a za svoj rad primajunadnice- te su 2 klase u neprestanom konfliktu, koju Marx naziva

klasnom borbom, zbog ega dolazi do eksploatacije radnikeklase

- tijekom radnog dana, radnici proizvedu vie nego to dobivaju zauzvrat unadnici

- kapitalisti tako stjeu dobit na tetu radnike klase jer prisvajaju diovrijednosti bez naknade. Taj viak vrijednosti (Razlika izmeu vrijednosti robei plae) ini profit kojim vlasnik raspolae

- to proturjeje kapitalizma ini klasnu borbu u kojoj proleterijat postaje sve

svjesniji svojih interesa, a to je ukidanje drutvene nejednakosti i nepravde.

- Kritika:o Marxu se zamjera ekonomski determinizam objanjenje drutvene

stratifikacije iskljuivo iz ekonomskih razlogao Odnosi se na promjene u klasnoj strukturi od Marxova vremena do

danas srednji sloj porasta i danas postoji itava ljestvica klasao Nastankom socijalistikih drutava u 20.st. ostao je veliki stupanj

nejednakosti (zasnovanoj na politikoj moi)

2. Teorija stratifikacije Maxa Webera- Polazi od Marxove teorije, ali je razrauje- 2 glavne razlike izmeu Marxove i Weberove analize stratifikacije:

o u stvaranju klasa, bitni su i drugi initelji, uz posjedovanje ilineposjedovanje kapitala, a to su konane razlike u ekonomskojdobiti koje su dovoljne da proizvedu razlike klase te se razlike odnose na vjetine, kvalifikacije i obrazovanje

o uz ekonomsku postoje jo 2 ravnopravne dimenzije stratifikacije socijalna i politika dakle kao oblici stratifikacije u modernim drutvima uz klase,

javljaju se jo i statusnegrupe i politikestranke

15


16/27

- Weber razlikuje 3 tipa drutvenih poretka u kojima dolazi dostratifikacije:

1. Ekonomski poredak (KLASE) Odnosi se na nain raspodjele proizvoda i usluga u drutvu Klasu ini skupina ljudi koji imaju slian poloaj u trinoj privredi, dobivaju

sline ekonomske nagrade i imaju sline ivotne anse

2. Socijalni poredak (STATUSNE GRUPE) Odnosi se na nain raspodjele drutvenog ugleda ili statusa Razlike u statusu nisu nuno povezane s ralikom u ekonomskom poloaju npr.

osiromaeni plemi moe zadrati visok status, a novoobogaeni skorojevi nemora ga nikad stei, unato bogatstvu

3. Politiki poredak (POLITIKE STRANKE) Odnosi se na nain raspodjele politike moi u drutvu Stranka je drutvena grupa usmjerena k stjecanju drutvenih moi lanovi

stranke imaju zajednike interese i ciljeve koje nasoje provesti unato otporudrutvenih grupa

- Weberova teorija stratifikacije ublaava Marxov ekonomski determinizam ipokazuje da je stratifikacija vie dimenzionalna pojava

- Znai pomicanje grupa ili pojedinaca izmeu razliitih socioekonomskihpoloaja

2 su glavna oblika mobilnosti: VERTIKALNA MOBILNOST znai pomicanje prema gore ili dolje na

stratifikacijskoj ljestvici (poveanjem, tj. smanjenjem bogatstva / prestia /moi)

HORIZONTALNA (lateralna) MOBILNOST oznaava kretanje uprostoru npr. selidbe u drugi grad ili regiju, ili migracije u inozemstvo

Ti se oblici mobilnosti esto kombiniraju, npr. mladi nezaposleni strunjak iz velikoggrada zapoljava se u malom mjestu

Razlikujemo 2 naina prouavanja socijalne mobilnosti: Unutargeneracijska (intragen.) mobilnost prouava karijeru pojedinca tj.

koliko se on pomicao navie ili na nie tijekom svog radnog vijeka Meugeneracijska (intergen.) mobilnost usporeuju drutveni status

roditelja i djece, npr. u kojoj mjeri djeca imaju isti tip zanimanja kao njihovi

roditelji

16


17/27

S obzirom na mogunost mijenjanja drutvenog poloaja razlikujemo: Otvorena (meritokratska) drutva ine drutva u kojima se poloaji

relativno lako mijenjaju, tj. u kojima je mogunost vertikalne mobilnosti dostavelika (npr. klasni sustav ind. Drutava)

Zatvorena drutva oteavaju i ograniavaju mobilnost jer se drutvenipoloaji najee nasljeuju (npr. Kastinski sustav u Indiji)

Socijalna mobilnost u modernim drutvima:- veu mobilnost u modernim, industrijskim drutvima uvjetuje prije svega,

tehnoloki razvoj, zatim otvaranje novih radnih mjesta, razliite stopefertiliteta u pojedinim klasama, razvoj obrazovnog sustava dostupnog svima ismanjenje vanosti pripisanih poloaja

- ovdje, dakle stopa mobilnosti ovisi vie o drutvenim nego o individualniminiteljima

STRUKTURALNA MOBILNOST je naziv za mobilnost koja je ovisna odrutvenim initeljima

- sa strukturalnom mobilnou povezano je razlikovanje apsolutne i relativnemobilnosti

APSOLUTNA MOBILNOST postotak je pojedinca u nekoj kategoriji koji su bilimobilni (uzlazno ili silazno)

- posljedica je promjena u strukturi zanimanja modernih drutava (npr. djecanadilaze svoje roditelje u obrazovanju, prestiu zanimanja i prihode)

RELATIVNA MOBILNOST odnosi se na anse za mobilnost jedne grupe uodnosu na drugu

- izraunava se statistiki kao koeficijent vjerojatnosti (kad je koeficijent 1imamo perfektnu mobilnost tj. potpunu otvorenost klasno polazite roditeljanema nikakvog utjecaja na klasno odredite pojedinca)

17


18/27

OBITELJ

- sociologija obitelji ukazuje na znaaj obitelji na drutvo- najstarija i najvanija meu drutvenim institucijama i u svim vrstama drutva- ona ini osnovu drutvenu jedinicu

u prouavanju obitelji razlikujemo 2 shvaanja:1. TRADICIONALNO SHVAANJE OBITELJI- 2 karakteristike:

o Obitelj je univerzalna drutvena institucija koja postoji u svimdrutvima

o Obitelj se smatra pozitivnom kako za pojedinca tako i za cjelinu

2. NOVA SHVAANJA OBITELJIa) Obitelj nije neizbjena drutvo moe biti bez obitelji, 2 primjera:- 1. primjer Crna obitelj Novog svijeta

Centralna Amerika, Antili MATRIFOKALNE obitelji (iniju ena i o njoj ovisna djeca, vlastita ili usvojena)

- 2. primjer Izraelski kubici oko 4 % Izraelaca ivi u otprilike 240 kibuca SOCIJALNI ODNOSI ravnopravnost spolova, roditelji i

djeca ive odvojeno sva se djeca prihvaaju i odgajaju kaodjeca kibuca, monogamni brakovi

EKONOMSKI ODNOSI glavna grana privrede

poljoprivreda; lanovi kibuca zajedno posjeduju kapital iimovinu, svaki suprunik radi za kibuc kao cjelinu i dobivasvoj udio proizvedene robe i usluga

b) Kritiziraju instituciju obitelji u toku 60-ih godina 20.st.. feminstiki pokretosuuje ulogu ene u njoj (ena majka, odgajateljica, kuanica, itd.)

Je li obitelj univerzalna?- George Peter Murdock, ameriki antropolog, analizirao je instituciju obitelji u

irokoj skali drutava na uzorku od 250 tipova drutava (od malih lovakih isakupljakih horda do industrijskih drutava velikih razmjera)

- Zakljuio je:

Obitelj je prisutna u svim drutvima, samo je njezina strukturadrugaija

Definirao je obitelj: Obitelj je drutvena skupina kojukarakterizira zajedniko prebivanje, ekonomska suradnja i

reprodukcija. Ona ukljuuje odrasle lanove oba spola, od

kojih najmanje dvoje, odravaju drutveno odobrenu spolnu

vezu, i jedno ili vie djece, vlastite ili usvojene.

- U hrvatskom jeziku uz rije obitelj postoji i rije PORODICA- Razliku u znaenju moemo uspostaviti po tome to rije obitelj dolazi od

glagola obitavati, tj. ivjeti zajedno, dok se rije porodica odnosi na srodstvo

18


19/27

1. SASTAV OBITELJINUKLEARNA (atomska, inkosna) OBITELJ

- roditelji (bioloki i socijalni) + djeca (bioloka i posvojena)- karakteristina za moderna industrijska drutva- 2 TIPA:

o Obitelj ORIJENTACIJE ona u kojoj se raamoo Obitelj PROKREACIJE ona koju stvaramo

PROIRENA OBITELJ- od nekoliko generacija srodnika; povezano zajednikim precima- 2 TIPA:

o VERTIKALNA 3. generacija (baka i djed)o HORIZONTALNA generacijska

MODIFICIRANO PROIRENA OBITELJ- od srodniki povezanih obitelji koje meusobno surauju, ali zadravaju svoju

samostalnost. Taj srodniki ivot umanjuje osjeaj nesigurnosti; posebno uvezi s egzistencijalnim momentima poevi od roenja djeteta, vjenanja,

bolest, starost, smrt

2. NASLJEIVANJEa) PATRILINEARNO priznavanje podrijetla potomaka i nasljeivanje

imovine po oevoj liniji

b) MATRILINEARNO priznavanje potomaka i imovine po majinoj liniji(npr. idovi)c) BILINEARNO podjednako zastupljeno (majka/otac)

3. OBITAVANJEa) PATRILOKALNO par e ivjeti kod obitelji mladoenje

b) MATRILOKALNO par e ivjeti kod obitelji nevjestec) NEOLOKALNO par e ivjeti neovisno o rodbini i srodstvu, novi stan i

mjesto obitavanja (npr. baka-servis)

4. ODNOSI MOIa) PATRIJARHALNA autoritet (pravo donoenja najvanijih odluka) ima

otac, tj. nastariji mukaracb) MATRIJARHALNA autoritet ima majka, kada umre otac ili kod razvoda

brakac) EGALITARNA jednaka raspodjela moi (izmeu oca i majke); posljedica

veeg stupnja obrazovanja ene i emancipacije tj. demokratskog ozraja(pristup tritu rada)

19


20/27

1. REGULACIJA SPOLNOG PONAANJA

- izbjegavanje incesta, znai izbjegavnje spolnih odnosa meu najbliimsrodnicima, a pogotovo unutar nuklearne obitelji- kraljevski incest meu pripadnicima vladajue grupe (u Egiptu, na

Hawaima, kod Inka)

postoje 3 objanjenja zabrane incesta:- SOCIO-KULTURNO OBJANJENJE

o ponudio je antropolog Bronislav Malinowskio takvi bi odnosi meu lanovima nuklearne obitelji izazvalo ljubomoru

i kaos te bi unitila temeljnu strukturu drutvao Claude Levy-Strauss [Levi-tros] zabrana znai prijelaz ljudkse vrste

iz prirode u kulturu; stvara veze i saveze izmeu razliitih ljudskihgrupa (partneri izvan obitelji)

- BIOLOKO OBJANJENJEo genetska malformacija vjerojatnije ako su roditelji u bliskom srodstvu

- PSIHOLOKO OBJANJENJEo Edward Westermarck nezainteresiranost zbog bliskosti jer su od

najranijeg djetinjstva odgajani zajedno Izraelski kubivi potvrda teorije

- egzogamija kulturno pravilo koje zabranjuje brak unutar srodnike grupe;

bitno svojstvo integracije drutva

- endogamija pojava sklapanja braka unutar pojedine grupeo u Indiji unutar iste kaste; u Europi se aristokracija enila unutar

aristokratskih krugova (same sebe)o tipino za rasne, etnike, vjerske skupine; drutvene klase

2. REPRODUKTIVNA FUNKCIJA OBITELJI- najznaajnija i nezamjenjiva funkcija za odranje drutva- provodi se u skladu s populacijskom politikom- Zakon o obitelji regulira tu problematiku (populacijske ili depopulacijske

mjere)

3. SOCIJALIZACIJSKA FUNKCIJA OBITELJI- na taj nain obitelj djeluje kao posrednik izmeu pojedinca i ire drutvene

okoline- u obitelji se ui i drutveno prihvatljivo ponaanje (odnos prema starijima,

odgovornost, usponi i padovi...)- odrastanjem, utjecaj na dijete dolazi sve vie iz vanjskog kruga, to se moe

izraziti kao sukob generacija

20


21/27

4. SKRB, ZATITA I EMOCIONALNA POTPORA- potomstvo ostaje na skrbi djeci- obitelj je glavno mjesto gdje se ta skrb ostvaruje, osim toga ljudi kao

drutvena bia imaju emocionalne potrebe koje mogu zadovoljiti samo u

interakciji s drugima obitelj gl. mjesto za intimne odnose- zdravi obiteljski odnosi stabilnost

5. PRIDAVANJE DRUTVENOG POLOAJA- svaka obitelj smjeta svoje lanove u odreenu mreu drutvenih odnosa, tako

pripisujui svakom lanu poseban drutveni status- tako se dijete ui odnosima s roditeljima, roacima i prijateljima- osim toga dijete postaje svjesno da pripada odreenoj etnikoj, vjerskoj i

rasnoj skupini to onda utjee na njegovu daljnju socijalizaciju

- drutveno odobrena seksualna zajednica dviju ili vie osoba

2 OBLIKA:- MONOGAMIJA (1 muko i 1 ensko)

o uzastopna monogamija .....- POLIGAMIJA

o Poliginija (1 muko i 2 enske ili vie enski)o Poliandrija (1 ensko i 2 ili vie mukih) Tibet, dijelovi Indijeo objanjava se kao drutvena nejednakost (0.5 %)

- sve promjene koje zahvaaju globalno drutvo odraavaju se i na obitelj

(njezinu strukturu, unutarnje odnose i oblik)

- Najvanije promjene prisutne u razvijenim drutvima Zapada su:1. Proirene obitelji tradicionalnih drutava se raspadaju i zamjenjuju se

nuklearnom obitelji2. Uvruje se naelo slobodnog izbora branog partnera3. Sve je vie egalitarnih brakova, tj. sve se vie priznaje ravnopravni

poloaj ene u obitelji; posljedica je to sve vee ekonomskeneovisnosti ena kao i prava na raskid nezadovoljavajue brane veze

4. Poveava se stupanj spolne slobode u drutvima koja su u tome bilavrlo restriktivna (to su ona drutva u kojima je romantina ljubav

pretpostavljala spolni odnos i brak)

21


22/27

5. Priznaju se prava djeteta utvren je pravni okvir za zatitu djejihprava (roditelji vie nisu iskljuivi vlasnici svoje djece)

Poloaj i uloga ena u drutvu i obitelji- u okviru ove teme raspravlja se o uzrocima rada prema spolu i

neravnopravnosti izmeu mukih i enskih uloga

- postoje 2 glavna stajalita:o BIOLOGISTIKO stajalite zastupa G. P. Murdock koji smatra da

je ta podjela prirodna, zasnovana na biolokim razlikama spolova.Mukarci su fiziki jai i predodreeni za obavljanje napornijih

poslova, dok ene zbog svoje bioloke funkcije raanja i dojenja, viesu vezane uz kuu i manje naporne poslove

o KULTUROLOKO stajalite zastupaju feministikinje kojesmatraju da su uloge definirane kulturom U Murdockovom uzorku (od 250 drutva) ima njih 14 gdje je

sjea drva iskljuivo enski posao, 38 gdje je kuhanje

zajednika aktivnost, ene sudjeluju u vojsci, u Indiji 12 %radne snage na gradilitu su ene...

- Prema tome, podaci iz niza razliitih drutva govore da ne postoje poslovi,osim raanja djece, koji su iskljuivo muki ili enski

o Bioloka svojstva ne iskljuuju ene iz pojedinih zanimanja

- najvee svjetske religije:o Kranstvo, Judaizam, Islam, Hinduizam, Budizam i Taoizam,

intoizam (Japan), Kofucijonizam (Kina), itd.

Socioloko odreenje religije- Teko je definirati tako sloenu i raznovrsnu drutvenu pojavu- to religija NIJE?!

o Vjera u boga ili bogove nije nuna karakteristika religije; uMelaneziji i Polineziji glavni religijski pojam je mana apstraktna,nadnaravna sila koja slobodno pluta i ulazi u ljude i stvari (ljudi koji

imaju sree u ivotu ispunjeni su manom)o Religiju ne bismo trebali izjednaavati sa sustavom moralnih pravila,jer postoje drutva u kojima su te dvije pojave potpuno neovisne (npr.u antikoj Grkoj bogovi su nezainteresirani za ovozemaljske stvari)

o Religiju ne treba izjednaavati s vjerom u nadnaravno (npr.konfucijonizam usmjeren je na prihvaanje sklada svijeta, a ne natraenje onostranih istina)

- Openito sve religije imaju neke zajednike karakteristike definicijareligije:

- Religija sadri skup simbola koji izazivaju osjeaje oboavanja ili

strahopotovanja, a povezani su s ritualima (obredima, ceremonijama) ukojima sudjeluje zajednica vjernika

22


23/27

o Rituali formalna pravila ponaanja za obavljanje religijskog ina;kolektivan su in

- Sama rije nastala je od latinske rijei ligare povezati, svezati (Bog i ovjeksu u svezi)

- Socioloko izuavanje religije usmjereno je na spoznavanje drutvene funkcijereligije

- Sociologija religije kao posebna grana religije nastala je u 19.st. Prouavanjereligije poelo je s pojavom Darwinove knjige O podrijetlu vrsta 1859.g. injegovom evolucionistikom teorijom (podrijetlo i razvoj vrsta)

- Razvoj religije u 19. st. dominirala je evolucijska teorija koja tvrdi da sereligija razvijala postepeno s razvojem drutva od jednostavnih religijaanimizma do suvremenih monotesitikih religija.

o Kritika teorije sve religije nisu nastale na isti nain te su mnoga

plemena imale monoteistiku religiju

RELIGIJA MAGIJA Razlikujemo dvije koncepcije o moi, nepoznatim silama i onostranom biu

religijski i magijski Religijski koncept ili odnos odgovara stavovima poniznosti, ljubavi i

pokajanja; religiozni ljudi nikad ne zapovijedaju Bogu da izvi njihovu elju,ve se mole Bogu kako bi isprosili njegov blagoslov i milost

Magija, naprotiv, eli dominirati, gospodariti, manipulirati i u tom s smislupotpuno protivi vjeri koja je ponizna. Njezina bit dada se saeti u onu biblijsku

reenicu kojom je zmija nagovorila ljude na grijeh: Ne, neete umrijeti! Bitete kao bogovi!

VRSTE MAGIJE: IMITATIVNA MAGIJA smatra da e ivoenjem odreenih pokreta i ina

postii odreeni cilj KONTAGIOZNA MAGIJA (magija po dodiru) temelji se na uvjerenju da

se odreenim radnjama koji se ine na jednom dijelu tijela ili pomou jednogdijela koji je ispao iz cjeline moe djelovati na samu tu cjelinu (slui senoktima, kosom, slikom...)

REPETATIVNA MAGIJA ima svoj temelj u tome da ljudi primjericepovezuju svoju nesreu s time da im je prethodno prola crna maka prekoputa, kucaju po drvetu da se ne ureknu, itd.

S obzirom na cilj magija se dijeli na crnu i bijelu. Cilj crne magije je nateti iizazvati zlo i nesreu drugima, dok je cilj bijele magije ukloniti uinke idjelovanja crne magije

23


24/27

CRKVA Velika, vrsto institucionalizirana vjerska organizacija sa hijerarhijom

slubenika (sveenici, asne sestre koji su profesionalno kolovani, tevjernici). To je obuhvatna organizacija koja prihvaa ljude iz svih socijalnihslojeva, a njeni lanovi su najee roeni kao lanovi Crkve

Prihvaa norme i vrijednosti drutva, uvar je utemeljenog drutvenog poretka(zagovara tradicionalne vrijednosti u skladu sa svetim spisima)

Vjerski su obredi formalni i ne zahtijevaju posebno osobno sudjelovanjevjernika

SEKTA- mala vjerska skupina. Njezini lanovi obino potiu iz niih slojeva iako ima

iznimaka (npr. kranski scijentisti)- esto odbacuju norme i vrijednosti ireg drutva i zamjenjuju ih vlastitimvjerovanjima, a posljedica toga je napetost izmeu sekte i ireg drutva teCrkve

- ulazi se dobrovoljno i na osnovi pripreme drugih lanova sekte- zahtjevaju duboko proivaljavanje religijskog iskustva i snanu odanost grupi- nema profesionalnog sveenstva ve najee vou- zatvorena skupina koja namee svoja pravila ponaanja lanovima, a najee

djeluje bez plaenih slubenika (npr. Jehovini svjedoci, rastafarijanci, itd.)

DENOMINACIJE vjerske organizacije koje su izgubile prvobitne karakteristike sekte i umjesto

zatvorenosti odlikuju se masovnou lanovi najee dolaze iz obitelji vjernika i odgajaju se na odgovarajui

nain od roenja ini je pripadnici srednjih i viih drtvenih slojeva Ima profesionalno sveenstvo Prihvaaju postojanje drugih religija i u suglasju su s drutvenim

vreijednostima Nalazimo isljuivo u SAD-u (baptisti, prezbitarijanci)

KULT Manja religijska skupina, slabije organizirana od sekte Ne zasniva se na nekoj razraenoj doktrini i ne postavlja velike zahtjeve

lanovima pa ini labaviji i esto vrlo kratkotrajan oblik religijskeorganizacije

Naglaava se vanost individualnog iskustva i rade na individualnomusavravanju

Pojedinci se najee ne pridruuju formalno kultu, ve slijede posebne teorijeili propisane naine ponaanja uitelja (npr. astrologija, spiritualizam...)

24


25/27

1. SOCIJALNA INTERAKCIJA- Emile Durkheim u djelu Elementarni oblici religijskog ivota izloio jenajutjecajniju interpretaciju religije s funkcionalistikog stajalita

- Svijet se dijeli u 2 kategorije:o Sveto ili sakralno (simboli, sve to je iznimno, nesvakodnevno i

tajnovito)o Profano ili svjetovno (sve to je obino, svakodnevno i poznato)

- Prouavao je totemizam australskog plemena tvrdei da je totemizamelementarni oblik religioznosti na temelju kojeg moemo zakljuiti i o religijiopenito totem poretka simbolizira samu zajednicu, tj. njezine sredinjevrijednosti

- Zadaa religije je stvaranje i ouvanje drutvene solidarnosti (osjeajzajednitva lanova drutva)- Drutveni ivot bio bi nemogu bez zajednikih vrijednosti i moralnih

uvjerenja koji tvore kolektivnu svijest, a religija jaa kolektivnu svijet (npr.ritualima)

- tovanje boga znai potivanje sredinjih drutvenih vrijednosti to se stvara ijaa drutvenu solidarnost, tj. socijalnu interakciju drutva u cjelini. Krozreligiju drutvo oboava sebe, Bog je drutvo.

- Danas, integracija drutva ovisi o ritualima to ne moraju biti povezani suobiajeno shvaenom religijom civilna religija oboavanje zastave,himne i slinih simbola; sveane parade i ceremonije pripadaju takvim

pojavama

2. SOCIJALNA KONTROLA Znai osigranje potovanja drutvenih normi Drutvene norme i vrijednosti uskaleen su s moralnim autoritetom relgije

(npr. institucija braka smatra se svetom i praena je religijskom simbolikom) Takva socijalna kontrola ne utjee na pojedinca samo izvana, nego i iznutra,

djelujui na njegovu svijest

3. IDEOLOKE FUNKCIJE RELIGIJE- prema konfliktnoj teoriji, religija je izvor drutvenih sukoba te sredstvo

pokoravanja i obmanjivanja glavni predstavnik takve kritike je Karl Marx- Marx odreuje religiju kao mistificirani oblik svijesti religija je opijum

naroda

- Ne bi postojala u komunistikoj utopiji, jer bi nestali uvjeti koji stvarajureligiju

- Religija je iluzija koja olakava patnje izazvane izrabljivanjem ona je nizmitova to opravdavaju i ozakonjuju klasne odnose i eksploataciju ne ininita da bi taj problem rijeila, ve samo pokuaj da uini ivot podnoljivim

- Religija je otuenje ovjeka od samoga sebe, jer sve to on ne moe ostvaritipripisuje Bogu

- Kada bi ovjek na zemlji stvorio idealne uvjete za ivot, ne bi trebao Boga

25


26/27

- Religiju su najprije prihvatili siromani i potlaeni, dok kasnije kada religijapostane mehanizam drutvene kontrole, odravajui postojei drutveni sistem prihvaaju je i bogati i privilegirani

- Marx naglaava konzervativni aspekt religije religiozna vjerovanja iponaanja nude neupitne istine to mogu biti preprekom novim oblicima

miljenja i ponaanja. No, religija moe biti podloga za drutvene pokrete kojiele izmjeniti neke pojave u drutvu npr. pokret za graanska prava Crnaca

pod vodstvom Martina Luthera Kinga 60-ih i 70-ih godina 20-og stoljea uSAD-u

RELIGIJA I DRUTVENE PROMJENE

osim kao konzervativna snaga drutva, religija moe biti i vaan initeljdrutvenih promjena

tako Max Weber prouava svjetske religije kako bi utvrdio nain na koji

religijska etika utjee na ponaanje ljudi drutvena promjena koja Webera najvie zanima je nastanak i razvoj

kapitalizma tj. kako religijska uvjerenja utjeu na ekonomske ponaanje nekogdrutva

Weber zakljuuje da su istone religije postavile nepremostive preprekerazvoju kapitalizma: u Indiji i Kini postoje drutvene pretpostavke sline onima na zapadu

(npr. razvijena trgovina, obrt i gradski nain ivota), no ipak glavnevrijednosti hinduizma i konfucionizma usmjerene su odricanju odmaterijalnih dobara i bijegu od ovoga svijeta

kranstvo, naprotiv, naglaava aktivan odnos vjernika prema svijetu ipotrebu njegova mijenjanja

takav odnos prema svijetu posebno je vidljiv u jednoj vrsti kranstva protestantizmu

protestantizam, a osobito kalvinizam, postavlja rad kao osnovnu vrlinu to jetakozvana etika poziva svatko u svom ivotu ima odreenu profesiju kojutreba savjesno obavljati uvjet za ostvarenje raja na zemlji, a novac jemjerilo uspjeha (kroz bogatstvo koje ovjek stjee, Bog pokazuje da li ovjekobavlja posao kako treba) tako prema uspjehu koji postie u ivotu dobro obavljajui posao,

ovjek moe ocijeniti stupanj boje milosti

protestantsku etiku karakterizira asketizam (gr. askesis vjeba) cijeni senaporan rad, marljivost, tedljivost

takva samodisciplina i odlaganje zadovoljstva osobine su koje potiu dauveaju kapital i ekonomski uspijevaju

prema tome za nastanak kapitalizma, bila je bitna odreena vrsta religijskeetike u Weberovu djeluProtestantska etika i duh kapitalizmareligija jeravnopravni initelj u drutvenim procesima

26


27/27

SEKULARIZACIJA

proces smanjivanja utjecaja religije u drutvu, to ujedno znai i slabljenjedrutveno politikog poloaja crkve

u oblikovanju vrijednosti i normi modernog drutva sve vaniji postajuznanost, tehnologija, materijalizam, dok religijske institucije gube na vanosti

karakteristike:a) slabljenje drutvenog znaenja religije u modernom drutvu

umjesto religijskih uvjerenja upravlja racionalno prosuivanje, ujednoje dolo od odvajanja Crkve od drave (Crkva vie nije zastupljena upolitikim tijelima, a njen utjecaj u obrazovanju, zdravstvu, socijalnojskrbi je smanjen te funkcije su na sebe preuzele svjetovneorganizacije pod kontrolom drave)

b) proces masovnog otuivanja ljudi od Crkve sve manjeljudi redovito odlazi u Crkvu te rjee obavlja vjerske dunosti

c) proces vidljivih promjena u samoj religiji u modernimdrutvima, jednu Crkvu zamijenilo je vie njih (sekte, kultovi idenominacije), prema tome dananji vjerski pluralizam moe se

protumaiti kao dokaz sekularizacije

- spomenute postavke o sekularizaciji odnose se na institucionaliziranoshvaanje religije, a manje govore o zbiljskoj religioznosti ljudi

- smanjenje institucionaliziranog religioznog sudjelovanja znai da se pojavljuju

osobni oblici religioznosti- privatizacija religije je preobrazba iz javne u osobnu stvar glavna panjapridaje se osobnoj interpretaciji vjerskog uenja i izravnoj komunikaciji sbogom (bie ljubavi i prijateljstva)

Documents

Sociologija Skripta - Kraj Godine