SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I ... · dječji vrtići su dužni postupati sukladno članku 2. Uredbe o uredskom poslovanju (NN br. 7/09). U radu dječjeg vrtića

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

lip

anj • 2

014.

NA

KL

AD

NIK

: TIM

4P

IN,

ULIC

A G

RA

DA

VU

KO

VA

RA

237A

, 10

00

0 Z

AG

RE

B °

WW

W.T

IM4P

IN.H

R °

E-M

AIL

: C

EN

TA

R@

TIM

4P

IN.H

R

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

Naša tvrtka ima informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN br. 94/13).

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i nao-brazbi (NN br. 94/13) u članku 1.a propisano je da kao javne ovlasti dječji vrtić obavlja slijedeće poslove:

Upis djece u dječji vrtić i ispis djece iz dječjeg vrtića s vođenjem odgovarajuće dokumentacije,Izdavanje potvrda i mišljenja,Upisivanje podataka o dječjem vrtiću u zajednički elektronički upisnik.

Budući da je Zakon propisao javne ovlasti, dječji vrtići su dužni postupati sukladno članku 2. Uredbe o uredskom poslovanju (NN br. 7/09).

U radu dječjeg vrtića generira se velika količina dokumentacije, kao što su: molbe za smještaj djece u vrtić, izdavanje raznih potvrda, izvješća o radu, planovi rada, ulazni računi, zahtjevi za sufi-nanciranjem, dokumentacija vezana za sjednice

Upravnog vijeća, rješenja o godišnjim odmorima, ugovori o radu i razni dopisi.

Radi praćenja ulazne i izlazne dokumentacije potreban je kvalitetan sustav za upravljanje do-kumentacijom koji će Vam olakšati i ubrzati rad sa istom i pružati kvalitetna izvješća. Sve nave-deno možete ostvariti kroz našu aplikaciju SPI/Uredsko poslovanje za dječje vrtiće.

Prednost uvođenja aplikacije SPI/Uredskog poslovanja:

Postupanje po Uredbi i ZUP-uKlasifikacija dokumentacijeVođenje košuljice predmetaBrže i učinkovitije pretraživanjePraćenje rješavanja predmetaGrupno arhiviranje predmetaEvidentiranje cjelokupne dokumentacijeUčinkovitiji sustav praćenja pismohraneUređeno uredsko poslovanje

UREDSKO POSLOVANJE ZA DJEČJE VRTIĆE

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / [email protected] poslovnice: LC Dalmacija - 021/314 - 265; LC Slavonija - 031/636 - 730; LC Istra - 052/757 - 021; LC Primorje - 051/614 - 040

TIS

KA

NIC

A -

PO

ŠTA

RIN

A P

LA

ĆE

NA

U P

OŠ

TI 10

00

0 Z

AG

RE

B

BROJ 6 • 2014

ISSN 1848-7610

9 7 7 1 8 4 8 7 6 1 0 0 2

Stjecanje kompetencija volonterskim

radom

Rad umirovljenika

Objedinjeno vođenje računa u banci

Izvještavanje i planiranje u sustavu proračuna

Porezni aspek

humanitarne pomoći

E-newsle erbr. 1/2014

Pozivamo vas na jednodnevnu radionicu na kojoj ćete od stručnjaka koji su sve postupke u praksi i provodili, nauči koje nepravilnos treba zna izbje-ći i kako pravilno proves postupke javne nabave su-kladno novom zakonodavstvu javne nabave.

Program usavršavanja je namijenjen svim osoba-ma koje rade na tajničkim poslovima i poslovima fi nancijsko materijalnog poslovanja proračuna, proračunskog korisnika i javnog trgovačkog druš-tva, odnosno osobama koje sudjeluju u pripremi i provedbi postupaka, ugovaranju i realizaciji javne nabave.

Ovaj program usavršavanja važan je i za osobe sa cer fi katom u području javne nabave jer ga je odo-brilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fi kata u područ-ju javne nabave.

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostva-ruju 8 bodova za obnovu cer fi kata.

Ne propus te radionice u lipnju i srpnju!

Specijalizirane radionice po pojedinim djelatnos ma proračunskih korisnika

USTANOVE U KULTURI – 6.6. – hotel PalaceDJEČJI VRTIĆI – 10.6. – hotel Central

USTANOVE U ZDRAVSTVU – 12.6. – hotel PalaceOSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKI DOMOVI – 16.6. - hotel Palace

OPĆINE, GRADOVI I ŽUPANIJE – 30.6. – hotel PalaceSUDOVI I ODVJETNIŠTVA - 1.7. – hotel Palace

JAVNE VATROGASNE POSTROJBE – 3.7. –hotel PalaceUSTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI – 4.7. – hotel Palace

FAKULTETI I INSTITUTI – 7.7. – hotel Palace

NE PROPUSTITE INTERAKTIVNE RADIONICE S PUNO RAZGOVORA, RASPRAVA I RJEŠENJA

Zagreb, lipanj i srpanj, od 10h do 14.00h

TEME RADIONICA1. Fiskalna odgovornost – što je važno pripremi za polugodište, Izvještaj o nepravilnos ma

2. Polugodišnji fi nancijski izvještaji – specifi čne evidencije poslovnih događaja i transakcija

3. Mogućnos fi nanciranja iz EU fondova s primjerima projekata

4. Primjena kolek vnih ugovora

5. Nepravilnos i primjeri dobre prakse u postupcima bagatelne nabave

Materijal: prezentacije predavača

Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi 600,00kn (uključuje PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste ins tucije bez materijala iznosi 400,00kn.

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-37, model 00.

Prijavi se možete:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/ 3037-678

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi:

• 900,00 kuna (s uključenim PDV-om i prezentaci-jama predavača)

• 1.100,00 kuna (s uključenim PDV-om, prezentaci-jama predavača i knjigom „Sustav javne nabave 2013/2014“)

Uplate:

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, mo-del 00.

Prijavi se možete:

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr

• on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php

• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677,

099/3037-678

Naziv programa Predavači Trajanje DatumEkonomski najpovoljnija ponudaPrimjeri kriterija i bodovanja ekonomski najprihvatljivije ponude Nabava prema grupama predmeta nabaveUpravljanje ugovorima u javnoj i bagatelnoj nabavi

Maja KuštBiljana LermanIva Šuler

8 sa 23. lipanj

Dokumentacija za nadmetanjeJavna nabava u kontekstu Zakona o fi skalnoj odgovornos Jamstva u javnoj nabaviUpravljanje bagatelnom nabavom

Ana ZorićBiljana LermanIva Šuler

8 sa 24. lipanj

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organizira

Programe usavrš avanja u području javne nabaveZagreb, hotel Palace, 23. i 24. lipanj 2014. godine (8 sa ), s početkom u 9:00 sa

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

1

Poštovani čitatelji!

Sudeći po temperaturama zraka, prijevremeno ljeto nam je s glo bez prethodne najave. Tako sada, osim vrućine na poli čkoj sceni, imamo i pravu ugrijanu atmosferu u kojoj valja radi . Financijsko ozračje je naravno restrik vno, što nije novost i podosta vremena to neće bi . Željenog rasta BDP-a te pokretanja proizvodnog ciklusa i rasta zaposlenos još nema, ali su nam katastrofalne poplave u našoj županjskoj Posavini i naročito u susjednoj Bosni i Hercegovini i Srbiji, zorno dale do znanja da uvijek može bi mnogo, mnogo gore. Potresne su bile slike s poplavljenih područja i nikoga nisu ostavile ravnodušnim. Jednako tako, nikoga nije ostavila ravnodušnim ni velika humanost i spremnost naših ljudi na nesebičnu pomoć. Ni to također nije novost i sigurni smo da razmjeri naše humanos u najtežim trenutcima nikada ni neće bi novost, kao ni iznenađenje.

Događaji s ovom prirodnom katastrofom opravdano su zasjenili i odgodili niz događanja na javnoj sceni. No, pomalo im se vraćamo. Uz previranja u vodećoj poli čkoj stranci koalicijske vlade, značajnu pozornost privlači i izjašnjavanje javnos o outsourcingu u jav-nom sektoru koje organiziraju resorni sindika . O outsorcingu kao mjeri smanjivanja javnog sektora i mjeri koja bi, isključivanjem non core ac vi es trebala poluči ekonomske učinke u racionalizaciji javne potrošnje možemo pročita brojne napise u domaćoj i stranoj literaturi. Također, možemo pronaći i brojne primjere i iskustva drugih država, pa prosječno informiranog građanina zbunjuju, s jedne strane odlučnost Vlade za provođenjem ove mjere s najavom pozi vnih učinaka, a s druge strane toliki izraženi otpor sindikata. Skora će budućnost pokaza čiji će argumen prevlada , što će ujedno bi i dobar test odnosa snaga suprotstavljenih strana po ovome pitanju. Izabrali smo nedavno i svoje zastupnike koji će nas u punom mandatu predstavlja u EU parlamentu. Iznenađenje su ovaj put bile manje stranke, od kojih je jedna izgubila, a druga dobila zastupnički mandat. Ostalo je zapravo očekivani odraz aktualnih društveno poli čkih zbivanja, koje je tek četvr na glasačakog jela izrazila svojim izbornim opredjeljenjem.

Vrlo uskoro, pažnja medija i javnos u velikoj će se mjeri usmjeri prema, najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu. Nogometu i Svjetskom prvenstvu u Brazilu. Tenzije se već dižu, neki već prilagođavaju i radno vrijeme zbog kasnih termina odigravanja utakmica naše, ali i drugih reprezentacija. Vjerovatno će, kao i uvijek u ovakvim situacijama poras i potrošnja, kako u ugos teljstvu, tako i u trgovinama televizorima. Sta s ke to naime odavno potvrđuju. Ako nam k tomu naši Vatreni priušte i dobre rezultate, u što u ovom času muška populacija uopće ne sumnja, opet ćemo shva kako je za kratkotrajnu i nematerijalnu sreću potrebno vrlo malo.

U tom će se okruženju slijedećih mjesec dana odvija i naš ustaljeni poslovni život. Pred računovođama je priprema za sastavljanje polugodišnjih fi nancijskih izvještaja, a sa zakonodavne scene možemo očekiva i najavljivane zahvate u računovodstenu i kamatnu regula vu. Potonja je nužna da bi brojni poduzetnici i građani prema riječima novoga ministra fi nancija: „izašli iz dužničkog ropstva“, jer su ukupno blokirana sredstva koncem svibnja dosegla razinu od 59,6 mlrd kuna, čemu još valja pridoda 24,2 mlrd pripadajućih za-teznih kamata. S nestrpljenjem očekujemo i najavljene promjene u sustavu fi nanciranja javnog zdravstva redefi niranjem uloge HZZO-a.

Prije nešto više od deset godina, upravo obrnu proces, tj. uključivanje HZZO-a u sustav državne riznice, promoviran je kao mjera raci-onalizacije javnozdravstvene potrošnje, a danas se značajni efeke očekuju od njegova izlaska. Što se u međuvremenu promijenilo za takav zaokret, ostaje nam za vidje . Već u slijedećem broju časopisa bit ćemo za mjesec iskusniji i pametniji.

Do tada, srdačan pozdrav s poštovanjem! Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678www. m4pin.hrE-pošta: centar@ m4pin.hrOIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Za nakladnika: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tajnica uredništva: Sabina Rebrović, mag.oec.

TIM4PIN MAGAZIN - Časopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Uredništvo:

prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; dr.sc. Marko Primorac; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, Glorija Raguž mag.oec.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Oblikovanje naslovnice i grafi čka priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna skara, d.o.o.

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

PISMO GLAVNOG UREDNIKA TIM

4PIN M

AG

AZIN

6/2014.

1

impressum

2

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

6/2

014.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanjeorganizira

Petodnevnu edukaciju „UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“Zagreb, hotel Palace, 7. – 11. srpnja 2014.

Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mo-gućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU te ih osposobi za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje uslu-ga, isporuku roba i izvršenje radova.

Osim spomenutoga, cilj modula je educira kori-snike koji provode projekte EU o izazovima, proble-mima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekta te ih osposo-bi za pripremu među i završnog izvješća.

Program edukacije: Modul 1: Osnove EU 8 radnih sa 7. srpnjaModul 2: Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga

16 radnih sa 8. i 9. srpnja

Modul 3: Provedba EU projekata 16 radnih sa 10. i 11. srpnja

Cijena petodnevne edukacije: 3.500,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi)Naknada za sudjelovanje za pojedine module iznosi:

MODUL 1: 800,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi).

MODUL 2: 1.600,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi).

MODUL 3: 1.600,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi).

Sudion ici po završetku dobivaju uvjerenje o pohađa-nju pojedinog modula edukacije.

Program stručne edukacije „Upravljanje EU projek ma“, od 7. do 11. srpnja 2014.

Modul 1, ponedjeljak 7.7.2014.

09.30 – 09.45 Uvod u radionicu

09.45 – 10.30 Presjek / kronologija korištenja sredstava iz fondova EU u RH (razdoblje 2000 - 2006; 2007 – 2013)

10.30 – 11.00 Kohezijska poli ka; perspek va 2014 – 2020 (I dio)

11.00 – 11.15 Pauza

11.15 – 12.00 Kohezijska poli ka; perspek va 2014 – 2020 (II dio)

12.00 – 13.00 Pauza za ručak

13.00 – 13.30 Sustavi upravljanja; sustavi provedbe fondova EU

13.30 – 14.30 Objava natječaja / poziva na dostavu projektnih prijedloga te kriteriji prihvatljivos projekata i prijavitelja

14.30 – 15.00 Preduvje ; partnerstvo te potrebni opera vni i fi nancijski kapacite

15.00 – 15.30 Pitanja i odgovori

Modul 2, utorak 8.7.2014.

09:15 - 09:45 Uvod u projektni menadžment

09:45 – 11:30 Upravljanje projektnim ciklusom (faze projektnog ciklusa, pristup logičkog okvira) Vježba 1: Izrada problemskog stabla

11:30 - 11:45 Pauza

11:45 - 13:00 Vježba 2: Izrada stabla ciljeva Upravljanje projektnim ciklusom (logička matrica)

13:00 - 14:00 Pauza za ručak

14:00 - 15:45 Vježba 3: Izrada logičke matrice Prijavni obrazac (relevantnost, opis projekta, plan ak vnos – gantogram, održivost)

Modul 2, srijeda 9.7.2014.

09:15- 09:45 Proračun općenito i pojednostavljeni prikaz troškova

09:45- 11:30 Plan ak vnos i budže ranje Dijelovi proračuna Proračun: Ljudski resursi (heading 1)

11:30 - 11:45 Pauza11:45 - 13:00 Vježba 1 - Ljudski resursi (heading 1)

Proračun: Putovanja (heading 2) Proračun: Oprema (heading 3) i Troškovi ureda (heading 4)


13:45 - 15:45 Vježba 2 - Oprema (heading 3) i Troškovi ureda (heading 4) Proračun: Ostali troškovi (heading 5) i Ostalo (heading 6) Vježba 3 - Ostali troškovi Ostale napomene

Modul 3, petak 11.7.2014.

09:15- 11:30 Obveza izvještavanja Vrste izvješća

11:30 - 11:45 Pauza11:45 - 13:00 Zahtjevi za plaćanjem

Izmjene Ugovora Dokumen ranje troškova Računovodstvo


13:45 - 15:00 Komunikacija i vidljivost: kako razvi zajednički komunikacijski plan? Monitoring (posjete na terenu) Vježba: Izrada plana izvještavanja

Modul 3, četvrtak 10.7.2014.

09:30 - 11:00 Tko je tko u provedbi EU projekta? Upravljanje projektom (prvi koraci nakon potpisivanja ugovora, upravljanje movima, ugovorne obveze)

11:00 - 11:15 Pauza11:15 - 12:30 Sekundarna nabava općenito

Sekundarna nabava: usluge, radovi i oprema Vježba: Primjeri ToR-a i TS


13:45 - 15:45 Procedure nabave u EU projek ma (najčešće): • Pojedinačna nabava (single tender) • Natjecateljsko pregovaračka procedura (CNP) Vježba: Razvijanje plana nabave

U se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00.

P :• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

3

U prodaji drugo izdanje knjige!

EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020

U koje će sektore EU najviše ulaga ? Koji su najvažniji fondovi i što fi nanciraju? Kakvi će se projek fi nancira ?

Drugo izdanje knjige ‘EU poli ke i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i poli ke za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU fi nancijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike jela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržava , kako treba bi osmi-šljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projek najpoželjniji.

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće bi potrebnije proniknu i razumje sustave fi nanciranja kroz EU fondove kako bi se mo-gle iskoris mogućnos koje će se otvori članstvom u EU. To što će sredstva posta dostupna gotovo svim hrvatskim subjek ma ne znači da će ona automatski bi i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlas m), svima koji planiraju svoje projekte pri-premi za fi nanciranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele zna više.

Narudžbenica broj ________Datum:  R. br. Opis Cijena/kom Komada Ukupna cijena

1.  EU poli ke i fondovi 2014-2020 350,00 (uključen PDV)

Naziv: ______________________________________Ime odgovorne osobe: __________________________Adresa: _____________________________________Kontakt telefon: _______________________________Fax: ________________________________________OIB: ________________________________________IBAN: _______________________________________E-pošta: _____________________________________

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagrebtel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

prijave@ m4pin.hrwww. m4pin.hr

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisa : OIB pravne osobe - 53 Model: 00   IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate: Kupnja knjige EU poli ke i fondovi 2014-2020 

Napomena:

_____________________________________ potpis i žig naručitelja

POLITIKE

2014 - 2020

FONDOVI

ZAGREB 2013

U koje sektoreće EU najviše ulagati?Koji su najvažniji fondovi i što financiraju?Kakvi će se projekti financirati?

MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

ENERGETIKA

TURIZAM

RURALNI RAZVOJ

POLJOPRIVREDADRUŠTVENE DJELATNOSTI

GOSPODARSTVO

ZAŠTITA OKOLIŠA

RIBARSTVO

Cijena izdanja: 350,00 kuna (PDV uključen)

Narudžbe možete sla e-poštom na: prijave@ m4pin.hr, faksom na broj: 01/5531-335 ili on-line: www. m4pin.hr

4

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

6/2

014.

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (4 sata)JAVNA NABAVA PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA (osnovne i sred-nje škole i učenički domovi; ustanove u socijalnoj skrbi; općine, gradovi i županije; sudovi i odvjetništva; ustanove u zdravstvu; ustanove u kulturi; javne vatrogasne postrojbe; fakulte i ins tu )

Radionice će bi usmjerene na načine i postupke javne nabave za najčešće predmete nabave specifi čnima za svaku navedenu djelat-nost, u okviru čega će naglasak bi stavljen na dokumentaciju za nadmetanje, ali i izvršenje ugovora. Također na radionicama ćemo pokuša razradi i sustav planiranja provedbe postupaka javne na-bave u okviru planiranja kao jednog od osnovnih proračunskih pro-cesa. Navedene teme bit će potkrijepljene primjerima dobre i loše prakse te rješenjima DKOM-a.

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Pro-grama usavršavanja kojima ostvaruju 4 boda za obnovu cer fi kata.

Radionice su namijenjene svima koji provode postupke javne na-bave, ali i djelatnicima uključenima u postupak planiranja proraču-na/fi nancijskog plana.

Cijena: 500 kn (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača)

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (8 sa )

• GRAĐEVINSKI RADOVI, PROJEKTANTSKE USLUGE, ODRŽAVANJE OBJEKATA (8 sa )

• JAVNA NABAVA ZA PONUDITELJE (8 sa )

Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavlja-nje cer fi kata u području javne nabave.

Cijena: 900 kn (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača)

IZOBRAZBA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (6 dana, 50 sa )

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrdu o pohađanju Programa izobrazbe kojom se omogućava pristupanje ispitu pri Ministarstvu gospodarstva za dobivanje cer fi kata.

Cijena: 3.200 kn (uključen PDV i radni materijal s prezentacijama te zakonima koje možete koris na ispitu)

SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA (obveze osoba za ne-pravilnos , obveze čelnika, obveza kontrola Izjava o fi skalnoj od-govornos , izvješćivanje o prijavljenim/uočenim nepravilnos ma)

Radionica je namijenjena svim imenovanim osobama za nepra-vilnos , ali i svim zaposlenicima jer bi svi morali zna što su ne-pravilnos te kako s njima postupa . Također ova će radionica bi iznimno korisna za one osobe koje su zadužene za kontrolu dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos .

Uslijed velikog broja upita na do sada održanim radionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu proračuna, organiziramo kratku interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen ra no-vine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sred-stvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Na-glasak će u prvom dijelu radionice bi stavljen na obvezu kontrola dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos , a potom ćemo odgo-vori na pitanja: tko nepravilnos uočava, tko o nepravilnos ma izvještava, kako se postupa s nepravilnos ma i koja je uloga osobe za nepravilnos .

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana)

Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o susta-vu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i fi nancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem po-slovanja JLS i proračunskih korisnika, fi nancijskim izvještavanjem, fi nancijskim upravljanjem, fi skalnom odgovornošću i izradom fi nan-cijskog plana/proračuna

Namjena: Računovođama i fi nancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima.

Cijena: 1.600 kn (uključuje PDV i pisane materijale)

Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju pro-grama stručnog usavršavanja.

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORA-ČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana)

Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisni-ka i u JLP(R)S koji žele i trebaju zna više o fi nancijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i fi nancijskim i računovodstvenim djelatnicima.

Radit će se vrlo prak čno po pitanjima iz Upitnika o fi skalnoj odgo-vornos te ćete nakon radionice zna kako dobro popuni Upitnik i da Izjavu te kako kontrolira Izjave čelnika proračunskih korisnika.

Nakon škole točno ćete zna što i kako napravi da biste riješili sla-bos i nepravilnos u sustavu fi nancijskog upravljanja.

Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnos ma i primjenu Naputka u praksi.

Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna).

Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju!

SEMINAR O IZRADI FINANCIJSKIH PLANOVA I PRORAČUNA TE PLANA NABAVE 2015.-2017.- namijenjen svim proračunskim korisnicima i JLP(R)S -

Program seminara:Izrada fi nancijskog plana i proračuna za 2015.-2017.• Model fi nancijskog plana s uključenim viškovima/manjkovima te

primjena načela uravnoteženos • Kako izradi obrazloženje fi nancijskog plana sukladno odredba-

ma Zakona o proračuna?• Pregled izmjena i dopuna Pravilnika o proračunskim klasifi kacija-

ma te njihov utjecaj na izgled i sadržaj proračuna JLP(R)S• Kako izradi plan razvojnih programa?Izrada Plana nabave za 2015. godinu• Planiranje u procesu javne nabave (faze, obveze i odgovornos ,

rokovi i pripremne radnje)• Kako izradi interni akt naručitelja vezan za planiranje javne na-

bave?• Kako pripremi Plan nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi za

2015. godinu (primjeri iz prakse)?• Praćenje izvršenja ugovora i okvirnih sporazuma i Plan nabaveCijena: 600 kuna (uključen PDV).

Detaljne programe i točne datume održavanja radionica, objavit ćemo u idućem broju Magazina i internetskoj stranici www. m4pin.hr.

Z !

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

5

SADRŽAJ

AKTUALNOSTI I PROPISI

Nina Ban GlasnovićDonesen je novi Zakon o državnim potporama 7 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Nediljko RojnicaCash Pooling – Upravljanje likvidnošću objedinjenim vođenjem poslovnih računa 13

Ivana KunićIzuzeća u preuzimanju višegodišnjih ugovornih obveza na teret državnog proračuna 19 RAČUNOVODSTVO

Iva Jukić KatanaUpravljanje troškovima u javnom sektoru 22

Ivana Jakir-BajoSkore promjene u sustavu proračunskog računovodstva i fi nancijskog izvješćivanja 27

Ivana Jakir-BajoPolugodišnji fi nancijski izvještaji i pripreme za planiranje proračuna JLP(R)S 29 JAVNA NABAVA

Lidija ŽunićPoslovna tajna u javnoj nabavi 33

Ante LobojaPojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata i ponude u postupcima javne nabave 42 PLAĆE I NAKNADE

Maja ButoracPitanja iz prakse o novom načinu obračuna prijevoza sukladno članku 67. TKU 50 RADNO PRAVO

Sanja Ro mRad umirovljenika – mogućnos i pravne posljedice 52

POREZI I DOPRINOSI

Porezni aspek humanitarne pomoći 67

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

Larisa VukojaJačanje unutarnje revizije korištenja sredstava iz fondova EU 69

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Ivana Dražić Lu lsky

Mar na DragijaPrimjena metode potpunih troškova na visokoškolskim ustanovama 72

KULTURA

Iva Brkić

Hana ZoričićFinancijski plan ustanova u kulturi 82

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Ivana KordićVrednovanje kompetencija stečenih volon ranjem 88

LOKALNA SAMOUPRAVA

Saša DrezgićCer fi kacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem 93

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Desanka SarvanProšireni djelokrug komunalnog redarstva 98

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 105

2. Naknade korisnika državnog proračuna 106

3. Plaće 108

4. Naknada plaće zbog bolovanja 113

5. Drugi dohodak 114

6. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka fi zičkim osobama 116

7. Financijske obavijes 1178. Ostale obavijes 119

E-NEWSLETTER BR. 1/2014 – Primjena temeljnog kolek vnog ugovora u javnim službama

Svibanj je bio mjesec prilagodbe novom načinu obračuna naknade troškova prijevoza na posao i s posla u svim djelatnos ma javnih službi. Uslijed zaključivanja novog granskog kolek vnog ugovora za socijalnu skrb u ožujku, koji je u primjeni od 1. travnja, sve djelatnos javnih službi nužno primjenjuju članak 67. TKU-a, odnosno nove odredbe o prijevozu, kako od tada više ne postoji ni jedan granski kolek vni ugovor koji je na snazi, a da uređuje pravo prijevoza.

Obzirom na potpuno drugačiji način obračuna i na činjenicu da je cijeli članak 67. koji defi nira pravo prijevoza kompliciran za tumačenje, što je potvrđeno velikim brojem upita i nejasnoća koje smo imali priliku dobi od vas, odlučili smo pripremi za vas prak čan E-newsle er kojim će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite i dileme korisnika.

E-newsle er ćete z aprimi u elektronskom obliku na vašu adresu e-pošte.

6

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

6/2

014.

Sustav javne nabave 2013./2014.Knjiga Sustav javne nabave 2013./2014.Redaktor:

javne nabave.-

TIM4PIN

4pin.hr4pin.hr

RB

OIB pravne osobe - 54

Model: 00

IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5Svrha uplate Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013./2014.

250 kuna

Popust: 300 kn

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

7

UDK 336.2 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

1. UvodSam pojam državnih potpora kao i pravila za njihovu dodjelu uređena su pravnom stečevinom Europske Unije, i to od samih osnivačkih ugovora (čl. 107. i čl. 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije) do so law-a Europske komisije (smjernica, priopćenja, okvi-ra i sl.). Propise Europske Unije o državnim potpora-ma donose države članice djelujući zajednički u nad-ležnim ins tucijama Europske Unije, no kada jednog dana stupe na snagu, država članica je ograničena u daljnjem uređenju – obvezna je postupa po njima i ovlaštena uredi samo elemente za koje joj propisi ostavljaju takvu mogućnost.

Kako je do 1. srpnja 2013. godine Agencija za zaš tu tržišnog natjecanja imala glavnu ulogu u sustavu dr-žavnih potpora Republike Hrvatske (odobravala je dr-žavne potpore prije njihove dodjele, nadzirala zakoni-tost državnih potpora, naređivala povrat nezakoni h državnih potpora), Zakonom o državnim potporama (NN, br. 72/13 i 141/13), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. godine i zamijenio dotadašnji istoimeni Zakon iz 2005. godine, kojim je bilo uređeno pitanje državnih potpora u predpristupnom razdoblju, sve dotadašnje spomenute ovlas Agencije za zaš tu tr-žišnog natjecanja ustupljene su Europskoj komisiji, a ostavljene su joj određene ovlas ponajprije radi pru-žanja stručne pomoći davateljima državnih potpora prije njihovog izravnog obraćanja Europskoj komisiji. Tim je Zakonom ojačana i uloga Ministarstva fi nan-cija, što je bilo neophodno, jer su državne potpore sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske (osim onih na lokalnoj razini) o čijoj svrhovitos mora vodi računa središnje jelo nadležno za državni pro-račun Republike Hrvatske.

Promatranjem funkcioniranja novopostavljenog su-stava u Republici Hrvatskoj u posljednjih 6 mjeseci,

od 1. srpnja do prosinca 2013. godine, posebno ima-jući na umu dugotrajnost postupka pred Europskom komisijom radi odobrenja prijedloga državnih potpo-ra, uočena je potreba njegove izmjene, prvenstveno s ciljem još većeg pojednostavljenja sustava u Republi-ci Hrvatskoj te kvalitetnijeg pružanja stručne pomoći davateljima državnih potpora u Republici Hrvatskoj, radi što učinkovi je dodjele is h. Uzimajući u obzir navedeno donesen je novi Zakon o državnim potpo-rama (dalje u tekstu: Zakon) koji je objavljen u Na-rodnim novinama, broj 47/2014, a stupio je na snagu 24. travnja 2014. godine, osim članka kojim je uređen registar državnih potpora i potpora male vrijednos Ministarstva fi nancija, a koji stupa na snagu kasnije tj. 1. siječnja 2017. godine. Isto tako ovim Zakonom određuje se prestanak važenja Zakona o državnim potporama i Pravilnika o dostavi prijedloga državnih potpora i podataka o državnim potporama (NN, br. 99/13).

2. Značenje glavnih pojmovaKao što smo već naveli, sam pojam državnih potpora uređen je pravnom stečevinom Europske Unije, pa tako članak 107., stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu: Ugovor) određuje ele-mente državne potpore, i to tako da svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje držav-nim sredstvima u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prije da će naruši tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama čla-nicama.

Zakon je ponovio takvo određenje, pa je državna potpora defi nirana kao stvarni i potencijalni rashod ili umanjeni prihod države dodijeljen od davatelja državne potpore u bilo kojem obliku koji narušava ili prije narušavanjem tržišnog natjecanja stavljajući u povoljniji položaj određenog poduzetnika ili proi-

Donesen je novi Zakon o državnim potporamaNina Ban Glasnović *

Autorica u tekstu daje pregled novina u sustavu državnih potpora s osvrtom na promjene ins tucionalnog okvira, ali i na zahtjeve europskog zakonodavstva u ovom području. Također objašnjavaju se osnovne odred-nice pojma državnih potpora, kao i kako u konkretnom slučaju utvrdi radi li se o državnoj potpori ili ne.

* Nina Ban Glasnović, dipl. iur., savjetnica Koordinacije za gospodar-stvo, inves cije i fondove Europske unije, Vlada Republike Hrvatske.

8

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

zvodnju određene robe i/ili usluge utoliko što utječe na trgovinu između država članica Europske unije, u skladu s člankom 107. Ugovora. Iz određenja pojma državne potpore proizlaze elemen tj. uvje koji, ku-mula vno ispunjeni pomažu u određenju predstavlja li neka mjera državnu potporu ili ne. Upravo ele-men mogu bi od pomoći (potencijalnim) davate-ljima pri karakterizaciji svojih fi nancijskih transfera, i pravodobnom i ispravnom postupanju po propisima o državnim potporama.

Karakteris čni pojmovi iz područja državnih potpora u potpunos su preuze iz pravne stečevine Europ-ske Unije. Neki od najosnovnijih, defi nirani su u Zako-nu u članku 2., i to su:

• Davatelj državne potpore/potpore male vrijed-nos je središnje jelo državne uprave, jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave te sva-ka pravna osoba, koja dodjeljuje državne potpore/potpore male vrijednos .

• Korisnik državne potpore/potpore male vrijedno-s je svaka pravna i fi zička osoba koja, obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluje u prometu roba i usluga, a prima državnu potporu/potporu male vrijednos , bez obzira na njezin oblik i namjenu. Državne potpore mogu se dodjeljiva na temelju programa državnih potpora, a mogu se dodjeljiva i kao pojedinačne potpore. Program državne pot-pore je pravni akt na temelju kojeg se, bez potrebe za dodatnim provedbenim mjerama, unaprijed ne-određenim korisnicima državne potpore dodjeljuju pojedinačne državne potpore, kao i pravni akt na temelju kojeg se državna potpora koja unaprijed nije povezana s posebanim projektom, dodjeljuje jednom ili više korisnika državne potpore na neo-dređeno vrijeme i/ili u neodređenom iznosu. Poje-dinačna državna potpora je državna potpora koja nije dodijeljena na temelju programa državne pot-pore.

3. Nadležnos jela iz područja državnih potpora i potpora male vrijednos

Sami davatelji državnih potpora, imali su do sada obveze prema dvjema ins tucijama, a u odnosu na isto područje (državnih potpora). Jedna vrsta obveza odnosila se na postupanja prije dodjele državnih pot-pora, a druga na praćenje dodjele državnih potpora i izvještavanje o njima. Ministarstvo fi nancija kao sre-dišnje jelo državne uprave nadležno za državni pro-račun Republike Hrvatske obavljalo je svoju funkciju sukladno Smjernicama fi skalne i ekonomske poli ke i Smjernicama poli ke državnih potpora. Kod same pripreme prijedloga državnih potpora postojala je i nužnost jačanja savjetodavne uloge koju je trebala

obnaša Agencija za zaš tu tržišnog natjecanja (kako bi davatelji državnih potpora što kvalitetnije pripre-mali prijedloge državnih potpora i slali ih na odo-brenje Europskoj komisiji), no uočena je manjkavost u provedbi ovih zadataka savjetodavne prirode što može bi ograničavajući čimbenik u korištenju jed-nog od dozvoljenih instrumenata industrijske poli ke u obliku dozvoljenih državnih potpora.

Kako bi se uklonili uočeni nedostaci, kao najbolje rje-šenje nametnulo se objedinjavanje svih ovlas poveza-nih s državnim potporama Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja i Ministarstva fi nancija u jednom jelu – Mi-nistarstvu fi nancija, središnjem jelu državne uprave nadležnom za državni proračun Republike Hrvatske, a ujedno i praćenje fi nanciranja jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, imajući na umu da je Agencija za zaš tu tržišnog natjecanja ionako izgubila u korist Europske komisije svoje najvažnije ovlas odo-bravanja i nadzora dodjele državnih potpora. Takvo rješenje pokazalo se, naime, kao jedino logično upravo zbog gubitka suš nskih poslova državnih potpora u ko-rist Europske komisije (što je osnovni zadatak Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja).

U pitanju je ponajprije svrhovitost trošenja proračun-skih sredstava, kao i uređenje njihove usmjerenos . Na općeni joj razini, za sredstva bilo koje vrste, služi ekonomska i fi skalna poli ka koju provodi Ministar-stvo fi nancija. A državne potpore, kao poseban dio h sredstava, moraju bi dio okvira iste poli ke pod

nadležnošću istog jela. Ipak u nadležnos Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja ostaju poslovi tržišnog natjecanja u užem smislu, određeni Zakonom o za-š tržišnog natjecanja (NN, br. 79/09 i 80/13), što je posebice važno. Kako je do sada Agencija za zaš tu tržišnog natjecanja obavljala poslove tržišnog natje-canja odvojeno od državnih potpora, ovakva pro-mjena ne predstavlja zadiranje u njenu neovisnost u izvršenju poslova uređenih odredbama zakona, koji uređuje područje tržišnog natjecanja.

Ministarstvu fi nancija u skladu s ovim Zakonom ostaju u nadležnos poslovi već određeni prijašnjim Zakonom o državnim potporama – a među najvaž-nijima su:

• provođenje i nadzor provedbe poli ke državnih potpora

• davanje mišljenja na prijedloge programa državnih potpora i pojedinačnih državnih potpora u odnosu na utvrđenu poli ku državnih potpora

• prikupljanje, obrada, eviden ranje podataka o do-dijeljenim državnim potporama i potporama male vrijednos te analiza učinkovitos državnih potpo-ra i potpora male vrijednos

• izrada godišnjeg izvješća o državnim potporama.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

9


Ostali poslovi su preuze poslovi Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja – a među najvažnijima su:

• davanje mišljenja na prijedloge programa državnih potpora i pojedinačnih državnih potpora u odnosu na njihovu usklađenost s pravilima o državnim pot-porama prije prijave Europskoj komisiji radi odo-brenja

• prijava Europskoj komisiji prijedloga programa dr-žavnih potpora i pojedinačnih državnih potpora

• davanje mišljenja na prijedloge programa državnih potpora i pojedinačnih državnih potpora izuze h od obveze prijave Europskoj komisiji

• izvještavanje Europske komisije o dodijeljenim dr-žavnim potporama.

Potrebno je, među m, naglasi da se dva osnovna dosadašnja postupka Ministarstva fi nancija (davanje mišljenja na usklađenost prijedloga državnih potpora s poli kom državnih potpora) i Agencije za zaš tu tr-žišnog natjecanja (davanje mišljenja na usklađenost prijedloga državnih potpora s pravilima o državnim potporama) stapaju u jedan, s jedinstvenim rokom za njegovo izvršenje – rokom od 45 dana od dana pri-mitka potpunog prijedloga programa državne potpo-re ili pojedinačne državne potpore.

Smanjenjem broja hrvatskih ins tucija kojima se da-vatelji državnih potpora moraju obra nakon što izrade prijedloge državnih potpora i rokova trajanja postupka, a prije zah jevanja odobrenja državnih potpora od Europske komisije te kojima kasnije mo-raju dostavlja podatke o dodijeljenim državnim pot-porama, s jačanjem prethodno spomenu h zadataka savjetodavne prirode, ovim Zakonom nastoji se olak-ša funkcioniranje sustava državnih potpora u Repu-

blici Hrvatskoj, a ne zadirući u nadležnos ins tucija Europske unije prema pravilima Europske unije o dr-žavnim potporama.

Na ovaj način omogućit će se i učinkovi ja dodjela državnih potpora, s ciljem jačanja gospodarstva. S nadležnos ma u poslovima državnih potpora na na-cionalnoj razini pri Ministarstvu fi nancija, uz daljnji razvoj poli ke državnih potpora, posebno u kontek-stu procesa fi skalne prilagodbe u proceduri preko-mjernog defi cita u koju ulazi Republika Hrvatska, Mi-nistarstvo fi nancija će u isto vrijeme moći djelova s pozicije nadzora provedbe poli ke državnih potpora, ali i brinu o ispravnoj primjeni pravila Europske unije o državnim potporama.

Davatelji državnih potpora i potpora male vrijedno-s , kao značajni sudionici sustava državnih potpora obavljaju sljedeće poslove:

• izrađuju prijedloge programa državnih potpora i pojedinačnih državnih potpora iz svojeg djelokruga

• dodjeljuju državne potpore po primitku mišljenja, odnosno odobrenja nadležnih jela i nakon objave

• dodjeljuju potpore male vrijednos • nadziru provedbu korištenja dodijeljenih državnih

potpora i potpora male vrijednos • vode evidenciju dodijeljenih državnih potpora i

potpora male vrijednos iz svoje nadležnos • dostavljaju podatke o dodijeljenim državnim pot-

porama i potporama male vrijednos Ministarstvu fi nancija

• analiziraju učinkovitost dodijeljenih državnih pot-pora i potpora male vrijednos i o tomu obavješta-vaju Ministarstvo fi nancija

• provode povrat državnih potpora i potpora male vrijednos .

Treba napomenu da u obavljanju svih navedenih poslova Ministarstvo fi nancija i davatelji državnih potpora i potpora male vrijednos surađuju, i to tako da Ministarstvo fi nancija pruža stručnu pomoć davateljima i/ili korisnicima državnih potpora i pot-pora male vrijednos radi ispravne primjene i razu-mijevanja propisa i pravila o državnim potporama i potporama male vrijednos te pripreme prijedloga programa državnih potpora i potpora male vrijed-nos i pojedinačnih državnih potpora i potpora male vrijednos i akata, koji predstavljaju pravnu osnovu za donošenje programa državnih potpora i potpora male vrijednos , a sve radi ispravne i svrhovite pro-vedbe smjernica poli ke državnih potpora. U odnosu s ins tucijama Europske unije u obavljanju poslova iz predmetnog Zakona Ministarstvo fi nancija surađuje sa Stalnim predstavništvom Republike Hrvatske pri Europskoj uniji.

10


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

4. Državne potpore za koje postoji obveza prijave Europskoj komisiji i državne potpore izuzete od te obveze

Ni u propisima Europske unije ni u hrvatskom za-konodavstvu ne postoji jednostavna i jednoznačna defi nicija državnih potpora, te je u svakom pojedi-nom slučaju potrebno ocijeni radi li se o državnoj potpori. Ipak postoje jedinstveni kriteriji koji su prvi korak u ocijeni i odgovoru na pitanje predstavljaju li određena sredstva državnu potporu ili ne. Sukladno članku 107., stavku 1. Ugovora, državnom potporom smatraju se ona sredstva i mjere koje ispunjavaju slje-deće uvjete:

1) Mora se radi o mjeri koja uključuje sredstva do-dijeljena iz državnog proračuna, proračuna žu-panije, grada i općine, fondova i pravnih osoba u vlasništvu države. Pored izravnih proračunskih izdataka, državnom potporom se smatra i manji, odnosno neostvareni prihod države zbog nepla-ćenog poreza, doprinosa ili drugog nepodmire-nog dugovanja odnosno neizvršene fi nancijske obveze prema državi, prodaja zemljišta, odnosno nekretnina ispod tržišne cijene i bez provedenog natječaja i sl.

2) Prednost na tržištu se ostvaruje činjenicom da je korisnik potpore primio sredstva, koja ne bi mogao ostvari u svom redovnom poslovanju. Pored oči- h državnih potpora kao što su subvencije, oslo-

bađanje od plaćanja poreza, državna jamstva itd., postoje i ostale državne potpore koje su manje oči-te, a također osiguravaju ekonomsku prednost, a to su: kupnja/iznajmljivanje zemljišta u državnom vlasništvu poduzetniku po povoljnijoj cijeni od tr-

žišne, prodaja zemljišta poduzetnika državi po cije-ni većoj od tržišne, omogućavanje pristupa javnoj infrastrukturi bez plaćanja doprinosa za istu, te do-kapitalizacija poduzetnika od države tzv. rizičnim kapitalom pod povoljnijim uvje ma nego što bi to učinio privatni inves tor.

3) Potrebno je utvrdi je li određeni poduzetnik, sek-tor ili regija dobio određena sredstava iz proračuna države, jedinice lokalne ili područne samouprave ili druge pravne osobe davatelja potpore, pa je me doveden u povoljniji tržišni položaj u odnosu na konkurenciju. Dakle, potpora mora bi selek vna. O selek vnos se može radi i kada postoji odre-đeno diskrecijsko pravo odlučivanja prilikom do-djele potpore od davatelja potpore.

4) Potrebno je provjeri ima li djelatnost koju obavlja korisnik potpore stvarno ili tek potencijalno učinak na trgovinu između Republike Hrvatske i država članica Europske unije, odnosno dolazi li do naru-šavanja tržišnog natjecanja.

Ako pojedina mjera kumula vno ne ispunjava sva če- ri gore navedena kriterija, tada se ne radi o držav-

noj potpori. Opće mjere koje se odnose na sve podu-zetnike i sektore, primjerice smanjenje ili povećanje poreza za sve, ne smatraju se državnom potporom i stoga nisu zabranjene. To su primjerice:

• potpore javnim jelima koje obavljaju djelatnost koja nema ekonomski karakter

• pomoć kućanstvima i invalidnim osobama• opće mjere namijenjene svim poduzetnicima i svim

sektorima• potpora za infrastrukturne projekte opće namjene• potpora koja udovoljava testu ulaganja po tržišnim

uvje ma

Ne propus te u rujnu i listopadu!• ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA• ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE• SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA• IZRADA FINANCIJSKIH PLANOVA I PRORAČUNA TE PLANA NABAVE

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

11


• direktno fi nanciranje iz fondova Europske unije i potpore odobrene od nadnacionalnih i mul naci-onalnih organizacija

• potpore namijenjene za obrnu i javne radove.

Isto tako u članku 107., stavcima 2. i 3. Ugovora utvr-đena su izuzeća od opće zabrane državnih potpora, odnosno utvrđuje se da su dopuštene potpore:

• potpore za promicanje gospodarskog razvoja po-dručja na kojima je životni standard neuobičajeno nizak ili na kojima postoji velika podzaposlenost

• potpore za promicanje provedbe važnog projekta od zajedničkog europskog interesa ili za otklanja-nje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke dr-žave članice

• potpore za olakšavanje razvoja određenih gospo-darskih djelatnos ili određenih gospodarskih po-dručja, ako takve potpore ne utječu nega vno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu

• potpore za promicanje kulture i očuvanje baš ne, ako takve potpore ne utječu na trgovinske uvjete i tržišno natjecanje u Uniji u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu

• potpore za otklanjanje štete nastale zbog prirodnih nepogoda ili izvanrednih događaja

• druge vrste potpora koje Vijeće odredi svojom od-lukom na prijedlog Komisije.

Potpore male vrijednos dodjeljuju se u skladu s va-žećom uredbom Europske unije kojom se uređuju potpore male vrijednos . Potpore male vrijednos poduzetnicima dodjeljuju jela državne uprave i jedi-nice regionalne i lokalne samouprave, čija je karakte-ris ka da nemaju učinak narušavanja tržišnog natje-canja. Sukladno Uredbi Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora Unije na de minimis potpore tj. potpore male vrijednos , ukupan iznos potpore male vrijednos dodijeljene jednom poduzetniku ne smije premaši gornju granicu od 200.000,00 eura jekom razdoblja od tri proračunske godine. Potpore male vrijednos nije moguće dodijeli u svrhu promidžbe izvoza, po-duzetnicima u proizvodnji čelika, poljoprivrednih pro-izvoda ni poduzetnicima u teškoćama.

5. Postupanje prije dodjele državnih potpora

Člankom 8. Zakona uređuje se postupanje kada dava-telj planira dodijeli državnu potporu za koju postoji obveza prijave Europskoj komisiji radi odobrenja, a člankom 9. kada se radi o državnoj potpori izuzetoj od obveze prijave Europskoj komisiji. Oba članka u velikoj mjeri preuzimaju sadržaj odgovarajućih čla-

naka Zakona o državnim potporama koji je stavljen van snage ovim Zakonom, samo s drugim nadležnim jelom (Ministarstvom fi nancija umjesto Agencije za

zaš tu tržišnog natjecanja). Dodatno, člancima se po-jednostavljuje postupak davanja mišljenja Ministar-stva fi nancija – o usklađenos prijedloga državnih potpora s poli kom državnih potpora te usklađenos s pravilima o državnim potporama. Kako prema ovom zakonskom rješenju mišljenje daje jedno jelo, Mini-starstvo fi nancija, davatelji državnih potpora samo će jedanput mora dostavi svoje prijedloge državnih potpora na mišljenje.

U nastavku navodimo nekoliko ključnih koraka kod postupanja prije dodjele državnih potpora:

• Davatelj državne potpore dostavlja Ministarstvu fi -nancija prijedlog programa državne potpore ili po-jedinačne državne potpore radi prijave Europskoj komisiji odnosno, ako se radi o potporama izuze- m od obveze prijave Europskoj komisiji, davatelj

državne potpore dostavlja Ministarstvu fi nancija prijedlog programa državne potpore ili pojedinač-ne državne potpore radi davanja mišljenja o uskla-đenos sadržaja prijedloga s pravilima o državnim potporama i smjernicama poli ke državnih potpo-ra Republike Hrvatske.

• Ministarstvo fi nancija će u roku od 45 dana od dana primitka potpunog prijedloga programa da mišljenje o njegovoj usklađenos s pravilima o dr-žavnim potporama i smjernicama poli ke državnih potpora Republike Hrvatske, odnosno kojim će po-tvrdi da je predložena državna potpora izuzeta od obveze prijave Europskoj komisiji, te da je u skladu s pravilima o državnim potporama i smjernicama poli ke državnih potpora Republike Hrvatske.

• Ako Ministarstvo fi nancija smatra da je prijedlog programa usklađen s pravilima o državnim potpo-rama i smjernicama poli ke državnih potpora Re-publike Hrvatske, bez odgode prijavljuje prijedlog programa državne potpore ili pojedinačne državne potpore Europskoj komisiji i o tomu obavještava davatelja državne potpore, dok na prijedloge dr-žavnih potpora koje su izuzete od prethodne pri-jave Europskoj komisiji, Ministarstvo fi nancija daje mišljenje samo o njihovom statusu državne potpo-re izuzete od obveze prijave Europskoj komisiji, te usklađenos s pravilima o državnim potporama.

• Davatelj državne potpore ne može dodijeli držav-nu potporu prije odobrenja Europske komisije, od-nosno mišljenja Ministarstva fi nancija. Ako dava-telj državne potpore koju je Ministarstvo fi nancija prijavilo Europskoj komisiji odustane od namjere dodjele državne potpore, o tomu će bez odgode izvijes Ministarstvo fi nancija, a Ministarstvo fi -

12


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

nancija će povući već podnesenu prijavu, ako Eu-ropska komisija već nije donijela odluku o prijavlje-noj državnoj potpori.

U člancima 8. i 9. Zakona također je propisan način postupanja u slučajevima kada Ministarstvo fi nancija smatra da prijedlog programa nije usklađen ili nije u dovoljnoj mjeri usklađen s pravilima o državnim pot-porama i/ili smjernicama poli ke državnih potpora Re-publike Hrvatske. Sadržaj, oblik i način dostave prijed-loga programa državne potpore i pojedinačne državne potpore ministar fi nancija će uredi pravilnikom.

6. Povrat državne potporePovrat državne potpore obveza je davatelja državnih potpora, a provodi se u skladu s pravilima propisa Re-publike Hrvatske kojima se uređuje pravni odnos na-stao dodjelom državne potpore, odnosno u skladu s pravilima samog pravnog akta na temelju kojeg je dr-žavna potpora dodijeljena. Prema izričitoj zakonskoj odredbi davatelj državne potpore odgovoran je za povrat državne potpore, čiji povrat je naložila Europ-ska komisija. Davatelj državne potpore traži povrat državne potpore i kada sam utvrdi da su, prema pra-vilima pravne stečevine Europske unije, stečeni uvje za povrat državne potpore koju je dodijelio. Mišljenja Ministarstva fi nancija o usklađenos prijedloga pro-grama državne potpore ili pojedinačne državne pot-pore s pravilima o državnim potporama savjetodav-ne su prirode i ne dovode u pitanje isključivu ovlast Europske komisije o odobrenju državne potpore. Kontrolu usklađenos državnih potpora s pravilima o potporama i njihovog korištenja provodi Europska

komisija, a nezakonite potpore koje podliježu povratu se uvećavaju za kamate.

7. Evidencija, registar i godišnje izvješće o državnim potporama

Člankom 14. Zakona uređuje se evidencija državnih potpora i potpora male vrijednos te dostava po-dataka o dodijeljenim državnim potporama i potpo-rama male vrijednos Ministarstvu fi nancija. Is m člankom je u jednom jelu – Ministarstvu fi nancija objedinjena zadaća prikupljanja podataka o dodijelje-nim državnim potporama i potporama male vrijedno-s . Podatke Ministarstvo fi nancija koris za izvješća Europskoj komisiji (samo o državnim potporama), te za izvješća hrvatskim ins tucijama – Vladi Republike Hrvatske, odnosno Hrvatskome saboru (koje dodat-no sadrži podatke o državnim potporama i potpora-ma male vrijednos poljoprivredi i ribarstvu dostav-ljene od nadležnog ministarstva).

Ovako je opseg obveza davatelja državnih potpora smanjen – samo jedno jelo, Ministarstvo fi nancija, prikuplja i obrađuje podatke o državnim potporama i potporama male vrijednos , te na temelju h po-dataka vodi registar državnih potpora i potpora male vrijednos . Prikupljene podatke o dodijeljenim dr-žavnim potporama i druga izvješća o državnim pot-porama, u skladu s pravilima o državnim potporama, Ministarstvo fi nancija dostavlja Europskoj komisiji do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.

8. ZaključnoDonošenjem ovoga Zakona uklonjene su postoje-će teškoće u provedbi Zakona o državnim potpo-rama iz 2013. godine i olakšava se svakodnevni

rad jela sustava državnih potpora u Republici Hr-vatskoj – objedinjenjem svih poslova državnih pot-

pora na horizontalnoj razini u Ministarstvu fi nancija. Tako se omogućuje učinkovi je i kvalitetnije pružanje savjetodavne pomoći davateljima državnih potpora kod primjene pravila Europske unije o državnim pot-porama, koje bi povezano s provedbom ciljeva gos-podarske poli ke mogle ima znatne pozi vne rezul-tate za hrvatsko gospodarstvo – dodjelom državnih potpora s ispravno postavljenim ciljevima i u skladu s pravilima Europske unije o državnim potporama. Ta-kođer se osigurava i jedinstvo postupanja prema in-s tucijama Europske unije, što je od velikog utjecaja za pravilan odnos između ins tucija Europske unije i nacionalnih ins tucija u svim poslovima, a osobito onima u njenoj isključivoj nadležnos .

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

13

UDK 336.64 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

1. Uvod – Što je Cash Pooling?Objedinjeno vođenje transakcijskih računa (Cash Pooling) je agregiranje stanja više računa jednog po-slovnog subjekta ili grupe klijenata unutar Banke s ciljem boljeg upravljanja sredstvima, odnosno likvid-nos članova Pool-a. Proizvod je namijenjen:

• jedinicama lokalne i regionalne samouprave (JL(R)S) te poduzećima i ustanovama u njihovom vlasniš-tvu

• grupama vlasnički, poslovno ili fi nancijski poveza-nih poduzeća

• udrugama i drugim grupacijama koje imaju zajed-ničke interese.

Cash Pooling omogućuje:

• učinkovito pokriće nega vnih stanja na računima članova Pool-a s pozi vnim stanjima računa drugih članova Pool-a, s ili bez stvarnog transfera sredstava (interno fi nanciranje)

• manje troškove za članove Pool-a (smanjenje ka-matnih troškova i povećanje kamatnih prihoda)

• jasnu sliku o fi nancijskoj poziciji svakog člana Pool-a• bolje upravljanje sredstvima Pool-a.

2. Modeli Cash Pooling-aPBZ svojim klijen ma nudi dva osnovna modela:

• Koncentracija sredstava na glavni račun Pool-a – Zero Balance i

• Obračunsko objedinjavanje sredstava – No onal Cash Pooling

2.1. Model Koncentracija sredstava na glavni račun Pool-a – Zero Balance

Za ovaj model karakteris čno je da se sredstva pre-bacuju s jednog poslovnog računa na drugi – koncen-tracija sa stvarnim transferom sredstava. Moguće su dvije varijante ovog modela:

1) Konsolidacija posebnih računa jednog poslovnog subjekta (računi 13, 14 i 15) na Glavni račun po-slovnog subjekta (račun 11 / 18)

2) Konsolidacija računa više poslovnih subjekata na Glavni pool račun – Master Account, s m da Glavni pool račun može bi redovni račun 11/18 ili češće posebni računi 14 ili 15 otvoreni posebno za tu svrhu.

Banka već godinama svojim klijen ma nudi ovaj mo-del u obliku trajnog naloga za raspored sredstava. Raspored-pražnjenje s pojedinog računa moguće je:

• u postotku• iznad određenog iznosa • na kraju dana• dva puta dnevno.

Ugovaranje je vrlo jednostavno, na osnovu Zahtjeva klijenta u kojem su navedeni uvje korištenja zaklju-čuje se Ugovor za svaki račun posebno. U našoj prak-si puno češće se koris 1. varijanta ovog modela, a koriste je gotovo svi veliki sustavi klijen Banke; Hr-vatska Elektroprivreda, INA, Hrvatske ceste, Croa a osiguranje, Komunalna poduzeća i drugi. Varijanta 2.

Cash Pooling – Upravljanje likvidnošću objedinjenim vođenjem poslovnih računaNediljko Rojnica *

Objedinjeno vođenje poslovnih računa u funkciji efi kasnijeg fi nancijskog poslovanja proračunskih i gospo-darskih subjekata poznato je u hrvatskoj praksi već niz godina. Vodeće hrvatske banke razvile su ovaj fi nan-cijski proizvod vrlo uspješno, a korisnici-članovi Pool-ova is ču prednos njegova funkcioniranja. Važno je naglasi i da se poslovanje proračunskih subjekata u sastavu Pool-ova ne smatra zaduživanjem. U posljed-nje vrijeme, u kontekstu redizajniranja fi nancijskog poslovanja HZZO-a, osim izdvajanja iz Državne riznice, spominje se i implementacija Cash Poolinga u fi nancijskom povezivanju zdravstvenih ustanova. Sve su to razlozi da se ova tema, na konkretnom primjeru jedne banke predstavi sa stručnog i izvedbenog aspekta.

* Nediljko Rojnica, dipl. oec., direktor u Sektoru za upravljanje pro-dajom, PBZ, Zagreb, ([email protected]).

14

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.64 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

koris se rijetko stoga što se koncentracija-transferi sredstava na Glavni Pool račun tre raju kao kratko-ročne pozajmice na koje je obvezno zaračuna mi-nimalnu zakonom propisanu kamatnu stopu, a osim toga dosta je zahtjevno knjigovodstveno pra takve transakcije. Zbog navedenih razloga za objedinjava-nje računa više različi h poslovnih subjekata u našoj praksi puno češće se koris drugi model Obračunsko objedinjavanje sredstava – No onal Cash Pooling .

2.2. Model Obračunsko objedinjavanje sredstava – No onal Cash Pooling

Model obračunsko objedinjavanje računa zbog svoje jednostavnos puno je prihvatljivije za poslovne su-bjekte članice Pool-a iz više razloga:

• svaka članica i dalje samostalno raspolaže svojim sredstvima

• svoje dnevne izvode o prome ma po računu dobiva preko kanala i u formatu prema vlas tom odabiru

• ima uvid u stanje svog računa u realnom vremenu • mjesečno dobivaju kamatne listove s odobrenjem/

terećenjem za obračunatu kamatu• preporuka je (ali nije nužno) da članica Pool-a ko-

ris PBZ COM@NET internetsko bankarstvo za po-duzeća.

2.2.1. Dodatne pogodnos koje donosi članstvo u poolu

Osim što zadržavaju potpunu samostalnost, članstvo u Pool-u članicama donosi samo nove pogodnos :

• učinkovito pokriće nega vnog stanja na računima s pozi vnim stanjem drugih članica Pool-a – inter-no fi nanciranje članica Pool-a, bez stvarnog tran-sfera sredstava

• benefi t kod pasivne kamate koja se primjenjuje na ukupni neto saldo poola

• ak vna kamata obračunava se samo na neto ne-ga vno stanje poola.

Članice međusobno određuju, koji je glavni obračun-ski račun Pool-a (grupe).

Glavni račun odnosno glavna članica Pool-a pored navedenih pogodnos koje imaju ostale članice, ima još i dodatne mogućnos :

• upit u trenutačno stanje po računima svake članice Pool-a

• rekapitulaciju stanja računa na kraju dana svih ra-čuna članica Pool-a

• kamatni list za Pool• uvid u kamatne listove za sve račune članica Pool-a• JL(R)S i vlasnički povezanim poduzećima Cash Po-

olinga omogućuje sveukupno bolje i racionalnije upravljanje sredstvima = zamjena za riznicu.

Za korištenje svih pogodnos poolinga glavna člani-ca – glavni račun Pool-a mora bi korisnik internet-skog bankarstva za pravne osobe.

2.2.2. Dokumentacija potrebna za ugovaranje

1) Zahtjev članica Pool-a2) Komisioni Ugovor o objedinjenom vođenju računa3) Ugovor o trajnom nalogu – pražnjenje/raspored

(opcionalno)4) Ugovor o kratkoročnom kreditu – dozvoljenom

prekoračenju (opcionalno)

1) Zahtjev – podnose ga članice Pool-a ili glavna čla-nica u ime ostalih članova Pool-a, a sadrži popis računa članica Pool-a i popis članica Pool-a poje-dinačnih korisnika okvirnih kredita po principu te-kućeg računa (dozvoljenih prekoračenja), te ostale osnovne uvjete.

2) Komisioni Ugovor o objedinjenom vođenju raču-na – priprema Banka prema Zahtjevu, a osim popi-sa sudionika sadrži detaljne uvjete korištenja uslu-ge. Potpisuju ga s jedne strane sve članice Pool-a i Banka s druge strane.

3) Ugovor o trajnom nalogu – pražnjenje/raspored – priprema Banka na Zahtjev pojedine članice Pool-a koja ima posebne račune koji su uključeni u Pool, ako ima potrebe za takvom vrstom usluge.

4) Ugovor o kratkoročnom kreditu – dozvoljenom prekoračenju – priprema Banka na osnovu Zahtje-va pojedine članice uz prethodnu suglasnost osta-lih članica Pool-a ili glavne članice Pool-a, sukladno uvje ma navedenim u zajedničkom Ugovoru ad. 2). Ugovor o kreditu potpisuje pojedinačno članica Pool-a i Banka. Dozvoljeno prekoračenje po računi-ma preduvjet je za interno fi nanciranje. Dozvoljeno prekoračenje za pojedinu članicu je opcionalno, za-visno o poslovnim potrebama i kreditnoj sposobno-s . Naime, kratkoročni kredit može koris jedna ili više članica Pool-a, s m da je ugovaranje Pool-a moguće i bez korištenja kratkoročnih kredita.

2.2.3. Kamatne stope

Pasivna kamatna stopa

• određuje Banka u dogovoru s članicama Pool-a• obračunava se na dnevni saldo na slobodna sred-

stva i pripisuje računu mjesečno.

Ak vna kamatna stopa

• određuje Banka u dogovoru s članicama Pool-a• javlja se samo u slučaju kada cijela grupa ima nega-

van saldo• obračunava se na dnevni neto nega vni saldo i

naplaćuje mjesečno direktnim terećenjem članice, koja je bila u nepokrivenom minusu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

15


Interna kamatna stopa

• određuju članice Pool-a međusobno, ne može se mijenja jekom mjeseca

• pojavljuje se u slučaju kada je nega vni saldo po-kriven pozi vnim saldom na drugim računima, ne-ga vni saldo pokriva se proporcionalno

• obračunava se na dnevni nega vni/pozi vni saldo, a mjesečno se pripisuje računima koji su imali po-zi van saldo, a terete se računi koji su imali nega -van saldo

• ova stopa predstavlja internu cijenu kapitala.

3. Primjeri za obračunski model objedinjenog vođenja računa

Nakon zaključenja Ugovora o objedinjenom obračun-skom vođenju računa glavna članica internetskim bankarstvom za poduzeća može:

• u bilo kojem trenutku u realnom vremenu vidje trenutačno stanje članica Pool-a (nadzor)

• dostupna joj je rekapitulacija stanja računa svih članica pool-a za prethodni dan i sve datume od dana ugovaranja Cash Pooling-a (planiranje)

• dostupni su joj kamatni listovi za sve članice Pool-a (kontrola)

• dostupni su joj obračunski kamatni listovi za Pool (kontrola obračuna)

(Navedene mogućnos mogu ima i ostale članice Pool-a, ako se tako ugovori.) Osim što su glavnoj čla-nici dostupni internetskim bankarastvom, sve članice Pool-a dobivaju kamatne listove mjesečno poštom na svoju adresu, a glavna članica dobije i zbirni detaljni kamatni list za cijeli Pool.

3.1. Popis primjera

• Upit u trenutačno stanje (raspoloživi saldo) člani-ca Pool-a (grupe)

• Rekapitulacija sredstava članica Pool-a na kraju dana

• Pozi vno stanje grupe• Kamatni list za pojedine račune• Kamatni list za Pool (grupu)

3.1.1. Upit u trenutačno stanje (raspoloživi saldo) članica Pool-a

Nakon internetskog ulaska ovlaštena osoba preko izbornika Cash Pooling može odabra opciju upit u trenutačno stanje članica Pool-a (slika 1).

3.1.2. Rekapitulacija sredstava članica Pool-a na kraju dana

Odabirom opcije Rekapitulacija na ekranu se prikaže Rekapitulacija Pool-a za prethodni dan, a dostupna je i za bilo koji prethodni datum počevši od datuma ugovaranja Pool-a, dovoljno je u kalendaru izabra željeni datum i potvrdi odabir.

3.1.3. Pozi vno stanje Pool-a (grupe)

16


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

Na ovom pojednostavljenom primjeru (ako koris obračunsko objedinjeno vođenje računa) Pool je u plusu 45 jedinica unatoč nega vnom stanju na jed-nom računu, jer je to nega vno stanje pokriveno po-zi vnim stanjima na drugim računima. U slučaju kada bi se članice samostalno pojavljivale prema Banci (bez članstva u Pool-u) s is m pretpostavkama uku-pan efekt bio bi minus 232 jedinice. Interna kamatna stopa na nivou Pool-a uvijek je ukupno = 0, a stvarni trošak ak vne kamate na nivou Pool-a pojavljuje se samo u slučaju ukupnog neto nega vnog stanja Po-ol-a (što je u praksi vrlo rijedak slučaj).

U simulaciji pozi vnog i nega vnog stanja Pool-a korištene su kamatne stope:

• 6,00 % interna kamatna stopa među članicama Pool-a

• 0,75 % pasivna kamata Banke• 10,00 % ak vna kamatna stopa Banke na dozvo-

ljeni minus

3.1.4. Kamatni list za pojedine račune

Kamatni listovi unutar internetske aplikacije vidljivi su glavnoj članici (i ostalim članicama koji imaju uvid u ra-čune i stanja Pool-a). Popis kamatnih listova dobiva se izborom računa i klikom na gumb: Kamatni listovi. Ka-matni listovi za sve račune dostupni su za sve prethodne mjesece od datuma ugovaranja Pool-a i mogu se dohva- odabirom željenog mjeseca. Obračun kamata vrši se

svaki dan, a isplata/terećenje automatski mjesečno.

Kamatni list za pojedini račun

Kamatni listovi mogu se prema potrebi ispisiva . Ispis kamatnih listova je u PDF formatu.

3.1.5. Kamatni list za Pool (grupu)

Kamatni list za Pool je obračunski, a može bi saže i detaljni. Saže kamatni list Pool-a sadrži za svaki da-tum ukupno stanje Pool-a, primijenjene kamatne sto-pe te obračunate kamate (ak vnu, pasivnu i internu). Prikaz kamate je kumula van, i prikazuje povećanje nedospjele kamate iz dana u dan. Kamatni list za pool dobiva se internetom na is način kao i pojedinačni kamatni listovi, izabiranjem retka: Ukupno.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

17


Saže kamatni list

vlasništvu koje nemaju status korisnika proračuna i stoga nisu uključene u Registar korisnika proračuna.

Tako ih npr. uključuju u koncept jedinstvenog računa koji u skladu sa Zakonom uspostavljaju. Ovakav proši-reni obuhvat nije obvezan, ali je svakako poželjan, jer JLP(R)S uz dobro upravljanje javnim prihodima i kvali-tetno obavljanje svojih osnovnih funkcija za cilj imaju i praćenje poslovanja subjekata u njihovom vlasniš-tvu koje se uvijek odražava i na cjelokupno funkcio-niranje JLP(R)S. Temeljna razlika je da JLP(R)S nemaju obvezu izvješćivanja i konsolidacije za subjekte koji su izvan Registra korisnika proračuna.

Izgradnja uređenog sustava za upravljanje fi nancija-ma – riznice, jedan je od bitnih preduvjeta raciona-lizacije i poboljšanja efi kasnos u poslovanju države i JLP(R)S. Upravo zato se u Zakonu o proračunu i u praksi izgradnja i implementacija jedinstvenog ra-čuna kao osnovnog instrumenta riznice nameće kao proces, koji sve JLP(R)S nastoje pokrenu kako bi osi-gurale što efi kasnije korištenje javnih resursa i pos -gle što bolje rezultate prepoznatljive njihovim građa-nima. Uvođenje jedinstvenog računa riznice ne znači za korisnika gubitak autonomije u korištenju sredsta-va, već se sustav upravljanja fi nancijama (novčanim tokovima) konsolidira, a riznica pruža novčanu sigur-nost za sve odobrene ak vnos koje su usuglašene s prihvaćenim proračunom određene fi skalne godine.

Cilj koji se želi pos ći uspostavljanjem jedinstvenog računa je racionalizacija u upravljanju javnim novcem,

4. Cash pooling i zaduživanjeU nastavku objavljujemo skraćeno mišljenje Mini-starstva fi nancija1 (Klasa: 400-06/07-01/196, Ur. broj: 513-05-02/07-2, od 13. lipnja 2007. godine) o statusu pokrića nega vnih fi nancijskih salda članica Pool-a, odnosno kratkoročnom zaduživanju u kontekstu Objedinjenog vođenja računa: „U svezi vašeg dopisa br. 377/2007 od 19. travnja 2007. godine o mogućno-s ma korištenja usluge Cash Poolinga-a u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a osobi-to s aspekta kratkoročnog zaduživanja i obuhvata ko-risnika proračuna u nastavku odgovaramo. Člankom 62. Zakona o proračunu (NN, br. 96/03) propisano je uvođenje poslovanja jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S) i njiho-vih korisnika preko jednog računa.

Neovisno o obuhvatu proračunskih korisnika koji je defi niran Pravilnikom o utvrđivanju korisnika prora-čuna i o vođenju Registra korisnika proračuna (NN, br. 80/04) u skladu s kojim se svake godine objavljuju po-daci iz Registra korisnika proračuna – popis korisnika proračuna koji točno utvrđuje tko su korisnici prora-čuna i u čiju nadležnost spadaju (državnog proračuna odnosno točno koje JLP(R)S), JLP(R)S često obuhvat svog detaljnijeg praćenja i poslovanja proširuju na pravne osobe (trgovačka društva i ustanove) u svom

1 (op.ur.) Premda se mišljenje temelji na starom Zakonu o proračunu iz 2003., kasnije izmjene zakona ne mijenjaju suš nu ovih poslovnih transakcija.

18


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

a ne oduzimanje prava na raspolaganje proračunskim sredstvima, koje je autonomno pravo u njegovim pozicijama koje je potvrđeno izglasavanjem proraču-na od strane Sabora odnosno predstavničkog jela. Cash Pooling je usluga banaka kojom se na izvjestan način daje fi nancijsko-tehničko rješenje za racional-nije upravljanje fi nancijskim sredstvima, odnosno li-kvidnošću i solventnošću, što i jest jedan od ciljeva uspostavljanja koncepta jedinstvenog računa riznice na razini JLP(R)S. U tom smislu takva rješenja svaka JLP(R)S može uze u obzir prilikom izgradnje vlas -tog sustava riznice prilagođavajući naravno korištenje ove usluge svojim ciljevima, uspostavljenim mehaniz-mima kontrole i principima poslovanja i upravljanja.

JLP(R)S odgovorna je za upravljanje svim prihodima i rashodima vodeći računa o pravovremenom plaćanju obveza – po dospijeću, pri čemu nastoji uspostavi jednostavan proces izvršavanja proračuna, pos ći najniže troškove posuđivanja i ostvarivanje najviših kamata po depozi ma. Funkcije fi nancijskog plani-ranja i upravljanja gotovinom najvažnije su za uspo-stavljanje sustava pravovremenog plaćanja i pažljivog gospodarenja novčanim sredstvima, a bez jedinstve-nog računa teško ih je ima u potpunos razvijene i implemen rane u praksi. U kontekstu ovih funkcija JLP(R)S riznicama procjenjuju dnevno, tjedno, mje-sečno, kvartalno itd., novčane priljeve i odljeve te ovisno o odnosu priljeva i dospjelih obveza za plaća-nje plasiraju novčane viškove ili privremeno posuđuju sredstva za pokriće dnevnih manjkova.

Pritom je važno istaknu da JLP(R)S može pla samo nastale i dospjele obveze za fi nanciranje rashoda po-slovanja, koji su odobreni usvojenim proračunom. Zaduživanje za tekuću potrošnju zabranjeno je Zako-nom o proračunu, što znači da se prilikom planiranja i usvajanja proračuna ne mogu predvidje rashodi poslovanja, koji se ne mogu fi nancira prihodima proračuna, odnosno za koje je potrebno koris tuđe izvore fi nanciranja. Takvim bi se zaduživanjem pove-ćavala javna potrošnja u proračunskoj godini iznad realnih fi nancijskih mogućnos JLP(R)S. Kratkoročno zaduživanje za potrebe podmirenja obveza nastalih sukladno usvojenom proračunu ne može se smatra- novim zaduživanjem već sups tucijom vjerovnika,

odnosno promjenom strukture obveza kako po vrsta-ma tako i po ročnos .

Kratkoročno posuđivanje novčanih sredstava radi likvidnos i plaćanja obveza po dospijeću temelj je upravljanja fi nancijskim tokovima i gotovinom, te do-brog gospodarenja prihodima i rashodima. Upravo zbog navedenog Zakon o proračunu ne ograničava mogućnost kratkoročnih posudbi i njihova zatvaranja jekom godine, već se u članku 104. defi nira da se JL-

P(R)S može zaduživa uzimanjem kredita i izdavanjem vrijednosnih papira, a u nastavku – člancima od 105. do 110. detaljno su propisani uvje dugoročnog za-duživanja i davanja jamstava. U tom kontekstu i pod prethodno navedenim uvje ma navedenog, Cash Po-oling se ne smatra novim zaduživanjem nego mje-rom i instrumentom fi nancijske poli ke upravljanja likvidnošću i solventnošću subjekata uključenih u Pool-ove.

5. ZaključakPrema dosadašnjim iskustvima Cash Pooling se po-kazao kao vrlo učinkovit alat koji korisnicima, po-red racionalnog upravljanja sredstvima omogućuje i značajne uštede povećanjem kamatnih prihoda i smanjenjem kamatnih rashoda. Uz to, u JLP(R)S-u se uspješno inkorporira i u funkciju lokalne riznice. Kod Pool-ova koji u većoj mjeri koriste interno fi nancira-nje te uštede mogu iznosi i u sto nama suća kuna godišnje, pa i više.

Broj korisnika koji prepoznaju pogodnos Cash Poo-linga stalno se povećava, posebice kod JL(R)S i grupa vlasnički i poslovno povezanih poduzeća kao što su gradovi Varaždin, Dubrovnik, Poreč, Rovinj, Labin, Pa-zin, Valpovo, Grupa INA, Grupa TOKIĆ i mnogi drugi. Pored vlasnički povezanih Pool-ova u praksi djeluje i niz funkcionalnih Pool-ova u neprofi tnom sektoru, kao što su: udruga malih trgovaca, upravitelji zgrada, udruga vinara Istre, imamo čak i jednu biskupiju koja zajedno s pripadajućim župama koris pogodnos CP.

Otvaraju se novi vidici i pokazuje se kako se pogod-nos Cash Poolinga mogu koris na nove i drugačije načine, do sada nepoznate u našoj praksi.

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na internetskim stranicama:

www. m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

19


1. UvodKako bi se osiguralo kon nuirano i višegodišnje pra-ćenje potrošnje te osigurala fi skalna disciplina po-trebna za makroekonomsku stabilnost, još 2003. godine uvedeno je praćenje stvaranja višegodišnjih ugovornih obveza. Naime, tada je prvi puta Zakonom o proračunu (NN, br. 96/03) propisano da proračunski korisnici državnog proračuna prije sklapanja ugovora koji zah jevaju plaćanje u sljedećim godinama mora-ju ishodi suglasnost Vlade Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada). Zakonom o proračunu iz 2008. godi-ne (NN, br. 87/08) ta je obveza proširena i na prora-čunske korisnike proračuna jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave, koji suglasnost trebaju ishodi od izvršnog jela na teret čijeg proračuna se obveze preuzimaju.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prora-čunu (NN, br. 136/12) proračunskim korisnicima skra-ćena je procedura davanja suglasnos kod sklapanja ugovora kojima se preuzimaju višegodišnje obveze na teret državnog proračuna. Naime, njime je predviđe-no da obveze po ugovorima, koji zah jevaju plaćanje u sljedećim godinama mogu preuze , ne više isklju-čivo uz suglasnost Vlade, već i uz suglasnost ministra fi nancija, ako iznos ukupne obveze po ugovoru ne prelazi iznos utvrđen Zakonom o izvršavanju držav-nog proračuna. Zakonom o izvršavanju Državnog pro-računa Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13 i 39/14) taj iznos ukupne obveze po ugovoru je utvrđen na razini od 10.000.000 kuna.

Dakle, ako ukupna obveza po ugovoru ne prelazi iznos od 10.000.000 kuna, suglasnost proračunskim

korisnicima državnog proračuna za preuzimanje ob-veza po ugovorima koji zah jevaju plaćanje u sljede-ćim godinama daje ministar fi nancija. A ako ukupna obveza po ugovoru koji zah jeva plaćanje u sljedećim godinama prelazi taj iznos, suglasnost proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje na-vedene obveze daje Vlada, na prijedlog ministra fi -nancija. Među m, postoje situacije kod kojih nije potrebno pri sklapanju višegodišnjih ugovora na te-ret državnog proračuna ishodi suglasnost ministra fi nancija, odnosno Vlade. Više o njima u nastavku teksta.

2. Dozvoljena izuzećaMinistarstvo fi nancija je 2012. godine dalo Napu-tak, kojim je utvrđeno da za sklapanje višegodišnjih ugovora koji su povezani s rashodima koji su kon -nuirano dio redovnog poslovanja proračunskog kori-snika državnog proračuna, te su kao takvi predviđeni državnim proračunom i projekcijama, nije potrebna suglasnost Vlade. Pod rashodima koji su kon nuira-no dio redovnog poslovanja proračunskog korisnika državnog proračuna podrazumijevaju se primjerice troškovi komunalnih usluga (opskrba vodom, odvoz smeća i sl.) i drugi režijski troškovi (troškovi opskrbe strujom, plinom, troškovi usluge telefona, interneta i sl.), za m troškovi redovnog održavanja postojećih informacijskih sustava, obnavljanja postojećih licenci, redovne nabave uredskog materijala i slični troškovi, koji se ponavljaju iz godine u godinu, i to neovisno o tomu poklapa li se razdoblje trajanja ugovora s prora-čunskom godinom ili ne.

U nastavku se daje pregled konkretnih primjera za-htjeva za davanjem suglasnos za koje, sukladno na-vedenom Naputku nije potrebna suglasnost Vlade, a

Izuzeća u preuzimanju višegodišnjih ugovornih obveza na teret državnog proračunaIvana Kunić *

Za preuzimanje višegodišnjih ugovornih obveza na teret državnog proračuna proračunskim korisnicima dr-žavnog proračuna je potrebna suglasnost ministra fi nancija, odnosno Vlade. Autorica u tekstu stavlja nagla-sak na situacije u kojima nije potrebno ishodi navedene suglasnos , iako je riječ o višegodišnjim ugovornim obvezama.

* Ivana Kunić, mag. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

20


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

u slučaju da je ukupna vrijednost ugovora manja od 10.000.000 kn ni ministra fi nancija.

2.1. Dio redovnog poslovanja – bez ugovornog odnosa

Proračunski korisnik državnog proračuna Y je dosta-vio zahtjev za davanje suglasnos za isplatu potpo-re. U ovom slučaju se radi o rashodima koje korisnik isplaćuje kao dio svog redovnog poslovanja, jer mu to ulazi u zakonom defi nirani djelokrug rada. Navedene je sredstva dužan osigura u okviru svojih limita uku-pnih rashoda. Osim toga, iz pravilnika kojim je uređen postupak isplate ovih potpora bilo je jasno da između proračunskog korisnika kao davatelja potpore i kraj-njeg korisnika ne nastaje ugovorni odnos u smislu Za-kona o obveznim odnosima, odnosno ugovorni odnos sukladno drugim, posebnim propisima, a odredbama Zakona o proračunu je propisano da proračunski kori-snici trebaju suglasnost za obveze po ugovorima, koji zah jevaju plaćanje u sljedeći godinama. Isto vrijedi i za slučaj u kojem je proračunski korisnik dostavio zahtjev za sufi nanciranje troškova otkupa grožđa/mandarina/jabuka.

Proračunski korisnik državnog proračuna W je do-stavio zahtjev za davanje suglasnos za sklapanje ugovora o kupoprodaji eurodizela. Zakonom je de-fi nirano da kupnja i prodaja na e i na nih derivata u svrhu formiranja i obnavljanja zaliha na e spada u dio redovnog poslovanja proračunskog korisnika, sto-ga nije potrebno ishodi suglasnost.

2.2. Režijski troškovi

Proračunski korisnik državnog proračuna X je pro-veo postupak javne nabave usluga u elektroničkoj pokretnoj, komunikacijskoj mreži, mobilnih telefo-na i 3G modema te pripadajućih SIM kar ca. Bu-dući da se sklapa okvirni sporazum na dvije godine upućen je zahtjev za davanje suglasnos . Među m, kako se ovdje radi o režijskim troškovima, konkretno troškovima usluge telefona, koje je proračunski ko-risnik dužan osigura kao dio redovnog poslovanja, a sukladno Naputku, u ovom slučaju nije potrebna suglasnost.

Isto se odnosi i na slučaj proračunskog korisnika dr-žavnog proračuna koji je upu o zahtjev za davanje suglasnos za sklapanje Okvirnog sporazuma i Ugo-vora o javnoj nabavi Microso licenci. Ovdje je, osim što je riječ o obnavljanju postojećih licenci (ne o nekoj značajnoj nadogradnji informacijskog sustava novim), u Okvirnom sporazumu predviđeno sklapanje Spora-zuma na razdoblje od tri godine. Također propisano je da is ne predstavlja obvezu na sklapanje ugovora i nastanak obveze tek zaključenjem jednogodišnjeg

ugovora. Slijedom toga, a uzimajući u obzir i da se su-kladno Naputku radi o rashodu, koji je kon nuirano dio redovnog poslovanja, izdavanje suglasnos nije bilo potrebno.

Još jedan takav primjer je i zahtjev proračunskog ko-risnika državnog proračuna C za davanje suglasno-s za sklapanje Ugovora o priključenju s Hrvatskom elektroprivredom.

3. Što se ne može smatra izuzećem U nastavku daje se nekoliko konkretnih primjera više-godišnjeg ugovaranja za koje se ne može primijeni izuzeće istaknuto u prethodnom dijelu članka.

Proračunski korisnik državnog proračuna Q je do-stavio zahtjev za davanje suglasnos za sklapanje ugovora o nabavi automobila za koju su sredstva osigurana na proračunskoj poziciji kojoj je jedini izvor fi nanciranja 4 Prihodi za posebne namjene (konkretno 43 Ostali prihodi za posebne namjene). U ovom je slučaju potrebno ishodi suglasnost. Na-ime, sukladno odredbama Zakona o proračunu, na-mjenski prihodi ovog proračunskog korisnika uplaću-ju se u državni proračun. Ako su namjenski prihodi uplaćeni u nižem opsegu nego što je iskazano u dr-žavnom proračunu, korisnik može preuze i plaća- obveze samo u visini stvarno uplaćenih, odnosno

raspoloživih sredstava. Upravo stoga je nužno da Mi-nistarstvo fi nancija raspolaže podacima o preuze m obvezama, jer će u slučaju da namjenski prihodi budu uplaćeni u nižem opsegu od očekivanoga, bi nužno sredstva za preuzete obveze osigura iz nekih drugih izvora fi nanciranja.

Jedan od proračunskih korisnika je dostavio upit o potrebi ishođenja suglasnos u slučaju višegodiš-njih inves cija za koje se preuzimaju obveze za tro-godišnje razdoblje (tekuća godina i naredne dvije). Naime, državni proračun donosi se za tekuću godinu, ali se za naredne dvije godine donose projekcije. S ob-zirom na to da projekcije nisu obvezujuće, odnosno mogu se mijenja , potrebno je ishodi suglasnost.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

21


4. Pogreške pri upućivanju zahtjeva za preuzimanja višegodišnjih obveza

Zahtjev za dobivanjem suglasnos proračunski korisni-ci državnog proračuna razine razdjela dostavljaju Mini-starstvu fi nancija na čiji prijedlog za m ministar fi nan-cija, odnosno Vlada donosi odluku o davanju suglasno-s . Među m, ako je riječ o proračunskim korisnicima druge i treće razine (agencije, ustanove u kulturi, usta-nove u zdravstvu i sl.), zahtjev se prvo dostavlja nadlež-nom ministarstvu, a ono Ministarstvu fi nancija.

Dom zdravlja XX županije je dostavio zahtjev za da-vanje suglasnos Ministarstvu fi nancija. Budući da je Dom zdravlja XX proračunski korisnik proračuna Splitsko-dalma nske županije, zahtjev je potrebno upu upravnom jelu nadležnom za fi nancije Split-sko-dalma nske županije koje priprema prijedlog od-

luke o davanju suglasnos župana Splitsko-dalma n-ske županije.

Muzej WQ je dostavio zahtjev za davanje suglasnos Ministarstvu fi nancija. Uvidom u Podatke iz registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika utvrđeno je da je muzej proračunski korisnik državnog prora-čuna. Među m, is je u nadležnos Ministarstva kulture, te je stoga zahtjev potrebno dostavi preko Ministarstva kulture. Naime, limi ukupnih rashoda državnog proračuna Republike Hrvatske se utvrđuju na prvoj razini organizacijske klasifi kacije, dakle razini razdjela (u ovom slučaju Ministarstva kulture). To je razlog da se zahtjev upućuje preko Ministarstva kul-ture, kako bi isto pri raspodjeli dobivenog limita na niže razine organizacijske klasifi kacije raspolagalo po-dacima o preuze m obvezama i sukladno tomu, dodi-jelilo sredstva potrebna za podmirenje is h.

Više informacija možete pronaći na našoj web stranici www.panorama2014. com.

Najava za LC Konferenciju Panorama 2014

Poštovani korisnici,

Ne zaboravite rezervirati mjesto u Vašem kalendaru za zajedničko druženje 25. i 26. rujna u Panorami!

22

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

1. UvodRazvoj fi nancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru zah jeva od proračunskih korisnika unaprje-đenje učinkovitos i djelotvornos u poslovanju te jačanje odgovornos rukovoditelja za način upravlja-nja raspoloživim resursima, obvezama, troškovima i rezulta ma. Razvoj u proračunskom sustavu zajed-no sa razvojem fi nancijskog upravljanja i kontrola ide u smjeru povezivanja strateškog i proračunskog planiranja, razvoja programskog planiranja, defi nira-nja jasnih ciljeva poslovanja, utvrđivanja pokazate-lja uspješnos i razvoja sustava praćenja realizacije. Kako bi se isto uspješno provelo u praksi zah jeva puno detaljnije informacije o troškovima, prihodi-ma, imovini, obvezama, odnosno njihovoj strukturi, načinu ponašanja, mjes ma nastanka, učincima koje imaju na dugoročnu održivost određenih programa, projekata, ak vnos , procesa i sl.

U svrhu cjelovi jeg poznavanja troškova potrebne su i detaljnije informacije o stanju imovine, a povezano s troškovima koji će proizaći, primjerice zbog potre-ba održavanja, zamjene imovine, nabave rezervnih dijelova, troškova servisiranja i sl. Isto tako za izradu fi nancijskih planova važne su i informacije poveza-ne s budućim obvezama koje proizlaze iz potpisanih ugovora, a koji se još nisu započeli realizira ili su djelomično realizirani. Raspoloživost detaljnijih infor-macija o troškovima, prihodima, imovini, obvezama u procesu pripreme fi nancijskog plana olakšava do-nošenje odluka o mogućim racionalizacijama, priori-te ma fi nanciranja, olakšava izradu obrazloženja pri-jedloga fi nancijskog plana i njegovo strukturiranje (po programima, projek ma i ustrojstvenim jedinicama).

Pravovremene i cjelovite informacije o troškovima važan su preduvjet za kontrolu troškova i njihovo smanjenje tamo gdje za to ima prostora i opravdano-s . U svrhu kontroliranja troškova jedna od najčešće korištenih metoda je usporedba ostvarenih troškova s planiranim troškovima. Osim navedenog, treba na-glasi da se u svrhu učinkovi jeg kontroliranja troško-va, ostvareni troškovi mogu uspoređiva i analizira s više osnova. Primjerice, usporedba sa standardnim troškovima, usporedba s troškovima sličnog progra-ma, projekta ili ak vnos u državnom proračunu, usporedba iste vrste troškova u dužem vremenskom periodu i sl. Preduvjet za to je da su utvrđeni stan-dardni troškovi, da su razrađeni troškovi programa, da se podaci o troškovima prate u dužem razdoblju i sl. Svrha ovih usporedbi i analiza ostvarenoga (djelo-tvornost i uspješnost) je utvrdi razlike, odstupanja u troškovima, revidira ih i poduze odgovarajuće mje-re. Također, utvrđuju se odgovornos za eventualna odstupanja.

2. Značaj upravljanja troškovima u javnom sektoru

Detaljne informacije o troškovima u javnom sektoru omogućavaju:

1) usporedbu troškova i koris pojedinih programa, projekata i ak vnos kako bi se na osnovi takve usporedbe donijele odluke o smanjenju ili ukidanju programa, projekata ili ak vnos koji nisu učinko-vi

2) usporedbu troškova i njihovih promjena u određe-nom vremenskom razdoblju, utvrđivanje uzroka za takvo ponašanje troškova te poduzimanje mjera za poboljšanje efi kasnos

3) utvrđivanje i smanjivanje troškova u određenim procesima

Upravljanje troškovima u javnom sektoruIva Jukić Katana *

Razvoj fi nancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru od proračunskih subjekata zah jeva pos zanje puno veće učinkovitos i djelotvornos u poslovanju. U kontekstu pos zanja načela dobrog gospodarenja proračunskim sredstvima neophodne su detaljnije informacije o troškovima, prihodima, ostvarenim rezul-ta ma, imovini, obvezama koje je potrebno osigura izgradnjom internih sustava evidencija, baza podatka te izvještajnih linija. U članku autorica prezen ra moguće pristupe sustavnom praćenju troškova u funkciji njihova upravljanja.

* Iva Jukić Katana, mag. oec., Ministarstvo fi nancija RH.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

23

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

4) usporedbu troškova sličnih ak vnos , da bi se utvrdilo zašto su troškovi različi , uključujući i dje-lotvornost ak vnos

5) bolje razumijevanje što su stvarni troškovi i što utječe na njihovo kretanje, kao i povezani rizici sa-dašnjeg modela troškova i bilo kojeg alterna vnog modela troškova

6) razmatranje koji će ključni troškovi pružanja usluga utjeca na buduće proračune, tako da se donesu jasne odluka gdje troškovi moraju bi ograničeni umjesto donošenja proizvoljnih odluka, s poseb-nim naglaskom na upravljanje troškovima te traže-nje ispla vije alterna ve

7) usporedbu između alterna vnih vrsta pružanja javnih usluga da bi se utvrdio ekonomičniji način pružanja

8) kreiranje fi nancijskih izvješća primjerice, rashoda po mjestu troška1.

Upravljanje troškovima iziskuje detaljne informacije o ukupnim troškovima, velike napore svih zaposlenih, ali i dugoročnu analizu utjecaja smanjenja troškova na kvalitetu pružene usluge i način obavljanja poslo-vanja. Prostor za smanjenje troškova treba traži u onim dijelovima poslovanja (ak vnos ma, procesi-ma) koji uzrokuju visoke troškove, a ne donose koris . Dakle, prostor za smanjenje troškova leži u uklanjanju ili reduciranju onih procesa i ak vnos , odnosno u mijenjanju, modifi ciranju načina poslovanja koji ne stvaraju vrijednos . U pro vnom, proizvoljnim od-lukama o smanjenju troškova, bez detaljnijih analiza kakve će to efekte dugoročno izazva , može se do-godi da se troškovi smanjuju tamo gdje su zapravo opravdani (čak i neophodni), a istovremeno ostaju oni troškovi koji nisu potrebni, među m zbog nedo-voljnih informacija is kao takvi nisu iden fi cirani ni su poduzete prave mjere.

U određivanju cijene usluga u javnom sektoru po-red ekonomskih važno je uze u obzir i socijalne i poli čke aspekte. S m u vezi cijene javnih usluga često su ispod visine troškova, koji nastaju u vezi s njihovom realizacijom, odnosno značajniji se iznosi subvencioniraju. Također, pružanje usluga u jav-nom sektoru treba se promatra u kontekstu po-treba korisnika h usluga: što oni očekuju, koji su njihovi zahtjevi, kako reagiraju na cijene usluga i sl.2. Utvrđivanje cijena usluga predstavlja stratešku odlu-ku za proračunske korisnike, koja se donosi uvažava-jući nekoliko elemenata: zahtjeve krajnjih korisnika, cijenu konkurencije (u slučajevima gdje konkurencija postoji) te vlas tu razvojnu strategiju.

1 Smjernice za troškovno i upravljačko računovodstvo, Ministarstvo fi nancija RH.2 Stepić, D.; Jakir-Bajo, I.; Male ć, I.; Knežević, M.; Kozina, D.: „Fis-kal na odgovornost i fi nancijsko upravljanje“, Zagreb, 2012.

Primjerice, u utvrđivanju cijena usluga gradskih vr- ća, preporuka je istraži zahtjeve roditelja djece u

gradskim vr ćima (koje vrste usluga očekuju, za što su spremni uloži i dodatna sredstva). Iako u javnom sektoru nema konkurencije, odnosno ona nije prisut-na u tolikoj mjeri kao što je u poduzetničkom sekto-ru, ipak treba istaknu one slučajeve kada se javna usluga pruža i u poduzetničkom sektoru (npr. privatni vr ći, usluge iz područja obrazovanja, zdravstva i slič-no). U tom slučaju, preporuka je analizira što pruža-ju pojedine ustanove (vr ći slične veličine u istom ili u nekom drugom gradu), razlike u cijenama, načinu pružanja usluga i sl.

Radi efi kasnijeg upravljanja troškovima, poželjno je utvrdi standardne troškove usluge (plaće zaposle-nih, trošak opremanja, trošak inves cijskog održa-vanja, režijski troškovi, standardni troškovi prehra-ne, trošak ak vnos iz programa rada i sl.). Prilikom analiziranja troškova, preporuča se analizira utjeca-je pojedinih komponen troškova na ukupnu cijenu usluga. Tu je posebno važno uze u obzir fi ksne troš-kove, koji će osta is unutar određene razine ak v-nos te utvrdi varijabilne troškove, koji se mijenjaju ovisno o određenim varijablama (npr. broj djece i sl.).

3. Podjela troškova Za upravljanje troškovima iste je potrebno razvrsta-va i klasifi cira s obzirom na različite aspekte pro-matranja, primjerice vrs troška, mjes ma nastanka, nositeljima troška, načinu kako reagiraju na promje-ne u stupnju ak vnos , koliko se pouzdano mogu pla-nira , koliko ih se može kontrolira i sl. Upravo zbog toga postoje brojne podjele troškova koje su u pravilu mo virane svrhom kojoj služe. U nastavku ćemo iz-dvoji primjere nekih klasifi kacija troškova koje omo-

24


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

gućavaju izradu relevantnih upravljačkih informacija. Pravilnikom o proračunskim klasifi kacijama (NN, br. 26/10) propisane su proračunske klasifi kacije, koje predstavljaju svojevrstan temelj za daljnje klasifi cira-nje i razrađivanje troškova, ovisno o specifi čnos ma i potrebama poslovanja.

Proračunske klasifi kacije jesu: organizacijska, pro-gramska, funkcijska, ekonomska i lokacijska te izvori fi nanciranja3. Iste čine okvir kojim se iskazuju i sustav-no prate prihodi i primici te rashodi i izdaci po nosi-telju, cilju, namjeni, vrs , lokaciji i izvoru fi nanciranja. Propisane klasifi kacije obvezni su primjenjiva svi proračuni i proračunski korisnici u procesima plani-ranja, izvršavanja, računovodstvenog eviden ranja i izvještavanja. Izvanproračunski korisnici dužni su pri-mjenjiva propisane klasifi kacije u procesima planira-nja i izvještavanja.

3.1. Podjela troškova prema prirodnim vrstama

Podjela troškova po prirodnim vrstama je temeljna podjela troškova. Ista omogućuje utvrđivanje svrhe zbog koje su troškovi nastali. Isto tako ona osigura-va jednoobrazno eviden ranje i praćenje troškova, te oblikovanje informacija o troškovima u planskim dokumen ma, fi nancijskim izvještajima i sl. Ova je podjela propisana Računskim planom4 i predstavlja ekonomsku klasifi kaciju. U skladu s ekonomskom klasifi kacijom i propisanim Računskim planom troš-kovi se prate po računima rashoda. Uvažavajući spe-cifi čnos i potrebe u svom poslovanju proračunski korisnici u okviru propisanog Računskog plana za po-trebe praćenje troškova mogu detaljnije razrađiva pojedine stavke rashoda, odnosno otvara anali čke račune. Primjerice radi detaljnijeg praćenja troškova goriva, može se u okviru rashoda za motorni benzin i dizel gorivo (račun iz Računskog plana 32234) otvori- anali čki računi, koji će omogući posebno praće-

nje dizelskog gorivo, a posebno benzina. Naravno, uz uvjet ako su tako detaljno razrađeni podaci potrebni proračunskom korisniku.

3.2. Podjela troškova prema nositeljima troškova

Podjela troškova prema nositeljima odgovara pro-gramskoj klasifi kaciji, koja se uspostavlja defi ni-ranjem programa, projekata i ak vnos na razini korisnika proračuna, a kod državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i defi niranjem glavnih programa. Nosite-lji troškova su programi, projek , ak vnos , procesi

3 Više o proračunskim klasifi kacijama u Pravilniku o proračunskim klasifi kacijama. 4 Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu.

kojima je potrebno dodijeli one troškove koji su s njima povezani. U pridruživanju troškova određenim programima, projek ma, ak vnos ma treba vodi računa o tomu, da se preispita obuhvat svih troško-va programa, projekata, ak vnos i slično5.

Treba vodi računa da su neki troškovi direktno po-vezani s određenim programima, projek ma, ak- vnos ma, a za neke troškove veza s određenim

ak vnos ma nije direktno vidljiva. Među m, is su povezani i važni za provedbu. Primjerice kod plani-ranja kapitalnih projekata nije dovoljno samo uze u obzir rashode za nabavu nefi nancijske imovine (npr. samo troškove izgradnje nove škole ili samo trošak nabave opreme u bolnici), već je potrebno napravi projekcije budućih rashoda poslovanja, koji će treba fi nancijska sredstva kada se kapitalni projekt (nova škola, nova oprema) stavi u funkciju.

3.3. Podjela troškova prema mjes ma nastanka – ustrojstvenim jedinicama

Mjesta nastanka troškova predstavljaju ustrojstevne je-dinice (uprave, upravne odjele, službe, odjele i sl.) u ko-jima troškovi nastaju, odnosno koje su zadužene i nad-ležne za provođenje programa, projekata, ak vnos koje uz sebe vežu troškove. Temeljni smisao alociranja troškova na ustrojstvene jedinice, odnosno na mjesta gdje su nastali troškovi je osigra temelje za djelotvor-nije planiranje i kontrolu troškova. To je ujedno i predu-vjet za razvoj upravljačke odgovornos rukovoditelja u čijoj su nadležnos programi, projek , ak vnos .

3.4. Podjela troškova ovisno o tomu kako reagiraju na stupanj ak vnos

Troškove je moguće klasifi cira ovisno o tomu kako reagiraju na stupanj ak vnos , pa razlikujemo:

• fi ksne troškove koji ostaju nepromijenjeni bez ob-zira na promjene u stupnju ak vnos (npr. trošak najamnine)

• varijabilne troškove koji se mijenjaju ovisno o pro-mjenama u stupnja ak vnos (npr. trošak ured-skog materijala)

• poluvarijabilne ili miješane troškove koji ostaju ne-promijenjeni do određenog stupnja ak vnos , a nakon toga se mijenjaju (npr. trošak telefona koji ima fi ksne mjesečne svote i varijabilni dio ovisno o utrošku)

• diskrecijski troškovi koji nastaju kao posljedica dis-krecijskih odluka rukovoditelja (npr. trošak oglasa, troškovi za stručno usavršavanje zaposlenika – se-minari, studiji i sl.).

5 Smjernice za troškovno i upravljačko računovodstvo: h p://www.mfi n.hr/adminmax/docs/Smjernice%20za%20troskovno%20i%20upravljacko%20racunovodstvo.pdf, Ministarstvo fi nancija.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

25


Poznavanje troškova po ovim kategorijama osobito je značajno za proces planiranja. Nedovoljno poznavanje promjena u troškovima, ovisno o tomu kako će oni re-agira na promjene u poslovanju, odnosno nedovoljno uvažavanje ovih njihovih karakteris ka u fazi planira-nja može ima za posljedicu nekvalitetno pripremlje-ne fi nancijske planove, a kasnije poteškoće u realizaciji. Primjerice, nastanak troškova za koji nisu osigurana fi -nancijska sredstva, nedovoljno planirana sredstava za podmirenje fi sknih troškova (npr. troškovi režija) i sl.

3.5. Podjela troškova ovisno o tomu koliko se mogu predvidje

Ovisno o tomu koliko se mogu predvidje , odnosno normira , troškovi se mogu klasifi cira na:

• standardne troškove• čiste planske troškove• fl eksibilne planske troškove.

U pružanju usluga treba teži i utvrđivanju standardnih troškova (primjerice u zdravstvu, u školstvu i sl.). Po-stojanje standardnih troškova predstavlja dobar kon-trolni mehanizam, bazu za usporedbu nastalih troško-va, dobru podlogu za planiranje troškova i sl. Utvrđene standarde treba kon nuirano pra , za utvrđena od-stupanja radi analize i sukladno rezulta ma anali-ze radi promjene u postavljenim standardima. Čis planski troškovi su oni koje je moguće planira s veli-kom pouzdanošću da će se i realizira sukladno plan-skim iznosima. Razvijen sustav standardnih troškova povećava i stupanj čis h planskih troškova. Fleksibilni planski troškovi su oni koji je teško pouzdano planira , jer je teško predvidje odvijanje ak vnos s kojima su povezani (npr. porodiljne naknade, bolovanja i sl.).

3.6. Podjela troškova ovisno o mogućnos ma njihove kontrole od strane rukovoditelja

Podjela troškova ovisno o mogućnos ma njihove kontrole od rukovoditelja uključuje podjelu na:

• kontralabilne• nekontralabilne.

Općenito gledano, ako rukovoditelji mogu utjeca na visinu troškova, tada se radi o kontrolabilnim troš-kovima. Ako rukovoditelji nemaju utjecaja na visinu pojedinih troškova, takvi troškovi su za njih nekontro-labilni. Primjeri kontrolabilnih troškova su: troškovi uredskog materijala čije korištenje može bi kontro-lirano; plaćanje prekovremenog rada opseg kojeg se može kontrolira ; stručno usavršavanje, jer se broj i trošak svakog oblika izobrazbe može kontrolira ; telefon čije se korištenje može kontrolira . Primjeri nekontrolabilni troškovi su: najam i naknade koji se terete kao dio ukupnih troškova, koje je dogovorio

drugi rukovoditelj; jednako tako osiguranje imovine, uporaba servera i slične opreme.

U praksi se često javlja dualna odgovornost, odnosno kada je odgovornost za pojedini trošak podijeljena iz-među više rukovoditelja (više rukovoditelja uključeno u kontrolu troškova). Na primjer, u procesu nabave, kada je rukovoditelj koji pokreće nabavu odgovoran za količinu naručene robe, radova ili usluga, a rukovo-ditelj odjela za nabavu za cijenu po kojoj je roba, ra-dovi ili usluga nabavljena. Primjerice, nabava po nižoj cijeni može se pokaza kao dobro rješenje. Među m, problem može nasta zbog slabije kvalitete materi-jala i potrebe za većom količinom materijala. Rješa-vanje ovakvih i sličnih situacija traži detaljnije analize kako bi se razumjeli razlozi pojave ovakvih situacija i kako bi rukovoditelji, koji su odgovorni za ta područja mogli poduze određene korek vne akcije.

4. Ocjena programa i mjerenje rezultata poslovanja

Programsko planiranje u javnom sektoru postavlja velike zahtjeve pred proračunske korisnike. Kori-snici proračuna trebaju defi nira ciljeve programa, poveza ciljeve programa sa strateškim ciljevima, defi nira pokazatelje uspješnos i napravi dobre procjene troškova i prihoda koji se povezuju s realiza-cijom utvrđenih programa. Informacije o troškovima programa zajedno s informacijama o rezulta ma koji se pos žu, podloga su za donošenje odluka: Treba li neke programe nastavi ili prekinu ? Koje ak vno-s treba modifi cira ili izmijeni ? Jesu li usluge koje pruža taj program neophodne? Kako kreira uslugu da se ostvare zahtjevi krajnjih korisnika, a da se pri tome ne potroši više sredstava od onih proračunom osiguranih? I druga slična pitanja. Rukovoditelji tre-baju informacije o troškovima kako bi odgovorili na pitanja: Koliko su stvarno ukupni troškovi progra-ma/projekata/ak vnos ? Što uzrokuje troškove i moraju li oni bi tako visoki? Jesu li u planskoj fazi realno utvrđeni svi troškovi povezani s određenim programom? Što poduze da se troškovi smanje ili zadrže u prihvatljivim granicama? Kako će smanje-nje troškova dugoročno utjeca na realizaciju po-stavljenih ciljeva programa?6.

Za uspješno upravljanje programima, uključujući pri tome i mjerenje rezultata koji se pos žu realizacijom programa važno je i jasno odredi koji su rukovo-ditelji odgovorni za troškove i kako ih mo vira na kvalitetno upravljanje is ma. Navedena pitanja, kao i brojna druga pitanja, ukazuju da je bez detaljnije informacije o troškovima, teško, gotovo nemoguće,

6 Skupina autora (ur. Vašiček, D.): „Fiskalna odgovornost i fi nancij-sko upravljanje, Zagreb, 2012.

26


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

učinkovito upravlja programima. Korisnici proraču-na često su u situacijama donošenja odluka što je bo-lje i učinkovi je, u smislu organizacije i načina njihova poslovanja. Primjerice, je li ekonomičnije nastavi s održavanjem stare opreme ili kupi novu (npr. neku medicinsku opremu).

Odgovor na ovo pitanje teško je da , ako se ne proci-jene troškovi održavanja stare opreme, ne usporede odnosno analizira učestalost kvarova, zastoja u obav-ljanju djelatnos te analiziraju troškovi nabave nove opreme i troškovi stavljanja iste u upotrebu. Korisnici proračuna u situacijama su i donošenja odluka: je li ispla vije direktno pruža uslugu ili djelatnost (npr. održavanje gradskih parkova) ili ju je ispla vije ugo-vori s vanjskim pružateljem usluga. Bez temeljnog razumijevanja koliki su stvarni troškovi direktnog pru-žanja usluga i što ih uzrokuje, kolika se naknada plani-ra plaća po ugovoru i koji su sve rizici s me u vezi, kao i troškovi ako se is ak viraju, nedostaju infor-macije za kvalitetnu usporedbu i donošenje odluke.

Prilikom donošenja odluke o načinu i organizaciji po-slovanja, također su važni podaci o troškovima, odno-sno na koji način organizacija poslovanja, određenih ak vnos i procesa utječe na troškove poslovanja. Primjerice, je li ekonomičnije spajanje različi h orga-nizacijskih jedinica koje pružaju usluge, a još uvijek pos ći iste ili čak (bolje) usluge ili je bolje razdvajanje spojenih ureda u više područnih ureda. Sličan primjer može bi i organizacija radnog vremena kako bi se izbjegli troškovi prekovremenog rada, a i dalje pos -gla svrha. Primjerice radno vrijeme vozača u ministar-stvima može se organizira u smjenama (od 07-15h i od 12-20h), umjesto rada od 09-17h, čime se mogu izbjeći troškovi prekovremenog rada vozača, jer zbog potreba posla trebaju bi raspoloživi i iza 17h.

Razvoj strateškog planiranja kod proračunskih korisni-ka svojevrstan je pokretač razvoja i upravljanja troško-vima. Za učinkovito i racionalno upravljanje troškovima važno je da su unutar organizacijske strukture jasno uređene ovlas i odgovornos za realizaciju funkcija, postavljenih ciljeva, utvrđenih programa i za upravlja-nje proračunskim sredstvima koja su pridružena m ciljevima, programima i projek ma. Isto izravno zavisi od interesa rukovoditelja da traži detaljnije informacije o troškovima, prihodima, imovini, obvezama. Taj inte-res neminovno proizlazi iz situacije kada rukovoditelji jasno znaju za što su odgovorni, kojim dijelom proraču-na, odnosno fi nancijskog plana raspolažu, koje ovlas imaju, odnosno što se od njih očekuje.

Važno je naglasi i to, da ako se od rukovoditelja ne traže izvješća: Što je učinjeno? Na koji način? Gdje su moguće uštede, a da se istovremeno ne dovodi u pi-tanje održivost nekih ak vnos , projekata? Zašto su

neki troškovi tako visoki? Prijedlozi više varijan za obavljanje neke ak vnos , projekta? Kao i druga slič-na pitanja, unatoč tomu, što su jasno uređene ovlas i odgovornos zbog nedostatka nadzora nad rukovo-diteljima od strane njima nadređenih također može nedostaja interesa i uviđanja potreba za učinkovito i racionalno upravljanje troškovima.

5. ZaključakUpravljanje troškovima u daleko većoj mjeri razvijeni-je je u poduzetničkom sektoru nego u javnom sektoru, što je razumljivo, jer je temeljni mo v u poduzetničkom sektoru ostvari dobit, te se zah jevaju itekako detalj-ne informacije o troškovima, prihodima, ostvarenim rezulta ma i odgovornos . Potrebno je istaknu da je upravljanje troškovima, osobito reduciranje troškova, njihova racionalizacija u javnom sektoru, izuzetno slo-žena ak vnost. Mora se uvaži cjelokupan lanac vrijed-nos i u taj proces trebaju bi uključeni svi sudionici unutar određenog procesa, odnosno sve organizacijske cjeline unutar proračunskog korisnika, jer to nije zadaća samo ustrojstvene jedinice za fi nancije i proračun.

Razvoj fi nancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru između ostalog od korisnika proračuna za-h jeva pos zanje puno veće ekonomičnos , učin-kovitos i djelotvornos u poslovanju. U kontekstu pos zanja h načela dobrog gospodarenja proračun-skim sredstvima neophodne su puno detaljnije infor-macije o troškovima, prihodima, ostvarenim rezulta- ma, imovini, obvezama koje je potrebno osigura

izgradnjom internih sustava evidencija, baza podatka te izvještajnih linija. S obzirom na to da razvoj u susta-vu proračuna ide u smjeru povezivanja ciljeva-plano-va-proračunskih sredstava to zah jeva i razvoj raču-novodstvenih evidencija i sustava izvješćivanja koje prate veze između planskih dokumenata i proračun-skih sredstava i u fazi planiranja i u fazi realizacije.

LITERATURA1. Belak, V.: „Menadžersko računovodstvo“, RRIF plus, Za-

greb 1995.2. Meigs, Robert F. i Meigs, Walter B.: „Računovodstvo: Te-

melj poslovnog odlučivanja“, Deveto izdanje, Mate d. o. o., Zagreb, 1999.

3. Polimeni, Ralph S., Handy, Sheila A. i Cashin, James A.: „Troškovno računovodstvo“, Faber & Zgombić Plus, Za-greb, 1999.

4. Skupina autora (ur. Vašiček, D.): „Fiskalna odgovornost i fi -nancijsko upravljanje“, Zagreb, 2012, Priručnik za čelnike na svim razinama, TIM4PIN Centar za razvoj javnog i neprofi t-nog sektora i TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje, Zagreb, 2012.

5. Ministarstvo fi nancija, SHJ, Smjernice za troškovno i upravljačko računovodstvo: h p://www.mfi n.hr/admin-max/docs/Smjernice%20za%20troskovno%20i%20uprav-ljacko%20racunovodstvo.pdf

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

27


1. Razlozi promjena U travnju 2014. godine Vlada Republike Hrvatske je usvojila dokument pod nazivom: Nacionalni program reformi. Ovo je jedan od strateških dokumenata koji je Republika Hrvatska bila dužna izradi kao država članica Europske unije u okviru procesa usklađivanja ekonomske poli ke s ciljevima i odredbama defi nira-nima na razini Europske unije, pozna m pod nazivom Europski semestar. Europski semestar je instrument fi skalnog nadzora i koordinacije ekonomskih poli -ka država članica s ekonomskom poli kom Europske unije, utemeljenoj na strategiji: Europa 2020, i usmje-renoj ka pos zanju pametnog, održivog i uključivog rasta.

S is m ciljem države članice u okviru Europskog se-mestra usklađuju svoje proračunske i ekonomske po-li ke s ciljevima i pravilima dogovorenima na razini Europske unije, te defi niraju i provode niz reformi koje po ču rast. Europski semestar odvija se u godiš-njim ciklusima, a sudjelovanje u Europskom semestru obveza je svake države članice Europske unije. Zašto je računovođama u javnom sektoru važan ovaj doku-ment?! Zato što on u bitnome određuje smjer refor-me sustava proračunskog računovodstva i fi nancij-skog izvješćivanja.

Reformske mjere sadržane u Nacionalnom progra-mu reforme uključuju če ri ključna područja – javne fi nancije, fi nancijski sektor, tržište rada i konkuren-tnost. Jedna od mjera unutar područja javnih fi nan-cija predviđa reformu sustava fi nancijskog izvješćiva-nja. Glavni je cilj ove reforme unapređenje kvalitete podataka u fi nancijskim izvješćima, koji se između

ostaloga koriste kao jedna od ključnih podloga za izradu Fiskalnog izvješća propisanog Procedurom prekomjernog proračunskog defi cita. Republika Hr-vatska je ušla u Proceduru prekomjernog proračun-skog defi cita u siječnju ove godine.

Dva najvažnija pokazatelja fi skalne održivos neke zemlje su visina javnog duga i proračunskog defi cita. Ovi pokazatelji koriste se i u okviru Europske unije za praćenje usklađenos s uvje ma utvrđenim u Pak-tu o stabilnos i rastu. Prema članku 126. Ugovora o funkcioniranju Europske unije1 i Protokolu br. 12 o Proceduri prekomjernog defi cita2, udio proračunskog defi cita u bruto domaćem proizvodu (dalje u tekstu: BDP-u) ne smije prelazi 3 % i udio javnog duga u BDP-u ne smije prelazi 60 %. Europska komisija pra- navedena ograničenja, kako bi očuvala učinkovito

funkcioniranje gospodarske i monetarne unije.

U slučaju da se pojedine zemlje članice EU ne uspi-ju zadrža u propisanim granicama, a situacija nije privremena i iznimna, pokreće se Procedura preko-mjernog proračunskog defi cita3. Ova Procedura u potpunos određuje okvir naše fi skalne poli ke u srednjem roku. Budući da smo ušli u navedenu Pro-ceduru u obvezi smo, u skladu s postavljenim termin-skim planom, predloži korek vne mjere kako bi se ponovo vra li u zadana ograničenja. Raspoloživost pravovremenih i pouzdanih fi skalnih podataka osno-va je za provođenje nadzora Europske unije, a pose-

1 Consolidated versions of the Treaty on European Union and the Treaty on the Func oning of the European Union of 2012 Offi cial Journal C 326 , 26/10/2012 P. 0001 – 0390.2 Protocol (No 12) on the Excessive Defi cit Procedure (EDP), annexed to the Trea es.3 Excessive Defi cit Procedure – EDP.

Skore promjene u sustavu proračunskog računovodstva i fi nancijskog izvješćivanjaIvana Jakir-Bajo *

Autorica u tekstu najavljuje promjene u računskom planu i sustavu fi nancijskog izveštavanja za sve prora-čunske korisnike i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave objašnjavajući i njihove razloge. Pri-jedlog izmjena i dopuna računskog plana bit će objavljen krajem lipnja 2014. godine na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija, kako bi se o njemu očitovale sve zainteresirane strane.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

28


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

bice u slučajevima primjene korek vnih mjera, dakle našem slučaju. Fiskalna sta s ka oslanja se na podat-ke iz nacionalnih računovodstvenih sustava zemalja članica i zato je važno da su podaci iz fi nancijskih iz-vješća kvalitetni i pouzdani.

Europska komisija i Eurostat (nadležno jelo za eu-ropsku sta s ku) su utvrdili kako postoji prostor za unapređenje pouzdanos prakse javnog računo-vodstva u Hrvatskoj. Stoga je u 2013. godine pripre-mljena Strategija reforme sustava fi nancijskog izvje-šćivanja, kojom su utvrđene mjere za unapređenje fi nancijskog izvješćivanja proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika u pogledu:

• rješavanja opterećenja izvještajnih jedinica, ostva-rivanja sta s čkih i konsolidacijskih ciljeva

• prilagodbe rokova fi nancijskog izvješćivanja zahtje-vima Fiskalnog izvješća

• unapređenja kvalitete podataka u fi nancijskim iz-vješćima.

Reforma se prvenstveno odnose na dopunu sadr-žaja računskog plana, revidiranje sadržaja i rokova podnošenja fi nancijskih izvješća, pojednostavljenje konsolidacije boljom razlučivos podataka proračuna u fi nancijskim izvješćima od podataka njihovih pro-računskih korisnika. Sve pripreme, uključujući dono-šenje izmijenjenih propisa, trebaju bi obavljene je-kom 2014. godine, uz suradnju Ministarstva fi nancija s Državnim zavodom za sta s ku i Hrvatskom narod-nom bankom.

2. Izmjene i dopune računskog planaKako je nova ekonomska klasifi kacija, na kojoj počiva računski plan, potrebna već za proces planiranja za razdoblje 2015. – 2017., prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o proračunskom računovodstvu i račun-skog plana je već u procesu izrade. Prijedlog Pravil-nika bit će dostavljen na razmatranje svim ministar-stvima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave do kraja mjeseca lipnja da daju svoje mišljenje. Prijedlogom Pravilnika se između ostaloga propisuje računovodstvena osnova nastanka doga-đaja za iskazivanje rashoda od subvencija i kapitalnih pomoći, pa se kaže da se:

„Subvencija eviden ra u trenutku pravomoćnos iz-danog akta nadležnog jela (odluka, rješenje…) teme-ljem kojeg se dodjeljuje subvencija, pod uvjetom da je iznos subvencije mjerljiv i da se odnosi na izvještajno razdoblje.“, odnosno „Kapitalne pomoći eviden raju prema nastanku događaja, odnosno u trenutku dono-šenja odluke nadležnog jela o dodjeli kapitalne po-moći pod uvjetom da je iznos kapitalne pomoći mjer-ljiv, te da se odnosi na izvještajno razdoblje.“.

Nadalje, Prijedlogom Pravilnika se uvode posebni računi u računskom planu za troškove sudskih po-stupaka, potraživanja po prodanim potraživanjima (factoringu) i obveza po factoringu usljed promje-ne vjerovnika, izdatke za dane depozite (dugoroč-ne) i kratkoročne, koji se vraćaju u sljedećoj godini, i primitke po osnovi povrata danih depozita i osta-lo. Ključna promjena odnosi se na način iskazivanja rashoda namijenjenih proračunskim korisnicima u fi -nancijskim izvješćima ministarstava i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Do sada su ovi rashodi bili iskazani po prirodnoj vrs troška, a prema novom Prijedlogu Pravilnika navede-na sredstva bi se iskazivala u okviru računa rashoda kao Prijenosi proračunskim korisnicima za fi nancira-nje redovne djelatnos , i to:

• prijenosi za fi nanciranje rashoda poslovanja• prijenosi za fi nanciranje rashoda za nabavu nefi -

nancijske imovine• prijenosi/rashodi za ugovorne obveze.

Način planiranja sredstava namijenjenih proračun-skim korisnika u proračunima ministarstava i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bi ostalo nepromijenjen, dakle i nadalje bi se planirali po pri-rodnoj vrs troška, kao na primjeru u nastavku.

GLAVNI PROGRAM A12 DRUŠTVENE DJELATNOSTIPROGRAM A12 0101 PREDŠKOLSKI ODGOJAKTIVNOST A12 0101 A100001 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJEIzvor OPĆI PRIHODI I PRIMICIFUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 09 OBRAZOVANJEKorisnik DJEČJI VRTIĆR0062 311 PlaćeR0064 313 Doprinosi na plaćeR0065 313 Doprinosi na plaćeR0066 313 Doprinosi na plaće

Puna primjena prilagođenog sustava započet će u 2015., stavljanjem u uporabu revidiranih obrazaca fi nancijskih izvješća i njihovog prikupljanja od izvje-štajnih jedinica u rokovima prilagođenima zahtjevima europske sta s ke, radi čega će se prethodno razmo-tri i mogućnos unapređenja tehnologije prikuplja-nja i pohrane izvješća (primjerice pomoću aplikacije s pristupom preko interneta).

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite mail na:

centar@ m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

29

UDK 657.2 RAČUNOVODSTO

1. UvodBliži se vrijeme sastavljanja polugodišnjih fi nancijskih izvještaja, ali i započinju pripremne radnje za izradu prijedloga državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na dr-žavnoj razini izrađuju se strateški planovi za naredno trogodišnje razdoblje, a na lokalnoj i područnoj (regi-onalnoj) razini razmatra se primjena prijedloga novih unifi ciranih programa, koje je Ministarstvo fi nancija dostavilo jedinicama na očitovanje.

Pravilnikom o fi nancijskom izvještavanju u proračun-skom računovodstvu (NN, br. 32/11; dalje u tekstu: Pravilnik) propisuje se oblik i sadržaj fi nancijskih iz-vještaja, razdoblja za koja se sastavljaju te obveza i rokovi njihova podnošenja. Pravilnik se nije mijenjao od 2011. godine te su oblik, sadržaj i rokovi fi nancij-skih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja za 2014. godinu is kao i za polugodišnje razdoblje prošle godine.

Rokovi predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. godinu jesu:

• za proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave: 10. srpnja 2014. godine

• za jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave: 10. srpnja 2014. godine

• za izvanproračunske korisnike i konsolidirane fi -nancijske izvještaje: 21. srpnja 2014. godine.

2. O polugodišnjim fi nancijskim izvještajima

Prema Pravilniku o fi nancijskom izvještavanju u pro-računskom računovodstvu obveznici sastavljanja fi nancijskih izvještaja za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja 2014. godine jesu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanprora-čunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave defi nirani Zako-nom o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) i utvrđeni Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisni-ka. Registar se vodi sukladno Pravilniku o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisni-ka proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te o načinu vođenja Registra proračun-skih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 128/09).

Za svakog proračunskog korisnika istaknuta je nad-ležnost državne ili lokalne i područne (regionalne) razine, odnosno određenog ministarstva ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Podaci iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu objavljeni su u Narodnim novinama, broj 75/2013. Očekuje se skora objava Podataka za 2015. godinu. Svi oni koji nisu upisani u Registar pro-računskih i izvanproračunskih korisnika i nemaju RKP broj nisu proračunski odnosno izvanproračunski kori-snici, te ne mogu vodi proračunsko računovodstvo i predava fi nancijske izvještaje u sustavu proračuna. FINA ne zaprima fi nancijske izvještaje korisnika, koji nisu objavljeni u Registru proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika i onih, koji su nakon objave Poda-

Polugodišnji fi nancijski izvještaji i pripreme za planiranje proračuna JLP(R)SIvana Jakir-Bajo *

Autorica u tekstu podsjeća sve proračunske korisnike, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i same jedinice na obvezu sastavljanja i dostave polugo-dišnjih fi nancijskih izvještaja. Također, ukazuje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na dopis Ministarstva fi nancija o prijedlogu novih unifi ciranih programa za sve jedinice, i potrebi da se o istom očituju. Prijedlog programa će nakon očitovanja jedinica bi ugrađen u odredbe Pravilnika o proračunskim klasifi kacijama. Tako će se propisa obveza svim jedinicama da u svojoj programskoj klasifi kaciji obvezno primjenjuju samo programe, koji se nalaze na lis iz Pravilnika.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

30

RAČUNOVODSTO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

taka iz Registra uz suglasnost Ministarstva fi nancija dobili RKP broj.

Proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici predaju fi nancijske izvještaje ins tuciji ovlaštenoj za obradu podataka – FINA-i u elektroničkom obliku, a objavljeni su na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija s Referentnom stranicom. S elektroničkim oblikom Referentne stranice predaje se njen ispis ovje-ren potpisom odgovorne osobe i pečatom. Pravilnik ne predviđa predaju fi nancijskih izvještaja u papirnatom obliku, odnosno obrascima Narodnih novina.

Obveznici, obveza i rokovi predaje polugodišnjih fi -nancijskih izvještaja (za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja)

Obveznik Financijski izvještajiRok

predajePredaja

Proračunski korisnici državnog proračuna

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima do 10.

srpnja

• Nadležnom razdjelu

• Bilješke• Područnom

uredu FINA-e (samo PR-RAS)

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

do 10. srpnja

• Područnom uredu FINA-e (PR-RAS, NT, OBVEZE)

• Izvještaj o novčanim jekovima

• Izvještaj o obvezama• Bilješke

Proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave


do 10. srpnja

• Jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici

•

• Izvještaj o obvezama



Izvanproračunski korisnici držav-nog proračuna


do 21. srpnja

• Područnom uredu FINA-e (PR-RAS, NT, OBVEZE)

• Izvještaj o novčanim jekovima

• Izvještaj o obvezama • Bilješke

Izvanproračunski korisnici prora-čuna jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave

• Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

do 20. srpnja

• Jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici

• Izvještaj o obvezama



Konsolidirane izvještaje

Razdjeli


do 21. srpnja

• Područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS) • Bilješke

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima do 21.

srpnja

• područnom uredu FINA-e (PR-RAS, OBVEZE)

• Izvještaj o obvezama • Bilješke

Proračunski korisnici državnog proračuna preda-ju do 10. srpnja 2014. godine Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima i Bilješke za raz-doblje od 1. siječnja do 30. lipnja, i to:

• FINA-i (bez Bilješki)• razdjelu kojem pripadaju prema organizacijskoj

klasifi kaciji državnog proračuna.

Ministarstva i druga državna jela na razini razdjela državnog proračuna konsolidiraju fi nancijske izvještaje proračunskih korisnika, koji su prema organizacijskoj klasifi kaciji u njihovoj nadležnos , i svoj fi nancijski iz-vještaj te sastavljaju konsolidirani fi nancijski izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za cje-lokupni razdjel. Proračunski korisnici državnog prora-čuna, koji se prema organizacijskoj klasifi kaciji držav-nog proračuna klasifi ciraju kao razdjeli predaju FINA-i konsolidirane fi nancijske izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja do 21. srpnja 2014. godine.

Proračunski korisnici državnog proračuna kao dio seta polugodišnjih fi nancijskih izvještaja ne predaju Izvještaj o obvezama, jer se on svaki mjesec predaje razdjelima u roku od 10 dana po isteku izvještajnog razdoblja. Razdjel ih konsolidira i do 15. u mjesecu predaje FINA-i konsolidirani mjesečni Izvještaj o ob-vezama. Proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave preda-ju do 10. srpnja 2014. godine Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obveza-ma i Bilješke:

• nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave

• FINA-i (bez Bilješki).

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve predaju do 10. srpnja 2014. godine Izvještaj o pri-hodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o novčanim jekovima, Izvještaja o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja FINA-i (bez Bi-lješki). Jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave predaju do 21. srpnja 2014. godine kon-solidirane fi nancijske izvještaje, i to: Izvještaj o pri-hodima i rashodima, primicima i izdacima i Izvještaj o obvezama za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja isključivo FINA-i.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

31

UDK 657.2 RAČUNOVODSTO

U slučaju nastalih promjena u vlasničkim udjelima, je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su dužne preda Obrazac: UDJ do 10. srpnja 2014. godine za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja (a ne za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja kao kod Izvješta-ja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima). Obrazac: UDJ predaje se isključivo u elektroničkom obliku Ministarstvu fi nancija.

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna pre-daju FINA-i do 21. srpnja 2014. godine Izvještaj o pri-hodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o novčanim jekovima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja. Izvanprora-čunski korisnici jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave predaju do 21. srpnja 2014. go-dine Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja:

• nadležnoj jedinici područne (regionalne) samou-prave i

• FINA-i (bez Bilješki).

Mjesni odbori i ostali oblici mjesne samouprave, te vijeća nacionalnih manjina polugodišnje fi nancijske izvještaje ne dostavljaju FINA-i, već isključivo nad-ležnoj jedinici područne (regionalne) samouprave za potrebe konsolidacije i kontrole. Proračunski korisni-ci koji obavljaju poslove u sklopu funkcija, koje se decentraliziraju: osnovne i srednje škole, domovi za starije i nemoćne, centri za socijalnu skrb, učenički domovi, javne vatrogasne postrojbe dostavljaju Iz-vještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdaci-ma, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja:

• nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, a

• FINA-i isključivo Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima.

Ovi korisnici ne predaju polugodišnji fi nancijski izvje-štaj nadležnim ministarstvima.

Ustanove u zdravstvu (decentralizirane) dostavljaju Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdaci-ma, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja:

• nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave

• Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, a • FINA-i isključivo Izvještaj o prihodima i rashodima,

primicima i izdacima.

Decentralizirane ustanove u zdravstvu u sanaciji polugodišnje fi nancijske izvještaje dostavljaju i nad-ležnom ministarstvu – Ministarstvu zdravlja. Na-vedeno je utvrđeno i Naputkom o primjeni sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola kod ustanova u zdravstvu u postupku sanacije, kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve i jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave, čija osnivačka prava miruju od 1. srpnja 2013. godine (KLASA: 500-01/13-01/16; URBROJ: 513-05-02-13-11). Naputak je raspoloživ na interenetskoj stranici Ministarstva fi nancija.

3. Nova programska klasifi kacija JLP(R)SBliži se vrijeme izrade državnog proračuna i proraču-na jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave za naredno trogodišnje razdoblje. O tomu svje-doče i strateški planovi ministarstva i drugih razdjela koji su u procesu izrade, a sastavljeni su temeljem nove Upute za izradu strateških planova za razdoblje 2015. – 2017., koja je raspoloživa na internetskoj stra-nici Ministarstva fi nancija. U Uputama je naglašena potreba, da strateški planovi obveznika uključe mjere i pokazatelje uspješnos (indikatore), predviđene Na-cionalnim programom reformi iz njihova djelokruga. Počevši od ove godine, Republika Hrvatska po prvi puta formalno sudjeluje u ciklusu Europskog seme-stra u sklopu kojeg je bila u obvezi izradi Nacionalni program reformi, a is je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici održanoj 24. travnja 2014. Ovim Programom su, između ostalog, opisane reformske mjere koje Republika Hrvatska već poduzima i čiju će provedbu dodatno pojača u narednom razdoblju.

Naglasak u pripremama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, za na-redno trogodišnje razdoblje, bit će na poboljšanju programske klasifi kacije. U Uputama za izradu prora-čuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave za razdoblje 2014. - 2016., koje je Ministarstvo fi nancija u 2013. godini dostavilo jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, dane su pre-poruke za izradu programske klasifi kacije. Navedene Upute su trajno dostupne na internetskoj stranici Mi-nistarstva fi nancija na adresi www.mfi n.hr/hr/lokal-ni-proracuni.

32

RAČUNOVODSTO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

Ministarstvo fi nancija je još prošle godine izradilo pri-jedlog unifi ciranih programa za sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave zbog analizom uočenih manjkavos u do sada defi niranim progra-mima gradskih, općinskih i županijskih proračuna. Navedeni su programi izrađeni na temelju analize ovlas jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave i najbolje međunarodne prakse u defi niranju proračunskih programa.

U Uputama je predloženo 22 programa: 1. Razvoj ci-vilnog društva; 2. Zaš ta prava nacionalnih manjina; 3. Zaš ta i promicanje prava i interesa osoba s invalidite-tom; 4. Javna uprava i administracija; 5. Organiziranje i provođenje zaš te i spašavanja; 6. Razvoj i upravlja-nje sustava vodoopskrbe, odvodnje i zaš te voda; 7. Potpora poljoprivredi; 8. Razvoj i sigurnost prometa; 9. Održavanje komunalne infrastrukture; 10. Uprav-ljanje imovinom; 11. Jačanje gospodarstva; 12. Visoko obrazovanje; 13. Po canje razvoja turizma; 14. Zaš ta okoliša; 15. Prostorno uređenje i unapređenje stano-vanja; 16. Zaš ta, očuvanje i unapređenje zdravlja; 17. Predškolski odgoj; 18. Osnovno i srednjoškolsko obra-

Ne propus te u rujnu i listopadu!

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE

KORISNIKE (2 dana)

Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i fi nancijskim kategori-jama u javnom sektoru, računovodstvenim pra-ćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, fi nancijskim izvještavanjem, fi nancijskim uprav-ljanjem, fi skalnom odgovornošću i izradom fi -nancijskog plana/proračuna

Namjena: Računovođama i fi nancijskim djelatni-cima proračunskih subjekata, čelnicima na ope-ra vnim razinama, internim revizorima i kontro-lorima, ostalim zainteresiranima.

Cijena: 1.600 kn (uključuje PDV i pisane materi-jale)

Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

Detaljan program i točan datum održavanja ra-dionice, objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

zovanje; 19. Razvoj sporta i rekreacije; 20. Promicanje kulture; 21. Socijalna skrb i 22. Zdravstvo.

S obzirom na to da je navedena lista u Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave za razdoblje 2014. – 2016. nave-dena kao preporuka, a postat će obvezna u primjeni za proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2015. godini dopunama Pravilnika o proračunskim klasifi kacija, Ministarstvo fi nancija je dopisom zatražilo početkom lipnja 2014. godine od svih jedinica očitovanje o navedenoj lis prijedloga. Dopisom je posebno naglašeno da se jedinice očituju u slučaju da nisu u mogućnos sve dosadašnje ak v-nos i projekte ugradi u predloženu listu programa.

Lista programa ne znači da sve jedinice moraju ima u svom proračunu sve navedene programe. Među m, ne mogu ni ima programe koje nisu s liste. Nakon očitovanja jedinica, lista programa bit će propisana do-punama Pravilnika o proračunskim klasifi kcijama kao obvezna. Jedinice mogu samostalno, prema svojim po-trebama i sukladno načelu transprentnos , iskaziva ak vnos i projekte unutar propisanim programa.

Ne propus te interak vnu radionicu na temu

SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA(obveze osoba za nepravilnos , obveze čelnika,

obveza kontrola Izjava o fi skalnoj odgovornos , iz-vješćivanje o prijavljenim/uočenim nepravilnos ma)

Zagreb, rujan 2014.

Radionica je namijenjena svim imenovanim osoba-ma za nepravilnos , ali i svim zaposlenicima jer bi svi morali zna što su nepravilnos te kako s njima postupa . Također ova će radionica bi iznimno korisna za one osobe koje su zadužene za kontrolu dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos .

Uslijed velikog broja upita na do sada održanim ra-dionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u su-stavu proračuna, organiziramo kratku interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u postupanju i izvješćivanju o nepravilno-s ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračun-skih i izvanproračunskih korisnika. Naglasak će u pr-vom dijelu radionice bi stavljen na obvezu kontrola dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos , a potom ćemo odgovori na sljedeća pitanja:

• tko nepravilnos uočava• tko o nepravilnos ma izvještava• kako se postupa s nepravilnos ma• koja je uloga osobe za nepravilnos .

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

33

UDK 346.2 JAVNA NABAVA

1. Općenito o poslovnoj tajniPraksa je pokazala da gospodarski subjek prilikom sudjelovanja u postupcima javnih nabava, odnosno ponuditelji prilikom dostave ponuda u postupcima jav-nih nabava, vrlo često griješe u označavanju određenih podataka poslovnom tajnom. Glavni problem oko po-slovne tajne je što ona ne spada u tajne klasifi cirane podatke, sukladno Zakonu o tajnos podataka (vidje fusnotu broj 2), pa je ona, kao i profesionalna tajna, u tom Zakonu i ostala. Klasifi ciranje podataka obavlja se po strogo određenim pravilima, a poslovna tajna tu uopće ne spada i ovdje najčešće dolazi do brkanja poj-mova i nastanka problema. Postoje, naime, kriteriji što poslovna tajna jest, a što nije, ali u bi nitko nije nadle-žan za nju, ni itko o njoj provodi edukacije.

U praksi tako nastaje problem te postoje slučajevi da ins tucije i razne ustanove, organizacije, trgovačka društva u vlasništvu države i dr. stavljaju oznake po-slovne tajne gdje treba i gdje ne treba. U ovom članku ćemo pokuša objasni što točno poslovna tajna jest, kako se označava i sve ostalo bitno za istu. U član-ku 16. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13) određeno je slijedeće: „Ne dovodeći u pitanje primjenu odredaba ovoga Zakona, osobito onih koje se odnose na objavljivanje obavijes o sklopljenim ugovorima te na sadržaj odluka i zapisnika koje na-ručitelj dostavlja natjecateljima i ponuditeljima, naru-čitelj je obvezan čuva i ne smije da na uvid podat-ke iz dokumentacije gospodarskih subjekata koje su oni sukladno posebnim propisima označili poslovnom tajnom. Ako gospodarski subjekt označava određene podatke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je u ponudi naves pravnu osnovu na temelju kojih su podaci tajni. Gospodarski subjek ne smiju označi tajnim podatke o jediničnim cijenama, iznosima po-jedine stavke, cijeni ponude te podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude.“

Općenito bi se poslovna tajna (engl. business secret, njem. Geschä sgeheimnis) mogla defi nira kao svi podaci određeni općim aktom društva ili propisom, ali u širem smislu i podaci djelovanja nekog subjekta čije bi priopćenje trećoj osobi moglo nanije štetu in-teresima i poslovnom ugledu društva1. U članku 19. Zakona o zaš tajnos podataka (NN, br. 108/96)2, poslovna tajna defi nirana je na slijedeći način: „Po-slovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podat-ke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mo-gle nastupi štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Općim aktom se ne može odredi da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom ni se poslovnom tajnom mogu odredi podaci čije priopćavanje nije razložno pro vno interesima te pravne osobe. Poslovnom taj-nom ne mogu se odredi podaci koji su od značenja za poslovno povezivanje pravnih osoba ni podaci koji se odnose na zaš ćeno tehničko unapređenje, otkriće ili pronalazak.“

Pravna osoba dužna je čuva kao tajnu i podatke: koje je kao poslovnu tajnu saznala od drugih pravnih osoba; koji se odnose na poslove što ih pravna osoba obavlja za potrebe oružanih snaga, redarstvenih vla-s Republike Hrvatske ili drugih javnih jela, ako su zaš ćeni odgovarajućim stupnjem tajnos ; podatke koji sadrže ponude na natječaj ili dražbu – do objav-ljivanja rezultata natječaja odnosno dražbe; podatke koji su zakonom, drugim propisom ili općim aktom doneseni na temelju zakona utvrđeni tajnim podaci-ma od posebnog gospodarskog značenja.

1 Izvor: h p://www.poslovni.hr/leksikon/poslovna-tajna-1631.2 Odredbe Zakona o zaš tajnos podataka prestale su važi stu-panjem na snagu Zakona o tajnos podataka (NN, br. 79/07, 86/12), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9.

Poslovna tajna u javnoj nabavi Lidija Žunić *

Poslovna tajna u javnoj nabavi osim Zakonom o javnoj nabavi, defi nirana je i Zakonom o tajnos podataka. Kako često u praksi dolazi do dileme na koje se podatke može primijeni poslovna tajna, autorica u članku pobliže defi nira samo značenje poslovne tajne te je odobrenom praksom Državne komisije za kontrolu po-stupaka javna nabave i praksom Europskog suda pregledno na primjerima objašnjava.

* Lidija Žunić, dipl. iur., Grad Zagreb.

34

JAVNA NABAVA UDK 346.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

Kad je to iz razloga obavljanja poslova pravne osobe nužno, prethodno pobrojane podatke može drugim osobama priopći samo osoba ovlaštena općim ak-tom, i to:

1) s prethodno pisanom suglasnos pravne osobe koja je sukladno svom općem aktu odredila da se podaci smatraju poslovnom tajnom

2) s prethodno pisanom suglasnos zainteresirane pravne ili fi zičke osobe, ako su u pitanju podaci iz ponuda za natječaj ili dražbu.

U zahtjevu kojim se traži navedena suglasnost mora se naves : koji su podaci u pitanju, kojoj se osobi oni imaju priopći , koja je osoba ovlaštena obavi takvo priopćenje, razlozi zbog kojih je priopćavanje nužno, način na koji će se podaci priopći odnosno koris . Ne smatra se povredom čuvanja poslovne tajne pri-općavanje podataka koji se smatraju poslovnom taj-nom, ako se to priopćavanje obavlja fi zičkim osoba-ma ili pravnim osobama kojima se takvi podaci mogu ili moraju priopćava : na temelju zakona i drugih propisa, na temelju ovlas koja proizlazi iz dužnos koju obavljaju, položaja na kome se nalaze ili radnog mjesta na kojem su zaposleni.

Također se ne smatra se povredom čuvanja poslovne tajne priopćavanje podataka koji se smatraju poslov-nom tajnom na sjednicama, ako je takvo priopćava-nje nužno za obavljanje poslova. Ovlaštena osoba koja na sjednici priopćava podatke koji se smatraju poslovnom tajnom, dužna je upozori nazočne da se podaci smatraju poslovnom tajnom, a nazočni su

dužni ono što tom prilikom saznaju čuva kao poslov-nu tajnu. Kao povreda čuvanja poslovne tajne neće se smatra priopćenje koje osoba upoznata s tajnim podatkom učini u prijavi kaznenog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja nadležnom jelu te, ako priop-ći nadzornom jelu radi ostvarivanja svojih prava iz radnog odnosa.

U pravnoj osobi određuje se ovlaštena osoba ili se osniva posebno jelo koje ima uvid u poslovne taj-ne, zadaću njihovoga čuvanja, te odlučivanja koje se osobe zaposlene u toj pravnoj osobi mogu ovlas za čuvanje poslovne tajne, odnosno kojim se osobama poslovna tajna može priopći . Podaci koji se smatraju poslovnom tajnom ne smiju se priopćava ni čini dostupnim neovlaštenim osobama, ako posebnim za-konom nije što drugo određeno. Poslovnu tajnu dužni su čuva svi zaposlenici koji na bilo koji način saznaju za podatak koji se smatra poslovnom tajnom.

S poslovnom tajnom ne smije se miješa profesio-nalna tajna. Profesionalnu tajnu, sukladno članku 27. Zakona o zaš tajnos podataka, predstavljaju po-daci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni

djelatnici, i druge službene osobe u obavljanju svog poziva. Ovom odredbom defi nirane su kategorije: osoba od povjerenja, koje u obavljanju svojih poslo-va ili ak vnos moraju čuva podatke o osobnom ili obiteljskom životu svojih stranaka. Odredba ujedno predstavlja i blanketnu normu koja upućuje na pri-mjenu drugih propisa: o odvjetništvu, o zdravstvenoj zaš , o socijalnoj skrbi itd.3.

2. Opći akt pravne osobe o poslovnoj tajni Prema članku 26. Zakona o zaš tajnos podataka općim aktom pravne osobe pobliže se određuje na-čin uporabe i čuvanja podataka koji se smatraju po-slovnom tajnom te mjere, postupci i druge okolnos od interesa za čuvanje poslovne tajne. Odnosno, svako društvo ima mogućnost općim aktom odre-di koji podaci predstavljaju poslovnu tajnu, ali uz poš vanje zakonskih ograničenja. Koji su to podaci čije priopćavanje nije razložno pro vno interesima pravne osobe, određuje se prema okolnos ma po-jedinog slučaja.

Najčešće se općim aktom određuje sljedeće: pojam poslovne tajne, stupnjevi tajnos , mjere i postupci za utvrđivanje, uporabu i zaš tu tajnih podataka, osobe koje su ovlaštene drugim osobama priopćiva podat-ke koji se smatraju poslovnom tajnom te sve druge

3 Članci 13. i 14. Zakona o odvjetništvu (NN, br. 9/94, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11); članci 197. i 198. Zakona o socijalnoj skrbi (NN, br. 33/12); članak 21. Zakona o liječništvu (NN, br. 121/03, 117/08); članak 26. Zakona o ljekarništvu (NN, br. 121/03, 35/08, 117/08). Također treba spomenu da Kazneni zakon (NN, br. 125/11, 144/12), baš kao što je to slučaj i s poslovnom tajnom, u članku 145. propisuje kaznu za neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne i to kako slijedi: (1) Odvjetnik, javni bilježnik, zdravstveni radnik, psiho-log, djelatnik ustanove socijalne skrbi, vjerski ispovjednik ili druga osoba koja neovlašteno otkrije podatak o osobnom ili obiteljskom životu koji joj je povjeren u obavljanju njezinog zvanja, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka ako je otkrivanje tajne počinjeno u javnom interesu ili interesu druge osobe koji je pretežniji od interesa čuva-nja tajne. (3) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po prijedlogu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

35


okolnos od interesa za čuvanje poslovne tajne. Po-datke koji se smatraju poslovnom tajnom na temelju općeg akta mogu drugim osobama priopćava ovla-štene osobe određene općim aktom. Općim aktom pobliže se određuju slučajevi te način zaš te kad se podaci koji se smatraju poslovnom tajnom mogu pri-općava drugim osobama, ovlaštene osobe koje ih mogu priopćava , te osobe kojima se takvi podaci mogu priopćava .

U praksi se poslovnom tajnom najčešće određuju podaci koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada, podaci o teh-nološkom procesu, podaci o cijenama, popus ma, proizvedenim količinama, podaci o plaćama i drugim naknadama radnika, podaci o sudskim sporovima te drugi podaci zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupi štetne posljedice za poslova-nje i gospodarske interese društva. Na dokumen ma koji sadrže tajne podatke kao i na njihovim prilozima moraju se na vidljivome mjestu označi vrsta tajne i stupanj tajnos , a elektroničke baze podataka koje sadrže takve podatke moraju bi označene određe-nom vrstom i stupnjem tajnos te osigurane lozin-kom od neovlaštenog pristupa4.

3. Rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javna nabave na temu poslovne tajne5

U rješenju KLASA: UP/II-034-02/12-01/605, UR-BROJ: 354-01/12-7, od 20. srpnja 2012. stoji, između ostaloga, sljedeće:

„…žalitelj tvrdi da odabrani ponuditelj nije dokazao tehničku i stručnu sposobnost, odnosno da je izvršio ugovore koji su po vrs i složenos jednaki onima koji se nude, te da zbrojeni iznos ne odgovara traže-nom iznosu. Tvrdi da odabrani ponuditelj nije dosta-vio popis značajnijih ugovora već vlas tu izjavu u kojoj navodi da je izvršio određene ugovore vrijed-nos kojih su poslovna tajna. Tvrdi da je iz priložene potvrde tvrtke Vetropack Straža d.d., Hum na Sutli razvidno da ugovor još traje odnosno da nije izvršen te da ista nije valjana. Tvrdi da iz priloženih potvrda izdanih od tvrtke Hrvatske telekomunikacije d.d., Za-greb, nije razvidno da su uredno ispunjeni ugovori povezani s predmetom nabave, odnosno održavanje SAP sustava.

4 Za primjere pravilnika o poslovnoj tajni pogleda npr.: www.hok-c-ba.hr/fgs.axd?id=729, h p://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/o_nama/dokumen /pravilnik_o_tajnos _podataka.pdf i dr.5 Za više rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne na-bave na temu poslovne tajne pogleda na: www.dkom.hr.

Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje ovo je jelo utvrdilo da je točkom 10.3. dokumentacije za nadme-tanje propisano da su ponuditelji dužni dostavi popis značajnijih ugovora o uslugama pruženim u posljed-nje tri godine s iznosom i datumom pružene usluge te nazivom druge ugovorne strane, naručitelja u smi-slu ovog Zakona ili privatnog subjekta. Ako je druga ugovorna strana naručitelj u smislu Zakona o javnoj nabavi, popis sadrži ili mu se kao dokaz prilaže po-tvrda izdana i potpisana od naručitelja. Ako je druga ugovorna strana privatni subjekt, popis sadrži ili mu se kao dokaz prilaže njegova potvrda, a u nedostatku iste, vrijedi izjava gospodarskog subjekta uz dokaz da je potvrda zatražena. Nadalje, propisuje da ponudi-telj priloženim potvrdama mora dokaza da je izvršio ugovore koji su po vrs i složenos is uslugama koje se nude za izvršenje, a čiji zbrojeni iznos je veći od nu-đenog.

Iz ponude odabranog ponuditelja razvidno je da is nije priložio traženi popis ugovora o uslugama pru-ženim u posljednje tri godine s iznosom i datumom pružene usluge te nazivom druge ugovorne strane. Na stranici ponude broj 33/108 priložena je izjava kojom ponuditelj izjavljuje da je izvršio ugovore koji su po vrs i složenos is uslugama koje nudi u po-nudi, te da su zbrojeni iznosi veći od cijene ponude. Navodi da su ugovori klasifi cirani kao poslovna tajna te da se zbog toga ne mogu naves ukupni iznosi po pojedinim izvršenim ugovorima. Na stra-nici ponude broj 36/108 prilaže potvrdu izdanu od tvrtke Vetropack Straža d.d., Hum na Sutli o ured-nom ispunjenju ugovora iz koje nije razvidno da je navedene poslove obavljala tvrtka odabranog ponu-ditelja. Nadalje, prilaže dopis upućen tvrtki Hrvatski telekom d.d., Zagreb, kojim traži izdavanje potvrda o urednom ispunjenju osam ugovora, bez navođenja podataka o ugovoru (predmet ugovora, iznos ugovo-ra i sl.). Na stranicama ponude od broja 39/108 do 46/108 priložene su potvrde o urednom ispunjenju ugovora u kojima je kao davatelj potvrde navedena tvrtka HT – Hrvatske telekomunikacije d.d., Zagreb, u kojima nisu navedeni iznosi navedenih ugovo-ra. Naime, sukladno odredbi članka 16., stavka 2. Zakona o javnoj nabavi, ako gospodarski subjekt označava određene podatke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je u ponudi naves pravnu osno-vu na temelju kojih su podaci tajni. Dakle, ako je odabrani ponuditelj vrijednos ugovora proglasio poslovnom tajnom u ponudi je trebao naves prav-nu osnovu temeljem koje su podaci tajni, a kako to nije učinio nije ni dokazao tehničku i stručnu sposobnost, odnosno da je zbrojeni iznos pruženih usluga veći od nuđenog. Slijedom navedenog žalbeni navod žalitelja je osnovan…“.

36


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

U rješenju KLASA: UP/II-034-02/12-01/856, UR-BROJ: 354-01/12-11 od 20. rujna 2012. stoji:

„…Žalitelj Senso IS d.o.o. Zagreb navodi da je iz zapi-snika o pregledu i ocjeni ponuda vidljivo da ni oda-brani ponuditelj nije dostavio potvrdu o vrijednos sklopljenih ugovora, zato što potvrda Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb ne sadrži iznos, a izjava odabra-nog ponuditelja nikako ne može bi dokaz o vrijedno-s sklopljenih ugovora. Prema točki 5.2.1. dokumen-tacije za nadmetanje, kao dokaz stručne i tehničke sposobnos , ponuditelji su dužni dostavi popis zna-čajnih ugovora o isporuci robe izvršenih u posljednje 3 godine s iznosom i datumom pružene isporuke te nazivom druge ugovorne stane, naručitelja u smislu Zakona o javnoj nabavi ili privatnog subjekta.

Ako je druga ugovorna strana naručitelj u smislu odredaba Zakona o javnoj nabavi, popis sadrži ili mu se kao dokaz prilaže potvrda izdana ili potpisana od naručitelja. Ako je druga ugovorna strana privatni su-bjekt, popis sadrži ili mu se kao dokaz prilaže njegova potvrda, a u nedostatku iste, vrijedi izjava gospodar-skog subjekta uz dokaz da je potvrda zatražena. Ponu-ditelji obvezno prilažu traženu potvrdu koja može bi sastavni dio popisa ugovora ili može bi prilog popisu. Ponuditelj svoju sposobnost dokazuje izvršenjem jed-nog ili više is h ili sličnih ugovora kao što je predmet nabave u ukupnoj vrijednos procijenjene vrijednos predmeta nabave za koji se provodi ovaj postupak javne nabave. Iz potvrde mora bi jasno vidljiva vri-jednost izvršenog ugovora, predmet ugovora, vrijeme ispunjenja ugovora, naziv i sjedište ugovornih strana i navod da je ugovor uredno izvršen.

Potvrde koje će sadržava navod o uredno izvršava-nju ugovorima koji još traju neće se priznava i takve ponude bit će proglašene neprihvatljivima. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja, ovo državno jelo je utvrdilo da je dostavio Popis pruženih isporuka u ko-jem je vrijednost ugovora naručitelja Privredna ban-ka Zagreb d.d. Zagreb označena poslovnom tajnom i Potvrdu o urednom izvršenim ugovornim obveza-ma u kojoj je vrijednost ugovora naručitelja Privred-na banka Zagreb d.d. Zagreb označena poslovnom tajnom (stranica 54/100. – 55/100 ponude). S obzi-rom na to da odabrani ponuditelj nije dostavio po-pis značajnijih usluga i predmetnu potvrdu sukladno točki 5.2.1. dokumentacije za nadmetanje, odnosno s iznosom isporuke (vrijednošću izvršenog ugovora), odabrani ponuditelj nije dokazao svoju stručnu spo-sobnost zato što nije dokazao izvršenje jednog ili više is h ili sličnih ugovora, kao što je predmet nabave u ukupnoj vrijednos procijenjene vrijednos predmeta nabave te je žalbeni navod osnovan…“.

U rješenju KLASA: UP/11-034-02/13-01/413, UR-BROJ: 354-01/13-7 od 16. svibnja 2013. navodi se:

„…žalitelj navodi kako mu je naručitelj onemogućio uvid u dio ponude odabranog ponuditelja koji se od-nosi na popis uredno izvršenih ugovora i potvrde. U nastavku navodi da je u istoj ponudi priložena izjava o poslovnoj tajni, gdje se navodi da se određeni do-kumen označuju tajnima temeljem odredaba Zako-na o obveznim odnosima i internih akata Hrvatskog Telekoma d.d., među m nije navedeno koji je to akt. Prema članku 16., stavku 2. Zakona o javnoj nabavi odabrani ponuditelj je trebao naves pravnu osnovu na temelju koje su podaci tajni. Žalitelj je mišljenja da je naručitelj trebao omogući uvid u cijelu ponudu odabranog ponuditelja s obzirom na to da dokumen nisu označeni tajnima na valjani i zakonit način. Budu-ći da žalitelj nije imao mogućnost provjeri valjanost navedenih dokumenata, poziva Državnu komisiju da izvrši provjeru i utvrdi je li u tom dijelu odabrani po-nuditelj dokazao sposobnost sukladno dokumentaciji za nadmetanje.

Člankom 102. Zakona o javnoj nabavi propisano je da je javni naručitelj nakon dostave odluke o odabiru iz članka 96. toga Zakona ili odluke o poništenju iz član-ka 10 1. toga Zakona do isteka roka za izjavljivanje žalbe, obvezan ponuditelju na njegov zahtjev omo-gući uvid u bilo koju ponudu uključujući i naknadno dostavljene dokumente sukladno članku 95. toga Za-kona, te pojašnjenja i upotpunjenja ponude sukladno članku 92. ovoga Zakona, osim u one podatke koje su ponuditelj i označili tajnima sukladno članku 16. isto-ga Zakona. Odredbom članka 16., stavka 1. Zakona o javnoj nabavi propisano je da je, ne dovodeći u pi-tanje primjenu odredaba toga Zakona, osobito onih koje se odnose na objavljivanje obavijes o skloplje-nim ugovorima te na sadržaj odluka i zapisnika koje naručitelj dostavlja natjecateljima i ponuditelj ima, naručitelj obvezan čuva i ne smije da na uvid po-datke iz dokumentacije gospodarskih subjekata koje su oni, sukladno posebnim propisima, označili poslov-nom tajnom. Odredbom stavka 2. istoga članka odre-đeno je da ako gospodarski subjekt označava određe-ne podatke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je u ponudi naves pravnu osnovu na temelju kojih su podaci tajni.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da je na naslovnoj stranici ponude 3/73 naznačeno da ponuda sadrži dokumente koji temeljem Zakona o obveznim odnosima i internih akata Hrvatskog Telekoma d.d. predstavljaju poslovnu tajnu, te da s njima valja postupa kako je to defi nirano člankom 8. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 110/07 i 125/08).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

37


Evidentno je da se odabrani ponuditelj ovdje pozvao na Zakon o javnoj nabavi koji više nije na snazi. Me-đu m, na stranici 62/73 odabrane ponude nalazi se izjava o poslovnoj tajni, izdana 8. veljače 2013. godine i ovjerena potpisom i pečatom odabranog ponudite-lja, kojom odabrani ponuditelj izjavljuje da ta ponuda sadrži dokumente koji temeljem Zakona o obveznim odnosima i internih akata Hrvatskog Telekoma d.d. predstavljaju poslovnu tajnu te da skreće pozornost da s m podacima valja postupa kako je to defi ni-rano člankom 16. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 90/11). U nastavku izjave navedeno je da odabrani ponuditelj poslovnom tajnom smatra: popis značajnih isporuka iz predmeta nabave i po-tvrde o urednom ispunjenim ugovorima. Na svakoj od spornih stranica ponude o snut je pečat crvene boje s oznakom “POSLOVNA TAJNA”.

Kontrolirajući dio žalbenog navoda koji se odnosi na onemogućavanje žalitelju da izvrši uvid u kompletnu ponudu odabranog ponuditelja, ovo državno jelo utvrdilo je da je odabrani ponuditelj jasno označio dio ponude koji za njega predstavlja poslovnu tajnu, no ne i da je valjano naveo pravnu osnovu na temelju koje su podaci tajni. Zakon o tajnos podataka (NN, br. 79/07 i 86/12) u članku 34. propisuje da stupa-njem na snagu toga Zakona prestaju važi odredbe Zakona o zaš tajnos podataka (NN, br. 108/96) osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istoga Zakona. Člankom 19. Zakona o zaš tajnos podataka propi-sano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propi-som ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke, zbog čijeg bi priopćavanja neo-vlaštenoj osobi mogle nastupi štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Člankom 21., stavcima 1. i 2. istoga Zakona određeno je da podatke koji se smatraju poslovnom tajnom na temelju općeg akta mogu drugim osobama priopćava ovlaštene osobe određene općim aktom, te da se općim aktom pobli-že određuju slučajevi te način zaš te kad se navedeni podaci mogu priopćava drugim osobama, ovlaštene osobe koje ih mogu priopćava , te osobe kojima se takvi podaci mogu priopćava .

Prema tomu, odabrani ponuditelj morao je, pri ozna-čavanju dokumenata poslovnom tajnom, udovolja-vajući odredbi članka 16., stavka 2. Zakona o javnoj nabavi, naves opći akt temeljem kojeg označeni dokumen predstavljaju poslovnu tajnu. Dakle, ako je ponuditelj trgovačko društvo i ako dio njegove ponude za njega predstavlja poslovnu tajnu, nije do-voljno općenito se u ponudi pozva na interne akte trgovačkog društva, nego je potrebno naves točan

naziv predmetnog općeg akta trgovačkog društva kojim su podaci određeni kao poslovna tajna, kako to zahtjeva odredba članka 16., stavka 2. Zakona o javnoj nabavi.

Opisani propust odabranog ponuditelja i naručitelja u konkretnom slučaju nije od utjecaja na rješenje stvari, jer je Državna komisija izvršila uvid u odabranu ponu-du, točnije dokumente označene poslovnom tajnom, kako bi ocijenila dio žalbenog navoda koji se odnosi na popis uredno izvršenih ugovora i pripadajuće po-tvrde. Točkom 17.1. dokumentacije za nadmetanje naručitelj je odredio da je kao dokaz tehničke i struč-ne sposobnos potrebno dostavi popis značajnijih ugovora (jednog ili više) o uslugama izvršenim u po-sljednje tri godine (iznos/zbrojeni iznos svih ugovora minimalno jednak iznosu procijenjene vrijednos na-bave) s iznosom i datum pružene usluge te nazivom druge ugovorne strane, naručitelja u smislu Zakona o javnoj nabavi ili privatnog subjekta. Ako je druga ugovorna strana naručitelj u smislu Zakona o javnoj nabavi, popis sadrži ili mu se kao dokaz prilaže potvr-da izdana ili potpisana od naručitelja. Ako je druga ugovorna strana privatni subjekt, popis sadrži ili mu se kao dokaz prilaže njegova potvrda, a u nedostatku iste, vrijedi izjava gospodarskog subjekta uz dokaz da je potvrda zatražena. Uvidom o u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da ista sadrži popis uredno izvršenih ugovora (stranica 57173) te potvrde o ured-nom ispunjenju ugovora (stranice 58173 i 59173) koje su sukladne točki 17.1. dokumentacije za nadmetanje. Žalbeni navod je neosnovan...“.

U rješenju KLASA: UP/II-034-02/13-01/1778, UR-BROJ: 354-01/13-8 od 27. studenoga 2013. navodi se slijedeće:

„…Žalitelj u žalbi navodi da mu je zbog označavanja dijela ponude drugo rangiranog ponuditelja zajedni-ce ponuditelja Hrvatski telekom d.d., Zagreb i Inducta d.o.o., Zagreb, poslovnom tajnom, onemogućen uvid u dokaze tehničke i stručne sposobnos koje je do-stavio navedeni ponuditelj, no da s obzirom na javno dostupne podatke sumnja da navedeni ponuditelj ras-polaže sa stručnjakom koji posjeduje cer fi kat Oracle Cer fi ed Master: lava EE 5 Enterprise. U točki 13.3.b. dokumentacije za nadmetanje naručitelj je među ostalim tražio da ponuditelj raspolaže s minimalno jednim djelatnikom s Oracle Cer fi ed Master: Java EE 5 Enterprise Architect ili noviji. Uvidom u ponudu zajednice ponuditelja Hrvatski telekom d.d., Zagreb i lnducta d.o.o., Zagreb utvrđeno je da je navedeni po-nuditelj na stranici 42/54 svoje ponude dostavio izja-vu o raspolaganju osobama koje posjeduju strukov-nu sposobnost, stručno znanje i iskustvo potrebno za

38


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

izradu aplika vnog rješenja kako je navedeno u pred-metu nabave. U spomenutoj Izjavi ponuditelj navodi i da raspolaže jednim stručnjakom s Oracle Cer fi ed Master: Java EE 5 Enterprise Architect ili novije.

Nadalje, uvidom u dokument koji je ponuditelj dosta-vio na stranici 47/54 svoje ponude, a da bi dokazao da osoba koju je u izjavi naveo zaista raspolaže nave-denim cer fi katom, utvrđeno je da iz istog nije jasno vidljivo da navedena osoba raspolaže traženim cer fi -katom. Naime, iz dostavljenog dokumenta nije vidljivo da se cer fi kat odnosi upravo na Java EE 5 Enterprise Architect ili novije. Slijedom navedenog utvrđeno je da naručitelj na temelju dostavljenog cer fi kata na stranici 47/54 ponude zajednice ponuditelja Hrvatski telekom d.d., Zagreb i Inducta d.o.o., Zagreb, a bez traženja eventualnog pojašnjenja dostavljenog cer -fi kata, nije mogao utvrdi daje navedeni ponuditelj dokazao svoju tehničku i stručnu sposobnost iz točke 13.3.b. dokumentacije za nadmetanje, te je žalbeni navod osnovan…“.

4. Poslovna tajna u EUEuropska komisija je predložila nova pravila o zaš - neobjavljenih stručnih i poslovnih podataka (po-

slovnih tajni) od nezakonitog prikupljanja, uporabe i otkrivanja. Nacrtom direk ve uvodi se zajednička defi nicija poslovnih tajni te načini na koje žrtve zlo-uporabe poslovnih tajni mogu dobi pravnu zaš tu. Direk vom će se nacionalnim sudovima omogući lakše rješavanje slučajeva zlouporabe povjerljivih po-slovnih podataka, te uklanjanje proizvoda koji krše poslovne tajne s tržišta, a žrtve će na jednostavniji način moći dobi nadoknadu štete uzrokovane neza-koni m radnjama.

U današnjem gospodarstvu temeljenom na znanju inova vne i kompe vne sposobnos poduzeća mogu bi ozbiljno narušena ako dođe do krađe ili zlo-uporabe povjerljivih podataka. Ankete pokazuju da je jedno od pet poduzeća iskusilo najmanje jedan poku-šaj krađe poslovnih tajni u posljednjih deset godina, odnosno 25 % poduzeća prijavilo je krađu podataka u 2013. godini, dok je u 2012. godini to bio slučaj kod 18 % poduzeća6. Važeći zakoni o zaš od zlouporabe poslovne tajne znatno se razlikuju u državama EU-a. Neke države članice nemaju posebne zakone o tom pitanju. Poduzećima je vrlo teško razumje i pristu-pi sustavima drugih država članica te ako dođe do zlouporabe povjerljivih podataka slučaj nerado daju na sud, jer nisu sigurna da će povjerljivost njihovih poslovnih tajni bi očuvana jekom sudskog postup-ka. Takav rascjepkani sustav nega vno se odražava

6 Izvor: h p://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-1176_hr.htm.

na prekograničnu suradnju partnera u području po-slovanja i istraživanja, te je velika prepreka korište-nju jedinstvenim tržištem kao pokretačem inovacija i gospodarskog rasta.

Zaš ta poslovnih tajni posebno je važna za manja po-duzeća u EU, koja nisu toliko poznata. Ona poslovne tajne upotrebljavaju češće nego veća poduzeća, di-jelom i zbog troškova paten ranja i zaš te od zlou-porabe. Gubljenje poslovne tajne i otkrivanje ključnih izuma konkuren ma donosi katastrofalan pad vrijed-nos i budućeg poslovanja malih i srednjih poduze-ća. Novim propisima Komisija će zaš opstanak poduzeća u EU-u i njihove poslovne tajne koje su ključni dio toga. Namjera je prijedloga poduzećima pruži odgovarajuću razinu zaš te i učinkovita sred-stva za dobivanje pravne zaš te u slučaju krađe ili zlouporabe poslovnih tajni. Valjanim, uravnoteženim i usklađenim sustavom zaš te poslovnih tajni pružit će se poduzećima i istraživačima sigurnije ozračje u kojem će moći stvara i razmjenjiva vrijedno znanje i tehnologiju, te izdava dozvole za njihovu uporabu preko granica zajedničkog tržišta. Na taj će se način olakša i suradnja poduzeća i istraživača iz različi h država EU-a na zajedničkim projek ma inovacije i istraživanja.

U okviru vodeće inicija ve: Unija inovacija (IP/10/1288), jednog od stupova strategije EU 2020., Komisija je odlučila stvori okružje koje pogoduje ino-vacijama. Komisija je unutar tog okvira donijela sve-obuhvatnu strategiju kako bi zajamčila neometano funkcioniranje jedinstvenog tržišta za intelektualno vlasništvo (IP/11/630). Tom su strategijom obuhva-ćena i područja koja dopunjuju prava intelektualnog vlasništva, kao što su poslovne tajne. Poslovne tajne (zvane još i povjerljivi poslovni podaci ili neotkriveni podaci) upotrebljavaju poduzeća svih veličina u svim gospodarskim sektorima, kako bi se zaš o čitav niz različi h podataka, kao što su primjerice postupak proizvodnje Michelinovih guma, recept za portugal-sku poslas cu Pastéis de Belém ili tehnologija i struč-no znanje kojima se koris Airbus ili Googleova algo-ritamska tražilica.

Poslovne su tajne posebice važne za manja poduzeća kojima nedostaju ljudski i fi nancijski resursi kako bi odabrali, vodili i primjenjivali velike por elje prava intelektualnog vlasništva. Za razliku od paten ranih izuma ili književnih djela koji su zaš ćeni autorskim pravom, nositelj poslovne tajne kao što je formula, poslovni proces, recept ili marke nška zamisao nije vlasnik isključivog prava na svoje djelo. Konkuren i ostale treće strane smiju stoga otkri , razvija i slo-bodno upotrebljava istu formulu. Poslovne su tajne pravno zaš ćene samo u slučaju prikupljanja povjer-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

39


ljivih podataka na nezakonit način (primjerice kra-đom ili podmićivanjem).

Poslovne se tajne stoga znatno razlikuju od prava in-telektualnog vlasništva, koja jamče isključivost. Ipak, poslovne tajne valja zaš zbog is h razloga koji vrijede i za prava intelektualnog vlasništva – radi po- canja inovacija jamčenjem, da će stvaratelji bi na-

građeni za svoj trud. Predloženom će se direk vom to ostvari tako da se inovatorima pruži mogućnost obrane od nepoštene prakse nezakonitog prikuplja-nja njihovih povjerljivih informacija u cilju iskorišta-vanja inova vnih rješenja bez snošenja troškova za istraživanja ili obrnutog inženjeringa.

5. Poslovna tajna u javnoj nabavi iz prakse Europskog suda

Pred Europskim sudom u predmetu C-450/067 (“Va-rec”) postavljen je upit za donošenje prethodne od-luke, prema članku 234. EZ. Upit je nastao u postupku između stranke Varec SA i Države Belgije, koju je za-stupao ministar obrane, u vezi s postupkom dodjele ugovora o javnoj nabavi gusjeničjih zglobova za ten-kove Leopard. Odnosno, stranke postupka su bile: Va-rec SA pro v État Belge i intervenijent Diehl Remsc-heid GmbH & Co. U skladu s Člankom 7. (1) Direk ve 93/36, koju je izmijenio i dopunio Europski parlament i Direk va Vijeća 97/52/EZ od 13. listopada 1997. (OJ 1997. L 328, str. 1; „Direk va 93/36“):

„Tijelo s ugovornim ovlas ma8 je dužno, u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva, izvijes sve elimi-nirane kandidate ili ponuđače o razlozima odbijanja njihovog zahtjeva ili ponude te svakog ponuđača koji je dao prihvatljivu ponudu izvijes o karakteris ka-ma i rela vnim prednos ma odabrane ponude, kao i imenova uspješnog ponuđača. Među m, jela s ugovornim ovlas ma mogu odluči da ne objave određene informacije o dodjeli ugovora, spomenute u prethodnoj točki, ako bi objavljivanje takvih infor-macija onemogućilo provedbu zakona ili na drugi na-čin bilo suprotno javnom interesu, ako bi šte lo legi- mnim poslovnim interesima nekih poduzeća, javnih

ili privatnih, ili moglo šte pravednoj konkurenciji između dobavljača.”.

7. Članak 9. (3) Direk ve 93/36 određuje:

„Tijela s ugovornim ovlas ma koja su dodijelila ugo-vor obznanit će rezultat u obliku obavijes . Među m, određene informacije o dodjeli ugovora mogu se, u određenim slučajevima, ne objavi , ako bi objavljiva-

7 Cijela presuda (prevedena na hrvatski jezik) može se pročita na web stranici: h p://www.dkom.hr/default.aspx?id=69. 8 Tijelo s ugovornim ovlas ma = naručitelj (op.a.).

nje takvih informacija onemogućilo provedbu zakona ili na drugi način bilo suprotno javnom interesu, ako bi šte lo legi mnim poslovnim interesima nekih po-duzeća, javnih ili privatnih, ili moglo šte pravednoj konkurenciji između dobavljača.”.

8. Članak 15. (2) Direk ve 93/36 određuje:

„Tijela s ugovornim ovlas ma dužna su potpuno po-š va povjerljivu prirodu svih informacija koje im daju dobavljači.”.

Spor u glavnom postupku i pitanje upućeno na pret-hodnu odluku

U 2001. godini Belgija je započela postupak nabave gusjeničjih zglobova za tenkove Leopard. Dva ponu-ditelja su podnijela ponude, Varec i Diehl Remscheid GmbH & Co. ( dalje u tekstu: Diehl). Pri pregledu h ponuda, Belgija je zaključila da ponuda koju je podnio Varec nije zadovoljila kriterije tehničkog izbora i da je nezakonita. Nasuprot tomu, pregledom je utvrđeno da je ponuda koju je podnio Diehl zadovoljila sve kri-terije odabira, da je zakonita i da su cijene prihvatlji-ve. Slijedom toga, Belgija je dodijelila ugovor Diehlu.

No, Varec je podnio zahtjev za poništenje odluke o dodjeli pred Conseil d’État. Spis koji je Belgija predala Conseil d’État nije uključivo ponudu Diehla. Varec je zatražio da se ponuda doda spisu. Isto je zatražio Au-diteur Conseil d’État (dalje u tekstu: Auditeur), koji je bio zadužen za sastavljanje izvješća. Belgija je doda-la Diehlovu ponudu spisu, pojašnjavajući da nisu bili uključeni ni cjelokupni planovi o gusjeničjem zglobu kao ni o sastavnim dijelovima. Tvrdili su da su ovi bili vraćeni Diehlu u skladu sa specifi kacijama i na Die-hlov zahtjev. Nadalje, tvrdili su da je to bio razlog za-što nisu mogli stavi te dokumente u spis i da, ako je nužno da su dokumen uključeni, treba traži Die-hla da ih dostavi.

B elgija je također primije la da su Varec i Diehl u spo-ru oko prava intelektualnog vlasništva planova o koji-ma je riječ. Diehl je obavijes o Auditeur da verzija po-

40


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

nude koju je Belgija stavila u spis sadržava povjerljive podatke i informacije i da ulaže prigovor na temelju činjenice da bi treće stranke, uključujući Varec, mogle pregleda te povjerljive podatke i informacije koje se odnose na poslovne tajne uključene u ponudu. Po Diehlu, određeni odlomci u Dodacima 4, 12 i 13 nji-hove ponude sadržavaju specifi čne podatke, koji se odnose na detaljnu reviziju planova proizvodnje, kao i industrijskog procesa.

Auditeur je zaključio da se odluka o odabiru treba po-niš na temelju sljedećeg: „..u odsustvu suradnje tu-ženoga u valjanoj podjeli pravde i poštenog postupka, jedina moguća sankcija je poništenje administra vne mjere čija zakonitost nije utvrđena gdje su dokumen isključeni iz inter partes postupka…”. Belgija je ospori-la taj zaključak i zatražila da Conseil d’État presudi po pitanju poš vanja povjerljivos dokumenata ponude koji sadržavaju informacije, koje se odnose na poslov-ne tajne i uključeni su u spis pred m sudom.

Pod m okolnos ma, Conseil d’État je odlučio obu-stavi postupak i Sudu pravde na prethodnu odluku upu sljedeće pitanje: „Mora li se Članak 1(1) [Di-rek ve 89/665], zajedno s Člankom 15(2) [Direk ve 93/36] i Člankom 6 [Direk ve 2004/18], tumači na način da jelo odgovorno za postupak žalbe koje se navodi u tom članku mora osigura povjerljivost i ču-vanje poslovne tajne koja se nalazi u spisu kojeg su jelu dostavile stranke, uključujući i ugovorno jelo, a

istovremeno se može upozna s takvim informacija-ma i uze ih u razmatranje?”

U presudi je Europski sud, između ostaloga, naveo: „…važno je da jela s ugovornim ovlas ma ne objav-ljuju informacije koje se odnose na postupke dodjele ugovora koje bi se mogle iskoris za ometanje natje-canja, bilo u tekućem postupku nabave bilo u daljnjim postupcima. Nadalje, i po svojoj prirodi i u skladu sa shemom zakonodavstva Zajednice u tom području, postupci dodjele ugovora temelje se na odnosu po-vjerenja između jela s ugovornim ovlas ma i gospo-darskih subjekata koji u tomu sudjeluju. Ti subjek moraju moći da bilo kakvu relevantnu informaciju jelima s ugovornim ovlas ma u postupku nabave,

bez straha da će jela trećim strankama prenije in-formacije čije bi otkriće bilo štetno po njih.

Prema tome, Članak 15(2) Direk ve 93/36 određuje da su jela s ugovornim ovlas ma dužna potpuno poš va povjerljivu prirodu svih informacija koje im daju dobavljači. U specifi čnom kontekstu izvještava-nja eliminiranog kandidata ili ponuđača o razlozima odbijanja njegovog zahtjeva ili ponude, i objave oba-vijes o dodjeli ugovora, Članci 7(1) i 9(3) Direk ve 93/36 daju jelima s ugovornim ovlas ma diskrecij-sko pravo neobjavljivanja određenih informacija, ako

bi objavljivanje takvih informacija šte lo legi mnim poslovnim interesima nekih poduzeća, javnih ili pri-vatnih, ili moglo šte pravednoj konkurenciji izme-đu dobavljača. Kao što je poznato, te se odredbe odnose na postupanje jela s ugovornim ovlas ma.

Mora se, među m, prizna da bi njihova učinkovitost bila ozbiljno narušena ako bi, u žalbi pro v odluke koje je donijelo jelo s ugovornim ovlas ma u vezi s postupkom dodjele ugovora, sve informacije koje se odnose na taj postupak dodjele ugovora bile bezre-zervno dane tužitelju, ili čak ostalima kao što su inter-venijen . U takvim okolnos ma, samo podnošenje žalbe omogućilo bi pristup informacijama koje bi se mogle koris za ometanje natjecanja ili na štetu le-gi mnim poslovnim interesima gospodarskih čimbe-nika koji su sudjelovali u navedenom postupku dodje-le ugovora. Takva bi mogućnost čak mogla ohrabri gospodarske čimbenike da podnesu tužbu isključivo u svrhu dobivanja pristupa poslovnim tajnama njihovih konkurenata.

U takvoj žalbi, tuženi bi bilo jelo s ugovornim ovlas -ma a gospodarski subjek , čiji interesi mogu bi ošte-ćeni, ne bi nužno bili stranke u sporu ili pridruženi slu-čaju kako bi obranili te interese. Prema tome, m više je važnije stvori mehanizme koji će na odgovarajući način čuva interese takvih gospodarskih subjekata... U kontekstu revizije odluke koju je donijelo jelo s ugovornim ovlas ma, a koja se odnosi na postupak dodjele ugovora, načelo kontradiktornos ne znači da stranke imaju pravo na neograničen i apsolutan pristup svim informacijama koje se odnose na po-stupak dodjele u pitanju, a koje su podnesene jelu zaduženom za reviziju9. Napro v, to pravo pristupa mora se izravna prema pravu drugih gospodarskih subjekata na zaš tu njihovih povjerljivih informacija i poslovnih tajni…“.

Konačni odgovor Europskog suda u ovom predmetu bio je: „Odgovor na upućeno pitanje mora glasi da se Članak 1(1) Direk ve 89/665, zajedno s Člankom 15(2) Direk ve 93/36, mora tumači tako da jelo zaduženo za postupke revizije iz Članka 1(1) mora osigura čuvanje povjerljivos i poslovnih tajni s ob-zirom na informacije koje se nalaze u spisu koji tom jelu podnesu stranke u postupku, a naročito jelo

s ugovornim ovlas ma, iako ono može vidje takvu informaciju i uze je u razmatranje. Na tom jelu je da donese odluku u kojoj je mjeri i kojim postupkom prikladno čuva povjerljivost i tajnost informacije, uzimajući u obzir zahtjeve za učinkovitom pravnom zaš tom i prava na obranu stranaka u sporu, i u slu-čaju sudske revizije ili revizije drugog jela, koje je sud

9 Tijelo zaduženo za reviziju = žalbeno jelo (op.a.)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

41


ili sudište u smislu Članka 234 EZ-a, tako da se osigura da je postupak u cijelos u skladu s pravom na pošte-ni postupak.“

6. Zaključak Praksa pokazuje da se u velikom broju ugovora svi podaci, informacije, dokumentacija i prepiska razmi-jenjena između ugovornih strana za potrebe izvršenja ugovora utvrđuju kao poslovna tajna. Prema našem Zakonu o zaš tajnos podataka, kako je već nave-deno prethodno u tekstu, poslovnu tajnu mogu pred-stavlja podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom društva, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istra-živačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke, zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupi štetne posljedice za njezine gospodarske in-terese.

Pitanje je ispunjavaju li doista navedene zakonske uv-jete podaci koji se u ugovorima utvrđuju kao po-slovna tajna, odnosno je li doista riječ o toliko osjet-ljivim podacima da bi ih trebalo proglasi poslovnom tajnom i me na sebe preuze niz strogih obveza i posebnih procedura koji vežu za postupanje s tako označenim podacima. Razlog ovakvom tre ranju po-slovne tajne leži u činjenici da je poslovna tajna u na-šem pravnom sustavu zaš ćena Kaznenim zakonom10 , jer je neovlašteno odavanje poslovne tajne kazneno djelo. Kako bi se osigurala povjerljivost podataka iz ugovora, a pritom je riječ o podacima koji zapravo ne ispunjavaju zakonske uvjete za proglašenje poslovne tajne, možda bi bilo poželjno u ugovore (na odgovara-jućem mjestu) unije odredbu slijedećeg sadržaja11:

POVJERLJIVOST

Članak xy.

(1) Sve informacije i podaci koje će jedna ugovorna strana učini dostupnim drugoj ugovornoj strani u svrhu izvršenja obveza iz ovog Ugovora, kao i ovaj Ugovor u cijelos , smatraju se povjerljivim.

10 Kazneni zakon (NN, br. 125/11, 144/12), članak 262. Odavanje i neovlašteno pribavljanje poslovne tajne: (1) Tko neovlašteno dru-gome priopći, preda ili na drugi način učini pristupačnim podatke koji su poslovna tajna, kao i tko pribavlja takve podatke s ciljem da ih preda neovlaštenoj osobi, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka poči-nitelj sebi ili drugome pribavio znatnu imovinsku korist ili prouzro-čio znatnu štetu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (3) Nema kaznenog djela ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno u pretežito javnom interesu. (4) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po prijedlogu.11 Ovo je samo prijedlog sadržaja odredbe koju je moguće mijenja- /prilagođava vlas m potrebama.

(2) Povjerljive informacije i podaci iz stavka 1. ovog članka ne mogu se koris , osim u svrhe određe-ne ovim Ugovorom, bez prethodnog izričitog pisa-nog pristanka druge ugovorne strane.

(3) Ugovorna strana koja povrijedi obvezu čuvanja po-vjerljivos informacija i podataka iz ovog članka bit će bez ikakvih ograničenja odgovorna za svaku šte-tu koja je nastala drugoj ugovornoj strani kao po-sljedica obveze čuvanja povjerljivos informacija.

(4) Nijedna ugovorna strana neće bi odgovorna za otkrivanje ili korištenje informacija i podataka koji su ovim Ugovorom utvrđeni kao povjerljivi, a koji: (a) već jesu ili postanu pozna javnos , osim pu-tem povrede ovog Ugovora ili (b) se moraju otkri na temelju zakona sukladno zahtjevu nadležnog jela.

(5) Obveza čuvanja povjerljivos informacija i poda-taka ostaje na snazi i nakon prestanka važenja ovog Ugovora.

U slučaju da se doista radi o podacima čijim bi priop-ćavanjem neovlaštenoj osobi mogle nastupi štetne posljedice za gospodarske interese neke pravne oso-be, tada bi bilo poželjno prijedlog za proglašavanje h podataka poslovnom tajnom upu upravi te pravne osobe (ili nekom drugom krovnom i odgovornom -jelu/organizacijskoj jedinici/osobi), uz odgovarajuće obrazloženje.

Pred Vama je jedinstvena publikacija koja obrazlaže novi zakonodavni i ins -tucionalni okvir jav ne na-bave, prak čnu pri mjenu javne nabave u Republici Hrvatskoj i Europskoj uni-ji, te nove postulate koje Europska unija postavlja pred sudionike sustava op-ćenito. Publikacija je pri-marno namijenjena oso-bama koje sudjeluju ili će sudjelova svakodnevno u

procesu javne nabave od planiranja, preko pripreme i provo-đenja postupaka, te ugovaranja i realizacije nabave. S druge strane, knjiga je namijenjena i poslovnoj zajednici koja sudjeluje na tržištu javne nabave kao ponuditelj. Dan je pregled zakonodavstva, ins tucija, izvora informacija koje su dostupne u zemlji i šire te upozorava na ono što moraju uči-ni kako bi se prilagodili novim pravilima. Dan je odgovor na pitanje kako ostvari zaš tu prava u sustavu javne nabave kroz prikaz prakse Državne komisije za kontrolu javne naba-ve i Europskog suda pravde. U knjizi su i prijedlozi obrazaca koje ponuditelj može primijeni prilikom izjavljivanja žalbe u sustavu javne nabave. Cijena izdanja: 250,00 kn (PDV uključen)

KNJIGA JE

AŽURIRANA NOVIM

ZAKONSKIM

IZMJENAMA!

42


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

1. UvodZakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13, 13/14 – Odluka Ustavnog suda RH, dalje u tekstu: Zakon) promovira jedan moderniji pristup u proved-bi postupaka javne nabave, koji se razvija na razini Europske unije, a koji se ogleda u smanjivanju ad-ministra vnih barijera i traženja velikog broja doku-menata, uz istodobno omogućavanje naručiteljima provjere stvarnih podataka o gospodarskim subjek -ma, korištenjem javnih registara, koje vode jela jav-ne vlas i sličnih metoda provjere.

U tom smislu Zakon u članku 92. daje značajne ovlas naručitelju u postupku evaluacije ponuda ins tutom pojašnjenja i upotpunjavanja dokumenata traženih sukladno člancima 67. do 74. Zakona (kojima gospo-darski subjekt dokazuje da ne postoje razlozi za njego-vo isključenje iz postupka javne odnosno da ispunjava uvjete sposobnos za izvršenje ugovora) i pojašnje-nja pojedinih elemenata ponude (u dijelu koji se od-nosi na ponuđeni predmet nabave), temeljem kojih mogu bi uklonjeni formalni nedostaci i nejasnoće u ponudi. Na navedeni način omogućuje se naručitelju da otklanjanjem formalnih nedostataka u dokumen- ma i ponudi odabere najbolju ponudu, te učinkovito

troši proračunska i druga javna sredstva.

2. Europski jedinstveni dokument o nabavi

Nove direk ve o javnoj nabavi koje su stupile na sna-gu 18. travnja 2014. godine idu i korak dalje u smjeru smanjenja formalizma u postupcima javne nabave. U

tom smislu Direk va Europskog parlamenta i Vijeća 2014/24/EU, koja regulira postupke javne nabave u klasičnom sektoru, predviđa Europski jedinstveni dokument o nabavi natjecatelja, odnosno ponudi-telja (engl. European Single Procurement Document – ESPD). Rješenje koje donose nove direk ve u vezi s načinom dokazivanja sposobnos u postupku jav-ne nabave, nakon njihove transpozicije u nacionalna zakonodavstva, značajno će pojednostavi i ubrza provedbu postupaka javne nabave, smanji admini-stra vo opterećenje, ali i smanji troškove sudjelova-nja gospodarskih subjekata u njima.

Dakle, rješenje koje donosi nova Direk va Europskog parlamenta i Vijeća broj 2014/24/EU, obvezuje naru-čitelja da u vrijeme podnošenja zahtjeva za sudjelo-vanje ili ponuda prihva Europski jedinstveni doku-ment o nabavi, koji se sastoji od ažurirane osobne izjave kao preliminarnog dokaza, umjesto potvrda (cer fi kata) koje izdaju jela javne vlas ili treće oso-be, a koji potvrđuju da određeni gospodarski subjekt ispunjava sljedeće uvjete, i to:

a) da nije u nekoj od situacija u kojima se gospodarski subjek moraju ili mogu isključi (npr. kažnjava-nost; neplaćeni porezi; stečaj)

b) da zadovoljava kriterije za izbor (povezano sa spo-sobnošću izvršenja ugovora – pravne i poslovne; fi nancijske; tehničke i stručne)

c) gdje je primjenjivo, da ispunjava objek vna pravi-la i kriterije u vezi sa smanjivanjem broja gospo-darskih subjekata, koji će sudjelova u 2. stupnju ograničenog postupka; pregovaračkog postupka s prethodnom objavom i sl. ).

Od najpovoljnijeg ponuditelja kojemu će bi dodi-jeljen ugovor ili okvirni sporazum, naručitelj će prije

Pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata i ponude u postupcima javne nabaveAnte Loboja *

Zakon o javnoj nabavi u članku 92. daje značajne ovlas naručitelju u postupku evaluacije ponuda ins tu-tom pojašnjenja i upotpunjavanja dokumenata kojima gospodarski subjekt dokazuje da ne postoje razlozi za njegovo isključenje iz postupka javne odnosno da ispunjava uvjete sposobnos za izvršenje ugovora te pojašnjenja pojedinih elemenata ponude. Time mogu bi uklonjeni formalni nedostaci i nejasnoće u ponudi, te racionaliziran sam postupak javne nabave.

* Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva, Uprava za javnu nabavu, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

43


sklapanja ugovora zah jeva da stavi na raspolaganje relevantne dokaze, a ako is to ne učini, do sklapanja ugovora/okvirnog sporazuma ne bi došlo. Europski jedinstveni dokument o nabavi je, prema tomu, do-kument koji:

• se sastoji od formalne izjave gospodarskog subjek-ta da se relevantni razlog za isključenje ne primje-njuje i/ili da je relevantni kriterij za izbor ispunjen i daje relevantne informacije kako to zah jeva naru-čitelj

• iden fi cira jela javne vlas ili treću stranu odgo-vornu za ispostavljanje popratne dokumentacije i sadrži službenu izjavu kojom se potvrđuje da će gospodarski subjekt moći, na zahtjev i bez odgode, pruži tu popratnu dokumentaciju

• omogućuje naručitelju da dobije potrebne do-kumente izravno pristupajući javnoj bazi podata-ka (npr. sudskom registru; obrtnom registru i sl.). EPSD sadrži i informacije potrebne za tu svrhu, kao što je internetska adresa baze podataka, bilo koji iden fi kacijski podatak i, po potrebi, izjavu o sugla-snos

• se može ponovno koris , pod uvjetom da gospo-darski subjek potvrde da su u njoj sadržani podaci i dalje toč ni.

Europski jedinstveni dokument o nabavi se sastavlja na temelju standardnog obrasca. Europska komisija će utvrdi taj standardni obrazac, pomoću proved-benih akata.

3. Pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata i ponude prema važećem Zakonu

3.1. Ranije zakonsko rješenje

Prema prijašnjem zakonskom rješenju pojašnjenje ili upotpunjavanje dostavljenih dokumenata moglo se odnosi samo na nejasnoće, manje nedostatke ili pogreške koji su uklonjivi, te nije smjelo rezul ra- naknadnom zamjenom ili naknadnom dostavom

traženih dokumenata, nego samo upotpunjavanjem već priloženih dokumenata. Naručitelj stoga nije smio omogući ponuditeljima odnosno natjecatelji-ma uklanjanje utvrđenog (manjeg) nedostatka. Pri-mjerice, ako je u dostavljenom izvodu iz sudskog, obrtnog ili drugog odgovarajućeg registra, kojim po-nuditelj dokazuje svoj upis u odgovarajući registar, a koji se sastoji od više listova, nedostajao jedan list, dokaz je bio nevaljan, a naručitelj je, zbog nemoguć-nos otklanjanja takvoga nedostatka bio obvezan ta-kvu ponudu isključi iz postupka javne nabave, kao neprihvatljivu, iako se moglo radi o ponudi koja je fi nancijski ali i tehnički znatno povoljnija. Također,

ako je ponuditelj dostavio pogrešan dokument (npr. Uvjerenje Trgovačkog suda o nekažnjavanju radi do-kazivanja nekažnjavanos odgovorne osobe, u smislu članka 67., stavka 1. Zakona) naručitelj nije mogao ot-kloni takav nedostatak sukladno članku 92. Zakona.

3.2. Sadašnje zakonsko rješenje

Sadašnje zakonsko rješenje ovog ins tuta umnogo-me se razlikuje od rješenja koje donosi osnovni Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) s obzirom na to da je odredba članka 92. Zakona, u znatnoj mjeri promije-njena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi iz srpnja 2013. godine (NN, br. 83/13). Odredba članka 92. važećeg Zakona kojom je regu-lirano pitanje pojašnjenja i upotpunjavanja dokume-nata traženih u postupku javne nabave, temelji se na odredbi članka 51. Direk ve 2004/18/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o koordi-naciji postupaka za dodjelu ugovora o javnim rado-vima, ugovora o javnoj nabavi robe, te ugovora o javnim uslugama kojim je propisano da naručitelj može pozva gospodarskog subjekta da nadopuni ili pojasni potvrde i dokumente koje je predao su-kladno člancima od 45. do 50.

Rečenom odredbom Zakona propisana je ovlast na-ručitelja da u postupku pregleda i ocjene ponuda može pozva ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpu-njavanjem u vezi s dokumena ma traženim sukladno člancima od 67. do 74. Zakona uklone pogreške, ne-dostatke ili nejasnoće, koje se mogu ukloni , te poja-sne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. Treba naglasi da na-vedeno zakonsko rješenje daje mogućnost naručite-lju da postupi sukladno članku 92. Zakona, odnosno da upu ponuditeljima zahtjev za pojašnjenjem i/ili upotpunjavanjem dokumenata i/ili zahtjev za pojaš-njenjem ponude, ako smatra da otklanjanjem formal-nih nedostataka u ponudi može odabra povoljniju ponudu te uštedje fi nancijska sredstva za nabavu.

Naručitelj će, uvažavajući okolnos svakog konkret-nog slučaja sam ocijeni hoće li koris navedenu mogućnost. Ako bi takvo postupanje naručitelja re-zul ralo manjim uštedama, a s druge strane i značaj-nim gubitkom vremena s obzirom na prolongiranje roka izvršenja određene nabave, naručitelj vjerojatno neće koris navedeni ins tut pojašnjenja i upotpu-njavanja. U pro vnom, ako će takav postupak rezul- ra fi nancijskim i drugim uštedama, rezul ra pri-

hvaćanjem boljih tehničkih rješenja, te ako nabava određenih roba, usluga odnosno radova nije žurna, korištenje ovog ins tuta u postupku pregleda i ocje-ne ponuda, pokazuje se kao logično i pragma čno rješenje.

44


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

Iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave povezane s primjenom sadašnjeg za-konskog rješenja iz članka 92. Zakona razvidno je da žalitelji ponekad u žalbama is ču žalbene navode, u kojima naručiteljevo nepostupanje sukladno istom članku Zakona u pojedinim slučajevima kvalifi ciraju nezakoni m, smatrajući da se radi o obvezi naruči-telja da postupi na navedeni način. Državna komisija u obrazloženju svoje odluke takve žalbene navode ocjenjuje neosnovanima, te obrazlažući takvu ocjenu, navodi da se radi o pravu odnosno opciji za naručite-lja, a ne i njegovoj obvezi da pozove ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s traženim dokumen ma, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloni , te pojasne pojedine elemente ponude u dije-lu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave.

4. Načela javne nabave pri pojašnjenju i upotpunjavanju ponude

Sadašnje zakonsko rješenje ins tuta pojašnjenja i upot-punjavanja u izravnoj je relaciji s načelom učinkovite javne nabave i ekonomičnog trošenja sredstava za javnu nabavu koje promovira Zakon. Naime, člankom 3., stavkom 2. Zakona propisano je da naručitelji mora-ju primjenjiva odredbe Zakona na način, koji omogu-ćuje učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu. Odbijanje povoljne ponude ili isključenje ponuditelja, jer nije dostavio određene dokumente koje je zah jevao naručitelj ili je dostavio pogrešne dokumente ili su oni nejasni, nepotpuni, po-grešni, sadrže greške ili se takvima čine, može ići pro v navedenog načela učinkovite nabave. Takvim se pristu-pom ne ostvaruje načelo vrijednos za novac te zbog formalnih pogrešaka (koje je moguće ispravi ) može doći do neučinkovitog trošenja javnih sredstava.

Člankom 92., stavkom 6. Zakona propisano je da po-stupanje javnog naručitelja u postupku pojašnjenja i upotpunjavanja dokumenata i ponude ne smije ima učinak diskriminacije, nejednakog tretmana ponu-ditelja ili pogodovanja pojedinom ponuditelju u po-stupku javne nabave, te mora bi transparentno. Na-čelo jednakog tretmana u praksi provedbe postupaka javne nabave igra važnu ulogu. Ono znači da se pre-ma svim gospodarskim subjek ma kao potencijalnim ponuditeljima ili natjecateljima u postupcima javne nabave, naručitelji moraju ponaša na jednaki način, te da jednaku priliku svima da njihove ponude budu odabrane kao najpovoljnije. Prema praksi i pravnom shvaćanju Europskog suda načelo jednakog tretmana traži da usporedive situacije ne smiju bi različito tre rane, osim ako je to objek vno opravdano.

Radi izbjegavanja prigovora gospodarskih subjekata o pogodovanju određenim ponuditeljima u postupku

javne nabave svakako je preporučljivo za naručitelje da u is m ili sličnim situacijama postupaju na jednak način, tj. da se usporedive situacije ne tre raju različi-to. Uz to, od velikog značenja je da postupanje naruči-telja bude dokumen rano, te transparentno.

Primjer iz prakse: Naručitelj nije pozvao žalitelja na pojašnjenje ponude, zbog čega njegovo postu-panje ima učinak diskriminacije i nejednakog tre-tmana ponuditelja?

Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u otvore-nom postupku javne nabave, za predmet nabave: oprema za integrirano upravljanje granicom. Za 1. grupu predmeta nabave pris gle su tri ponude od ko-jih je naručitelj dvije ocijenio valjanima. Odabrana je ponuda tvrtke X d.o.o., a na Odluku o odabiru izjavlje-na je žalba. Žalitelj u žalbi osporava razloge odbijanja njegove ponude te u bitnome is če da njegova ponu-da u bitnome udovoljava uvje ma iz dokumentacije za nadmetanje. Navodi da u mjeri u kojoj su naručite-lju bili potrebni detaljni opisi pojedinih karakteris ka i specifi kacije ponuđene robe, is su bili predani naru-čitelju u popratnim tehničkim materijalima.

Dodatno is če da, ako je naručitelj ipak smatrao da ponudu žalitelja treba dopuni i pojasni , mo-gao je postupi sukladno odredbi članka 92., stavka 5. Zakona o javnoj nabavi, te je istu odredbu radi jednakog postupanja trebao primijeni i na ponudu žalitelja, jer je ostale ponuditelje, pa tako i odabra-nog ponuditelja pozvao na pojašnjavanje i upotpu-njavanje ponude. Člankom 92., stavkom 5. Zakona o javnoj nabavi propisano je da u postupku pregleda i ocjene ponuda javni naručitelj može pozva ponu-ditelje, da u roku koji ne smije bi kraći od pet ni duži od 10 dana pojasne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. Pojašnjenje ne smije rezul ra izmjenom ponude.

U Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda naručitelj je konsta rao da ponuda žalitelja nije sukladna doku-mentaciji za nadmetanje, te da je žalitelj u obras-cu: Ponuđene specifi kacije, na mjesto predviđeno za unos ponuđenih specifi kacija za 70 točaka, od ukupno 93 naveo: udovoljeno tehničkim specifi kaci-jama, temeljem čega se nije moglo utvrdi kakva je specifi kacija robe koja se nudi i je li ista u skladu s potrebama naručitelja iskazanim u dokumentaciji za nadmetanje. Iz Zapisnika je također razvidno da je naručitelj pozivom na članak 92., stavak 5. Zakona pozvao odabranog ponuditelja i zajednicu ponudite-lja XY d.o.o., da pojasne određene elemente ponu-đenih tehničkih specifi kacija, te da nije postupio su-kladno članku 92., stavku 6. Zakona, s obzirom na to da njemu nije upu o zahtjev za pojašnjenje ponuda.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

45


Navedenom odredbom Zakona propisano je da po-stupanje javnog naručitelja ne smije ima učinak diskriminacije, nejednakog tretmana ponuditelja ili pogodovanja pojedinom ponuditelju u postupku jav-ne nabave te mora bi transparentno. Slijedom na-vedenoga, a zbog utvrđenog nejednakog postupanja naručitelja u odnosu na sve ponuditelje prilikom pre-gleda i ocjene ponuda, Državna komisija je ocijenila da je žalbeni navod osnovan, te je poniš la Odluku o odabiru i predmet vra la na ponovni pregled i ocjenu ponuda.

5. Pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata

Odredbom Zakona kojom je uređeno pitanje pojaš-njenja i upotpunjavanja pragma čno se pristupa na-vedenom problemu s ciljem da se omogući naručite-lju da pozove gospodarske subjekte da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumena ma traženim sukladno člancima od 67. do 74. Zakona, uklone po-greške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu uklo-ni , kao i da pojasne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. Pojašnjenje i upotpunjavanje ne odnosi se na mo-gućnost izmjene same ponude, tj. na cijene ili druge kriterije za odabir, kao ni na naknadnu dostavu jam-stva za ozbiljnost ponude, već isključivo na ispravlja-nje nedostataka povezanih s formalnim nedostacima ponude.

Pojašnjenja se mogu zah jeva , na primjer, kada do-stavljeni dokazi sadrže nedosljedne ili kontradiktorne informacije, nisu jasni ili su iz njih izostavljene poje-dinos . Stoga se ovim člankom, između ostalog pro-pisuje da u postupku pregleda i ocjene ponuda javni naručitelj može pozva ponuditelje da pojašnjenjem u vezi dokumenata traženih sukladno člancima od 67. do 74. Zakona uklone pogreške, nedostatke ili neja-snoće koje se mogu ukloni . Pogreškama, nedosta-cima ili nejasnoćama smatraju se dokumen koji jesu ili se čine: nejasni, nepotpuni, pogrešni, sadrže greške ili nedostaju.

Primjer iz prakse: Može li naručitelj u postupku pregleda i ocjene ponuda temeljem članka 92. Za-kona, traži od ponuditelja da dostave prijevod isprave na hrvatski jezik, ako je ista predana u izvornik na engleskom jeziku?

Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u EOJN-u RH zajedno s dokumentacijom za nadmetanje, za predmet: nabava strojne osnovice za povezivanje svih sudionika u informacijskom sustavu naručitelja. Dostavljene su tri ponude koje je naručitelj u po-stupku pregleda i ocjene ponuda ocijenio valjanima.

Na Odluku o odabiru te postupak pregleda i ocjene ponuda izjavljena je žalba, te je istodobno primjerak žalbe dostavljen i naručitelju, u smislu članka 145., stavka 3. Zakona o javnoj nabavi. Žalitelj u žalbi na-vodi da je u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda naručitelj naveo da je od odabranog ponuditelja traženo pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata dostavljenih u ponudi, temeljem članka 92.

Zakona o javnoj nabavi, s obzirom na to da je utvrđe-na manja pogreška odnosno nedostatak, koji naru-čitelj smatra uklonjivim, a odnosi se na dostavljene cer fi kate za djelatnike. Naime, odabrani ponudi-telj je dostavio cer fi kate na engleskom jeziku, a u dokumentaciji za nadmetanje traženo je da moraju bi dostavljeni na hrvatskom jeziku. Žalitelj smatra da je traženo naknadno pojašnjenje i upotpunjava-nje dokumenata od odabranog ponuditelja pro vno odredbi članka 92. Zakona, jer pojašnjenje ne smije rezul ra naknadnom dostavom traženih dokume-nata, već samo upotpunjavanjem već priloženih do-kumenata u ponudi.

Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje, žalbeno jelo je utvrdilo da je naručitelj kao dokaz tehničke i

stručne sposobnos , točkom 4.2.2. dokumentacije, tražio izjavu ponuditelja da raspolaže osobama koje posjeduju strukovnu sposobnost, stručno znanje i iskustvo potrebno za izvršenje usluge, koja je pred-met nabave (cer fi kat proizvođača ponuđenih ure-đaja iz ponude ponuditelja). Također je navedeno da ako je neka od traženih isprava na stranom jeziku, ponuditelj u ponudi obvezno prilaže ispravu na tom jeziku i prijevod na hrvatski jezik, sukladno točki 5.9 dokumentacije u kojoj je navedeno da se ponuda izrađuje na hrvatskom jeziku, a svi dijelovi ponude koji nisu na hrvatskom jeziku moraju bi prevede-ni na hrvatski jezik od ovlaštenog sudskog tumača. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da je is priložio cer fi kate za djelatnike na engle-skom jeziku, bez priloženog prijevoda.

Žalbeno jelo je zaključilo da je, s obzirom na za-konske odredbe iz članka 92., stavaka i 2. naruči-telj osnovano pozvao odabranog ponuditelja da

46


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

upotpuni tražene dokumente, odnosno da dostavi prijevode cer fi kata predanih u ponudi. Naime, na-knadnom predajom prijevoda cer fi kata odabrani ponuditelj je uklonio nedostatak na način, koji nije utjecao na formu kao ni na sadržaj već predanih dokumenata, te se stoga takav postupak može sma-tra upotpunjavanjem dokumenata odnosno otkla-njanjem nedostataka ponude, koje nije dovelo do izmjene ponude. Stoga je žalbeni navod neosnovan.

Primjer iz prakse: Može li naručitelj u postupku pregleda i ocjene ponuda od ponuditelja traži do-stavu dokaza tehničke i stručne sposobnos , koji nisu bili dostavljeni u ponudi?

Naručitelj, Lučka uprava, objavio je u EOJN-u RH, poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave, za predmet nabave: radovi na održavanju i nadzoru željezničkih kolosjeka u luci (broj objave: 2013/S 002-0068922). Između dvije pris gle ponu-de, naručitelj je jednu ocijenio valjanom, te donio Odluku o odabiru ponude zajednice ponuditelja, XY d.o.o. Na istu Odluku izjavljena je žalba Državnoj komisiji. U žalbi žalitelj osporava razloge odbijanja svoje ponude, te valjanost ponude odabranog po-nuditelja odnosno postupanje naručitelja, kojim je omogućio odabranom ponuditelju naknadno do-stavljanje dokaza tehničke i stručne sposobnos .

Navodi da odabrani ponuditelj u svojoj ponudi nije dostavio sve tražene dokaze tehničke i stručne spo-sobnos , i to:

• Izjavu o ala ma, uređajima ili tehničkoj opremi, i• Izjavu o sastavu stručnog ma.

U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da je odabra-ni ponuditelj sukladno članku 92. Zakona o javnoj nabavi dostavio dokumente, koji su nedostajali nje-govoj ponudi. Uvidom u ponudu odabranog ponu-ditelja i Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda žalbeno jelo je utvrdilo da is u svojoj ponudi nije dostavio

tražene izjave. Također je utvrđeno da je naručitelj dopisom od 29. kolovoza 2013., pozivom na članak 92. Zakona, od odabranog ponuditelja zatražio da u roku od pet dana dostavi dokaze tehničke i stručne sposobnos , koji nedostaju u njegovoj ponudi (izja-ve). Postupajući po zahtjevu naručitelja odabrani ponuditelj je dostavio tražene dokaze.

Članak 92., stavak 1. Zakona propisuje da u postup-ku pregleda i ocjene ponuda javni naručitelj može pozva ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpunja-vanjem u vezi s traženim dokumen ma, sukladno člancima od 67. do 74. Zakona, uklone pogreške, ne-dostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloni . Stavak 2. istoga članka propisuje da se pogreškama, nedo-stacima ili nejasnoćama smatraju dokumen koji

su nejasni ili se čine nejasni, nepotpuni, pogrešni, sadrže greške ili nedostaju. Sukladno stavku 3. jav-ni naručitelj poziva ponuditelje da u primjerenom roku, koji ne smije bi kraći od pet dana ni dulji od 15 dana pojasne ili upotpune dokumente, koje su predali ili da dostave dokumente koje su trebali pre-da sukladno člancima od 67. do 74. ovoga Zakona.

Temeljem prethodno navedenoga žalbeno jelo je zaključilo da naručitelj nije postupio pro vno članku 92. Zakona, kada je od odabranog ponuditelja tra-žio dostavu dokaza tehničke i stručne sposobnos koji su nedostajali u njegovoj ponudi, jer se radi o dokumen ma iz članka 72. Zakona. Dakle, u smislu odredbe članka 92. Zakona radi se o dokumen ma koje naručitelj može naknadno zatraži od ponudi-telja. Slijedom navedenog žalbeni navod žalitelja je neosnovan.

Primjer iz prakse: Može li se primjenom članka 92. otkloni nedostatak u jamstvu za ozbiljnost ponu-de (mjenici)?

Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u EOJN RH, dana 7. listopada 2013. godine za predmet na-bave: izrada projektne dokumentacije za ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju brze ceste. Na Odlu-ku o odabiru izjavljena je žalba Državnoj komisiji, te istodobno dostavljen primjerak žalbe naručitelju. Žalitelj u žalbi u bitnome osporava razloge odbijanja svoje ponude. Predlaže poniš Odluku o odabiru i naloži naručitelju novi pregled i ocjenu ponuda. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da je ista neo-snovana, te predlaže odbi žalbu.

Žalitelj navodi da je naručitelj odbio njegovu ponu-du pozivajući se na činjenicu da mjenica koja pred-stavlja: sredstvo osiguranja plaćanja, s izjavom bez protesta, nije potpisana sukladno odredbi članka 45. Zakona o mjenici, te da zbog toga ponuda nije sukladna dokumentaciji za nadmetanje. Smatra da je mjenica usprkos navedenom nedostatku valjana, ako ispunjava sve druge uvjete propisane Zakonom o mjenici, odnosno da je valjana i dospjela tražbina, da se može napla , samo što je potrebno protes -ra navedenu mjenicu sukladno Zakonu, te da ista predstavlja valjano sredstvo osiguranja plaćanja.

Navodi da je u konkretnomm slučaju dostavio vlas -tu bianco mjenicu, s izjavom na licu mjenice: bez pro-testa, ali zbog propusta, ispod izjave: bez protesta, ista nije potpisana, dok su svi ostali elemen te mje-nice valjano ispunjeni i u skladu sa Zakonom, tako da je ta mjenica važeće sredstvo osiguranja plaćanja. U skladu sa člankom 92., stavkom 1. Zakona naru-čitelj može pozva ponuditelja da pojašnjenjem i upotpunjavanjem ukloni pogreške, nedostatke ili

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

47


nejasnoće, koje se mogu otkloni , a pod pogreš-kama se smatraju dokumen koji su nepotpuni. Naručitelj je ovakvim postupanjem doveo žalitelja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale ponu-ditelje, a isto tako je nepotpuno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio, kako procesne tako i materijalnopravne odredbe Zakona o javnoj nabavi i Zakona o mjenici.

Drži da je dostavljeno jamstvo za ozbiljnost ponude valjano usprkos nedostatku potpisa ispod izjave: bez protesta, te da se jamstvo moglo normalno upotrije-bi kao sredstvo osiguranja plaćanja. Provjeravajući ovaj žalbeni navod žalbeno jelo je utvrdilo da je na-ručitelj u dokumentaciji za nadmetanje, u točki 5.1. Jamstva, propisao da je ponuditelj u ponudi obve-zan dostavi jamstvo za ozbiljnost ponude u izno-su od 40.000,00 kn, koje može bi : mjenica bez prava protesta; bjanko zadužnica (potvrđena od strane javnog bilježnika) ili bezuvjetna i neopozi-va bankarska garancija, napla va od banke na prvi poziv, bez prava protesta. Jamstvo za ozbiljnost po-nude dostavlja se u izvorniku, a rok važenja jamstva ne smije bi kraći od roka valjanos ponude.

Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda razvid-no je da je naručitelj naveo da je žalitelj priložio vla-s tu mjenicu s napisanom odredbom: bez protesta, ali da tu odredbu nije potpisao, sukladno članku 45. Zakona o mjenici, stoga mjenica nije sukladna doku-mentaciji za nedmetanje, te je odbio njegovu ponu-du. Člankom 92., stavkcima 1. i 2. Zakona, na koji se žalitelj poziva, propisano je da u postupku pregleda i ocjene ponuda javni naručitelj može pozva ponu-ditelje da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumena ma traženim sukladno člancima 67. do 74. ovoga Zakona, uklone pogreške, nedostat-ke ili nejasnoće koje se mogu ukloni , a pogreš-kama, nedostacima ili nejasnoćama smatraju se dokumen koji jesu ili se čine nejasni, nepotpuni, pogrešni, sadrže greške ili nedostaju. Među m, žalitelj pogrešno tumači da se navedeni nedosta-tak može otkloni primjenom ci ranog članka, jer jamstvo za ozbiljnost ponude nije dokument tražen sukladno člancima od 67. do 74. Zakona.

Zakon o mjenici, u članku 45. propisuje da trasant, indosant, ili avalist može odredbom: bez troškova, bez protesta ili ma kakvom drugom odgovarajućom odredbom, napisanom i potpisanom na mjenici, oslobodi njenog imatelja od obveze, da radi ostva-renja regresa, podiže protest zbog neakcep ranja ili neisplate. Ova odredba ne oslobađa imatelja mjeni-ce ni od podnošenja mjenice u propisanim rokovima ni od pravodobnog davanja obavijes . Prekoračenje rokova dokazuje onaj koji to is če pro v imatelja

mjenice. Odredba koju je trasant napisao djeluje prema svim potpisnicima; ona koju je napisao indo-sant ili avalist djeluje samo premo onomu, koji ju je stavio. Ako imatelj mjenice pro vno odredbi koju je napisao trasant, podigne protest, sam će snosi protestne troškove. Kad odredba potječe od indo-santa ili avalista, troškovi protesta, ako je podignut, mogu se napla od svih potpisnika.

Uvidom u ponudu žalitelja utvrđeno je da se na stranici 14/274 ponude nalazi mjenica, serija A 06825022, na kojoj je napisano: bez prava protesta. Među m, navedena odredba nije potpisana suklad-no članku 45. Zakona o mjenici, a što žalitelj ne os-porava. Stoga, budući da se žalitelj, pro vno članku 87., stavku 1. Zakona, pri izradi ponude nije pridr-žavao zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadme-tanje, jer iako je kao sredstvo jamstva za ozbiljnost ponude dostavio mjenicu, nije udovoljio traženju naručitelja da mjenica mora bi : bez prava protesta, pa je žalbeni navod neosnovan.

6. Pojašnjenje ponudePitanje pojašnjenja pojedinih elemenata ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave ponude treba zasebno razmatra od pojašnjenja ili upotpunjavanja u vezi s dokumena ma, koji se od-nose na dokazivanje nepostojanja razloga isključenja odnosno ispunjenja uvjeta sposobnos za izvršenje ugovora. Kako bi mogao izvrši pravilan pregled i ocjenu ponuda, naručitelj može u postupku pregleda i ocjene ponuda pozva ponuditelje da pojasne po-jedine elemente ponude u dijelu, koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. To može bi slučaj kada ponuda sadrži nedosljedne ili proturječne podatke o jednom istom elementu ponude, ponuda nije jasna u pogledu opisa nuđenog predmeta, kada nije jasno udovoljava li ponuđeni predmet nabave (npr. infor-ma čka oprema) opisu predmeta nabave i tehničkim specifi kacijama i sl. Sukladno načelu jednakog tret-mana, javni naručitelj ne smije ins tutom pojašnjenja traži ni prihva izmjenu ponude.

Zahtjev za pojašnjenjem ponude nije pregovaranje o ponudi i njenim elemen ma. Stoga, zahtjev za pojaš-njenjem ne smije rezul ra me, da ponuda koja ne ispunjava uvjete u vezi sa svojstvima predmeta naba-ve naknadno postane valjana ponuda ili da se mijenja cijena ponude (osim u slučaju računske pogreške, ako je ista utvrđena u postupku pregleda i ocjene ponu-da). Postupanje javnog naručitelja sukladno ovome članku ne smije ima učinak diskriminacije, nejedna-kog tretmana ponuditelja ili pogodovanja pojedinom ponuditelju u postupku javne nabave, te mora bi transparentno.

48


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

To u bitnome znači da, ako javni naručitelj koris mo-gućnost pojašnjenja pojedinih elemenata ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet, on mora traži pojašnjenje ili upotpunjavanje pod jednakim uvje ma od svih ponuditelja kod kojih su u ponu-di uočene nejasnoće koje se trebaju pojasni , a ne samo od određenog ponuditelja. Naručitelji moraju pozva sve takve ponuditelje istovremeno i u pisa-nom obliku, odredi rok za dostavu pojašnjenja su-kladno Zakonu, te naves u kojem dijelu pojedine po-nude je potrebno da pojašnjenje. Također, s ciljem poštovanja načela transparentnos svaki zahtjev te dostavljeno pojašnjenje ili upotpunjavanje mora bi u pisanom obliku i bi priloženo sa zapisnikom o pre-gledu i ocjeni ponuda, jer je to važno zbog kontrole i naknadnog uvida u ponude.

Primjer iz prakse: Pojašnjenje ponude sukladno članku 92., stavku 5. Zakona.

Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u EOJN-u RH, zajedno s dokumentacijom za nadmetanje, za predmet: nabava so vera za povezivanje svih sudi-onika u informacijskom sustavu. Tri ponude koje su dostavljene naručitelj je u postupku pregleda i ocje-ne ponuda ocijenio valjanima. Na Odluku o odabiru izjavljena je žalba. Primjerak žalbe dostavljen je isto-dobno i naručitelju, sukladno članku 145., stavku 3. Zakona o javnoj nabavi. Žalitelj u žalbi navodi da je naručitelj od odabranog ponuditelja tražio pojašnje-nje ponude pro vno članku 92., stavku 5. Zakona o javnoj nabavi. Žalitelj smatra da je traženo naknad-no pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata od odabranog ponuditelja pro vno odredbi članka 92. Zakona, jer pojašnjenje ponude ne smije rezul ra naknadnom izmjenom ponude.

Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje, žalbe-no jelo je utvrdilo je da je naručitelj Prilogom 7.2. Tehnička specifi kacija, te pojašnjenjem dokumenta-cije za nadmetanje, odredio da je ponuditelj dužan prilikom predaje ponude za svu ponuđenu opremu dostavi originalnu tehničku dokumentaciju pro-izvođača na hrvatskom ili engleskom jeziku, i tako dokaza da ponuđena oprema odgovara specifi -ciranoj opremi po svakoj stavci iz tablice tehničke specifi kacije, što odabrani ponuditelj u ponudi nije dostavio. U ponudi odnosno tehničkoj specifi kaciji nije priložena potvrda proizvođača opreme da je ponuđena oprema u potpunos u skladu s tehnič-kim zahtjevima predmetne nabave i da zadovoljava sve tehničke uvjete, kako je traženo dokumentaci-jom za nadmetanje.

Člankom 92., stavkom 5. Zakona propisano je da u postupku pregleda i ocjene ponuda javni naručitelj

može pozva ponuditelje da u roku, koji ne smije bi kraći od pet ni duži od 10 dana pojasne po-jedine elemente ponude u dijelu, koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. Pojašnjenje ne smije re-zul ra izmjenom ponude. Žalbeno jelo je utvrdilo da je naručitelj neosnovano, pozivom na članak 92., stavak 5. Zakona od odabranog ponuditelja tražio, a on je dostavio potvrdu proizvođača opreme da je ponuđena oprema u cijelos u skladu s tehničkim zahtjevima predmetne javne nabave i da zadovo-ljava sve tehničke uvjete, s obzirom na to da se na-knadna dostava dokumenata ne može smatra po-jašnjenjem pojedinog elementa ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave, u smislu članka 92., stavka 5. Zakona.

Slijedom navedenog naručitelj je na Zakonu neute-meljeno ocijenio ponudu odabranog ponuditelja va-ljanom, iako je trebao postupi sukladno članku 93., stavku 1., točki 4. Zakona odnosno ponudu odabra-nog ponuditelja odbi na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda, kao ponudu koja je suprotna odred-bama dokumentacije za nadmetanje. Slijedom na-vedenog žalbeni navod je osnovan.

7. Prilozi Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda

Ako naručitelj u postupku pregleda i ocjene ponuda postupi sukladno članku 92. Zakona, bilo da traži po-jašnjenje i upotpunjavanje traženih dokumenata, bilo da od ponuditelja zah jeva pojašnjenje: pojedinih elemenata ponude u dijelu koji se odnosi na ponu-đeni predmet nabave, tada je takva dokumentacija (zahtjev za pojašnjenjem i/ili upotpunjavanjem doku-menata; zahtjev za pojašnjenjem ponude; dostavljeni dokumen ; pojašnjenje ponude) sastavni dio Zapisni-ka o pregledu i ocjeni ponuda (Uredba o načinu izra-de i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama, čl. 23., st. 1., toč. 32 – Popis priloga uz Zapisnik).

Naručitelj nije obvezan navedene priloge Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda dostavlja ponuditeljima (dakle, može ali nije obvezan!). Naime, člankom 96., stavkom 6. Zakona propisano je da je odluku o odabi-ru s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, javni naručitelj obvezan bez odgode dostavi sva-kom ponuditelju, odnosno svakom sudioniku u dru-gom stupnju ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s prethodnom objavom i natjecateljskog dijaloga na dokaziv način (dostavnica, povratnica, iz-vješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava, objavom u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH, pri čemu se dostava smatra obavljenom istekom dana objave i sl.). Javni naručitelj nije obve-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

49


zan uz zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda dostavi priloge zapisniku.

Među m, obvezan je, sukladno članku 102. Zakona, nakon dostave odluke o odabiru ili odluke o ponište-nju, do isteka roka za izjavljivanje žalbe, ponuditelju na njegov zahtjev omogući uvid u bilo koju ponu-du uključujući i naknadno dostavljene dokumente te pojašnjenja i upotpunjenja ponude sukladno Zako-nu, osim u one podatke koje su ponuditelji označili tajnima. Dakle, naručitelj je obvezan ponuditelju na njegov zahtjev omogući uvid u priloge Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda.

S obzirom na to da je Odlukom Ustavnog suda RH (NN, br. 13/14) ukinuta restrik vna odredba Zakona o načinu obavljanja uvida u ponude drugih ponuditelja, te prema članku 102., stavku 3. Zakona ponuditelji ne smiju kopira , umnaža , reproducira , fotogra-fi ra ili snima podatke iz ponuda drugih ponudite-lja. Ponuditelji smiju samo ručno bilježi podatke iz ponuda drugih ponuditelja. Ali ponuditelji prilikom uvida u ponude mogu fotokopira , reproducira , sli-ka , i sl. dijelove ponude, koje ponuditelji nisu ozna-čili tajnima.

8. Odbijanje ponuda u kojima nisu uklonjeni nedostaci i nejasnoće

Člankom 93., stavkom 1., točkom 6. Zakona propisa-no je da je javni naručitelj obvezan na osnovi rezulta-ta pregleda i ocjene ponuda odbi ponudu koja sadrži pogreške, nedostatke, odnosno nejasnoće ako po-greške, nedostaci odnosno nejasnoće nisu uklonjivi. Točkom 7. propisano je da je javni naručitelj obvezan na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda odbi- ponudu u kojoj pojašnjenjem ili upotpunjavanjem

sukladno članku 92. Zakona nije uklonjena pogreška, nedostatak ili nejasnoća. Dakle, ako pozvani ponudi-telj odnosno natjecatelj ne odgovori pravodobno na dostavljeni zahtjev za pojašnjenjem i/ili upotpunjava-njem dokumenata, odnosno zahtjev za pojašnjenjem ponude ili dostavljeni dokumen i pojašnjenja ne udovoljavaju zahtjevu naručitelja, on će takve ponu-de odbi kao nevaljane, pozivom na članak 93., sta-vak 1., točke 6. i 7. Zakona.

9. ZaključnoIns tut pojašnjenja i upotpunjavanja, na način kako je reguliran člankom 92. važećeg Zakona, iako je pri-likom donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 83/13) izazvao do-sta polemika i nepovjerenja gospodarskih subjekata zbog straha od njegove primjene u praksi, s obzirom na to da naručitelju daje značajne ovlas u postup-ku pregleda i ocjene ponuda, pokazao se kao dobro i

pragma čno rješenje, prije svega za naručitelje (koji poštujući načela Zakona o javnoj nabavi iz članka 3., žele ekonomično troši sredstva za nabavu i primje-njiva Zakon na način koji omogućuje učinkovitu jav-nu nabavu, tj. dobi : najbolju vrijednost za novac), ali isto tako i za ponuditelje koji su podnijeli najpovoljni-ju ponudu, s formalnim nedostatkom koji može bi uklonjen.

S druge strane navedeno zakonsko rješenje je na tragu rješenja koja su u primjeni u drugim državama članicama Europske unije, ali i najnovijih rješenja koja donose nove direk ve Europskog parlamenta i Vijeća u području javne nabave, koje idu u pravcu daljnjeg smanjenja administra vnih barijera (tj. generiranja velikog broja različi h potvrda), ubrzanja postupaka javne nabave i smanjenja formalizma u postupanju naručitelja, što u konačnici rezul ra i smanjenjem troškova sudjelovanja u postupcima javne nabave.


organizira

PROGRAME USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVEZagreb, hotel Palace, 23. i 24. lipanj 2014. godine

(8 sa ), s početkom u 9:00 sa

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 8 bodova za obnovu cer fi kata.

Naziv programa DatumEkonomski najpovoljnija ponudaPrimjeri kriterija i bodovanja ekonomski najprihvatljivije ponude Nabava prema grupama predmeta nabaveUpravljanje ugovorima u javnoj i bagatelnoj nabavi

23. lipanj


24. lipanj


• 900,00 kuna (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača)

• 1.100,00 kuna (s uključenim PDV-om, prezentacijama predavača i knjigom „Sustav javne nabave 2013/2014“)

Više informacija pronađite na koricama Magazina.

50

PLAĆE I NAKNADE UDK 330.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

Neorganiziran međumjesni prijevoz prema st. 18.UPIT: Obzirom na našu specifi čnost poslovanja u zdravstvu, pojedini radnici nemaju organiziran među-mjesni javni prijevoz uopće ili imaju, osim u danima vikenda i blagdana koji su njima radni. Kako tre ra isplate za njih?

ODGOVOR: U oba navedena slučaja radnici nemaju organiziran javni prijevoz koji im omogućuje redovit dolazak na posao i odlazak s posla sukladno stavku 18. Za međumjesni prijevoz isplaćuje se sukladno stavku 6., odnosno u visini cijene mjesečne karte najpovoljnijeg javnog prijevoza ili u visini 0,75kn/km, ovisno što je povoljnije za poslodavca.

Neorganiziran mjesni prijevoz prema st. 18.UPIT: Za dolazak na posao, radnik ima mogućnost ko-ris mjesni javni prijevoz, ali na posao dolazi jedan sat ranije. Kako tre ramo isplatu u ovom slučaju?

ODGOVOR: U navedenom slučaju smatra se da nije zadovoljen kriterij stavka 18. Za mjesni javni pri-jevoz su oprečna mišljenja Komisije: Ako je mjesni javni prijevoz u gradu organiziran i moguće je kupi mjesečnu kartu, ali on ne omogućava zaposlenicima redovit dolazak na posao i odlazak s posla (neorga-nizirani prijevoz prema stavku 18. članka 67. TKU-a), troškove prijevoza treba nadoknadi u visini cijene

mjesečne karte toga grada u punom iznosu (tuma-čenje broj 26/67 od 27. ožujka 2013. godine). Drugo stajalište je: ako kriterij redovitog dolaska na posao u smislu čl. 67. st. 18. TKU-a nije ispunjen, odnosno ako je vrijeme čekanja između dvije linije javnog pri-jevoza duže od 30 minuta zaposleniku će se nadokna-di troškovi prijevoza koji se utvrđuju u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran, odnosno isplaćuje se naknada po prijeđenom kilometru, ako je to za poslodavca povoljnije (tumačenje broj 25/67 od 27. ožujka 2013. godine te odredba stavka 3., članka 67). Tumačenja su različita, a za istu situaciju (neorganizi-ran javni mjesni prijevoz sukladno stavku 18.). Pravno gledano, postoji temelj za postupanje po jednom, odnosno drugom modelu isplate.

Zonski prijevozUPIT: Na koje pravo ima radnik koji ima organiziran zonski javni prijevoz – što ispla ako ga koris , od-nosno ako ga odbija koris ?

ODGOVOR: Zaposlenik koji ima organiziran zonski javni prijevoz koji mu omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla, može se izjasni za godiš-nju ili mjesečnu kartu za zonski prijevoz, a ako takav prijevoz ne želi koris ispla t će mu se naknada u visini cijene karte zonskog prijevoza umanjenog za 25%. Navedeno je potkrijepljeno tumačenjima Ko-misije (tumačenje broj 28/67 od 27. ožujka 2013. godine).

Pitanja iz prakse o novom načinu obračuna prijevoza sukladno članku 67. TKUMaja Butorac *

Svibanj je bio mjesec prilagodbe novom načinu obračuna naknade troškova prijevoza na posao i s posla u svim djelatnos ma javnih službi. Uslijed zaključivanja novog granskog kolek vnog ugovora za socijalnu skrb u ožujku, koji je u primjeni od 1. travnja, sve djelatnos javnih službi nužno primjenjuju članak 67. TKU-a, odnosno nove odredbe o prijevozu, kako od tada više ne postoji ni jedan granski kolek vni ugovor koji je na snazi, a da uređuje pravo prijevoza. Obzirom na potpuno drugačiji način obračuna i na činjenicu da je cijeli članak 67. koji defi nira pravo prijevoza kompliciran za tumačenje, što je potvrđeno velikim brojem upita i nejasnoća koji su zaprimljeni e-poštom Centra TIM4PIN, autorica je u članku predočila koje su to najčešće nedoumice. Detaljniji i širi pregled tumačenja može se pronaći u prak čnom E-newsle eru br. 1/2014, kojim se sažeto prezen raju novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite i dileme korisnika.

* Maja Butorac, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

51

UDK 330.1 PLAĆE I NAKNADE

Organiziran javni mjesni prijevoz, koji se odbija koris UPIT: Radnik ne želi koris javni mjesni prijevoz, nego osobni automobil. Troškovi prijevoza automobi-lom prelaze cijenu mjesečne karte. Ostvaruje li radnik u tom slučaju pravo na naknadu u visini cijene mje-sečne karte u punom iznosu ili u visini 75 % cijene mjesečne karte, kako se defi nira u tumačenju 27/67?

ODGOVOR: Kada se radi o mjesnom (ili zonskom) javnom prijevozu koji je organiziran, ali ga zaposlenik odbija koris , radnik ostvaruje pravo na 75% cijene mjesečne karte javnog prijevoza, isključivo. Tumače-nje Komisije br. 27/67 od 27. ožujka 2013. godine upu-ćuje samo na međumjesni prijevoz i stoga nije pravni izvor za vašu navedenu situaciju. Tumačenje glasi: Ako zaposlenik traži da mu se za organizirani i redo-vi međumjesni prijevoz isplaćuje naknada sukladno odredbama članka 67. st. 6. TKU-a (0,75 kn/km), od-nosno ne želi da mu se plaća karta za organizirani pri-jevoz, a što je nepovoljnije za poslodavaca, naknada troškova prijevoza ispla t će se u visini cijene karte za poslodavca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza, te u tom slučaju nije potrebno predočenje računa.

Prijevoz preko 100 kilometara UPIT: Isplaćuje li se djelatniku koji ima više od 100 km od adrese stanovanja do adrese rada naknada za svaki dolazak isključivo u visini prijeđene kilometraže pomnožene sa 0,65 kn ili mu se u slučaju korištenja autobusa refundira cijena karte koju je za dolazak pla o?

ODGOVOR: Zaposlenik koji od mjesta stanovanja do mjesta rada ima više od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini 0,65 kn po prijeđenom kilometru bez obzira na to koje pri-jevozno sredstvo koris zaposlenik (tumačenje broj 48/67 od 10. svibnja 2013. godine).

Ostvarivanje prava prema st. 17. za osobe oboljenja donjih ekstremiteta i slijepe osobeUPIT: Jedna radnica ima udaljenost između adrese stanovanja i adrese rada manju od 2 km te posjeduje

Rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o utvrđenom tjelesnom oštećenju sluha od 80 %, na temelju čega je ostvarila određena druga prava koja zdrave osobe ne ostvaruju. Ostvaruje li radnica pra-vo na mjesni prijevoz sukladno članku 67. stavku 17. TKU-a?

ODGOVOR: Pravo prema stavku 17. ostvaruju isključi-vo osobe s oštećenjima donjih ekstremiteta te slijepe osobe, a svi drugi nemaju pravo na povoljniji tretman i stavak 4. je obvezan za primjenu za sve druge radnike.

Utvrđivanje udaljenos od adrese stanovanja do adrese rada UPIT: Prema kar Hrvatskog autokluba, radnik ima udaljenost pri dolasku na posao 1,5 km i pri odlasku s posla 3 km, stoga smatramo da ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza. Jesmo li ispravno tuma-čili stavak 4., odnosno stavak 13.?

ODGOVOR: Prema službenim tumačenjima Komisije (koja imaju istu pravnu valjanost kao i sam TKU) pro-izlazi da se udaljenost defi nira od mjesta stanovanja do mjesta rada te se isplaćuje za oba smjera. Dakle, mišljenja smo da se zaposleniku isplaćuje naknada ako od mjesta stanovanja do mjesta rada ima 2 km ili više, te se ista udaljenost isplaćuje za oba smjera, što je potvrđeno službenim tumačenjima 23/67 i 46/67. Smatramo da se treba primjenjiva ono što postoji kao pravno uporište (a to su odredbe TKU-a i službe-na tumačenja Komisije), a jedino ono što nije defi nira-no može se tumači prema vlas tom nahođenju sve dok se službeno ne defi nira.

Što se smatra pod pojmom adresa stanovanja? UPIT: Što se smatra adresom stanovanja u smislu članka 67. TKU-a? Koje su pravne posljedice računo-vođe, odnosno čelnika ako znamo da pojedini radnici nisu unijeli stvarnu adresu stanovanja u Izjavu o troš-kovima prijevoza na posao i s posla i kako postupi u toj situaciji?

ODGOVOR: Pod pojmom adresa stanovanja podrazu-mijeva se adresa s koje zaposlenik najčešće dolazi na posao i odlazi s posla (tumačenje 5/67 od 6. veljače 2013. godine). U slučaju da radnik nije naveo ispravnu adresu u Izjavu o troškovima prijevoza na posao i s posla, on je sam pravno odgovoran za sve posljedice neispravnog postupanja (jer je pod punom materijal-nom i krivičnom odgovornošću potpisao dokument u kojem treba naves stvarnu adresu stanovanja, od-nosno mjesto s kojeg najčešće dolazi na posao i odlazi s posla).

Više u E-newsle eru br. 1/2014.

52

RADNO PRAVO UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

1. Tko se smatra umirovljenikom u smislu Zakona o doprinosima?

Umirovljenikom se, sukladno odredbi članka 7., točki 49. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08 – 41/14 – dalje u tekstu: ZD), smatra fi zička osoba koja je stekla pravo iz obveznoga mirovinskog osiguranja od tuze-mnog ispla telja mirovine1 ili inozemnog ispla telja mirovine sukladno propisima Europske unije o koor-dinaciji sustava socijalne sigurnos ili međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju, na: starosnu ili prijevremenu starosnu, obiteljsku, privremenu inva-lidsku mirovinu, invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnos ili invalidsku mirovinu, zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos , pod uvjetom da nije zaposlena ili ne obavlja djelatnost iz članka 7., točki 1. do 5. ZD-a:

1) samostalnu, registriranu djelatnost obrta2

2) samostalnu, registriranu djelatnost trgovca poje-dinca3

* Sanja Ro m, dipl. iur., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje1 Mirovina je defi nirana kao primitak koji se fi zičkoj osobi – umirov-ljeniku isplaćuje po osnovi prava iz obveznog mirovinskog osiguranja RH, osim invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne spo-sobnos koja se isplaćuje umirovljenicima obvezno osiguranim po osnovi radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnos .2 Djelatnost obrta samostalna je djelatnost obrta i s obrtom izjed-načene djelatnos , upisana u obrtni registar sukladno propisima o obrtu, a koja je djelatnost osnovno zanimanje fi zičke osobe po kojoj je osnovi obvezno osigurana.3 Djelatnost trgovca pojedinca samostalna je djelatnost upisana u registar trgovačkog suda kao trgovac pojedinac, sukladno propisima o trgovačkim društvima, a koja je djelatnost osnovno zanimanje fi zičke osobe po kojoj je osnovi obvezno osigurana.

3) samostalnu, registriranu djelatnost slobodnog za-nimanja4

4) samostalnu, registriranu djelatnost poljoprivrede i šumarstva5

5) ostale samostalne djelatnos 6: • za čije obavljanje nije propisano izdavanje odo-

brenja i registracije • djelatnos osoba koje ostvaruju primitke od kojih

se, prema propisima o porezu na dohodak, utvr-đuje drugi dohodak, ali su promijenile način utvr-đivanja dohotka pa prema m primicima utvrđuju dohodak od samostalne djelatnos ili dobit

• osoba koje ostvaruju primitke od imovine i imo vinskih prava od kojih se, prema propisima

4 Djelatnost slobodnog zanimanja samostalna je djelatnost fi zičke osobe, koja je po osnovi obavljanja te djelatnos obvezno osigura-na, a ta je djelatnost:• upisana u registar jela državne uprave mjerodavnog za izdavanje odobrenja fi zičkim osobama za obavljanje profesionalne djelatnos , sukladno posebnim propisima, ili je• upisana u registar obveznika poreza na dohodak ili poreza na do-bit, od obavljanja samostalne djelatnos slobodnog zanimanja na osnovi članstva u strukovnoj udruzi ili strukovnoj komori ili na njezin zahtjev. 5 Djelatnost poljoprivrede i šumarstva samostalna je djelatnost fi -zičke osobe upisana u registar jela mjerodavnog za poljoprivredu, ili je, na njezin zahtjev, upisana u registar obveznika poreza na do-hodak ili poreza na dobit od obavljanja te djelatnos , te je obveznik poreza na dohodak ili na dobit, a koja je djelatnost osnovno zanima-nje fi zičke osobe po kojoj je osnovi obvezno osigurana.6 Člankom 7., točkom 5. ZD-a određeno je da se ostalim samo-stalnim djelatnos ma smatraju djelatnos fi zičkih osoba s obiljež-jem samostalnos , trajnos i namjere stvaranja izvora dohotka ili dobi koje su po osnovi obavljanja h djelatnos upisane u registar obveznika poreza na dohodak, te su po toj osnovi obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nositelju je ta djelatnost osnovno zanimanje i po toj osnovi, sukladno propisima o obveznim osigura-njima smatra obvezno osiguranom osobom.

Rad umirovljenika – mogućnos i pravne posljedice Sanja Ro m *

Počevši od 1. siječnja 2014. stupanjem na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13. – dalje u tekstu: ZOMO), za umirovljenike, korisnike starosne mirovine je odredbom članka 99., stavka 2. ZOMO, propisana mogućnost da neposredno nakon ostvarene mirovine nastave radi do polovice punog radnog vremena poslodavca, ili da se jekom korištenja prava zaposle do polovice punog radnog vremena, te se tako uključe u sustav rada, uspostavljajući status ak vnog osiguranika u sustavu mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnos , bez posljedice obustave isplate mirovine. Detaljnije pišemo u sljedećem članku.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

53

UDK 347.2 RADNO PRAVO

o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od imo-vine i imovinskih prava7, ali su promijenile način utvrđivanja dohotka pa prema m primicima utvrđuju dohodak od samostalne djelatnos ili dobit, te

• ostale djelatnos upisane u registar obveznika poreza na dohodak (RPO) po osnovi obavljanja samostalne djelatnos i po osnovi koje su obve-znici poreza na dohodak ili poreza na dobit.

Važno je naglasi da se, u smislu ZD-a, ne smatra umirovljenikom korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos , koji je za-poslen ili obavlja djelatnost iz članka 7., točki 1. do 5. ZD-a. Iz navedenog proizlazi da je, u odnosu na mirovinske propise, odredbom članka 7., točkom 49. ZD-a defi nicija umirovljenika sužena, jer se umirovlje-nikom smatraju korisnici mirovine koji nisu istovre-meno u radnom odnosu i ne obavljaju samostalnu djelatnost, pa se i korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos smatra umirovljenikom samo pod uvjetom da istovremeno nije u radnom odnosu ili ne obavlja samostalnu dje-latnost iz članka 7., točki 1. do 5. ZD-a.

R.b.

Umirovljenik prema ZD-u

Prema ZOMO

1 Korisnik prava na starosnu mirovinu

(čl. 7., toč. 49. ZD-a)

(čl. 33. ZOMO)

2 Korisnik prava na prijevre-menu starosnu mirovinu

(čl. 7., toč. 49. ZD-a)

(čl. 34. ZOMO-a)

3 Korisnik prava na prijevre-menu starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osigu-ranja

(čl. 35. ZOMO-a)Osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja

4 Korisnik prava na obiteljsku mirovinuIznimno se ne smatra umi-rovljenikom u smislu ZD-a (čl. 209. st. 5. i čl. 21. st. 4.) korisnik obiteljske mirovine kojemu je to pravo utvrđe-no kao djetetu na redov-nom školovanju u skladu s odredbom čl. 69. ZOMO-a.

(čl. 7., toč. 49. ZD-a)

(čl. 65. do 75. ZOMO-a)

(čl. 69. ZOMO-a)

7 Dohotkom od imovine i imovinskih prava, prema čl. 27., st. 1. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 125/13 i 148/13 – dalje u tekstu: ZPD) smatra se razlika između primitaka ostvarenih od: najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turis ma i organiziranja kampova, primitaka po osnovi imovinskih prava, i to od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava i primitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava – i izdataka koji su poreznom obvezniku, u poreznom razdoblju, nastali u vezi s m primicima.

5 Korisnik prava na privreme-nu invalidsku mirovinu

(čl. 7., toč. 49. ZD-a)

(čl. 57. ZOMO-a)

6 Korisnik prava na invalid-sku mirovinu zbog potpu-nog gubitka radne sposob-nos

(čl. 7., toč. 49. ZD-a)

(čl. 56. ZOMO-a)

7 Korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos ako nije zaposlen s punim ili nepunim radnim vreme-nom ili ne obavlja samo-stalnu djelatnost iz članka 7., točke 1. do 5. ZD-a.

(čl. 7., toč. 49. ZD-a)

(čl. 39., st. 3. ZOMO-a)

2. Pravne posljedice radne ak vnos umirovljenika u odnosu na status u obveznom mirovinskom osiguranju, obvezu doprinosa i isplatu mirovine

U pravilu, pravna posljedica umirovljenikova zapo-šljavanja ili obavljanja djelatnos na temelju koje, u smislu odredaba ZOMO-a, postoji obveza osigu-ranja - je obustava isplate mirovine, uz propisane iznimke. Prema odredbi članka 99., stavka 1. ZOMO-a korisniku mirovine, koji se zaposli ili počne obavlja djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata mirovine se obustavlja. Iznimke kada se kori-sniku mirovine unatoč zapošljavanju, odnosno obav-ljanju djelatnos , mirovina iznimno ne obustavlja, propisane su stavkom 2. istog članka, te obuhvaćaju:

1) Korisnika starosne mirovine koji je ostvario pravo na mirovinu prema odredbama novog ZOMO–a, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. (čl. 33. i 180), te neposredno nakon ostvarene starosne mirovine nastavio radi do polovice punog rad-nog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu, ili se zaposli s nepunim radnim vremenom do polovice punog radnog vremena.

2) Korisnika starosne mirovine koji je ostvario pravo na mirovinu prema odredbama ZOMO–a, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. (čl. 33. i čl. 180), kao i korisniku starosne mirovine koji je tu mirovi-nu ostvario do stupanja na snagu ZOMO-a, te se jekom korištenja prava zaposli do polovice pu-

nog radnog vremena.3) Korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne

nesposobnos za rad, ostvarene do stupanja na snagu ZOMO-a.

4) Korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos ostvarene prema ZOMO.

5) Korisnika koji obavlja sezonske poslove u poljopri-vredi prema propisima o po canju zapošljavanja (Zakon o po canju zapošljavanja, NN, br. 57/12 i

54


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

120/12. – dalje u tekstu: ZPZ) i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, kojima je izričito propisano da se isplata mirovine ne obustavlja (čl. 11., st. 2. Zakona o po canju za-pošljavanja).

6) Korisnika koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (čl. 17. ZOMO).

Odredba članka 99., stavak 1. ZOMO-a utemeljena je na nespojivos korištenja mirovine i trajanja svojstva osiguranika po osnovi obveznog osiguranja i plaćanja propisanih doprinosa, za koje se vrijeme priznaje pra-vo na mirovinski staž. Time ujedno i prestaje pravna osnova isplate mirovine. Zato umirovljenik u pravilu ne može primjerice zasnova radni odnos ili osnova obrt i istovremeno nastavi prima mirovinu. Kako obveza osiguranja nameće i obvezu plaćanja dopri-nosa, uz ispunjenje zakonskih uvjeta, umirovljeniku se daje mogućnost ponovnog određivanja mirovine, uzimajući u obzir i prihode ostvarene nakon umirov-ljenja, što može doves do veće mirovine.

Iz navedene odredbe članka 99., stavka 2., točki. 1. i 2. ZOMO-a proizlazi da se ista ne odnosi na korisnike: prijevremene starosne mirovine (čl. 34. ZOMO), pri-jevremene starosne mirovine zbog dugogodišnjeg osiguranja (čl. 35. ZOMO-a), invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnos (čl. 56. st. 1. ZOMO-a) i privremene invalidske mirovine (čl. 57. ZOMO-a), koji se jekom korištenja prava zaposle, odnosno nastave radi , do polovice punog radnog vremena. Također se odredbe navedenog članka ne odnose na osobe samostalne obveznike doprinosa (npr. obrtnike, trgovce pojedince, odvjetnike, članove uprave trgovačkih društava, izvršne direktore dionič-kog društva, upravitelje zadruga itd.), jer se na njih primjenjuje odredba članka 99., stavka 1. ZOMO-a, pa im se isplata mirovine s danom priznanja svojstva osiguranika osobe samostalnog obveznika doprinosa obustavlja.

Potrebno je naglasi da zakonodavac odredbom članka 99., stavka 2., točki 1. i 2. ZOMO-a, koja se od-nosi na korisnike starosne mirovine ostvarene prema članku 33. i 180. ZOMO-a i korisnike starosne mirovi-ne, koji su tu mirovinu ostvarili do stupanja na snagu ZOMO-a, koji nastave radi ili se jekom korištenja prava zaposle do polovice punog radnog vremena, ne obuhvaća i starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima, već se ograničava samo na mi-rovine stečene u općem sustavu. Stoga nema moguć-nos da se na korisnika starosne mirovine ostvarene prema posebnom propisu, npr. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovla-štenih službenih osoba (NN, br. 128/99, 16/01, 22/02, 41/08, 97/12 i 118/12) u posebnom sustavu genera-

cijske solidarnos pod povoljnijim uvje ma, primjeni ins tut rada do polovice punog radnog vremena uz korištenje starosne mirovine, iz općeg sustava.

Tako korisnici starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima nemaju pravo na isplatu mi-rovine za vrijeme stjecanja svojstva osiguranika po osnovi zaposlenja. Slijedom navedenog, odredba članka 99., stavka 2. ZOMO odnosi na sljedeće osno-ve osiguranja:

• osiguranike radnike zaposlene kod pravnih osoba (čl. 9., st. 1., toč. 1. ZOMO-a)

• zaposlenike kod fi zičkih osoba – samostalnih obve-znika doprinosa (obrtnika, trgovca pojedinca, sa-mostalnih profesionalnih djelatnos i dr. (čl. 9., st. 1., toč. 1. ZOMO-a)

• osobe koje su izabrane ili imenovane na dužnos u jelima javne vlas , jedinicama lokalne samoupra-

ve i jedinicama područne (regionalne) samoupra-ve, ako za taj rad primaju plaću (čl. 9., st. 1., toč. 2. ZOMO-a)

• osobe u radnom odnosu u djelatnom sastavu Hr-vatske vojske

• državljane trećih zemalja i osobe bez državljanstva zaposlene na državnom području RH, ako pravnim propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno (čl. 9., st. 1., toč. 6. ZOMO-a).

Obvezno osiguranim osobama, u smislu ZD-a, sma-traju se fi zičke osobe koje se, ovisno o njihovom radnom ili socijalnom statusu, sukladno propisima o obveznim osiguranjima ili posebnim propisima, ob-vezno osiguravaju. Obveza doprinosa povezana je s razdobljem provedenim u osiguranju i s osnovom osiguranja. Sukladno odredbama ZOMO-a, obveza na osiguranje postoji u slučaju sljedećih osnova osi-guranja:

Osnova obveznog osiguranja ZOMO ZD1. Radnika, službenika i namještenika i s njima, prema posebnim propisima izjednačenih osoba, zaposlenih na području RH

(čl. 9., st. 1.toč.1.)

primjena čl. 99. st. 2. toč. 1. i 2.

(čl. 9., st. 1., toč. 1.)

2. Osoba izabranih ili imenovanih na dužnost u jelima javne vlas , jedinicama lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave; ako za taj rad primaju plaću

(čl. 9., st.1. toč.2.)

primjena članku 99., stavku 2.

točkama 1. i 2.

(čl. 9., st. 1., toč. 2.)

3. osoba koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom stručnom osposobljavanju za rad

(čl. 9., st. 1., toč.3.)

(čl. 9., st. 1., toč. 4.)

4. Osoba koja se stručno osposobljava za rad bez zasnivanja radnog odnosa, prema posebnim propisima (ZPZ)

(čl. 9., st. 1., toč. 4.)

(čl. 9., st. 1., toč. 4.)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

55


Osnova obveznog osiguranja ZOMO ZD5. Osoba zaposlenih kod inozemnih organizacija sa sjedištem u RH koje ne uživaju diplomatski imunitet (strano predstavništvo, međunarod. organizacija i ustanova), kod inozemnih fi zičkih osoba s prebivalištem ili sjedištem u RH, ili kod diplomatskih misija i konzularnih ureda strane države te međunarod. org. ili predstavništva sa sjedištem u RH koje uživaju diplomatski imunitet, ili u osobnoj službi kod stranih državljana, ako uredbama EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno

(čl. 9., st. 1., toč. 5.)

(čl. 9., st. 1., toč. 1.)

6. Državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva zaposlenim na državnom području RH, ako pravnim propisima EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno

(čl. 9., st. 1., toč. 6.)

primjena članka 99., stavka 2.,

točki 1. i 2.

(čl. 9., st. 1., toč.1.)

7. Izaslanih radnika koji za poslodavca sa sjedištem u RH obavljaju poslove u drugoj državi te osoba na radu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu RH u inozemstvu

(čl. 9., st. 1., toč. 7.)

(čl. 9., st. 1., toč.3.)

8. sezonskih radnika u poljoprivredi, prema ZPZ

(čl. 9., st. 1., toč. 8.)

primjena članka 99., stavka 2.,

točke 5.9. Nezaposlenih osoba obvezno osiguranih pod uvje ma i u trajanju propisanom propisima o zapošljavanju

(čl. 9., st. 2.) (čl. 9., st. 1., toč.5.)

10. Osoba koje pružaju pomoć i njegu HRVI iz Domovinskog rata i koja za taj rad prima naknadu prema posebnim propisima

(čl. 9., st. 3.) (čl. 9., st. 1., toč.6.)

11. Osobe koje su zaposlene kod poslodavca sa sjedištem u inozemstvu, na koje se u skladu s pravnim propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos primjenjuje zakonodavstvo RH.

(čl. 9., st. 4 .) (čl. 9., st. 1., toč.1.)

12. Obrtnika i trgovaca pojedinaca, upisanih u odgovarajući registar

(čl. 10., toč. 1.) (čl. 9., st. 1., toč.9.)

13. Osoba koje u skladu s posebnim propisima, samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost kao što su odvjetnici, privatni zdravstveni radnici, umjetnici, novinari, odgajatelji, lektori, prevoditelji, primalje, predstavnici obiteljskog doma, fi zička osoba koja samostalno kao prof. djelatnost obavlja poslove savjetovališta i usluga pomoći i njege u kući i dr.

(čl. 10., toč. 2.) (čl.9., st. 1., toč. 10.)

Osnova obveznog osiguranja ZOMO ZD14. Vrhunskih športaša, ako nisu osigurani po drugoj osnovi

(čl. 10., toč. 3.) (čl. 9., st. 1., toč. 11.)

15. Osoba koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnos poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit

(čl. 10. toč. 4.)Članak 175.,

stavak 1. – ako su korisnici

mirovine nisu obvezni na osiguranje (iznimka

invalidska zbog prof.nesp. / djelomičnog

gubitka radne sposob.)

(čl. 9., st. 1., toč.12.)

16. Osoba koje obavljaju djelatnost za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili registracije, ali imaju obilježje samostalnos , trajnos i s namjerom stvaranja izvora dohotka ili dobi i po osnovi obavljanja h djelatnos su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi

(čl. 10., toč. 5.)Članak 175.,


mirovine nisu obvezni na osiguranje(iznimka



(čl. 9., st. 1., toč. 13.) -

ostale samostalne djelatnos (7. toč., 5.

ZD-a)

17. Osobe koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje prema Zakonu o obrtu, ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi, ili ako nisu korisnici mirovine, osim korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos iz članka 39., stavka 3. ZOMO-a.

(čl. 10., toč. 6.)Članak 175.,





(čl. 9., st. 1., toč. 31.)

18. Osoba koje obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odnosno u upisnik šumoposjednika u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnos. šumoposjednika i člana njegova obiteljskog domaćinstva

(čl. 11.)Članak 175.,





(čl. 9., st. 1., toč. 14. a )

19. Članova uprave i izvršnih direktora trgovačkih društava i upravitelja zadruge, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi

(čl. 12.) (čl. 9., st. 1., toč. 15.)

56


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

Osnova obveznog osiguranja ZOMO ZD20. Svećenika i drugih vjerskih službenika vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi ministarstvo nadležno za poslove uprave, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi

(čl. 13.) (čl. 9., st. 1., toč. 16.)

21. Roditelja koji obavljaju roditeljske dužnos u prvoj godini života djeteta, a nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi, ako je dijete hrvatski državljanin i ako roditelj i dijete imaju prebivalište u RH.

(čl. 14.) – na osobni zahtjev

(čl. 9., st. 1., toč. 17.)

22. Zaposleni u inozemstvu kod međunarodnih organizacija i stranih poslodavaca, ako nisu obvezno osigurani prema inozemnim propisima na koje se odnosi međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, ili ako nisu obvezno osigurani prema uredbama EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnos

(čl. 15., st. 1.) – na osobni

zahtjev

(čl. 9., st. 1., toč. 18.)

23. Osobe zaposlene u ins tucijama Europske unije, ako nisu obvezno osigurane prema propisima Europske unije.


zahtjev

(čl. 9., st. 1., toč. 18.)

24. Osobe zaposlene na državnom području Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu, koji nemaju registriranu podružnicu u Republici Hrvatskoj.


zahtjev

(čl. 9., st. 1., toč. 19.)

25. Članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi čiji je poslodavac, brodar ili kompanija domaća ili strana pravna osoba, ako uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno.

(čl. 16., st. 1.) (čl. 9., st. 1., toč. 8.)

26. Osobe koje ostvaruju drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje, prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja.

(čl. 17.)primjena članka

99., stavka 2., točke 6.

(čl. 9., st. 1., toč. 20.)

Kako obveza osiguranja nameće i obvezu plaćanja doprinosa sukladno odredbama ZD-a, uz ispunjenje zakonskih uvjeta, umirovljeniku se daje mogućnost ponovnog određivanja mirovine, uzimajući u obzir i prihode ostvarene nakon umirovljenja, što može do-ves do veće mirovine.

3. Korisnici starosne mirovine koji nastave radi ili se zaposle do polovice punog radnog vremena (čl. 99., st., 2. toč. 1. i 2. ZOMO-a)

Prema odredbi članka 90., stavaka 3. i 4. ZOMO-a koji je bio na snazi do 1. siječnja 2014. godine, kori-sniku mirovine koji se zaposlio, neovisno je li radio

puno radno vrijeme ili manje od punog radnog vre-mena, ili je počeo obavlja djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja (osim u slučaju osoba koje ostvaruju drugi dohodak prema propisu o porezu na dohodak) isplata mirovine se obustavljala, a iznimka od obustave isplate mirovina odnosila se na korisnika invalidske mirovine, zbog profesionalne nesposobno-s za rad koji je zaposlen ili obavlja djelatnost.

Počevši od 1. siječnja 2014., stupanjem na snagu ZO-MO-a, osim korisnika invalidske mirovine zbog profe-sionalne nesposobnos za rad ostvarene do stupanja na snagu ZOMO-a, te korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos ostva-rene prema ZOMO-u, od obustave isplate mirovine izuzimaju se i korisnici starosne mirovine (ne i prije-vremene starosne mirovine), koji nastave radi ili se zaposle do polovice punog radnog vremena poslo-davca. Prema odredbi članka 33., stavka 1. ZOMO-a pravo na starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2014. pa do 31. prosinca 2030. ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Godine života za priznanje prava na starosnu miro-vinu u razdoblju od 2031. do 2037. godine produžuju se svake godine za tri mjeseca, pa tako počevši od 1. siječnja 2038. godine pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik s navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Kao iznimka od navedenog članka, člankom 180. ZOMO-a propisani su uvje go-dina života i mirovinskog staža na temelju kojih pravo na starosnu mirovinu stječe žena, i to kada navrši 15 godina mirovinskog staža i u godini:

2014. 61 godinu života2015. 61 godinu i 3 mjeseca života2016. 61 godinu i 6 mjeseci života2017. 61 godinu i 9 mjeseci života2018. 62 godine života2019. 62 godine i 3 mjeseca života2020. 62 godine i 6 mjeseci života2021. 62 godine i 9 mjeseci života2022. 63 godine života2023. 63 godine i 3 mjeseca života2024. 63 godine i 6 mjeseci života2025. 63 godine i 9 mjeseci života2026. 64 godine života2027. 64 godine i 3 mjeseca života2028. 64 godine i 6 mjeseci života2029. 64 godine i 9 mjeseci života

Odredbom članka 37. ZOMO-a propisano je od kada se priznaje pravo na starosnu i prijevremenu mirovi-nu u odnosu na ispunjenje uvjeta i podneseni zahtjev. Osiguranik može steći pravo na starosnu mirovinu kada ispuni uvjete (dobi i mirovinskog staža iz članka 33. ZOMO-a) za mirovinu, a nakon prestanka osigura-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

57


nja. Iznimno, osiguranik može steći pravo na staro-snu mirovinu i prije prestanka osiguranja. Tako izni-mno od navedenog pravila, prema članku 37., stavku 6. ZOMO-a, osiguranik koji nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu prema ZOMO, na temelju izmi-jenjenog ugovora o radu nastavi radi , ali ne više s punim radnim vremenom, nego najviše do polovice punog radnog vremena koje je radio prije ispunje-nja uvjeta za starosnu mirovinu, može i bez prestan-ka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu od dana s kojim je nakon ispunjenja uvjeta nastavio radi prema izmjeni ugovora o radu do polovice pu-nog radnog vremena.

Primjerice, kada je u pitanju korisnik starosne miro-vine koji je to pravo ostvario do 31. prosinca 2013., ali mu je zbog zasnivanja radnog odnosa (neovisno je li ugovor o radu sklopljen s punim ili nepunim rad-nim vremenom) obustavljena isplata mirovine (su-kladno čl. 90., st. 3 i 4. bivšeg ZOMO-a), da bi se na njega mogla primijeni iznimka propisana člankom 99., stavkom 2. ZOMO-a koji se primjenjuje od 1. si-ječnja 2014., ne treba mu presta novi radni odnos (temeljem izmijenjenog ugovora o radu do polovice punog radnog vremena) da bi mogao koris ranije stečenu mirovinu, ni traži novu (ako ispunjava uv-jete iz članka 33. odnosno 180. ZOMO-a), već osigu-ranik treba s poslodavcem sklopi izmijenjeni ugovor o radu, za rad do polovice punog radnog vremena poslodavca, a obveza poslodavca je da sukladno odredbama Pravilnika o vođenju ma čne evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 159/13. – dalje u tekstu: Pravilnik), uspostavi Zavodu prijavu o promjeni podataka ( skanica M-3P), tako da u prijavi naznači da je u pitanju korisnik starosne mirovine u osiguranju, s naznakom datuma promjene (koji ne može bi raniji od 1. siječnja 2014. godine).

Dakle, budući da je zbog zasnivanja radnog odnosa, sukladno odredbi članka 90., stavaka 3. i 4. bivšeg ZOMO-a korisniku mirovine isplata iste obustavljena, isplata mirovine neće mu se po službenoj dužnos uspostavi od 1. siječnja 2014., već korisnik starosne mirovine koja mu je obustavljena radi zaposlenja, na podlozi izmijenjenog ugovora o radu do polovice pu-nog radnog vremena, mora podnije zahtjev za us-postavu isplate starosne mirovine. Ako osiguranik s danom prije izmjene ugovora o radu ispunjava uvjete za novu starosnu mirovinu prema članku 33., odno-sno 180. ZOMO, na dan prije izmjene ugovora o radu do pola radnog vremena, može zatraži i priznanje prava na novu starosnu mirovinu za razdoblje do iz-mjene ugovora o radu odnosno početka rada do pola radnog vremena i izabra koju će koris uz rad. U tom slučaju može mu se odredi nova starosna miro-vina, također bez prestanka radnog odnosa.

3.1. Postupanje poslodavca

Odredbom članka 123., stavka 5. ZOMO-a propisano je da je jekom postupka za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, ako osiguranik nastavlja radi- do polovice punog radnog vremena poslodavac

dužan dostavi prijavu o promjeni nastaloj jekom osiguranja, iz čega se može zaključi da osiguranik ne treba prekida radni odnos, već će nastavi ra-di uz izmijenjeni ugovor o radu. Stoga i za korisnika mirovine koji, primjerice, još od lipnja 2013. godine radi s polovicom punog radnog vremena, a kojemu je starosna mirovina bila obustavljena temeljem članka 90. bivšeg ZOMO-a, vrijedi pravilo da mora zah je-va uspostavu isplate ranije ostvarene ili ponovno određivanje starosne mirovine za već ostvareni mi-rovinski staž, ako za to ispunjava uvjete, a poslodavac je dužan od 1. siječnja 2014. dostavi prijavu o pro-mijeni jekom osiguranja ( skanica M-3P) korisnika starosne mirovine uz rad sukladno Pravilniku, radi uspostave isplate mirovine.

Uspostava isplate određuje se najranije od 1. siječnja 2014. odnosno s danom podnesenog zahtjeva za us-postavu isplate (analogno čl. 37., st. 6. ZOMO-a). Ako se korisnik starosne mirovine koji je ostvario pravo na mirovinu prema odredbama novog ZOMO–a koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. (čl. 33. i 180), od-nosno korisnik starosne mirovine koji je tu mirovinu ostvario do stupanja na snagu ZOMO-a, jekom ko-rištenja prava zaposli do polovice punog radnog vre-mena, poslodavac treba uspostavi sukladno sklo-pljenom ugovoru o radu s radnim vremenom najviše do polovice punog radnog vremena, prijavu o počet-ku osiguranja ( skanicu M-1P).

3.2. Uspostavljanje prijave o početku osiguranja ( skanica M-1P)

U slučaju kada poslodavac uspostavlja prijavu na osi-guranje za korisnika starosne mirovine, koji suklad-no odredbi članka 99., stavka 2., točki 1. i 2. ZOMO-a jekom korištenja prava s poslodavcem sklopi ugovor

o radu do polovice punog radnog vremena, posloda-vac je na prijavi M-1P pod obilježjem br. 14.: KORI-SNIK MIROVINE U OSIGURANJU, obvezan zaokruži- : DA. U navedenom slučaju trebaju bi kumula vno

ispunjeni sljedeći uvje pod 1. do 4.:

1) Na prijavi osiguranja ( skanica M-1P), pod obiljež-jem br. 7. osnova osiguranja može bi upisana jed-na od sljedećih osnova:• radni odnos – za osiguranike radnike zaposlene

kod pravnih osoba (čl. 9. st.1. toč. 1. ZOMO-a)• radni odnos kod fi zičke osobe – za zaposlenike

kod samostalnih obveznika doprinosa (obrtni-ka, trgovca pojedinca, samostalnih profesional-

58


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

nih djelatnos i dr. (čl. 9., st. 1., toč. 1. ZO-MO-a)

• osnova osiguranja izjednačena s radnim odno-som – osobe koje su izabrane ili imenovane na dužnos u jelima javne vlas , jedinicama lokal-ne samouprave i jedinicama područne (regio-nalne) samouprave, ako za taj rad primaju plaću (čl. 9., st. 1., toč. 2. ZOMO-a)

• djelatni sastav HV – za osobe u radnom odnosu u djelatnom sastavu Hrvatske vojske (čl. 9., st. 1., toč. 1. ZOMO-a)

• zaposlenje stranih državljana – državljani trećih zemalja i osobe bez državljanstva zaposleni na državnom području RH, ako pravnim propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međunarodnim ugovorom o socijal-nom osiguranju nije drukčije određeno (čl. 9., st. 1., toč. 6. ZOMO-a).

2) Datum stjecanja svojstva osiguranika (obilježje br. 8. na prijavi osiguranja M1P) mora bi jednak ili veći od 1. 1. 2014.

3) Radno vrijeme osiguranika (obilježje br. 9. na pri-javi osiguranja M-1P) mora iznosi najviše do polo-vice punog radnog vremena poslodavca - kontrola radnog vremena do polovice punog radnog vreme-na je automatska, programski se izračunava ovisno o podatku tjednog radnog vremena poslodavca u prijavljenom putem prijave o početku poslovanja ( skanica M-11P) i eviden ranog u Banci registra obveznika doprinosa (BPREGOB-a).

4) Ugovor o radu sklopljen na: (obilježje br. 18.) – ugovor o radu mora bi sklopljen za nepuno rado vrijeme, moguće šifre: 30 (ugovor o radu na neo-dređeno s nepunim radnim vremenom) ili 40 (ugo-vor o radu na određeno s nepunim radnim vre-menom). U slučaju da poslodavac na prijavi M-1P propus pod obilježjem: KORISNIK MIROVINE U OSIGURANJU, zaokruži : DA, a automatskom kon-trolom se ustanovi da je u pitanju korisnik staro-sne mirovine koji se sukladno članku 99., stavku 2., točki 2. ZOMO zaposlio, i kumula vno su ispunjeni uvje navedeni pod točkama od 1. do 4., djelatnik Zavoda, Odjela ma čne evidencije od poslodavca će zatraži da na prijavi M-1P popuni nedostajući podatak.

3.3. Uspostavljanje prijave o promjeni jekom osiguranja ( skanica M-3P)

A) U slučaju korisnika starosne mirovine, koji suklad-no odredbi članka 99., stavka 2. ,točke 1. ZOMO-a nastavlja radi do polovice punog radnog vreme-na, s obzirom na obvezu poslodavca na uspostav-ljanje prijave o promjeni podataka M-3P, moguće su sljedeće situacije:

1. korisnik nastavlja radi do polovice punog radnog vremena:

a) uz izmijenjeni ugovor o radu:

• kojim se radno vrijeme mijenja iz punog u rad-no vrijeme najviše do polovice punog radnog vremena, ili je

• korisnik je od ranije već radio s radnim vreme-nom do polovice punog radnog vremena, pa je i nadalje u 2014. godini nastavio radi s različi- m radnim vremenom, ali ne većim od polovice

punog radnog vremena. Važno je naglasi da u oba slučaja poslodavac ne uspostavlja prijavu o prestanku osiguranja ( skanica M-2P), već je obvezan uspostavi prijavu o promjeni jekom osiguranja ( skanica M-3P), kojom mijenja po-datak o radnom vremenu (obilježje br. 16. Na M-3P) – u radno vrijeme najviše do polovice punog radnog vremena, te pod obilježjem br. 21. na skanici M-3P: KORISNIK MIROVINE U OSIGURANJU, obavezno zaokružuje DA, ili

b) bez izmjene ugovora o radu – moguća je situacija da je osiguranik od ranije već radio s radnim vre-menom do polovice punog radnog vremena, pa je i nadalje u 2014. godini nastavio radi s is m radnim vremenom. Poslodavac je u navedenom slučaju obvezan primjenom o promjeni ( skanica M-3P) prijavi da je zaposlio korisnika starosne mirovine u osiguranju prema članku 99., stavku 2. ZOMO-a, te na skanici M-3P pod obilježjem br. 21. – KORISNIK MIROVINE U OSIGURANJU, oba-vezno zaokruži DA. U navedenom slučaju vrijedi pravilo da korisnik starosne mirovine mora zah -jeva uspostavu isplate ranije ostvarene ili ponov-no određivanje starosne mirovine za već ostvareni mirovinski staž, ako za to ispunjava uvjete, a poslo-davac je dužan od 1. siječnja 2014. dostavi prijavu o promijeni jekom osiguranja ( skanica M-3P) ko-risnika starosne mirovine uz rad, sukladno Pravilni-ku radi uspostave isplate mirovine.

B) U slučaju korisnika starosne mirovine koji suklad-no odredbi članka 99., stavka 2., točki 1. i 2. ZO-MO-a jekom korištenja prava zaposli do polo-vice punog radnog vremena, s obzirom na obvezu poslodavca na uspostavljanje prijave o promjeni podataka M-3P, moguće su sljedeće situacije:

1. Korisnik se jekom korištenja prava zaposli (datum stjecanja svojstva osiguranika na prijavi osigura-nja – skanici M-1P je najranije 1. siječnja 2014., i kasniji) do polovice punog radnog vremena, pa mu se naknadno mijenja neki od podataka, ali ta promjena ne utječe na status korisnika starosne mirovine u osiguranju (i nadalje radno vrijeme do polovice punog radnog vremena, ugovor o radu

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

59


sklopljen s nepunim radnim vremenom, datum stjecanja 1. 1. 2014. i veći) – poslodavac uspostav-lja prijavu o promjeni jekom osiguranja (M-3P), kojom mijenja određeni podatak (npr. poslodavac koji radi 40 sa tjedno uspostavi prijavu o promjeni M-3P s tri sata dnevno na jedan sat dnevno).

2. Korisnik se jekom korištenja prava zaposli (da-tum stjecanja svojstva osiguranika, prijavi osigu-ranja – skanici M-1P je najranije 1. siječnja 2014., i kasniji) do polovice punog radnog vremena, pa mu se naknadno mijenja neki od podataka, koji utječe na status korisnika starosne mirovine u osiguranju (radno vrijeme veće od polovice pu-nog radnog vremena, ugovor o radu sklopljen s punim radnim vremenom, datum stjecanja raniji od 1. 1. 2014.) – poslodavac obvezno uspostavlja prijavu o promjeni jekom osiguranja ( skanica M-3P), kojom mijenja određeni podatak, u tom slučaju će se isplata mirovine automatski obusta-vi . Uvijek kada poslodavac prijavom o promjeni prijavljuje promjenu bilo kojeg podatka, koji na ni-vou te prijave utječe na status korisnika (datuma stjecanja svojstva osiguranika, radnog vremena, osnova osiguranja, ugovor o radu sklopljen na), sustav automatskim kontrolama relevantnih po-dataka prepoznaje je li u pitanju korisnik starosne mirovine koji se zaposlio ili nastavio radi s rad-nim vremenom do polovice punog radnog vre-mena sukladno članku 99., stavku 2., točkama 1. i 2. ZOMO-a, odnosno da zbog promjene bilo kojeg relevantnog podatka treba izgubi status korisnika starosne mirovine u osiguranju. Što se če automatskih kontrola radnog vremena, dnev-

no radno vrijeme poslodavca (puno) izračunava se tako da se broj sa tjednog radnog vremena poslodavca, prijavljenog Zavodu putem prijave o početku poslovanja ( skanica M-11P), odnosno prijave o promjeni početka poslovanja ( skanica M-13P), podijeli s brojem radnih dana, (npr. 40 sa tjedno podijeljeno s 5 radnih dana je 8 sa dnevnog punog radnog vremena poslodavca, 36 sa tjedno podijeljeno s 5 radnih dana je 7,2 sata dnevnog punog radnog vremena poslodavca i sl.). Dobivenu vrijednost dnevnog punog radnog vremena poslodavca potrebno je podijeli s 2, kako bi se ustanovilo koliko iznosi polovica punog dnevnog radnog vremena poslodavca, te uspo-redi s dnevnim radnim vremenom osiguranika koje je poslodavac prijavio po prijavi osiguranja (M-1P), odnosno prijavom o promjeni podataka (M-3P). Prosječno puno radno vrijeme poslodav-ca utvrđuje se tako da se dnevno radno vrijeme različi h poslodavaca zbroji i podijeli s brojem po-slodavaca kod kojih je osiguranik zaposlen. (Pri-

mjer: Prijava osiguranja M-1P uspostavljena je od dvaju poslodavaca. Prvi poslodavac prijavio je pri-javom o početku poslovanja M-11P tjedno radno vrijeme 40 sa tjedno, a drugi poslodavac 36 sa tjedno, što znači da puno dnevno radno vrijeme prvog poslodavca iznosi 8 sa , a drugog 7,2 sata. Prosječno tjedno radno vrijeme iznosi 38 sa (40 + 36 = 76 : 2 = 38), dijeljeno s 5 radnih dana iznosi prosječno puno radno vrijeme poslodavaca = 7,6. Polovica prosječnog punog radnog vremena izno-si 3,8 sa .

3. Prema tomu, ako bi u navedenom primjeru zbroj radnog vremena na prijavama M-1P/M-3P iznosio više od 3,8 sa , uslijedi će automatska obustava isplate starosne mirovine. Ako za korisnika sta-rosne mirovine koji se zaposli ili počne obavlja djelatnost na temelju koje postoji obveza na osi-guranje, sukladno odredbi članka 99., stavka 2. ZO-MO-a postoji pravna osnova za iznimku od obusta-ve mirovine, te je za istog korisnika u Banci ak vnih osiguranika Zavoda (BPA) eviden rana samo jedna neodjavljena prijava osiguranja (M-1P), odnosno prijava o promjeni podataka (M-3P) na kojoj je vrijednost dnevnog radnog vremena osiguranika jednaka ili manja od polovice punog radnog vre-mena poslodavca isplata starosne mirovine se ne obustavlja. Ako je za istog korisnika starosne miro-vine u BPA eviden rano više neodjavljenih prijava osiguranja (M-1P), odnosno prijava o promjeni podataka (M-3P) s radnim vremenom do polovice punog radnog vremena, ali kod dva ili više poslo-davaca s is m dnevnim radnim vremenom poslo-davca, zbrajaju se radna vremena svih otvorenih prijava M-1P/M-3P, kako bi se utvrdilo je li zbroj prelazi polovicu dnevnog punog radnog vremena poslodavca, a ako prelazi, isplata starosne mirovi-ne se automatski obustavlja. U slučaju da je u BPA eviden rano više neodjavljenih prijava M-1P/M-3P s radnim vremenom do polovice punog radnog vremena, ali kod dva ili više poslodavaca s različi- m dnevnim radnim vremenom poslodavca, rad-

na vremena svih neodjavljenih prijava M-1P/M-3P se zbrajaju kako bi se utvrdilo je li zbroj prelazi po-lovicu prosječnog punog radnog vremena poslo-davca, a ako prelazi, slijedi automatska obustava isplate starosne mirovine.

Primjeri:

1) Korisnik je ostvario pravo na starosnu mirovinu prema bivšem ZOMO-u (s datumom priznanja pra-va na mirovinu prije 1. siječnja 2014.), ili prema ZO-MO-u (s datumom priznanja prava na mirovinu 1. 1. 2014., i kasnije) i nastavio radi do polovice punog radnog vremena (čl. 99., st. 2., toč. 1. ZOMO-a).

60


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

Primjer 1.: promjena punog radnog vremena u rad-no vrijeme do polovice punog radnog vremena

1a) Korisniku je priznato pravo na starosnu mirovinu s datumom priznanja prava 1. Svibnja 2013. Poslodavac (REGOB1), koji radi 40 sa tjedno, je uspostavio prija-vu osiguranja M-1P s datumom stjecanja svojstva osi-guranika 1. lipnja 2013. i dnevnim radnim vremenom 8 sa , temeljem koje je mirovina obustavljena (čl. 90., st. 3 i 4. bivšeg ZOMO-a). Is poslodavac uspostavlja prijavu o promjeni M-3P kojom mijenja radno vrijeme s 8 na 3 sata dnevno, s datumom promjene 1. siječnja 2014. – isplata obustavljene starosne mirovine uspo-stavi će se isključivo na zahtjev korisnika.

1b) Korisniku je priznato pravo na starosnu mirovinu s datumom 1. ožujka 2014. Poslodavac (REGOB1), koji radi 40 sa tjedno, je uspostavio prijavu osiguranja M-1P s datumom stjecanja svojstva osiguranika 1. siječnja 2014., s dnevnim radnim vremenom 8 sa , te budući osiguranik neposredno nakon ostvarene mirovine nastavlja radi do polovice punog radnog vremena, prema izmijenjenom ugovoru o radu poslo-davca (sukladno čl. 99., st. 2., toč. 1. uspostavlja pri-javu o promjeni M-3P, kojom mijenja radno vrijeme s 8 na 3 sata dnevno, s datumom promjene 1. ožujka 2014. – starosna mirovina se isplaćuje).

Ako u BPA Zavoda za određenog korisnika starosne mirovine koji sukladno odredbi članka 99., stavka 2., točke 1. ZOMO nastavlja radi do polovice punog radnog vremena, postoji više neodjavljenih prijava osiguranja M-1P, uspostavljenih od više različi h poslodavaca (REGOB1, REGOB2 i REGOB3), koji su prijavom o početku poslovanja ( skanica M-11P), odnosno prijavom o promjeni početka poslovanja ( -skanica M-13P) prijavili isto tjedno radno vrijeme 40 sa , te su svi poslodavci prijavom o promjeni M-3P promijenili dnevno radno vrijeme do polovice punog radnog vremena, tako da zbroj radnog vremena sa svih neodjavljenih prijava osiguranja iznosi više od polovice punog radnog vremena poslodavaca, miro-vina će se automatski obustavi :

REGOB 1 – M-3P – 2 sata dnevno


REGOB 3 – M-3P – 3 sata dnevno, ili

Ako za određenog korisnika starosne mirovine koji sukladno odredbi članka 99., stavka 2., točke 1. ZO-MO-a nastavlja radi do polovice punog radnog vre-mena, u BPA Zavoda postoji više (REGOB4 i REGOB5) neodjavljenih prijava osiguranja - M-1P, s prijavlje-nim dnevnim radnim vremenom do polovice punog radnog vremena poslodavaca, od strane posloda-vaca koji su prijavom o početku poslovanja ( skani-

ca M-11P) ili njenom promjenom ( skanica M-13P) prijavili rad s različi m tjednim radnim vremenom (npr. jedan REGOB4 prijavljen na 40 sa tjedno, a RE-GOB5 na 36 sa ), čiji zbroj dnevnog radnog vremena s prijava osiguranja iznosi više od polovice prosječnog punog radnog vremena poslodavaca tj. 7,6 sa pro-sječnog radnog vremena poslodavaca, mirovina će se automatski obustavi :


REGOB 5 – M-1P – 3,8 sa dnevno.

Ako bilo koji od navedenih poslodavaca (REGOB6, REGOB7, REGOB8 – sa tjednim radnim vremenom 40 sa ) uspostavi za korisnika starosne mirovine (koji su-kladno odredbi članka 99., stavka 2., točke 1. ZOMO-a nastavlja radi do polovice punog radnog vremena) prijavu o promjeni podataka – M-3P, s datumom pro-mjene radnog vremena osiguranika najranije 1. siječ-nja 2014., i kasnije, bitno je da radno vrijeme jedne ili zbroj radnog vremena više neodjavljenih prijava M-1P/ M-3P iznosi najviše do polovice punog rad-nog vremena poslodavca, odnosno prosječnog rad-nog vremena poslodavca, u kojem slučaju se miro-vina ne obustavlja.

REGOB6 – M-3P – 1 sat dnevno

REGOB7 – M-3P – 1 sat dnevno

REGOB8 – M-3P – 2 sata dnevno, ili

Ako jedan od poslodavaca (REGOB6), uspostavlja pri-javu o prestanku osiguranja ( skanica M-2P), a drugi poslodavac (REGOB7) prijavu o promjeni radnog vre-mena ( skanica M-3P) s 1 sat na 2 sata dnevno.

REGOB6 – M1 P - M-2P (uspostavljena prijava o pre-stanku osiguranja)

REGOB7 – M-3P – 2 sata dnevno

REGOB8 – M-3P – 2 sata dnevno, ili

Ako poslodavci (REGOB 9 i REGOB10) rade 36 sa tjedno

REGOB9 – M-3P – 1,8 sa dnevno

REGOB10 – M-3P – 2 sata dnevno.

Primjer 2.: prijava osiguranja – M-1P uspostavljena do polovice punog radnog vremena poslodavca

Ako uz postojeće podatke eviden rane na temelju prijava o promjeni M-3P (RGB2 i RGB3), novi posloda-vac kod kojeg se korisnik starosne mirovine zaposlio jekom korištenja prava (RGB6 – koji ima prijavljeno

isto tjedno radno vrijeme kao i prethodni REGOB-i 40 sa ) uspostavi novu prijavu osiguranja – M-1P, s datumom stjecanja svojstva osiguranika najranije 1. siječnja 2014., i kasnije, automatski se zbraja dnev-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

61


no radno vrijeme prijavljeno prijavom o promjeni dnevnog radnog vremena (M-3P) i prijave osiguranja (M-1P) na prethodno opisani način, kako bi se utvr-dilo prelazi li zbroj dnevnih radnih vremena polovicu punog radnog vremena, odnosno prosječnog punog radnog vremena poslodavca (u slučaju da se tjedno radno vrijeme RGB6 razlikuje od ostalih RGB-a), te ako prelazi (kao u navedenom primjeru), mirovina se obustavlja.

RGB 2 - M-3P – 2 sata dnevno



2) Korisnik je ostvario pravo na starosnu mirovinu s datumom priznanja prava na mirovinu prije 1. 1. 2014. i kasnije, jekom korištenja prava se zaposli do polovice punog radnog vremena (čl. 99., st. 2., toč. 2. ZOMO-a).

Primjer 1.: prijava osiguranja M-1P uspostavljena do polovice punog radnog vremena poslodavca

Ako za korisnika koji je ostvario pravo na starosnu mirovinu s datumom priznanja prava na mirovinu prije 1. 1. 2014. i kasnije, i koji se jekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena, u BPA Zavodu poslodavac uspostavi prijavu osigura-nja M-1P, s datumom stjecanja svojstva osiguranika najranije 1. siječnja 2014., i kasnije, s radnim vreme-nom do polovice punog radnog vremena poslodavca, npr. 4 sata (RGB1, na 40 sa tjedno) mirovina se ne obustavlja. U slučaju kada u BPA postoji eviden rano više neodjavljenih prijava M-1P/M-3P s radnim vre-menom do polovice punog radnog vremena, logika kontrole radnog vremena ostaje ista.

Primjer 2.: uspostavljanje prijave o promjeni (M-3P) punog radnog vremena u radno vrijeme do polovice punog radnog vremena

U slučaju da je, za korisnika koji je ostvario pravo na starosnu mirovinu s datumom priznanja prava na mirovinu prije 1. 1. 2014. i kasnije, koji se jekom korištenja prava se zaposli do polovice punog rad-nog vremena, u BPA eviden rana prijava osiguranja M-1P, s datumom stjecanja svojstva osiguranika naj-ranije 1. siječnja 2014., i kasnije, s punim dnevnim radnim vremenom, odnosno većim od polovice pu-nog radnog vremena, npr. 6 sa dnevno (RGB1, 40 sa tjedno) mirovina se obustavlja. Ako nakon uspo-stavljene prijave osiguranja poslodavac uspostavi pri-javu o promjeni M-3P, npr. s datumom promjene 1. svibnja 2014. i promjenom radnog vremena na 4 sata dnevno, isplata mirovine neće se ak vira automat-ski, već isključivo na zahtjev korisnika mirovine.

RGB 1 - M-1P – 6 sa dnevno

RGB 2 - M-3P – 4 sata dnevno.

Primjer 3.: uspostavljena prijava o promjeni (M3P) radnog vremena do polovice punog radnog vreme-na u puno radno vrijeme

U obrnutom slučaju od primjera 2., ako je u BPA evi-den rana prijava osiguranja M-1P s datumom stjeca-nja svojstva osiguranika 1. siječnja 2014., i kasnije, s radnim vremenom do polovice punog radnog vreme-na, npr. 4 sata (RGB1, na 40 sa tjedno), te se miro-vina isplaćuje, pa naknadno poslodavac uspostavlja prijavu o promjeni podataka M-3P sa promjenom radnog vremena na 8 sa dnevno, odnosno više od polovice punog radnog vremena poslodavca, ili na-knadno novi poslodavac (RGB2 – 40 sa tjedno) uspo-stavlja prijavu osiguranja M-1P s radnim vremenom do polovice punog radnog vremena, ali zbroj radnih vremena obiju prijava osiguranja iznosi više od polo-vice punog radnog vremena, isplata starosne mirovi-ne će se obustavi .


RGB 3 - M-3P – 8 sa dnevno, ili


RGB 2 - M-1P – 3 sata dnevno.

3.4. Članovi uprave, izvršni direktori i upravitelji zadruga – obvezno osigurani prema članku 12. ZOMO-a

U svjetlu odredbe članka 99., stavka 2., točki 1. i 2., postavlja se pitanje kakav je položaj članova uprave, izvršnih direktora i upravitelja zadruga. Fizička oso-ba koja je član uprave, izvršni direktor, ili u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno ili samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena je vodi poslove poslodavca i može kao radnik u radnom od-nosu obavlja određene poslove za poslodavca. (čl. 2., st. 3. Zakona o radu, NN, broj 149/09. – dalje u tekstu: ZR). Direktor član uprave trgovačkog društva upisan u sudski registar, ako je obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje prema članku 12. ZOMO-a, nema pravo na mirovinu uz rad, odnosno na njega se primjenjuje članak 99., stavak 1. ZOMO-a.

Direktor, koji ima sklopljen ugovor o radu s trgovač-kim društvom obvezno je osiguran na mirovinsko osi-guranje prema članku 9., stavku 1., točki 1. ZOMO-a, i može radi do polovice punog radnog vremena i prima starosnu mirovinu, odnosno na njega se pri-mjenjuje članak 99., stavak 2. ZOMO-a. Prema član-ku 12. ZOMO-a članovi uprave i izvršni direktori tr-govačkih društava, te upravitelji zadruga su obvezno

62


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

mirovinski osigurani, ako nisu obvezno osigurani po drugom osnovu. Tako npr. članovi uprave, koji su osi-gurani temeljem radnog odnosa u tom ili drugom tr-govačkom društvu ili članovi uprave koji su osigurani po osnovi obavljanja obrtničke djelatnos , ne moraju se obvezno osigura , jer su stekli status osiguranika po drugom pravnom osnovu. ZD-om su u sustav mi-rovinskog osiguranja kao nova kategorija osiguranika uvedeni izvršni direktori dioničkog društva.

Člankom 9., točkom 15. ZD-a propisano je da su čla-novi uprave i izvršni direktori trgovačkog društva, te upravitelji zadruge obvezno osigurane osobe prema članku 12. ZOMO-a. Osoba koja je, sukladno odred-bama Zakona o trgovačkim društvima (NN, br. 152/11, 111/12, 68/13.), kod trgovačkog suda upisana u re-gistar kao član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor dioničkog društva smatra se obvezno osigu-ranom osobom, te je obvezna prijavi se na obvezno mirovinsko osiguranje nadležnoj područnoj službi HZ-MO-a prema sjedištu trgovačkog društva. Dakle, od navedene obveze osiguravanja nisu izuze ni članovi uprave trgovačkih društava, odnosno izvršni direkto-ri trgovačkog društva, te upravitelji zadruga koji su korisnici mirovine, pa im se sukladno propisanoj za-konskoj obvezi uspostavlja status osiguranika prema članku 12. ZOMO-a, i u skladu s odredbom članka 99., stavka 1. ZOMO-a obustavlja isplata mirovine.

Zakon o trgovačkim društvima dozvoljava da član uprave trgovačkog društva zastupa društvo bez ob-veznog zasnivanja radnog odnosa u tomu društvu, ali ZOMO propisuje da se takav član uprave, ako nije osiguran po nekom drugom osnovu, mora obvezno osigura . Sukladno navedenoj obvezi osiguranja, članovi uprave i izvršni direktori trgovačkog društva obveznici su doprinosa i obveznici plaćanja doprinosa na osnovicu koju čini umnožak iznosa prosječne plaće i koefi cijenta 1,0 – po stopi od 20 % za mirovinsko osiguranje (odnosno 15 % za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos i za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje), 15 % za zdravstveno osiguranje i 0,5 % za doprinos za zdravstveno osiguranje zaš te zdravlja na radu.

Kada je u pitanju korisnik starosne mirovine, koji je to pravo ostvario prema odredbama članka 33. ili 180. ZOMO-a (s najranijim datumom priznanja prava 1. siječnja 2014.) ili onaj koji je pravo na starosnu mi-rovinu ostvario do dana stupanja na snagu ZOMO-a (s najkasnijim datumom priznanja prava na mirovinu 31. prosinca 2014.), i to na temelju obveznog osigu-ranja u svojstvu člana uprave trgovačkog društva ili izvršnog direktora trgovačkog društva, upisanog u sudski registar nadležnog trgovačkog suda temeljem

članka 31., stavka 1., točke 2. i članka 31.c, st. 1., toč. 2. Zakona o sudskom registru (NN, br. 1/95 – 148/13 – dalje u tekstu: ZSR), ili u svojstvu upravitelja zadru-ge upisanog temeljem članka 9., stavka 3., podstavla 3. Zakona o zadrugama (NN, br. 34/11.) i članka 35.a, toč. 1. ZSR-a, sukladno odredbi članka 2., stavka 3. ZR-a, koja propisuje da fi zička osoba koja je u svojstvu člana uprave, izvršnog direktora ili u drugom svojstvu prema posebnom zakonu (kao npr. upravitelj zadru-ge) ovlaštena vodi poslove poslodavca, odnosno obavlja određene poslove za poslodavca kao radnik u radnom odnosu, s poslodavcem sklopi ugovor o radu, odnosno izmijeni postojeći ugovor o radu naj-više do polovice punog radnog vremena poslodavca – mirovina mu se na obustavlja. Sve dok se nalazi u radnom odnosu s dnevnim radnim vremenom, koje ne premašuje polovicu punog radnog vremena ima pravo na isplatu mirovine u nepromijenjenom iznosu.

3.5. Korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnos za rad, ostvarene do stupanja na snagu ZOMO-a – 1. siječnja 2014. (čl. 99., st. 2., toč. 3. ZOMO-a)

Korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nes-posobnos za rad, ostvarene do stupanja na snagu novog ZOMO-a prema odredbi članka 34., stavka 3. bivšeg ZOMO-a, u slučaju zaposlenja (radni odnos kod pravne ili fi zičke osobe) ili obavljanja djelatno-s (npr. obrta, samostalne profesionalne djelatnos i dr.) na temelju koje je postojala obveza osiguranja, bio je izuzet od obustave isplate mirovine, a svota in-validske mirovine zbog profesionalne nesposobnos za rad isplaćivana osiguraniku za vrijeme zaposlenja odnosno obavljanja djelatnos umanjena primjenom novog mirovinskog faktora 0,5 ili 0,6667 (umjesto ra-nijeg 0,8) u slučaju profesionalne nesposobnos za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću. Prema članku 175., stavku 4. ZOMO-a, ko-risnici invalidske mirovine zbog profesionalne nes-posobnos za rad, ostvarene do stupanja na snagu ZOMO-a, osiguravaju se po istoj osnovi i nakon stu-panja na snagu ZOMO-a, u istom opsegu uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 80., stavka 1., točki 4, 5. i 6. bivšeg ZOMO-a.

3.6. Korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos ostvarene prema ZOMO-u

ZOMO uvodi ins tut: djelomičnog gubitka radne sposobnos , a to se odnosi na slučajeve kada kod osiguranika ne postoji potpuni gubitak radne sposob-nos , koji s obzirom na svoju starosnu dob te zdrav-stveno stanje, naobrazbu i sposobnost mogu radi

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

63


na prilagođenim poslovima u odnosu na poslove koje su radili do smanjenja radne sposobnos i za koje se ocjenjuje promjena u preostaloj radnoj sposobnos , jer mogu radi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične stručne spre-me, koji odgovaraju dosadašnjim poslovima. Potpu-ni gubitak radne sposobnos je defi niran kao trajni gubitak sposobnos za svaki rad, i kod kojeg nema preostale radne sposobnos .

Kao mogući uzroci smanjenja radne sposobnos uz preostalu radnu sposobnost, te djelomičnog i trajnog gubitka radne sposobnos određeni su: bolest, ozlje-da izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest. Da bi osiguranik mogao ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobno-s svojstvo osiguranika mora steći po osnovi članka 9. (radnik), ili članak 10. (obrtnik, trgovac pojedinac, samostalna profesionalna djelatnost itd.) ili članci od 12. do 18. ZOMO-a (član uprave i izvršni direk-tor trgovačkog društva, upravitelj zadruge itd.), pod uvjetom da je djelomični gubitak radne sposobnos nastao zbog boles ili ozljede izvan rada prije navrše-nih 65 godina života, te ako navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka (čl. 56., st. 1. ZOMO-a).

Među m, isto pravo će steći bez obzira na dužinu mi-rovinskog staža, ako je djelomični gubitak radne spo-sobnos nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne boles . Člankom 100., stavkom 7. ZOMO-a propisano je da će se korisniku invalidske mirovine zbog profe-sionalne nesposobnos za rad ostvarene do stupanja na snagu ZOMO-a, kao i korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos iz članka 39., stavka 3. ZOMO-a, ako ostvari invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnos , starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, nova mirovina odre-di na temelju mirovinskog staža i ostvarenih vrijed-nosnih bodova do dana stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnos , prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, a polazni faktor može iznosi najviše 1,0.

Iz sadržaja navedene norme vidljivo je da je i korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobno-s , kao i korisnik invalidske mirovine zbog djelomič-nog gubitka radne sposobnos morao bi naknadno u osiguranju, i samim me što propisuje da se ta mi-rovina određuje na temelju mirovinskog staža ostva-rene do dana stjecanja prava na starosnu mirovinu, ali i me što prije svega propisuje da je za stjecanje te nove mirovine postavlja i uvjet: ako ostvari pravo na starosnu mirovinu, što znači da taj korisnik inva-lidske mirovine s profesionalnom (smanjenom) rad-nom sposobnošću, odnosno s djelomičnim gubitkom radne sposobnos , te starosnu mirovinu ne može steći dosjelošću odnosno samo zbog naknadno navr-šene starosne dobi, jer bi u tom slučaju bilo propi-sano: „kada korisnik navrši starosnu dob“, s obzirom na uvjete koji se traže za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a ne bi mogao steći ni pravo na invalid-sku mirovinu zbog opće nesposobnos za rad, jer su obje uvjetovane postojanjem statusa osiguranika u trenutku ostvarivanja prava (a ne statusom korisnika mirovine).

Dakle, samo navršena starosna dob za stjecanje pra-va na starosnu mirovinu korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnos za rad, odnosno korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gu-bitka radne sposobnos nije temelj za stjecanje pra-va na starosnu mirovinu, već je temelj da je navedeni korisnik mirovine kao zaposleni korisnik te mirovine (dakle kao osiguranik) stekao uvjete za starosnu mi-rovinu.

3.7. Korisnik koji obavlja sezonske privremene odnosno povremene poslove u poljoprivredi (čl. 99., st. 2., toč. 5. ZOMO-a)

Pod sezonskim radnikom u poljoprivredi u smislu ZPZ podrazumijeva se nezaposlena osoba, korisnik mi-rovine ili tražitelj zaposlenja, koji na temelju ugovo-ra o sezonskom radu obavlja privremene, odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi. Dakle, odredba se odnosi na osobe sa statusom umirovljeni-ka, a ne samo korisnike starosne mirovine. Zakonom o izmjenama i dopunama ZPZ (NN, br. 120/12) propi-sano je da članovi obitelji poslodavca fi zičke osobe, mogu toj fi zičkoj osobi pomaga u obavljanju privre-menih, odnosno povremenih sezonskih poslova u po-ljoprivredi, kao i prijatelji i susjedi koji taj rad obav-ljaju bez plaćanja i druge materijalne koris , te su u tom slučaju oslobođeni obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu.

Odredbom članka 11., stavka 2. ZPZ-a određeno je da se na sezonskog radnika u poljoprivredi, koji ima sklopljen ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi

64


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

ne primjenjuju posebni propisi kojima je uređen pre-stanak isplate mirovine korisniku mirovine. Sezonski radnik u poljoprivredi sukladno odredbi članka 2., stavka 1., točki 7. ZPZ-a sklapa ugovor o privremenim odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljo-privredi s poslodavcem fi zičkom ili pravnom osobom, koja obavlja registriranu poljoprivrednu djelatnost, ili fi zičkom osobom nositeljem obiteljskog poljoprivred-nog gospodarstva eviden ranog u odgovarajućem upisniku.

Slijedom navedenog, korisniku mirovine koji suklad-no ZPZ obavlja privremene odnosno povremene po-slove u poljoprivredi, kako u slučaju sklapanja ugo-vora o sezonskom radu, tako i u slučaju kada nije obvezan sklopi is ugovor, za vrijeme obavljanja navedenih poslova ne obustavlja se isplata mirovi-ne u skladu s odredbom članka 99., stavka 2., točke 5. ZOMO-a.

3.8. Korisnik mirovine koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (čl. 99., st. 2., toč. 6. ZOMO-a)

Korisnicima starosne i prijevremene starosne mirovi-ne, invalidske mirovine zbog opće nesposobnos za rad i obiteljske mirovine, osim korisnika obiteljske mi-rovine – djece na redovitom školovanju, od obračuna i plaćanja doprinosa oslobođeni su primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Time je sklapanje ugovora o djelu s korisnicima mirovina za poslodavce je inije od ostalih osoba za koje, osim poreza na dohodak i prireza, moraju plaća i doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Navedeni korisnici mirovina više nisu obvezni na mirovinsko osiguranje i prema toj osnovi (rad prema ugovoru o djelu) ne stječu mi-rovinski staž, ni im se obustavlja isplata mirovine.

Iznimka je korisnik invalidske mirovine zbog profesi-onalne nesposobnos za rad i korisnik invalidske mi-rovine, zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos koji je zaposlen ili ima svojstvo osiguranika po drugoj osnovi. Ovim korisnicima mirovine u staž osiguranja

računa se i razdoblje u kojem su isplaćeni primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak, ako je na njih upla-ćen doprinos.

Odredbom članka 209., stavka 1., točke 15. ZD-a pro-pisana je iznimka od odredaba članaka od 111. do 117. ZD-a, prema kojoj ne postoji obveza doprinosa prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak ili dohodak od nesamostalnog rada, i to po osnovi pri-mitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak isplaćen umirovljeniku (umirovljenikom se prema čl. 209., st. 5. ZD-a ne smatra korisnik obiteljske mirovine u svoj-stvu djeteta na redovitom školovanju prema čl. 65. ZOMO-a). Takvi osiguranici ne podliježu obveznom mirovinskom osiguranju na temelju članka 17., stavka 1. ZOMO-a, jer ne postoji obveza plaćanja doprinosa prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak, iz čega proizlazi da se korisniku mirovine koji ostvaru-je drugi dohodak isplata mirovine ne obustavlja.

Iznimka od navedenog odnosi se na korisnike inva-lidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne spo-sobnos priznate sukladno odredbi članka 56., stavka 1. ZOMO-a, a koji su zaposleni ili obavljaju samostal-nu djelatnost iz članka 7., točki od 1. do 5. ZD-a (obr-ta, trgovca pojedinca, slobodnog zanimanja, poljopri-vrede i šumarstva upisanu u registar jela mjerodav-nog za poljoprivredu i ostale samostalne djelatnos ), jer se oni obvezno osiguravaju temeljem članka 17., stavka 1. ZOMO (obvezno se osiguravaju osobe koje ostvaruju drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje).

Među m, navedenim osiguranicima se invalidska mi-rovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos ne obustavlja, već se određuje uz primjenu novog miro-vinskog faktora 0,5 (ako je u pitanju invalidska mirovi-na zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos , koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnos ), ili 0,6667 (ako je u pitanju invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos uzrokovane ozljedom na radu ili profesi-onalnom bolešću, koja se isplaćuje za vrijeme zaposle-nja, odnosno obavljanja samostalne djelatnos ).

3.9. Korisnici mirovine koje obavljaju djelatnos po čijoj osnovi nisu obvezni na mirovinsko osiguranje (čl. 175., st. 1. ZOMO-a)

3.9.1. Osobe koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje

Osobe koje obavljaju domaću radinost (izrada proi-zvoda kod kuće osobnim radom, pod uvjetom da is-punjavaju uvjete prema propisima kojima se uređuje pojedina djelatnost) ili sporedno zanimanje (obav-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

65


ljanje uslužnih djelatnos kod kuće osobnim radom, odnosno kod naručitelja usluge) prema Zakonu o obr-tu (NN, br. 143/13.) ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi (npr. radnog odnosa, obrta, samostal-ne profesionalne djelatnos itd.), ili ako nisu korisni-ci mirovine, obvezno se osiguravaju na mirovinsko osiguranje, osim korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos iz članka 39., stavka 3. ZOMO-a, sukladno odredbi članka 10., točki 6. ZOMO-a.

Iz navedenog proizlazi da osoba kojoj je nadlež-no jelo odobrilo obavljanje domaće radinos ili sporednog zanimanja i koja je korisnik mirovine, ne stječe svojstvo osiguranika u mirovinskom osi-guranju, uz iznimku korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos (od-nosno korisnika invalidske mirovine zbog profesio-nalne nesposobnos za rad prema odredbi članka 34., stavka 1. bivšeg ZOMO-a, koji je bio na snazi do 1. siječnja 2014.), koji se obvezno osiguravaju na mirovinsko osiguranje sukladno odredbi člaka 10., točki 6. ZOMO-a, kojima se isplata mirovine ne obu-stavlja prema odredbi članka 99., stavka 2., točki 3. i 4. ZOMO-a, već im se određuje nova svota mirovine primjenom mirovinskog faktora 0,5 ili 0,6667 u smi-slu članka 175., stavka 4. i članka 87., stavka 1., točki 7. i 8. ZOMO-a.

Prema odredbi članka 175., stavka. 1. ZOMO-a osobe:

• osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost poljo-privrede i šumarstva i obveznici su poreza na do-hodak ili poreza na dobit (čl. 10., st. 1., toč 4. ZO-MO-a)

• osobe koje obavljaju djelatnost za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili registracije, ali imaju obilježje samostalnos , trajnos i s na-mjerom stvaranja izvora dohotka ili dobi i po os-novi obavljanja h djelatnos su također obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, ako nisu osigurane po drugoj osnovi (čl. 10., st. 1., toč 5. ZOMO-a)

• osobe koje obavljaju domaću radinost ili spored-no zanimanje (čl. 10., st. 1., toč 6. ZOMO-a)

• osobe koje obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje (čl. 11. ZOMO-a),

nisu obvezne na mirovinsko osiguranje po osnovi ge-neracijske solidarnos , ako su korisnici mirovine, uz iznimku korisnika invalidske mirovine zbog profesi-onalne nesposobnos za rad, ostvarene do stupa-nja na snagu ZOMO-a i korisnika invalidske miro-vine, zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos ostvarene prema ZOMO-u.

3.9.2. Osobe koje obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje

Osobe koje obavljaju poljoprivrednu i šumarsku dje-latnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odnosno u upisnik šumoposjednika u svojstvu nosite-lja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno šumoposjednika i člana njegova obiteljskog domaćinstva, obvezno se osiguravaju na mirovinsko osiguranje temeljem članka 11., stavka 1. ZOMO-a. Među m, stavkom 2. istog članka određeno je da osobe ne obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelat-nost kao jedino ili glavno zanimanje ako:

• su obvezno osigurane po drugoj osnovi (npr. rad-nog odnosa ili obrta)

• se nalaze na redovitom školovanju,• su starije od 65 godina života,• su korisnici mirovine, uz iznimku korisnika inva-

lidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos (čl. 39., st. 3. ZOMO-a) i korisnika inva-lidske mirovine zbog profesionalne sposobnos (čl. 175., st. 4. i st. 5. ZOMO-a).

Dakle, ako je osoba u svojstvu korisnika mirovine, pa prema tome ne obavlja poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, ne stječe svojstvo osiguranika temeljem članka 11. ZOMO-a, te joj se u tom slučaju isplata mirovine ne obustavlja, uz iznimku korisnika invalidske mirovine zbog djelomič-nog gubitka radne sposobnos i korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne sposobnos , koji se ob-vezno osigurava na mirovinsko osiguranje temeljem članka 11. ZOMO, ali mu se mirovina određuje u no-voj svo po mirovinskom faktoru 0,5 ili 0,6667.

3.9.3. Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva i osobe koje obavljaju djelatnost za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili registracije, a obveznici su poreza na dohodak ili poreza na dobit

Osobe koje su po osnovi obavljanja samostalne dje-latnos poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i osobe, koje obavljaju djelatnost za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili registracije, ali imaju obilježje samostal-nos , trajnos i s namjerom stvaranja izvora dohotka ili dobi i po osnovi obavljanja h djelatnos , također su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, ako nisu osigurane po drugoj osnovi (npr. radnom od-nosu, obrtu, samostalnoj profesionalnoj djelatnos itd.), koje su po osnovi obavljanja navedenih djelatno-

66


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

s upisane u registar poreznih obveznika (RPO) i imaju status korisnika mirovine, ne osiguravaju se na obve-zno mirovinsko osiguranje u smislu članka 10., točki 4. i 5. ZOMO-a, te im se s obzirom na to da nemaju status osiguranika isplata mirovine ne obustavlja.

Među m, navedeno se ne odnosi na osobe koje obavljaju navedene djelatnos u svojstvu korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne sposobno-s za rad (čl. 34., st. 1. bivšeg ZOMO-a) ili korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos (čl. 56., st. 1. ZOMO-a), jer se obvezno osiguravaju na mirovinsko osiguranje na temelju ge-neracijske solidarnos temeljem članka 10., točki 4. i 5. ZOMO-a, a u vezi s odredbom članka 175., stavka 1. ZOMO-a.

4. Zaključak Ekonomski momen hrvatske stvarnos , zbog či-njenice da većina mirovina svojom visinom ne može osigura bezbrižnu starost, usmjerava mnoge umi-rovljenike na rad, kako bi ostvarili pored mirovine i dodatne prihode. Umirovljenik može u svakom tre-nutku privremeno odusta od korištenja prava na mirovinu i ponovno se radnom ak vnošću uključi u sustav rada, uspostavljajući status ak vnog osigura-nika u sustavu mirovinskog osiguranja. Posljedica ta-

Svoje upite šaljite na:

[email protected]

kve ak vnos je u pravilu obustava isplate mirovine, uz propisane iznimke.

Počevši od 1. siječnja 2009. stupanjem na snagu ZD-a za umirovljenike se pod određenim propisanim uvje- ma uvode značajne novine, prvenstveno povezane s

obvezom plaćanja doprinosa, a kako obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje proizlazi iz steče-nog statusa osiguranika, posljedično tomu povezane su i sa sustavom mirovinskog osiguranja. Počevši od 1. siječnja 2014. sukladno odredbi članka 99., stavka 2. ZOMO, uz već postojeće iznimke prema odredba-ma ZOMO-a, koji je bio na snazi do 1. siječnja 2014., uvodi se i nova mogućnost korisnika starosne mirovi-ne da neposredno nakon ostvarene mirovine nastave radi do polovice punog radnog vremena poslodav-ca, ili da se jekom korištenja prava zaposle do polo-vice punog radnog vremena, i da se u navedenim slu-čajevima izuzmu od pravila obustave isplate mirovine zbog zaposlenja.

Petodnevna edukacija „UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“ Zagreb, hotel Palace, 7.-11. srpnja 2014.

Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mogućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU te ih osposobi za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredsta-va te prijavu na natječaje za pružanje usluga, isporuku roba i izvršenje radova.

Osim spomenutoga, cilj modula je educira korisnike koji provode projekte EU o izazovima, problemima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekta te ih osposobi za pripremu među i završnog izvješća.

PROGRAM EDUKACIJE:

Modul 1: Osnove EU 8 radnih sa 7. srpnja

Modul 2: Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga

16 radnih sa 8. i 9. srpnja

Modul 3: Provedba EU projekata 16 radnih sa 10. i 11. srpnja

Cijena petodnevne edukacije iznosi: 3.500,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi)

Sudionici po završetku edukacije dobivaju uvjerenje o pohađanju pojedinog modula.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

67

UDK ??? POREZI I DOPRINOSI

Porezni aspek humanitarne pomoći

S obzirom na katastrofalne posljedice koje su u Hrvatskoj i regiji izazvale poplave milenijskih razmjera, od posebnog su značaja porezna postupanja s donacijama i pomoćima, koje građani i pravne osobe upućuju na ugrožena područja. S m u svezi objavljujemo službene stavove Porezne uprave o postupanju pri opore-zivanju porezom na dohodak i PDV-om.

Porez na dohodak – primici koji se ne smatraju dohotkom

Broj klase: 410-01/14-01/1319

Urudžbeni broj: 513-07-21-01/14-2

Zagreb, 22. 5.2014

Porezni tretman primitaka isplaćenih zbog posljedica elementarne nepogode U svezi s postavljenim upitom poreznog obveznika o poreznom tretmanu primitaka, koje poslodavac želi ispla svojim djelatnicima zbog posljedica elementarne nepogode (poplave) na području Vu-kovarsko-Srijemske županije odgovaramo u na-stavku.

Člankom 9. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Od-luka USRH – 120/13,125/13 i 148/13) propisano je da se dohotkom ne smatraju ni primici po poseb-nim propisima uz ostalo, ni potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda, osim ako su u svezi s ostvarivanjem oporezivog do-hotka iz članka 5. toga Zakona.

Primici koji su u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka i ako se ne isplaćuju po posebnim propi-sima, smatraju se u skladu s člankom 6. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13; dalje u tekstu: Pra-vilnik) oporezivim dohotkom, pa se tako sukladno navedenoj odredbi Pravilnika i primici odnosno potpore, radi uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda, koje poslodavac i ispla- telj primitaka od nesamostalnog rada isplaćuje

radniku i osobi, koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada – smatraju primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada.

Sredstva za uklanjanje i ublažavanje posljedica ele-mentarnih nepogoda iz članka 2. Zakona o zaš od elementarnih nepogoda (NN, br. 73/7 i 174/04; dalje u tektu: Zakon) osiguravaju se iz: državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samoupra-ve i uprave, sredstava osiguravateljskih društava, sredstava trgovačkih društava, donacija, drugih izvora u skladu s člankom 33. Zakona. Sukladno članku 34. Zakona, sredstva proračuna jedinica lo-kalne samouprave i uprave osigurana za ublažava-nje posljedica elementarnih nepogoda mogu se na prijedlog Vlade Republike Hrvatske objedinjava radi otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda većeg opsega, katastrofa i tehnoloških nesreća.

Shodno navedenom, a iznimno od članka 6. Pravil-nika, jer se u konkretnom slučaju radi o elemen-tarnoj nepogodi većeg opsega, odnosno katastrofi koju je proglasila Vlada Republike Hrvatske, te da su opseg i posljedice is h, dosegnule takve razmje-re da je potrebno žurno djelovanje, i to tako da je radi uklanjanja i ublažavanja posljedica potrebno žurno osigura sredstva iz svih raspoloživih izvora za sve stanovnike poplavljenog područja, potpore koje isplaćuju poslodavci svojim radnicima u tu svr-hu ne smatraju se dohotkom i ne podliježu obraču-nu i upla poreza na dohodak pod uvjetom da po-slodavci u svojim evidencijama osiguraju podatke o radnicima, kojima su ispla li potporu za štetu pre-trpljenu od elementarne nepogode odnosno kata-strofe kao i datumu isplate i isplaćenom iznosu.

Budući da u trenutku isplate nisu raspoloživi poda-ci o konačnoj procjeni štete, sukladno Metodologiji za procjenu štete od elementarnih nepogoda, do-nesenoj na temelju članka 26. Zakona, te pod uvje-tom da su potpore omogućene na transparentan način svim radnicima, koji su štetu pretrpjeli.

68

POREZI I DOPRINOSI UDK ??? T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJAZagreb, 20. Svibnja 2014.

PRIOPĆENJEPorezni tretman donacije za humanitarne potrebe

Radi jasnoće poreznog tretmana doniranih sred-stava za humanitarne potrebe (pomoć poplavlje-nim područjima) u nastavku dajemo priopćenje.

Donacije putem telefonskih pozivaU okviru akcije prikupljanja novčanih sredstava pu-tem telefonskih poziva, Vlada RH će se, kao što je i najavljeno, odreći prihoda sa osnove PDV-a.

Budući da zakon o PDV-u nije predviđena moguć-nost oslobođenja od plaćanja PDV-a na naknadu ostvarenu putem humanitarnog telefona, teleo-perateri će na svoje usluge obračuna PDV. Nakon provedene humanitarne akcije kada bude poznat ukupan iznos PDV-a obračunatog i uplaćenog u proračun od strane teleoperatera, Vlada Republike Hrvatske donirat će sredstva u tom iznosu organi-zatoru humanitarne akcije (npr. Crveni križ).

Donacije poduzetnikaUkoliko poduzetnici izvršavaju donaciju uplatom novčanih sredstava, poduzetnici će se iznos doni-ra sredstva prizna kao rashod (umanjenje osno-vice za plaćanje poreza na dohodak i poreza na dobit) do visine 2% prihoda (primitaka) ostvarenih u prošloj godini. Napominjemo da novčana sred-stva koja poduzetnici doniraju, ne podliježu obvezi obračuna PDV-a s obzirom da se ne očekuje nika-kva protuusluga za doniran sredstva.

Ukoliko se donacija izvršava isporukom dobara poduzetnici su obvezatni na tako donirana dobra pla PDV. Među m i kod ovih donacija za iznos izvršena donacije priznaje se rashod (umanjenje osnovice za plaćanje poreza na dohodak i poreza na dobit) do visine 2% ostvarenih prihoda (primita-ka) u prethodnoj godini.

Još jednom is čemo kako je Zakon o PDV-u uskla-đen sa europskim zakonodavstvom, temeljem ko-jeg ne postoji mogućnost oslobođenja plaćanja PDV-a na donacije, sukladno čemu ne postoji ni mogućnost izmjena Zakona o PDV-u na način da se donacije oslobode obračuna i plaćanja PDV-a.

POMOĆ STRADALIMA U POPLAVAMA

POZIVOM NA BROJ 060 90 11 donirate 6,25 kn (PDV uključen)*

*Mobilni operatori Hrvatski telekom (HT), Vipnet, Tele2 Hrvatska i OT-Op ma Telekom d.d., odlučili su se odreći svih prihoda od poziva na humanitarni broj telefona 060 9011. Vlada RH odrekla se PDV-a na donacije putem telefonskih poziva.

Novčana pomoć – uplate na brojeve računa:

HRVATSKA: poziv na broj 08

BOSNA I HERCEGOVINA: poziv na broj 05

SRBIJA: poziv na broj 07

• Privredne banke IBAN: HR 6923400091511555516 – prilikom uplate iz inozemstva koris te SWIFT: PBZGHR2X

• Hrvatske poštanske banke IBAN: HR7023900011500085181 – prilikom uplate iz inozemstva ko-ris te SWIFT: HPBZHR2X

• Zagrebačke banke IBAN: HR5123600001501495626 poziv na broj 08 – prilikom uplate iz ino-zemstva koris te SWIFT: ZABAHR2 X

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

69

UDK 657.21 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

1. Osnovne informacije o projektuSektor za harmonizaciju unutarnje revizije i fi nancij-ske kontrole (dalje u tekstu: Središnja harmonizacij-ska jedinica) korisnik je twinning light projekta IPA 2010: Jačanje stručnos unutarnjih revizora u jav-nom sektoru Republike Hrvatske u obavljanju revi-zija u području Kohezijskog i strukturnih fondova u skladu s najboljim praksama EU – koji provodi u su-radnji s twinning partnerom Ministarstvom fi nancija Republike Latvije. Projekt je započeo s implementa-cijom 25. travnja 2014., a planirano trajanje projekta je 6 mjeseci. Vrijednost projekta je 237.170,65 EUR-a.

U cilju jačanja stručnos unutarnjih revizora, osim Središnje harmonizacijske jedinice, ciljana skupina projekta su i pilot ins tucije:

• Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Eu-ropske unije

• Ministarstvo poduzetništa i obrta• Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta • Središnja agencija za fi nanciranje i ugovaranje• Na lokalnoj razini: Virovi čko-podravska županija,

Osječko-baranjska županija, Sisačko-moslavačka županija i Grad Sisak.

Cilj projekta je unaprijedi metodologiju rada za unu-tarnje revizore i pripremi unutarnje revizore za što učinkovi je i djelotvornije revidiranje sredstava iz Ko-hezijskog i strukturnih fondova. Projekt se sastoji od 3 komponente:

1) Razvoj metodologije rada za reviziju Kohezijskog i strukturnih fondova

2) Poboljšanje organizacije jedinica unutarnje revizije u pilot ins tucijama i unapređenje koordinacije iz-među pilot ins tucija na državnoj razini

3) Jačanje kapaciteta Središnje harmonizacijske jedi-nice i unutarnjih revizora u pilot ins tucijama u po-dručju obavljanja revizija sredstava iz Kohezijskog i strukturnih fondova

Između ostaloga, očekivani rezulta projekta su kako slijedi:

• Izrađene Smjernice za metodologiju rada unutar-njih revizora za revidiranje sredstava iz Kohezijskog i strukturnih fondova.

• Jačanje stručnos zaposlenika Središnje harmoni-zacijske jedinice i unutarnjih revizora u pilot ins -tucijama u području revizije sredstava iz Kohezij-skog i strukturnih fondova ciljanim izobrazbama.

• Dane preporuke za poboljšanje koordinacije i ko-munikacije unutarnjih revizora u pilot ins tucijama na državnoj razini te izrađen predložak Sporazuma o suradnji.

• Dane preporuke za poboljšanje ustroja jedinica za unutarnju reviziju u pilot ins tucijama.

2. Izvješće o uočenim slabos ma unutarnje revizije

U ovom članku usmjerit ćemo se na ak vnos iz 1. komponente: Razvoj metodologije rada za revizi-ju Kohezijskog i strukturnih fondova, koja je pove-zana s izradom izvješća o uočenim slabos ma (Gap Analysis Report). Po obavljenoj analizi Priručnika za

Jačanje unutarnje revizije korištenja sredstava iz fondova EU Larisa Vukoja *

Posljednjih godina Republika Hrvatska poduzela je značajne napore u razvoju sustava unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru, te je uspješno provodila ak vnos potrebne za stvaranje preduvjeta za usposta-vu i razvoj kako fi nancijskog upravljanja i kontrola, tako i unutarnje revizije. Danas, kada je uspostavljena ins tucionalna struktura te su stvoreni svi pravni preduvje za funkcioniranje navedenog sustava, potrebno je daljnje jačanje sustava unutarnjih fi nancijskih kontrola, što između ostaloga uključuje razvoj kapaciteta i stručnos unutarnjih revizora za obavljanje unutarnjih revizija u sustavu upravljanja i kontrole korištenja sredstava iz Kohezijskog i strukturnih fondova. Temeljem navedenog, Sektor za harmonizaciju unutarnje revizije i fi nancijske kontrole u Ministarstvu fi nancija zatražio je projekt fi nanciran iz sredstava EU, kojim bi se dalje jačala stručnost unutarnjih revizora u obavljanju revizija sredstava iz fondova EU u programskom razdoblju 2014. – 2020., o čemu autorica govori više u nastavku članka.

* Mr. sc. Larisa Vukoja, Ministarstvo fi nancija RH, Središnja harmo-nizacijska jedinica.

70

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

unutarnje revizore (verzija 4.0) te ostale revizijske re-gula ve i popratne dokumentacije koja se odnosi na revizije sredstava iz fondova EU, projektni m pripre-mio je navedeno izvješće te ujedno dao preporuke za poboljšanje postojećih praksi i procedura. Analiza je pokazala da Priručnik za unutarnje revizore ne sadrži specifi čnos koje se odnose na revizije fondova EU za fi nancijsku perspek vu 2014. – 2020.

Utvrđene su če ri (4) ključne slabos , a povezane su s ulogom unutarnje revizije u sustavu upravljanja sredstvima iz fondova EU, suradnju između unutarnje revizije i drugih jela uključenih u sustav upravljanja sredstvima EU, nepokrivenost specifi č-nih zahtjeva za reviziju fondova EU za programsko razdoblje 2014. – 2020. Pri-ručnikom za unutarnje revizore, te s po-dručjima koja treba poboljša u samom Priručniku.

Slabost br. 1 – Uloga unutarnje revizije u sustavu upravljanja i kontrole korište-nja sredstava iz Kohezijskog i strukturnih fondova nije defi nirana, te se analizom pokazalo da:

• Priručnik za unutarnje revizore (po-glavlje 4.1.1.) obuhvaća isključivo revi-ziju EU sredstava iz pretpristupne po-moći EU

• Nacionalno zakonodavstvo i ins tucio-nalna struktura za sustav upravljanja i kontrole za korištenje sredstava iz Ko-hezijskog i strukturnih fondova još nisu doneseni, odnosno uspostavljeni

• Unutarnja revizija sredstava iz fondova EU nije nacionalni prioritet

• Rukovodstvo upravljačkih jela ne predviđa da se rad unutarnje revizije koris za provjere upravljač-kih jela (management verifi ca ons) za razdoblje 2007. – 2013. i 2014. – 2020., izradu izjave uprav-ljačkih jela (management declara ons) za nave-dena programska razdoblja, pripremu godišnjeg sažetka/izvješća i samoprocjenu za potrebe utvr-đivanja usklađenos sustava (designa on self-as-sesment)

• Rukovodstvo Tijela za reviziju smatra da unutar-nji revizori nisu dostatno educirani ni kvalifi cira-ni kako bi se Tijelo za reviziju moglo osloni na njihov rad te da se kapacite unutarnje revizije u oba upravljačka jela trebaju pojača u nared-nom razdoblju.

Slabost br. 2 – Suradnja između unutarnje revizije i -jela uključenih u sustav upravljanja i kontrole korište-nja sredstava EU nije defi nirana sukladno izmjenama u strukturi, te je zamijećeno da:

• Priručnik za unutarnje revizore (poglavlje 5.2.1.) obuhvaća isključivo reviziju EU sredstava iz pretpri-stupne pomoći EU

• bi rukovodstvo upravljačkih jela moglo profi ra- iz horizontalnog procesa izvješćivanja i koris

rad unutarnje revizije u razumnom jamstvu s ho-rizontalne razine, jer upravljačka jela planiraju delegira svoje funkcije na 20-ak posredničkih -jela (prve i druge razine) za programsko razdoblje 2014. – 2020. Ovakvo kaskadno pružanje jamstva u upravljanju sredstvima EU za razdoblje 2014. – 2020. prikazano je u nastavku:

Slabost br. 3 – Priručnik za unutarnje revizore ne obuhvaća specifi čne zahtjeve za reviziju fondova EU, odnosno specifi čnu metodologiju za programsko raz-doblje 2014. – 2020.

Slabost br. 4 – U Priručniku za unutarnje revizore ima prostora za poboljšanje metodologije uzorkovanja, tes ranja i osiguranja kvalitete

3. Preporuke za uklanjanje uočenih slabos unutarnje revizije

Po utvrđivanju ključnih slabos , projektni m dao je prijedlog preporuka za uklanjanje navedenih sla-bos u cilju što učinkovi jeg i djelotvornijeg revidi-ranja sredstava iz fondova EU odnosno Kohezijskog i strukturnih fondova. Predlažu se tri (3) moguće uloge unutarnje revizije u sustavu upravljanja i kon-trole korištenja sredstava EU u razdoblju 2014. – 2020.:

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

71

UDK 657.21 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

1. Pružanje razumnog jamstva upravljačkim jelima2. Pružanje razumnog jamstva Tijelu za reviziju 3. Pružanje razumnog jamstva Vladi Republike Hrvat-

ske u zaključcima usvojenim na sastancima Vijeća za unutarnju fi nancijsku kontrolu u javnom sektoru (savjetodavnog jela ministra fi nancija).

Uloga unutarnje revizije uvelike će ovisit o potreba-ma rukovodstva i raspoloživim kapacite ma. Predla-že se sporazum unutarnje revizije o djelokrugu rada i

razini pružanja jamstva s upravljačkim jelom i Tije-lom za reviziju (ako Tijelo za reviziju smatra da će se u budućnos moći osloni na rad unutarnje revizije), te uspostava procesa izvješćivanja putem Vijeća za unu-tarnju fi nancijsku kontrolu u javnom sektoru, kako bi se Vlada Republike Hrvatske izvijes la o stanju u su-stavu upravljanja i kontrole korištenja sredstava EU. Predlaže se poboljšanje i ažuriranje Priručnika za unu-tarnje revizore, kako bi se obuhva li specifi čni zahtje-vi za revizije fondova EU, te unaprijedila metodologija uzorkovanja, tes ranja i osiguranja kvalitete.

4. ZaključakNa temelju analize slabos unutarnje revizije u susta-vu upravljanja i kontrole korištenja sredstava EU za programsko razdoblje 2014. – 2020., izradit će se do konca III. kvartala 2014. Smjernice za metodologiju rada unutarnjih revizora koje će bi dodatak novoj verziji Priručnika za unutarnje revizore. Nadalje, pri-mjenom danih preporuka i novih Smjernica te nizom radionica, unutarnji revizori će se dodatno educira za obavljanje revizija u području Kohezijskog i struk-turnih fondova, što bi u konačnici trebalo doves do povećanja učinkovitos i djelotvornos rada unutar-nje revizije i smanjenja slabos u sustavu unutarnjih kontrola u sustavu upravljanja sredstvima iz Kohezij-skog i strukturnih fondova.

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana)

Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju zna više o fi nancijskom upravljanju, vodi-teljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i fi nancij-skim i računovodstvenim djelatnicima.

Radit će se vrlo prak čno po pitanjima iz Upitnika o fi skalnoj odgovor-nos te ćete nakon radionice zna kako dobro popuni Upitnik i da Izjavu te kako kontrolira Izjave čelnika proračunskih korisnika.

Nakon škole točno ćete zna što i kako napravi da biste riješili slabo-s i nepravilnos u sustavu fi nancijskog upravljanja.

Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnos ma i primjenu Na-putka u praksi.

Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna).

Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju!

Detaljan program i točan datum održavanja radionice, objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

Ne propus te

u rujnu i

listopadu!

72

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

1. UvodSveučilište u Zagrebu je uključeno u ak vnos Udru-ge Europskih Sveučilišta (European University Asso-cia on, dalje u tekstu: EUA) u projekt implementaci-je metode potpunih troškova i sudjelovalo je u radu svih održanih radionicama i događanjima od strane EUA. Na nacionalnoj razini ne postoji razvijen sustav za unutarnje praćenje svih troškova. Polazne poznate činjenice su da su računovodstveni sustavi fakulteta jednaki kao i za ostale proračunske korisnike i temelje se isključivo na konceptu proračunskog računovod-stva, odnosno na modifi ciranom računovodstvenom konceptu nastanka događaja. Cilj takvih postoje-ćih sustava primarno je u zadovoljavanju zakonskih odredbi u vezi s eksternim izvješćivanjem, a ne u pru-žanju kvalitetnih informacija internim korisnicima za učinkovi je upravljanje.

S obzirom na to da se pojavljuju novi izvori fi nanci-ranja te se troškovi višeg obrazovanja kon nuirano povećavaju, potrebno ih je na određeni način pra i kontrolira . Računovodstveni sustavi fakulteta, od-nosno sveučilišta, općenito nisu u mogućnos pruža osnovne informacije o troškovima pojedinih progra-ma ili međunarodnih projekata koji se realiziraju na fakultetu, a što je vrlo bitna informacija, u smislu opravdanos izvođenja pojedinog programa ili me-

đunarodnog projekta. Isto je važno, zbog stjecanja prava povrata što većeg iznosa indirektnih troškova iz međunarodnih projekata. Stoga se očekuje da bi se metodom potpunih troškova1 pos gla efi kasna ocjena ekonomičnos , ne samo pojedinog fakulteta već pojedinih programa i studija, ali i međunarodnih projekata koji se realiziraju na konkretnom fakultetu.

Učinkovito upravljanje hrvatskim fakulte ma zah je-va od Uprava široki spektar upravljačkih tehnika i me-toda. Poboljšanje fi nancijskog upravljanja u javnom sektoru, pa tako i na fakulte ma, oslanja se na spo-sobnos upravljanja i sposobnos korištenja računo-vodstvenih i ne-računovodstvenih informacija, pogo-tovo korištenje upravljačkog i troškovnog računovod-stva, ali fi nancijske i nefi nancijske pokazatelje u svrhu upravljanja fakulte ma. U svojim poslovima i zadaci-ma, uprave hrvatskih fakulteta trebaju odgovori na neka vrlo važna pitanja: što su predviđene usluge koje su usmjerene prema korisnicima, koji se resursi koriste na najbolji način da daju najbolju vrijednost za novac i je li upravljanje resursima uspješno.

Sustav ABC je dizajniran kako bi se ispravili nedosta-ci tradicionalnih troškovnih sustava, ali i nedostaci eksternog fi nancijskog izvješćivanja, jer ne pružaju dovoljno informacija upravama za učinkovito uprav-ljanje. Početna svrha metode ABC je osigura fer i objek vne troškove za raspodjelu, na proizvode, ili u ovom slučaju usluge, čime se zapravo omogućuje

1 Pod metodom potpunih troškova smatra se engl. Ac vity-Based Cos ng –metoda ABC.

Primjena metode potpunih troškova na visokoškolskim ustanovama Ivana Dražić Lu lsky *

Mar na Dragija **

Svjedoci smo kon nuiranog povećanja potražnje za nastavne i istraživačke usluge koje pružaju visokoškol-ske ins tucije, te istovremeno smanjenje izvora fi nanciranja is h. Upravo u takvim okolnos ma potpuno praćenje i kontrola svih troškova visokoškolskih ustanova se nameće kao uvjet opstanka i konkurentnos visokoškolskih ustanova. Europske visokoškolske ustanove su počele prepoznava značaj uvođenja metode potpunih troškova. Ovim radom je dokazano i argumen rano da je uvođenje metode potpunih troškova uvjet bez kojeg se ne može osigura kvalitetno i učinkovito upravljanje visokoškolskim ustanovama, ali je jednako tako naznačeno da je upitno kada će se započe sa samom implementacijom.

* Izv. prof. dr. sc. Ivana Dražić Lu lsky, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.** Mar na Dragija, univ. spec. oec., Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

73

UDK 657.2 ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

vrednovanje profi tabilnos pojedinih usluga, ali i po-jedinih programa i studija. Prema tomu, sustav ABC usredotočuje pozornost na indirektne troškove, koji su zapravo najznačajniji u visokoškolskim ustanovama, jer su gotovo svi troškovi indirektni. Cilj je defi nira naj-prikladniji način za raspodjelu indirektnih troškova na usluge. S obzirom na procese u visokoškolskim usta-novama i značajnos indirektnih troškova, preporuka za raspodjelu troškova mogla bi bi metoda obračuna potpunih troškova, odnosno metoda ABC.

Granof, Pla i Vaysman (2000.) u svojoj studiji: Ko-rištenje metode ABC za učinkovi je upravljanje – istražuju provedbu metode ABC u javnom sektoru s primjerom Katedre na visokoškolskoj ustanovi. Oni su svojom studijom uspjeli dokaza koris metode ABC u skladu s procesima na Sveučilištu.

Ipak, fakulte u Hrvatskoj još uvijek nisu upozna s metodom ABC. Jedan od najvažnijih razloga za to je vrlo visok postotak fakulteta u Hrvatskoj, koji se fi nanciraju iz državnog ili lokalnih proračuna, i to u gotovo 100 % iznosu. S metodom ABC bi mogli odre-di točne troškove, odnosno cijene pruženih usluga temeljenih na stvarnim troškovima. Također, uprave bi mogle koris točne i objek vne podatke dobive-ne metodom ABC, raspodjele troškova za učinkovi je upravljanje visokoškolskim ustanovama. Provedbom obračunskog načela u računovodstvu visokoškol-skih ustanova i boljom kontrolom troškova, mjere-nje uspješnos i evaluacije programa temeljit će se na stvarnim relevantnim podacima, a u skladu s m i proces donošenja odluka će se temelji na relevan-tnim podacima. Provedba obračunskog načela u jav-nom sektoru trebala bi riješi sve te probleme.

Time bi sve jedinice javnog sektora, uključujući i vi-sokoškolske ustanove mogle izabra različite metode za planiranje troškova, raspodjelu troškova i kontrolu troškova. Koristeći različite moderne metode upravlja-nja troškovima, podaci o troškovima se znatno razliku-ju. Na temelju toga, proces donošenja odluka u javnom sektoru i donesena odluka temeljena na troškovima mogla bi se razlikova . Nastavljajući se na sve dosad navedeno, glavni cilj ovog rada je istraži mogućnost metode ABC u akademskom okruženju, te iden fi cira prednos izabrane metode rasporeda troškova. Glav-ni doprinos metode ABC je u uspostavljanju osnova za upravljačko orijen rani računovodstveni sistem, koji može osigura sve informacije nužne za donošenje upravljačkih odluka i izbor između alterna va.

2. Povijesni razvoj metode potpunih troškova u visokoškolskim ustanovama

Prve studije koje su prikazale razvoj metode ABC u javnom sektoru, točnije na sveučiliš ma, razvijene su

jekom 1990-ih godina u Velikoj Britaniji, s pretpo-stavkom da točnije i objek vnije utvrđivanje troškova ih čini podložnijim upravljanju i kontroli. U nastavku rada su spomenute samo neke od značajnijih studija te njihovi rezulta . Berry, R.H., (1994.) u svojoj knjizi: Upravljačko računovodstvo Sveučilišta – predstavio je novi model za raspodjelu indirektnih troškova na sveučilištu. To je bio početak razvoja sustava ABC u visokoškolskim ustanovama, iako ova studija nije ra-zvila metodologiju provedbe za metodu ABC. Tako-đer, Goddard, A. i Ooi, K., (1998.) u svojoj studiji slu-čaja koriste metodologiju ABC za knjižnične usluge na Sveučilištu u Southamptonu.

Rezulta su pokazali značajne razlike u raspodjeli in-direktnih troškova između fakulteta koji su koris li model ABC i između postojećeg sustava raspodje-le troškova. Autori tvrde da, iako pristup ABC može prevlada neke od problema raspodjele troškova i poboljša učinkovitost fakulteta, postoje značajni problemi u prak čnoj primjeni. U svojoj studiji auto-ri su zaključili da glavna prednost modela ABC je da osigurava pravedniju raspodjelu troškova od tradicio-nalnih sustava, jer osigurava da fakultet naplaćuje po stvarnoj potrošnji pružene usluge, te omogućuje da se raspodijeljeni troškovi mogu potvrdi , ali i opovr-gnu . Među m, njihova studija slučaja pokazala je da je u praksi model ABC manje učinkovit nego u teoriji. Također, istaknuto je da je riječ o vrlo skupom susta-vu ne samo u pogledu razvoja, već i u pitanju održa-vanja. No, njihova studija slučaja bavila se uglavnom izradom metodologije za poboljšanje učinkovitos i nisu tes rali primjenjivost sustava na fakultete.

Drugi relevantni članak za ovaj rad je tekst Lakshmi U. Ta konda i Rao J. Ta konda, (2001). Spomenu autori napisali su članak koji se bavi provedbom metode ABC u visokoškolske ustanove. Oni su zaključili da su sve-učilišta u stanju previranja i fi skalne krize i da imple-mentacija sustava metode ABC može pomoći u fi nan-cijskom upravljanju i boljoj alokaciji resursa. U svom radu autori su prikazali na jednostavnom primjeru faze primjene ABC metode u visokom obrazovanju. Nekoli-ko problema se pojavilo u tom jednostavnom primjeru ABC metode. Prvo, troškovi su raspodijeljeni na jednoj osnovi bez razlike između fi ksnih i varijabilnih troško-va, za m metoda nije uspjela uračuna studente koji uzimaju tečajeve izvan svog fakulteta, jer model pret-postavlja da svi tečajevi konzumiraju iste ak vnos u istom omjeru, a činjenica je da se neki programi ili te-čajevi mogu subvencionira drugima.

No, na kraju svog članka autori su zaključili da meto-da ABC može pruži pogodnos visokoškolskim usta-novama, kao što su: bolje informacije o cijeni/trošku, bolja iden fi kacija potrebe za resursima, bolja distri-

74


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

bucija resursa, ukidanje ili uvođenje novih programa i studija, ali i njihovo poboljšanje, bolja kontrola troš-kova i bolji odnosi s javnošću. Cropper, P. i Cook, R. (2000.) su napisali članak koji opisuje trenutno kori-štene metode raspodjele troškova u sektoru visokog školstva, pregled najnovije objavljene literature i ana-lize napretka ins tucija u provedbi djelatnost koja se temelji na sustavu ak vnos . Autori su zaključili da se metoda ABC smatra najznačajnijom metodom aloka-cije troškova, odnosno inovacijom u visokom obrazo-vanju, ali rezulta njihovih istraživanja ukazuju da su ins tucije napravile mali napredak u implementaciji metode ABC.

Udruga Europskih Sveučilišta (EUA) u 2008. je pripre-mila studiju: Financijski održiva sveučilišta – Prema metodi potpunih troškova na europskim sveučiliš -ma2, u kojoj su pobrojani različi čimbenici koji utje-ču na razvoj metode potpunih troškova na europskim sveučiliš ma. Ti čimbenici su: pravni status, veličina, profi l, vlasništvo nad imovinom, upravljanje, fi nan-ciranje i stupanj autonomije. Studija je pokazala da su neke zemlje u potpunos razvile metodu potpu-nih troškova (kao što su Velika Britanija, Irska i Nizo-zemska), a da neke zemlje poput Estonije, Slovenije i Hrvatske nemaju nikakvu metodu za praćenje i ras-podjelu troškova. Čak su sveučilišta u Bosni i Herce-govini razvili metodu obračuna potpunih troškova sa svim specifi čnos ma i alokacijom vremena.

Tablica 1. Faze implementacije metode ABC na Europskim sveučiliš ma

Grupe Faze implementacije SveučilištaGrupa A

Metoda ABC je razvijena i primijenjena u svim glavnim strukturalnim jedinicama sveučilišta tako da iden fi cira potpune troškove glavnih ak vnos , kao nastave i istraživanja

• Sveučilište u Liverpoolu (Velika Britanija)

• Sveučilište Twente (Nizozemska)• Sveučilište Coimbra (Portugal)• Sveučilište Birmingham (Velika

Britanija)• Sveučilište Trinity, Dublin (Irska)• Sveučilište u Beču

Grupa B

Metoda ABC je u fazi razvoja sa svim specifi čnos ma i alokacijom vremena

• Uppsala Sveučilište (Švedska)• NUI Galway (Irska)• Friedrich-Alexander Sveučilište

Erlangen- Nuremberg (Njemačka), UEN

• Graz Tehnološko Sveučilište (Austrija)

• Sveučilište Carlos III u Madridu (Španjolska)

• Katoličko Sveučilište u Leuven• Sveučilišta u Bosni i Hercegovini

2 Engl. Financially sustainable Universi es – Towards full cos ng in European Universi es.

Grupa C

Metodologija i model za implementaciju metode ABC postoji, ali još uvijek nema vremenskog okvira ni fi nancijskih sredstava za implementaciju

• Sveučilište u Tartu (Estonija)• Tomas Bata Sveučilište u Zlínu

(Češka Republika)• ICIK Sveučilište (Turska)• Sveučilište u Varšavi (Poljska)• Sveučilište u Ljubljani• Sveučilište u Zagrebu

Izvor: prilagođeno prema EUA Publica ons 2008, Financial sustai-nable Universi es – Towards full cos ng in European Universi es, EU report, dostupno na: www.eua.be, pristupljeno: 10. 12. 2012.

Razlozi za implementaciju mogu se naći u dostupnim bazama podataka za provedbu, posebno u računo-vodstvu i podacima o troškovima, ali također u ins -tucionalnom okviru za sveučilišta. Nacionalni formalni zahtjevi, pozi van stav i potpora države igraju ključnu ulogu za razvoj metode potpunih troškova na sveučili-š ma. Ako nacionalna vlada daje svoju potporu za pro-vedbu, tada će ima koris na nacionalnoj i europskoj razini. Prema studiji EUA prednos na nacionalnoj razi-ni su: više sustavni pristup analizi djelatnos i troškovi-ma, učinkovi je interne alokacije resursa; poboljšano strateško odlučivanje na temelju boljeg razumijevanja inves cijske odluke, benchmarking mogućnos ma unutar sektora (ali i regije) i poboljšane sposobnos kod pregovaranja o troškovima poduze h ak vnos , što će doves do visokog povrata troškova međuna-rodnih projekata troškova i doprinije fi nancijskoj odr-živos sveučilišta. Na europskoj razini potpuna meto-da obračuna troškova je osiguranje odgovornos . Ona pomaže u izgradnji povjerenja između vlada, fi nancira-nja agencija i sveučilišta.

S druge strane, postojanje unutarnjih i vanjskih pre-preka za punu provedbu je neupitna. Najčešće unu-tarnje prepreke su (EUA, 2008): otpor promjenama, nisu pouzdani podaci u računovodstvu, nedostatak upravljanja i predanost vodstva. Najčešće vanjske prepreke (EUA, 2008): nedostatak autonomije, prav-ne zapreke, Vlada nema volje za promjenama te nije zainteresirana za troškove pružanih usluga obrazova-nja i istraživanja te zbog toga i ne želi osigura fi nan-cijsku potporu, ali i tehničke i ljudske resurse za pro-vedbu metode potpunih troškova. Zbog h prepreka je važno podizanje svijes o metodi ABC i koris ma te pokuša koris učinkovito i opsežno prikaza Vladi, ključnom akademskom i administra vnom osoblju.

3. Uloga metode ABC u visokoškolskim ustanovama

Istaknuta vrijednost metode ABC je u tomu što nje-zini rezulta u utvrđivanju i alokaciji troškova daju objek vniju procjenu troškova pruženih usluga. To se pos glo uglavnom tako da se indirektni troškovi alo-ciraju na usluge prema faktorima s kojima su najbliže

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

75


povezani, tj. koji uzrokuju njihovu promjenu. Svaki skup programa i ak vnos , kao i p troška, predstav-lja različite ishode i probleme. Velik je broj i značaj problema i pitanja koji su jedinstveni za fakultet, a koji uključuju značajne novčane iznose i zah jevaju individualni pristup u rješavanju.

Neki od problema koji su specifi čni za fakultete su na primjer, osoblje fakulteta (asisten i predavači) mogu bi i zaposlenici i korisnici usluga Fakulteta, pitanje tretmana s pendija i potpora za istraživanja koje dodjeljuju vanjski subjek i sl. Ak vnos nastavnog osoblja su međusobno povezane i ne mogu se se-parira jedna od druge. S obzirom na to da nastav-nik fakulteta nema klasič-no radno vrijeme i klasičan opis radnog mjesta, teško je utvrdi koliko je u -jeku cjelokupnog radnog vremena proveo radeći na predavanjima, istraži-vanju i pružanju profesio-nalnih usluga. Često puta se nastavnikove ak vno-s isprepliću. Primjerice, za provođenje istraživanja nastavnik može usmjerava i educira studente po-slijediplomskih i doktorskih studija. Prilikom rada na znanstvenim člancima za akademske publikacije, na-stavnik dolazi do spoznaja koje će utjeca na njegova predavanja i daljnja istraživanja. Na fakultetu često puta nisu jasno defi nirani korisnici proizvoda fakul-teta i zaposlenici koji ostvaruju te usluge. Primjerice, studen doktorskih studija mogu radi kao asisten na fakultetu i u tom slučaju oni su i korisnici usluge fakulteta i njegovi zaposlenici.

Osnovni princip primjene metode ABC je u alokaciji indirektnih troškova na usluge, i to ne prema najpo-godnijem ključu (bazi) kao što je primjerice direktni rad, već prema faktorima o kojima (indirektni) troš-kovi ovise. Taj princip nije ništa manje upotrebljiv na fakulte ma nego u poslovnim subjek ma. Dapače, čak je logičniji za procese na fakultetu. Postupak alo-kacije troškova pomoćnih djelatnos proveden je na bazi faktora koji najdirektnije uzrokuju njihovu veli-činu, a ne na tradicionalnim bazama, kao što su: na-stavni sa ili broj studenata. Rezultat je informacija o troškovima koja je daleko korisnija za prak čno sve odluke koje fakultet i administra vno osoblje mora donije . Uspostavom modela internog obračuna troškova ispuni će se zahtjevi nacionalnih i europ-skih shema fi nanciranja, koje zah jevaju primijenjen potpun obračun troškova, kako bi se steklo pravo po-

vrata što većeg iznosa indirektnih troškova projekata.

Među m, Sveučilište u Zagrebu bi imalo različite ko-ris od modela internog obračuna troškova, kako na međunarodnoj razini tako i na razinama pojedinih sastavnica Sveučilišta. Zbog toga što javni zahtjevi za povećanom odgovornošću postaju sve intenzivniji, Sveučilište mora demonstrira da su koris njihovih programa i ak vnos koje poduzimaju primjerene nji-hovim troškovima. Prema tomu, potrebni su računo-vodstveni sustavi koji pravilno procjenjuju i izvješćuju o troškovima. Na Sveučilištu, nastavno i nenastavno

osoblje može sudjelova u više od jednog programa, te projek ma i različi m ak vnos ma. Upravo zbog toga troškovi moraju bi alocirani, a metoda ABC je instrument koji može bi koristan i koji omogu-ćuje detaljne i objek vne informacije o troškovima, ali i o alokaciji vremena zaposlenika, kako admi-nistra vnog tako i znan-stvenog osoblja. Praćenje

vremena zaposlenika i raspored na sve programe je izuzetno važan faktor za pravilnu implementaciju me-tode ABC. Na promatranim EU sveučiliš ma uočeno je kako osoblje fakulteta nisu samo skep čni, nego i zabrinu pokušajima kvan fi ciranja troška ak vnos koje oni obavljaju.

Većina fakultetskog osoblja s razlogom je zabrinuta na koji način će se shva podaci o troškovima nji-hovih istraživanja. Druge pak brine da će se njihovi programi ili predme sagleda kao nepotrebno iscr-pljivanje fakultetskih sredstava, ako se utvrdi visok trošak po studentu (što je moguće u slučaju kada nastavnici zah jevaju manje grupe ili pojedinačne instrukcije kao npr. na studiju glazbe). Prema tome, ako računovođe žele pridobi povjerenje i suradnju članova organizacije, moraju bi osjetljivi na njihove bojazni. Još je važnije da računovođe dopune svoje izvještaje s upozorenjima da visoki troškovi ili ne-povoljna odstupanja (kao što je naše procjenjivanje prekoračenja kapaciteta) nisu nužno indikatori nee-fi kasnos . Nadalje, računovođe moraju poduze sve razumne korake, kako bi se uvjerili da njihovi podaci neće bi korišteni za izvlačenje neopravdanih (neo-vlaštenih) zaključaka.

Promatrajući informacijske mogućnos metode ABC može se doći do zaključka da je korisno i najprimje-renije, ali i najrealnije praćenje troškova po ak vno-s ma u kojima troškovi sudjeluju. Idealna bi dakle,

76


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

bila kombinacija, odnosno kada bi se praćenje troš-kova po ak vnos pra lo do mjesta troškova i onda opet po ak vnos ma od mjesta troškova na nositelje troškova. Za primjenu na fakultetu, prednost metode ABC može se sumira sljedečim činjenicama (Granof, Pla i Vaysman 2000):

• Fleksibilnost je ključan faktor uspješne imple-mentacije i primjene metode ABC na fakultetu odnosno sveučilištu.• S obzirom na decentraliziran sustav upravljanja,

u organizacijama kao što je fakultet ne mogu se nametnu rigidna pravila za alokaciju troškova.

• Metoda ABC trebala bi bi korištena za pružanje informacija korisnih pri donošenju odluka, a ne za razvoj čistog mjerenja troškova.• U provođenju ovog modela utvrđeno je da uku-

pni trošak studija i predavanja uključuje izrazito velik iznos općih fakultetskih troškova, odnosno svih indirektnih troškova, kao što su troškovi ureda dekana, prijema, savjetovanja i konzulta-cija za studente. Ipak troškovi ne bi smjeli zna-čajno utjeca na troškove pojedinih studija.

• Osnovni princip primjene metode ABC je u aloka-ciji indirektnih troškova na usluge, i to ne prema najpogodnijem ključu (bazi) kao što je primjerice direktni rad, već prema faktorima o kojima (in-direktni) troškovi ovise.• Utvrđeno je da taj princip nije ništa manje upo-

trebljiv na fakulte ma nego u poslovnim subjek- ma. Dapače, čak je logičniji za procese na Fa-

kultetu. Postupak alokacije troškova pomoćnih djelatnos proveden je na bazi faktora koji uzro-kuju njihovu veličinu i njihov nastanak.

• Što je razvijenije postojeće upravljačko računo-vodstvo i informacijski sistem organizacije, lakša je primjena metode ABC. Što je sistem slabiji, veći je doprinos metode ABC.• Mnoge proračunske i neprofi tne organizacije,

pa samim me i Fakulte , koriste proračunski računovodstveni sistem dizajniran primarno za zakonsko fi nancijsko izvješćivanje, a ne za pruža-nje informacija potrebnih za donošenje odluka. Nasuprot tome, u proračunskim i neprofi tnim organizacijama glavni doprinos metode ABC je u uspostavljanju osnova za upravljačko orijen- rani računovodstveni sistem. Istaknuta vrijed-

nost metode ABC je u tomu što njezini rezulta u utvrđivanju i alokaciji troškova daju objek v-niju procjenu troškova pruženih usluga. To se pos glo uglavnom tako da se indirektni troškovi alociraju na usluge prema faktorima s kojima su najbliže povezani tj. koji uzrokuju njihovu pro-mjenu.

4. Važnost uvođenja metode potpunih troškova na sveučilišta

Ovaj rad je usmjeren prvenstveno na ak vnos vi-sokoškolskih ustanova, a ne na sveučilište kao cjeli-nu. Postoji nekoliko razloga usmjeravanja na fakultet (Granof, Pla i Vaysman, 2000.):

• Troškovi fakulteta su u većini slučajeva uzrokovani odlukama koje su donijete na razini pojedinih kate-dri i fakulteta, a ne isključivo na sveučilišnoj razini.

• Određeni problemi jasniji su na nižim razinama nego na višim. Primjerice, jedno od najkontroverznijih pi-tanja je način alokacije troškova plaća nastavnog osoblja na ak vnos na kojima je ono angažirano.

• Računovodstveni sustav fakulteta ipak je jedno-stavniji od sveučilišnog, ali je u isto vrijeme pogo-dan za iden fi kaciju problema računovodstvenog izvješćivanja.

Među m, ovdje je važno i napomenu koris metode ABC za sva hrvatska sveučilišta, a ponajprije za Sveu-čilište u Zagrebu. Razvojem same metode podržavaju se dugoročni ciljevi i strategija razvoja Sveučilišta u Zagrebu, a oni su:

1) Defi niranje sheme internog izvješćivanja o troškovima2) Stvaranje procedura i pravila analize ak vnos i

uzročnika troškova3) Stvaranje mehanizama analize troškova po mjes -

ma troška i osnovnim ustrojstvenim jedinicama4) Omogućavanje procjena projektnih inicija va s

troškovnog aspekta5) Omogućavanje usporedbe (benchmarking) Sveuči-

lišta u Zagrebu s konkurencijom i uzorima6) Omogućavanje automatskog izvješćivanja prema

jelima državne uprave i njihovim agencijama7) Stvaranje baze strukturiranih i seman čki uređe-

nih podataka za:a) uspostavu mehanizama pravedne i transparen-

tne raspodjele zajedničkih troškovab) donošenje strukturnih i inves cijskih odlukac) kalkulacije, pripremu ponuda i pregovaranje s

javnim i privatnim fi nancijerimad) uspostavu mehanizama pravednog i transparent-

nog fi nanciranja zajedničkih razvojnih i drugih potreba

e) donošenje odluka o poboljšanju sustava.

Praćenje troškova po metodi ABC osigurava transpa-rentne podatke za utvrđivanje troškova ukupnih, ali i pojedinih ak vnos sastavnica i Sveučilišta, a pose-bice troškova pojedinih nastavnih programa i studija, a što je važno s aspekta transparentnog fi nanciranja. Značaj metode ABC očituje se i u činjenici kako će njezina implementacija pridonije uspješnom natje-canju za međunarodne programe, u kojima Republika Hrvatska sudjeluje fi nancijskom par cipacijom (FP7,

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

77


ESF, EMBO, HERA, COST i sl.), odnosno kako će do-prinije nadoknadi svih nastalih troškova (direktnih i indirektnih) povezanih s projektom na pojedinoj sa-stavnici Sveučilišta.

Među m, da bi to postalo ostvarivo potrebno je ra-zvi model internog obračuna troškova zbog praće-nja i evidencije svih troškova povezanih sa svim ak v-nos ma sastavnica Sveučilišta. Kako bi se udovoljilo ovim zahtjevima, potrebno je defi nira temeljne vr-ste troškova, te postavi sustav njihova prepoznava-nja, prikupljanja, praćenja, eviden ranja, klasifi cira-nja i analiziranja, što predstavlja integralni dio raču-novodstvenog, ali i ukupnog informacijskog sustava, podržanog računalnom tehnologijom.

Rezulta implementacije metode ABC, koji su se po-s gli u postavljenim ciljevima, mogli bi se očitova u:

• poboljšanju kvalitete i pouzdanos fi nancijskih iz-vještaja, ali i značajnim podacima temeljem kojih se kalkuliraju i računaju pokazatelji efi kasnos

• učinkovitoj kontroli sredstava, ali i nadziranju kvali-ta vnih i kvan ta vnih informacija

• poboljšanju fi nancijskog menadžmenta i procesa donošenja odluka prateći administraciju sastavnica i sveučilišta pouzdanim računovodstvenim informa-cijama, kako fi nancijske tako i nefi nancijske prirode

• pokušaju apliciranja sustava internih kontrola, ali i zna-čajnijoj potpori uvođenja eksternih kontrola i revizija.

Strategija razvoja u području poslovno-fi nancijskog sustava temelji se na načelima autonomije, uz odgo-vorno i transparentno fi nancijsko poslovanje. Izvori sredstava iz državnog proračuna kao stabilan izvor fi nanciranja osigurava će se programskim ugovo-rom, koji će se temelji na poslovanju, zadaćama i pokazateljima uspješnos Sveučilišta. Sveučilište će sustavavom ovlas i odgovornos svojih upravljačkih jela i izvedbenim ugovorima između rektora i deka-

na upravlja proračunskim sredstvima i po ca izna-laženje drugih izvora fi nanciranja nužnih za stabilnost i razvoj sustava. Jedna od vrlo važnih pretpostavki za provedbu programskih ugovora je računovodstve-no-izvještajni sustav, koji će osigura dovoljno infor-macija za ocjenu uspješnos izvršenja programa Sve-učilišta i mogućnost prezentacije rezultata u natjeca-nju za povećanje fi nanciranja iz državnog proračuna.

Isto tako, ak vno sudjelovanje u europskim istraži-vačkim projek ma, ako se želi povući sredstava za fi nanciranje svih troškova projekta, zahtjeva praćenje troškova projekata po metodi potpunih troškova, pri čemu se daje prednost metodi ABC (FP7). HORIZON 2020 koji započinje 2015. godine, napušta metodu potpunih troškova, te nudi dvije varijante nadoknade troškova po projek ma o kojima se još uvijek vodi dis-kusija: da se priznaje 70 % potpunih troškova projekta

ili se priznaje 100 % direktnih troškova i 20 % direktnih troškova za pokriće indirektnih troškova. U nacional-nim okvirima nema razvijenog sustava obračuna troš-kova po metodi ABC primijenjeno na poslovanje sveu-čilišta, pa je vidljiv doprinos ovog rada u razumijevanju implementacije obračuna troškova po metodi ABC na primjeru Sveučilišta u Zagrebu i daljem prijenosu zna-nja ostalim sveučiliš ma u Republici Hrvatskoj.

4.1. Pokretači i prepreke implementacije metode potpunih troškova na europskim Sveučiliš ma

Kako bi se otkrila važnost metode potpunih troškova na hrvatskim fakulte ma potrebno je analizira ra-zvoj metode u zemljama i sveučiliš ma koje su je već provele i koriste ovu metodu. Iskustva drugih zemalja su koristan izvor informacija za buduću provedbu u Republici Hrvatskoj. Dakle, prije spomenuta studija EUA prikazuje pokretače implementacije na nekoliko sveučilišta EU, ali i prepreke i prednos koje se pojav-ljuju u tom procesu. Sveučilište Coimbra (Portugal) je započeo u 2000. godini s provedbom metode potpu-nih troškova. Glavni pokretači koji su navele ins tuci-ju za početak provedbe metode su prikazani u tablici 2. Očito je da postoji više pokretača za primjenu me-tode, ali naglasak se stavlja na potrebu za strateško upravljanje i učinkovitu raspodjelu resursa. S druge strane, postoje barijere, a jedna od najvećih je izosta-nak fi nancijske i druge potpore za provedbu metode.

Tablica 2. Implementacija metode ABC na Sveučilište u Co-imbri

SVEUČILIŠTE U COIMBRI – PortugalPokretači • Potreba za alatom strateškog menadžmenta kao po-

drška za efi kasnijom raspodjelom imovine i fi nancij-skih sredstava

• Bolje upravljanje rastućim brojem kompleksnih ak- vnos

• Razvitak pokazatelja za praćenje ak vnos , ali i za objašnjavanjem odstupanja između planiranih i os-tvarenih troškova

Prepreke • Nikakve fi nancijske podrške za implementaciju me-tode ABC

• Tehničke i pravne prepreke• Kulturološke prepreke

Koris • Interne ins tucionalne koris : bolja i efi kasnija raspo-djela resursa koja je bazirana na relevantnim podacima, poboljšan proces donošenja strateških odluka, visok po-vrat indirektnih troškova, interni podaci su razumljiviji;

• Eksterne ins tucionalne koris : objek vnija raspodjela proračunskih sredstava, bolji povrat indirektnih troš-kova po europskim fondovima (FP7) i zadovoljavanje njihovih uvjeta o praćenju troškova

Izvor: prilagođeno prema EUA Publica ons 2008, Financial sustai-nable Universi es – Towards full cos ng in European Universi es, EU report, dostupno na: www.eua.be., pristupljeno: 10. 12. 2012.

78


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

Sveučilište u Liverpoolu započelo je u travnju 2004. godine s procesom provedbe metode potpunih troš-kova. Plan za implementaciju je dogovoren između Sveučilišta Velike Britanije i nacionalnih jela kako Sveučilište u Liverpoolu mora završi prvu fazu im-plementacije do ožujka 2005. U tom razdoblju m u Odjelu fi nancija osnovan je za davanje zah jevanih podataka, za prikupljanje i snimanje podataka o vre-menskoj raspodjeli i razvoju so vera koji pripisuje troškove pomoću dogovorenih uzročnika troškova. Glavni pokretači, prednos i prepreke za punu pro-vedbu metode na Sveučilištu u Liverpoolu prikazane su u tablici 3.

Tablica 3. Implementacija metode ABC na Sveučilište u Li-verpoolu

SVEUČILIŠTE U LIVERPOOLU – Velika BritanijaPokretači • Korištenje metode ABC za donošenje strateških od-

luka• Bolja konkurentnost za eksterno fi nanciranje • Mogućnost većeg povrata indirektnih troškova

Prepreke • Tehničke i pravne prepreke• Kulturološke prepreke

Koris • Priznavanje ak vnos i metodologije ABC na cije-lom Sveučilištu

• Povrat na inves cije je značajan, u fi nancijskom i menadžerskom smislu

• Pos gnuta je viša razina fi nanciranja iz eksternih fondova

Izvor: prilagođeno prema EUA Publica ons 2008, Financial sustai-nable Universi es – Towards full cos ng in European Universi es, EU report, dostupno na: www.eua.be., pristupljeno: 10. 12. 2012.

Za razliku od prethodno navedenih sveučilišta, Teh-nološko Sveučilište u Grazu nije razvilo mo vaciju za uporabom metode potpunih troškova. U Austriji, nacionalne sheme fi nanciranja nisu spremne za po-kriće ukupnih troškova ak vnos istraživanja i pro-jekata sveučilišta, te ih tako prisiljavaju da podbace u stvarnim troškovima, zbog ograničene stope indi-rektnih troškova za sveučilišta npr. priznaje se samo indirektnih troškova u visini 20 % troškova osoblja (EUA, 2008). Ipak, pokretač kao sveobuhvatni so ver fi nancijskog programa i projek EU rezul rali su u na-pretku izračuna indirektnih troškova i uspostavljanje održivog sustava obračuna troškova.

U Tomas Bata Sveučilišta u Zlinu (Češka) glavni po-kretač je predanost Uprave da implemen ra metodu potpunih troškova, jer su mo virani razumijevanjem prednos iste (EUA, 2008). Iako trenutno ne posto-ji vremenski raspored provedbe sustava ili bilo koje faze projekta, uprava ovog sveučilišta bi to željela proves u što kraćem roku kako bi se omogućilo da se donošenje odluka temelji na podacima o stvarnim troškovima. Glavna prepreka uvođenju je nedostatak odluke o načinu raspodjele troškova, a također ne-

maju iskustva s metodom, ali nemaju ni vanjsku fi -nancijsku potporu.

Od prethodno navedenih sveučilišta koja su provela metodu potpunih troškova ili se kreću u tom smjeru, očito je da ne postoji jedinstveni sustav za raspodjelu troškova na europskim sveučiliš ma. To, među m, ne znači da raspodjela troškova neće funkcionira prema određenim zajedničkim načelima. Dakle, vrlo je korisno zna iskustva drugih zemalja koje su već provele meto-du potpunih troškova. Analiza pokretača na jednoj stra-ni, prepreka i koris , na drugoj strani je polazna točka za razvoj metode potpunih troškova na sveučiliš ma.Studija EUA iden fi cira veliku raznolikost u različi m nacionalnim sustavima i stoga nije moguće da smjer-nice koje bi se primjenjivale u svakoj zemlji (EUA 2008).

Ipak, istraživanje EUA rezul ralo je s indika vnim pu-tokazom u provedbi metode potpunih troškova, koji se može saže na sljedeće (EUA, 2008):

1) Defi niranje ciljeva za Sveučilište (razlog za proved-bu i kako bi se povećala korist od sustava).

2) Analiza statusa (iden fi cira postojeće računovod-stvene postupke, provjeri dostupnost podataka i razmotri profi l sveučilišta).

3) Skeniranje okoliša (skeniranje drugih sveučilišta sličnog profi la i ciljeve koji su već počeli proces pro-vedbe, istraživanje, te ispita postoji li prostor za po canje partnerstva i zajedničkih inicija va).

4) Postavljanje projektnog menadžmenta (dobi predanost sveučilišnog vodstva, osigura komuni-kaciju o napretku i svrsi projekta jekom procesa implementacije, te postavi realne procjene u vre-menskoj skali).

5) Defi niranje postavki metodologije troškova (iden -fi cira ak vnos , izabra troškovne objekte, defi -nira uzročnike troškova, dizajnira faktore troše-nja, izračun jediničnog troška).

6) Upravljanje podacima (defi niranje podataka po-trebnih prije početka, defi nira načine prikupljanja podataka, osigura kvalitetu podataka).

4.2. Značaj internog izvješćivanja za visokoškolske ustanove u Republici Hrvatskoj

Visokoškolske ustanove u Republici Hrvatskoj su dio javnog sektora, odnosno fi nancirane su u potpunos ili djelomično iz državnog proračuna. Kao korisnici proračuna dužni su primjenjiva proračunsko raču-novodstvo koje ne predmnijeva uporabu informacija o troškovima u svrhu donošenja poslovnih odluka. Postojeće proračunsko računovodstvo i njegov ra-zvijen informacijski sustav u potpunos je razvijen kao sustav eksternog izvješćivanja prema propisa-noj računovodstvenoj osnovi te ne zah jeva plani-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

79


ranje, praćenje i kontrolu troškova za internu upo-rabu Upravama visokoškolskih ustanova upravo za donošenje poslovnih odluka. U postojećem sustavu proračunskog računovodstva teško je i za očekiva razvitak potpunog i funkcionalnog koncepta internog izvješćivanja, jer bi to zah jevalo dvojnu evidenciju pojedinih događaja i transakcija.

Razvoj internog izvješćivanja pretpostavlja integrirani računovodstveni sustav. Pretpostavka integriranog računovodstvenog sustava je da se primjenjuje u potpunos obračunska osnova priznavanja poslov-nih događaja i da ne postoji odstupanje u informa-cijama fi nancijskog računovodstva i računovodstva troškova. Sadašnjim računovodstvenim konceptom (modifi cirani obračunski koncept) izvještajni sustavi ograničen je te ne osigurava dostatne informacije o fi nancijskom stanju i uspješnos proračunskih kori-snika čime je sužen raspon upravljačkih informacija.

Premda bi primjena potpune obračunske osnove zna-čila poboljšanje cjelovitog fi nancijskog upravljanja u javnom sektoru, pojedine zemlje u svom računovod-stvu, fi nancijskom izvješćivanja te planiranju i izvrše-nju proračuna, još uvijek ne primjenjuju ovaj koncept. Najčešći razlozi tomu su slijedeći:

• nedostatak napora i početnog impulsa od države, koji je potreban za utvrđivanje kriterija priznavanja pojedinih oblika imovine i obveza te njihove evalu-acije

• manjak dijela javnog menadžmenta obrazovanog iz računovodstvenog područja

• povezanost procesa uvođenja koncepta nastanka događaja sa ostalim administra vnim i fi nancijskim reformama javnog sektora, čini proces uvođenja istog u primjenu kompliciranim i prije svega dugo-ročnim.

Planiranje i kontrola kao mehanizmi proračuna i pro-računskih procesa imaju važnu ulogu u funkcionira-nju visokoškolskih ustanova. Između ostalih razloga očituje se i transparentnost rezultata kao i potrebe za preusmjeravanjem i alociranjem resursa na veliki broj pojedinačnih ak vnos , čiji ciljevi su važni i če-sto neprofi tno orijen rani. Kada bi se u potpunos usvojila obračunska osnova, odnosno koncept na-stanka poslovnog događaja, tada bi prošli troškovi bili u potpunos usporedivi s planovima odnosno prora-čunima u svrhu kontrole. Kako u privatnom tako i u javnom sektoru, informacije o troškovima imaju zna-čajnu ulogu u procesu smanjivanja i kontrole troško-va. Tako pravovaljane i pravovremene informacije o troškovima mogu doprinije u (Vašiček, 2006.):

• usporedbi troškova s mogućim koris ma pojedinih programa i ak vnos zbog kojih će bi moguće

ustanovi korisne i nekorisne ak vnos , temeljem kojih će se donosi odluke o smanjenju ili ukidanju ak vnos i programa koji nisu troškovno učinkovi

• usporedbi troškova i njihovih promjena u određe-nom vremenskom razdoblju, iden fi cira uzroke za takvo ponašanje troškova te poduze različite korake sa svrhom poboljšanja efi kasnos

• iden fi kaciji i smanjivanju viškova troškova kapaci-teta te

• usporedbi troškova sa sličnim benchmark ak vno-s ma, pronaći uzroke i različitos u troškovima te revidira i poboljša procese.

No, vlada često nema prave pokazatelje s kojim bi mogla ocijeni učinkovitost i efi kasnost, a kamoli profi tabilnost i povrat inves cije od programa i razli-či h ak vnos upravo zbog toga što je osnovni cilj vlade ili države zadovoljenje javnih potreba. Tako vla-di nedostaju neki osnovni ekonomski pokazatelji da bi mogli upravlja troškovima i resursima. Obuhva-ćanje troškova i njihovo planiranje te kontrola mogu se iskaziva modifi ciranim masterom proračuna, u smislu internog izvješćivanja, ali i nekim drugim obli-cima nestandardiziranih fi nancijskih izvještaja. Način obuhvaćanja troškova u internom izvješćivanja treba bi u funkciji osiguranja informacijske osnovice za menadžere svih hijerarhijskih razina, u procesu dono-šenja ekonomskih i neekonomskih poslovnih odluka.

Stoga se interni izvještaji trebaju prilagodi specifi č-nim zahtjevima internih korisnika, ovisno o tomu ko-riste li se ove informacije u sustavu planiranja, obra-čuna ili kontrole. Način obuhvaćanja, ali i iskazivanja troškova treba bi osnovom za pripremu i interpreta-ciju informacija u računovodstvu, što zah jeva da se njegovu defi niranju pristupi sa izraženim stavom da je potrebno (Dražić Lu lsky, 2006.):

1) jasno defi nira tekuće i povremene informacijske zahtjeve internih korisnika na različi m hijerarhij-skim razinama odlučivanja, koje imaju utjecaja na strukturu iskazanih troškova

2) realno procijeni kadrovske i tehničke mogućno-s računovodstvene službe da udovolji stalnim i povremenim informacijskim zahtjevima korisnika, poštujući načelo ekonomičnos

3) defi nira organizacijske pretpostavke za udovolja-vanjem stvarnim zahtjevima izabranog sustava i metodama obračuna za tekuće izvješćivanja o re-levantnim kategorijama troškova, sukladno meto-dologiji utvrđivanja parcijalnih rezultata

4) osigura usporedivost iskazanih troškova u okviru iste djelatnos , na internom, nacionalnom i među-narodnom planu.

Kako bi se udovoljilo ovim zahtjevima, potrebno je defi nira temeljne vrste troškova, te postavi sustav

80


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

njihova prepoznavanja, prikupljanja, praćenja, evi-den ranja, klasifi ciranja i analiziranja, što predstavlja integralni dio računovodstvenog, ali i ukupnog infor-macijskog sustava, podržanog računalnom tehnologi-jom. Primjena računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva u procesima planiranja moguće je i u slučajevima kada se proračun provodi na obračunskoj osnovi i na novčanoj osnovi. Ako se proračun usvaja po obračunskoj metodi, troškovi se mogu koris u svrhu kontrole (planirano-izvršeno) (Dražić Lu lsky, 2006).

Ako se proračun usvaja po novčanoj osnovi obračuni troškova mogu pomoći kao dodatne informacije pri raspodjeli proračunskih sredstava. Činjenica je da se u pripremi proračuna podaci o troškovima nedovoljno koriste. Upute za izradu proračuna ne prezen raju i ne zah jevaju takve modele. Korištenje informacija o troš-kovima je djelomično i na dobrovoljnoj osnovi (nije pro-pisana procedura). Informacije o troškovima mogu se koris u svrhu njihove kontrole i potrebnog smanje-nja. Moguće je usporedi ostvarene troškove po više osnova: s planiranim troškovima programa (ak vnos ), sa standardnim troškovima, s troškovima sličnog pro-grama (ak vnos ), uspoređiva troškove kroz vrijeme.

Cilj je utvrdi razlike, odstupanja u troškovima, revidi-ra ih i poduze odgovarajuće mjere. Činjenica je da je upravljanje troškovima za ove svrhe nerazvijeno i ne koris se u dovoljnoj mjeri pri utvrđivanju proračunske potrošnje po korisnicima. Standardizacija troškova za iste ili srodne usluge tj. priznavanje troškova do odre-đenog iznosa za svaku pojedinu uslugu je praksa, koja je djelomično prisutna kod proračunskih korisnika, a pogotovo u Republici Hrvatskoj (Vašiček,2006). Raz-matrajući sadašnji računovodstveni sustav proračun-skih korisnika odnosno visokoškolskih ustanova, moglo bi se zaključi kako bi se interni sustav računovodstva troškova mogao razvi kao pomoćni računovodstveni sustav, koji bi se naslanjao na postojeći.

Za visokoškolske ustanove programi koje se provode mogli bi se razvrsta u tri glavne ak vnos od kojih svaka ima nekoliko podak vnos :

a) osnovna ak vnost; obrazovanje, istraživanje, ra-zvoj, kon nuirano obrazovanje zaposlenika i stu-dentske organizacije

b) dodatna ak vnost; dodatno obrazovanje koje se ne fi nancira iz osnovnog proračuna (kao npr. po-slijediplomski studiji, ljetne škole, seminari i sl.), dodatno istraživanje (npr. lokalni ili internacionalni programi, projek i sl.), neke dodatne ak vnos kao izdavačka djelatnost ili prodaja nekih proizvo-da ili usluga proizašlih iz istraživanja i razvoja

c) pomoćna ak vnost; ak vnos u vezi sa standar-dom studenata, sportom, kulturom te ak vnos od općeg interesa za Hrvatsku.

Temeljem navedenih ak vnos i podak vnos mogli bi se prepozna troškovni objek ili nositelji troškova u visokoškolskoj ustanovi. Troškovni objek mogli bi bi : stručni studij, preddiplomski, diplomski, poslije-diplomski studij, znanstveno-istraživački projek te komercijalni projek . Kategorije troškova bi bile iste za sve visokoškolske ustanove i sve (pod)ak vnos , te se mogu rasporedi faktorima trošenja koji najbo-lje odražavaju uzročnost odnosno nastanak troška. Iz svega navedenog, može se zaključi da bi imple-mentacija metode potpunih troškova, a me i ra-zvoj sustava internog izvješćivanja donio neosporne koris , kako pojedinim visokoškolskim ins tucijama tako i Sveučiliš ma u cjelini. Koris se ne ogledaju samo u informacijama o potpunim troškovima, već i u mogućnos primjene novih modela fi nanciranja, provedbi strategija Sveučilišta, apliciranju za nove ek-sterne izvore fi nanciranja te učinkovi jem upravlja-nju u sustavu visokog obrazovanja.

5. ZaključakU uvje ma ekonomske krize koja je zahva la većinu zemalja diljem svijeta kvalitetno visoko obrazova-nje još više dobiva na značaju. Naime, odgovor za rješavanje ekonomske krize moguće je naći samo u novim znanjima, spoznajama i inovacijama. Upravo zato bi se sredstva za fi nanciranje visokog obrazova-nja, kako iz javnih tako i iz privatnih izvora, trebala povećava , no naravno to nije slučaj. Svjedoci smo kon nuiranog povećanja potražnje za nastavne i istraživačke usluge, koje pružaju visokoškolske ins -tucije, te istovremeno smanjenje izvora fi nanciranja is h. Upravo u takvim okolnos ma potpuno praće-nje i kontrola svih troškova visokoškolskih ustanova se nameće kao uvjet opstanka i konkurentnos viso-koškolskih ustanova.

Europske visokoškolske ustanove su počele prepo-znava značaj uvođenja metode potpunih troškova te su u ovom radu istaknu primjeri Sveučilišta u Portugalu i Liverpoolu kao primjeri Sveučilišta, koja su među prvima krenula s procesom implementaci-je metode potpunih troškova. Istaknuto je također u ovom radu da su glavni pokretači razvoja sustava potpunih troškova prvenstveno povezani s ekster-nim izvorima fi nanciranja, strateškim odlučivanjem i većim povratom indirektnih troškova. No, koris od spomenutog sustava su daleko veće i razlikuju se od ustanove do ustanove. Jednako tako razlikuje se i sam proces implementacije, kao i potencijalne prepreke. Ne postoji unifi cirani proces razvoja su-stava internog izvješćivanja u visokoškolskim ins -tucijama. Svako Sveučilište i pripadajuće sastavnice moraju pristupi tom procesu na jedinstven način

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

81


uz uvažavanje i dobro poznavanje postojećeg raču-novodstveno-informacijskog sustava.

Sveučilište u Zagrebu je počelo prepoznava značaj implementacije metode potpunih troškova, te je u radu naznačeno da navedena metoda podržava du-goročne ciljeve i strategiju razvoja Sveučilišta u Za-grebu. Također, istaknuta je važnost sustava internog izvješćivanja i metode potpunih troškova za proved-bu programskih ugovora na Sveučilištu u Zagrebu. No, sada preostaje pridobi poli čki konsenzus za uvođenjem promjena u složeni računovodstveni su-stav visokoškolskih ustanova te, naravno, osigura potrebna fi nancijska sredstva.

LITERATURA 1. Barzelay, M. (2001.) The New Public Management, Im-

proving Research and Policy Dialogue, University of Cali-fornia Press, California.

2. Berry, R. H. (1994) Management Accoun ng in Universi- es, CIMA Lonodon.

3. Crooper, P., Cook, R. (2000.) Ac vity-Based Cos ng in Universi es-Five Years On, Public Money & Manage-ment April-June 2000, CIPFA.

4. Dražić Lu lsky, I. (2006) Informacije o troškovima u funk-ciji upravljanja javnim sektorom, doktorska disertacija,E-konomski fakultet Zagreb Sveučilišta u Zagrebu.

5. European University Associa on (2008) Study “Finan-cially sustainable Universi es – Towards full cos ng in European Universi es” [dostupno na: www.eua.org; pristupljeno: 10. 12. 2012.]

6. Goddard, A., Ooi, K. (1998.) Ac vity-Based Cos ng and Central Overhead Cost Alloca on in Universi es: A Case Study, Public Money & Management July-September 1998, CIPFA

7. Granof M. H., Pla D. E., Vaysman I.,(2000.) Using Ac- vity-Based Cos ng to Manage More Eff ec vely, Grant

Report, The PWC Endowment for the Business of Gov-ernment, PriceWatershouseCooperrs

8. Hughes,O., O`Nill, D.(2002) The limits of new public management: Refl ec on on the Kenne «revolu on» in Victoria, Interna onal Public Management Review; [dos-tupno na: h p://www.inpuma.research/papers/sydney/hughesoneill.html, pristupljeno: 10. 12. 2012]

9. IFAC-PSC: Perspec ves on Cost Accoun ng for Govern-ment, Study 12, 2000.

10. Cherington J. O., Hubbard E. D., Luthy D. H.(1985.): Cost and Managerial Accoun ng, WCB Publishers, Dubuque, Iowa.

11. Engler C. (1988.) Managerial Accoun ng, Irwin, Home-wood, Illinois.

12. Ta konda, L. U., Ta konda R. J. (2001.) Ac vity Based Cost-ing for Higher Educa on Ins tu ons, Management Ac-coun ng Quarterly, Ins tute of Management Accountants;

13. Vašiček, V. (2006.) Stanje i pravci primjene računovodst-va troškova u javnom sektoru“– RIF-ova Riznica, HZRiFD 04/2006., Zagreb, str. 14.

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE

(4 sata)

JAVNA NABAVA PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA

(osnovne i srednje škole i učenički domovi; ustanove u socijalnoj skrbi; općine, gradovi i županije; sudovi i odvjetništva; ustanove u

zdravstvu; ustanove u kulturi; javne vatrogasne postrojbe; fakulte i ins tu )

Radionice će bi usmjerene na načine i postupke javne nabave za najčešće predmete nabave spe-cifi čnima za svaku navedenu djelatnost, u okviru čega će naglasak bi stavljen na dokumentaciju za nadmetanje, ali i izvršenje ugovora. Također na radionicama ćemo pokuša razradi i sustav pla-niranja provedbe postupaka javne nabave u okviru planiranja kao jednog od osnovnih proračunskih procesa. Navedene teme bit će potkrijepljene pri-mjerima dobre i loše prakse te rješenjima DKOM-a.

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostva-ruju 4 boda za obnovu cer fi kata.

Radionice su namijenjene svima koji provode po-stupke javne nabave, ali i djelatnicima uključenima u postupak planiranja proračuna/fi nancijskog pla-na.

Cijena: 500 kn (s uključenim PDV-om i prezentaci-jama predavača)

Detaljne programe i točne datume održavanja ra-dionica, objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

Ne propus te radionice u rujnu

82

KULTURA UDK 336.1 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

1. UvodProračunski korisnici obvezni su izrađiva fi nancijske planove u skladu s odredbama Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12), a temeljem upute za izra-du državnog proračuna i upute za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tako je odredbama Zakona o proračunu propisano da prijedlog fi nancijskog plana sadrži:

• prihode i primitke iskazane po vrstama• rashode i izdatke predviđene za trogodišnje raz-

doblje, razvrstane prema proračunskim klasifi kaci-jama i

• obrazloženje prijedloga fi nancijskog plana.

Proračunski korisnici svoje fi nancijske planove, izra-đene prema prethodno navedenom sadržaju, do-stavljaju onoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, čiji su korisnici. Odnosno, dostavljaju nadležnom upravnom jelu jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave, a ako je riječ o korisnici-ma državnog proračuna Ministarstvu kulture.

Osim Zakonom o proračunu, metodologija za izradu prijedloga fi nancijskog plana propisana je i podza-konskim ak ma kojima se regulira provedba Zakona o proračunu, ponajprije Pravilnikom o proračunskim klasifi kacijama (NN, br. 26/10 i 120/13) i Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11). Važnost izrade fi nancijskih planova u skladu s propisima prepoznata je i u kon-tekstu Izjave o fi skalnoj odgovornos , koja se sastav-lja i predaje sukladno Zakonu o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14) i Uredbi o sastavljanju i preda-ji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12 i 130/13).

Tako je dio Upitnika o fi skalnoj odgovornos područje planiranja proračuna/fi nancijskog plana koje obuhva-ća deset pitanja na koja odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi prora-čunski i izvanproračunski korisnici, a temeljem kojih se provodi samoprocjena rada sustava i ispunjavanja obveza utvrđenih propisima u vezi s za procesom pla-niranja proračuna/fi nancijskog plana.

Ustanove u kulturi (kazališta, muzeji, knjižnice, ga-lerije i slično), kao proračunski korisnici obvezne su izradi fi nancijski plan prema prethodno navedenim zakonskim propisima i uputama. U nastavku teksta daje se osvrt na izradu jednog važnog dijela fi nancij-skog plana ustanove u kulturi u nadležnos jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave – obra-zloženja fi nancijskog plana. Među m prethodno, u prvom dijelu teksta, ukazuje se na nepravilnos koje su uočene u izgledu fi nancijskog plana, koje donosi upravljačko jelo ustanove u kulturi.

2. Izgled fi nancijskih planova Člankom 39. Zakona o proračunu utvrđeno je da predstavničko jelo donosi proračun na manje de-taljnoj razini ekonomske klasifi kacije, odnosno razini podskupine (trećoj razini računskog plana). Projekcije za naredne dvije godine usvajaju se na drugoj razini ekonomske klasifi kacije. U praksi je primijećeno da ustanove u kulturi svoje fi nancijske planove dostav-ljaju upravljačkim jelima (upravno vijeće, kazališno vijeće itd.) na usvajanje na razini odjeljka (četvrta ra-zina računskog plana) te ih is na toj razini usvajaju. Ustanova u kulturi može za svoje potrebe i potrebe nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave izradi fi nancijski plan na detaljnijoj razini ekonomske klasifi kacije. Među m, kao što se prora-čun jedinice usvaja na razini podskupine za narednu

Financijski plan ustanova u kulturi Iva Brkić *

Hana Zoričić **

Autorice u tekstu na primjeru kazališta, daju pregled načina izrade obrazloženja fi nancijskih planova usta-nova u kulturi uzimajući u obzir specifi čnos s kojima se iste susreću. Također, ukazuje se i na uočene nepra-vilnos u izgledu fi nancijskih planova koje donose upravljačka jela ustanova u kulturi

* Iva Brkić, mag. oec, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Hana Zoričić, dipl. oec, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

83

UDK 336.1 657.2 KULTURA

godinu i na razini skupine za naredne dvije godine, na is je način upravljačko jelo obvezno usvoji fi nan-cijski plan ustanove u kulturi.

Usvajanje fi nancijskih planova na višoj razini ekonom-ske klasifi kacije jedan je od ključnih mehanizama koji proračunskim korisnicima jedinica daje određenu fl eksibilnost u izvršavanju proračuna i fi nancijskog plana, jer su oni koji su odgovorni za provođenje svojih programa (ak vnos i projekata), ali u skladu s usvojenim proračunom i fi nancijskim planom. Zbog navedene situacije koja je primijećena kod velikog broja ustanova u kulturi Grada Zagreba, Ministar-stvo fi nancija je dana 24. ožujka 2014. upu lo do-pis Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba (KLASA: 612-01/14-01/06, URBROJ: 513-05-02/14-1) u kojem traži is , da ustanovama u kulturi Grada Zagreba dostavi uputu o ispravnom na-činu izrade i donošenje fi nancijskog plana i projekcija. Napominjemo kako se procedura navedena u Upu odnosi i na ustanove u kulturi ostalih jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, te sve osta-le proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedeni dopis dostupan je na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija.

Ono što je također primijećeno u praksi je, da kod pojedinih ustanova u kulturi upravno vijeće/kaza-lišno vijeće/neko drugo upravljačko jelo ne usvaja fi nancijski plan do 31. prosinca. Kao što je za držav-ni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave važno da se donesu do kra-ja godine, tako je i za fi nancijske planove ustanova u kulturi važno da ih upravljačko jelo usvoji do kraja godine, kako bi se s 1. siječnjem 2011. godine rashodi mogli izvršava .

3. Obrazloženje fi nancijskog planaU skladu s člankom 30. Zakona o proračunu proračun-ski korisnici su dužni s prijedlogom fi nancijskog plana izradi i dostavi obrazloženje prijedloga fi nancijskog plana. Obrazloženje fi nancijskog plana podloga je za analiziranje rezultata (učinaka) i oblikovanje budućih ciljeva, usmjeravanje djelovanja proračunskog kori-snika, te osnova za utvrđivanje odgovornos . Obra-zloženje prijedloga fi nancijskog plana sadrži:

• sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika • obrazložene programe • zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju

programi • usklađene ciljeve, strategiju i programe s doku-

men ma dugoročnog razvoja • ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izra-

čuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa

• izvještaj o pos gnu m ciljevima i rezulta ma pro-grama temeljenim na pokazateljima uspješnos iz nadležnos proračunskog korisnika u prethodnoj godini

• ostala obrazloženja i dokumentaciju.

Uvođenjem srednjoročnog fi skalnog okvira i pro-gramskog planiranja u skladu s najboljom europskom praksom naglasak se stavlja na rezultate, koji se po-s žu provedbom programa, ak vnos i projekata, umjesto na vrstu i visinu troškova. Time se zah je-va preuzimanje odgovornos za rezultate provedbe programa (i ak vnos i projekata) od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih prora-čunskih korisnika. Upravo stoga obrazloženje posta-je sve značajniji dio samog fi nancijskog plana na što ukazuje i pitanje 7. iz Upitnika o fi skalnoj odgovor-nos : Obrazloženje fi nancijskog plana proračunskog korisnika državnog proračuna i proračunskog kori-snika jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave sadrži sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađe-ne ciljeve, strategiju i programe s dokumen ma du-goročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o pos gnu m cilje-vima i rezulta ma programa temeljenim na pokaza-teljima uspješnos iz nadležnos proračunskog ko-risnika u prethodnoj godini, te ostala obrazloženja i dokumentaciju. Uočeno je kako proračunski korisnici jedinica lokalne, regionalne (područne samouprave) pa tako i ustanove u kulturi ne shvaćaju u potpunos važnost obrazloženja kao sastavnog dijela fi nancij-skog plana i njegovu svrhu.

Budući da se fi nancijski plan usvaja za trogodišnje razdoblje važno je obrazloženjem pos ći da prora-čunski dokumen pažljivo objašnjavaju, od godine do godine, kako su procjene proračunskih stavki i višegodišnje procjene povezane s višegodišnjim pro-cjenama iz prethodne godine. Dakle, sva odstupanja od onog što je projicirano prethodne godine i što je upravljačko jelo već usvojilo prethodne godine, ali na manje razrađenoj razini potrebno je u ovom dijelu obrazloži navodeći zbog čega dolazi do razlika u od-nosu na projekcije dane prethodne godine. Nadalje, dio obrazloženja fi nancijskog plana, koji se odnosi na obrazloženje programa idealno je mjesto za detaljniji opis ak vnos odnosno projekata ustanove u kulturi. Primjerice, kazališne predstave nekog kazališta neće bi dio pojedinačno navedene u dijelu fi nancijskog plana, koji se odnosi na rashode i izdatke prema pro-računskim klasifi kacijama, ali će se predstave zajedno s iznosima koji su im namijenjeni pojedinačno naves u obrazloženju i pobliže opisa .

84


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

U nastavku slijedi primjer obrazloženja fi nancijskog plana kazališta „TEATAR“.

OBRAZLOŽENJE FINANCIJSKOG PLANA KAZALIŠTA „TEATAR“ZA RAZDOBLJE 2015. – 2017.

1. Uvod – sažetak djelokruga rada Napomena: U uvodnom dijelu obrazloženja predstavlja se ko-risnik. Opisuju se najznačajniji poslovi i zadaci, obrazlaže op-ravdanost prijedloga fi nancijskog plana s obzirom na ukupno predloženi iznos rashoda, odstupanja plana u odnosu na pret-hodne godine i naglašavaju specifi čnos (primjerice promjene u organizaciji – promjene u broju zaposlenih i sl.).

Isječak iz Uvoda obrazloženja kazališta „TEATAR“:

Kazalište „TEATAR“ osnovano je 1. ožujka 1978. i jedno je od najznačajnijih kulturnih ustanova u Re-publici Hrvatskoj. Osnovna mu je djelatnost izvođe-nje glazbenih predstava (operete i komične opere od 1978., mjuzikla od 1985., rock i pop opere od 1987.) te dramskih predstava (komedija klasične i suvremene svjetske i domaće komediografi je). Osim toga, kazalište „TEATAR“ obavlja sljedeće djelatno-s : priprema i organizira te javno izvodi dramska, glazbeno-scenska, lutkarska i druga scenska djela, organizira kazališne fes vale te obavlja administra- vno-stručne, fi nancijske, tehničke i druge poslove u

svezi s radom, djelovanjem i organizacijom fes vala, organizira izvedbe programa gostujućih umjetnika i ansambala. Kazalište obavlja i druge djelatnos , koje služe izvršavanju kazališne djelatnos , a u skladu su s upisanom djelatnošću kazališta u sudskom registru te se obavljaju uobičajeno ili u manjem opsegu uz prethodno navedene djelatnos .

2. Obrazloženje programa (ak vnos i projekata)

Napomena: U drugom dijelu obrazloženja opisuje se svaki program, navodi zakonska osnova i utvrđuju ciljevi njegove provedbe te pokazatelji uspješnos kojima će se mjeri ostvarenje h ciljeva.

2.1. Opis programa

Financijskim planom sredstva su planirana za provo-đenje programa i sl.

Primjer kazališta „TEATAR“: šifra programa 1234 Javne potrebe u kulturi

Ovaj program provodit će se sljedećim ak vnos ma i projek ma:

Primjer:

• A12341 Ak vnost: Redovna djelatnost • A12342 Ak vnost: Programska djelatnost• K12343 Projekt: Opremanje ustanove.

Napomene: U ovom dijelu potrebno je opisa svaku ak vnost i projekt, te naves koliko je sredstava predviđeno za provo-đenje svake od ak vnos i projekta u 2015. godini i projekci-jama za 2016. i 2017. godinu. Kako su prethodne godine usvo-jene projekcije, u ovom dijelu obrazlažu se po programima (ak vnos ma i projek ma) ključna odstupanja u planiranim iznosima u odnosu na usvojene projekcije. Dodatno se navodi, ako je riječ o novom projektu kojeg se uvodi u 2015. godini.

U ovom dijelu obrazloženja, pod Ak vnost: Program-ska djelatnost bit će navedene sve predstave kaza-lišta „TEATAR“, te rashodi predviđeni za navedene predstave, jer isto ne treba bi dio fi nancijskog plana, već isključivo obrazloženja. U ovom dijelu će se tako-đer naves i posebni programi, s kojima se kazalište „TEATAR“ prijavljuju na natječaje za sudjelovanje u programu javnih potreba u kulturi.

RUJANSKA NOĆ

Premijera: studeni 2015. – planirano če ri pred-stave u 2015. godini

Uloge: 2 muške, 2 ženske

Autorski honorari (bruto):

1. Dirigent 20.000,00 kn

2. Redatelj: 50.000,00 kn

3. Scenograf: 15.000,00 kn

4. Kos mograf: 10.000,00 kn

5. Koreograf: 8.000,00 kn

6. Glumci: 4x5.000,00kn = 20.000,00 kn

7. Oblikovatelj rasvjete: 5.000,00 kn

Ukupno: 128.000,00 kn

Notni materijal: 10.000,00 kn

Plakat:

• štampanje 7.000,00 kn

Programska knjižica:

• fotografi je 2.800,00 kn

• tekst za knjižicu 800,00 kn

• štampanje (500 komada) 5.900,00 kn

Ukupno: 9.500,00 kn

Reklama:

• troškovi reklame 6.000,00 kn

Scenografi ja: 51.908,00 kn

Kos mi: 60.000,00 kn

Priprema predstave ukupno: 272.408,00

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

85


POSEBNI PROGRAMI:

„DANI RADOSTI“

Dani rados je manifestacija koja je namijenjeno prvenstveno djeci predškolskog i školskog uzrasta u trajanju od tjedan dana u ljetnim mjesecima. Ti-jekom ove, već tradicionalne, manifestacije koja se održava 5. godinu zaredom održat će se 4 predsta-ve prilagođene dječjem uzrastu.

Autorski honorari (probe i 4 predstave):

1. Dirigent: 4 koncerta 30.000,00 kn

2. Solis : 1 solista x 4 predstave 15.000,00 kn

3. Glazbenici: 5 glazbenika x 4 predstave 20.000,00 kn

4. Glumci: 5 glumaca x 4 predstave 50.000 kn

Ukupno: 115.000,00 kn

Reklama:

• troškovi reklame 6.000,00 kn

Scenografi ja: 20.000,00 kn

U K U P N O : 141.000,00 kn

Na kraju ovog dijela obrazloženja, u slučaju velikog broja predstava, preporuka je prikaza troškove po vrstama predstava, kako bi se dobio još pregledniji prikaz troškova.

Primjerice:

DRAMSKI PROGRAM:

PREMIJERNI PROGRAM: …..kn

REPRIZNI PROGRAM: …..kn

„DANI RADOSTI“: 141.000,00 kn

SVEUKUPNO: …..kn

2.2. Zakonske i druge pravne osnoveNapomena: Navodi se postojeća zakonska osnova za provođe-nje programa.

Primjer kazališta „TEATAR“:

• Zakon o kazališ ma (NN, br. 71/06, 121/13 i 26/14) i Zakon o ustanovama (NN, br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08)

• Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave za razdoblje 2015. – 2017. Ministarstva financija i Upute Gra-da XY (Klasa: Urbroj:) od ________ 2014. godi-ne ....

• Program rada i razvoja kazališta 2013. – 2016. ko-jim je utvrđeno…

2.3. Usklađeni ciljevi, strategije i programi s doku-men ma dugoročnog razvoja

Ver kalna usklađivanja ciljeva i programa proračun-skih korisnika treće razine i upravnih odjela u većini slučajeva još nisu provedena, zato se u obrazloženju fi nancijskog plana ne navodi ovaj dio.

2.4. Ciljevi provedbe programa u trogodišnjem raz-doblju i pokazatelji uspješnos kojima će se mjeri ostvarenje h ciljeva

Napomena: Važan dio obrazloženja predstavlja defi -niranje ciljeva provedbe programa. Obrazloženje cilja mora odgovori na pitanja što se ovim programom želi pos ći, kako se nastoje realizira programi, te tko je korisnik ili primatelj usluge. Kako bi se pra lo ostvarenje ciljeva programa za trogodišnje razdoblje potrebno je defi nira pokazatelje uspješnos . Po-kazatelji uspješnos trebaju bi integrirani u proces pripreme proračuna stoga se u članku 30. Zakona o proračunu obvezuju svi korisnici na upotrebu i razvoj pokazatelja uspješnos koje je potrebno naves u obrazloženju fi nancijskog plana. Pokazatelji uspješ-nos predstavljaju podlogu za mjerenje učinkovitos provedbe programa.

Dobri pokazatelji trebaju bi :

• specifi čni – da zaista mjere ono što treba mjeri • mjerljivi – u pogledu kvalitete i/ili količine• dostupni – u okviru prihvatljivih troškova• relevantni – u odnosu na defi nirani cilj i• vremenski određeni – da se defi nirani ciljevi izvrše

u zadanom vremenskom roku.

U obrazloženju fi nancijskog plana koriste se dvije vr-ste pokazatelja: pokazatelj učinka (outcome) i poka-zatelj rezultata (output). Pokazatelj učinka treba da informaciju o učinkovitos , dugoročnim rezulta ma te društvenim promjenama, koje se pos žu ostvare-njem cilja. Ovakve pokazatelje je teže utvrdi zato su za početak dani primjeri za utvrđivanje pokazatelja rezultata. Ovi pokazatelji odnose se na proizvedena dobra i usluge unutar ak vnos /projekta i orijen ra-ni su prema konkretnom rezultatu.

pita

jcen

tar@ m4pin.hr

86


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

Primjer kazališta „TEATAR“:

Cilj 1: Razvoj kulturnog života u Gradu XY

Izvođenjem kazališnog programa jekom kazališne sezone pruža se mogućnost svim zainteresiranima da uživaju u različi m oblicima kazališne umjetnos , od-nosno raznolikom repertoaru predstava.

* broj predstava ograničen je veličinom kazališta, kazališnog an-sambla i fi nancijskim sredstvima.

Cilj 2: Jačanje prepoznatljivos hrvatske dramske umjetnos u svijetu

Cilj sudjelovanja na međunarodnim manifestacijama je jačanje prepoznatljivos hrvatske dramske umjet-nos u svijetu, kako bi se gradio ugled hrvatske ka-zališne scene u kazališnoj zajednici, i u zemlji i u ino-zemstvu.

Cilj 3: Promicanje dramske umjetnos među dje-com i mladima

Ovaj cilj planira se pos ći različi m ak vnos ma od kojih je jedna povećanje broja predstava u vr ćima i školama. U svrhu povećanja svijes o dramskoj profe-siji i umjetnos i povećanja interesa djece i mladih za dramsku umjetnost, potrebno je djeci i mladima pri-bliži dramski svijet, te ih tako po ca na izražavanje krea vnos , talenata i sposobnos .

Cilj 4: Povećanje kvalitete glumačkog ansambla

Ovaj cilj planira se ostvari povećanjem suradnje s kazališnim umjetnicima iz zemlje i inozemstva i su-djelovanjem glumaca vlas tog ansambla u različi m programima usavršavanja.

3. Ishodište i pokazatelji na kojima se zasnivaju izra-čuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa

Napomena: U ovom dijelu obrazloženja potrebno je, između ostaloga, pokaza koliko je planirano ostvari prihoda iz svakog od raspoloživih izvora fi nanciranja.

Primjer: Planirano je da će se ostvari :

• iz gradskog proračuna u 2015. ...... kn prihoda, u 2016. ..... kn prihoda i 2017. ..... kn prihoda

• na tržištu (primjerice od najma prostora,) ..... u 2015. ......kn prihoda, u 2016. .....kn i 2017. ..... kn prihoda

• od ulaznica u 2015. ........ kn, u 2016. ..... kn i 2017. .... kn

• od donacija u 2015......... kn, u 2016. ..... kn prihoda i 2017. .... kn

• od prodaje nefi nancijske imovine u 2015. .... kn, u 2016. .....kn prihoda i 2017..... kn

www.tim4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

87


Prihodima iz gradskog proračuna predviđeno je fi -nanciranje:

• rashoda za zaposlene u iznosu od ...... 2015., ....... 2016. i .......... 2017., s m da nije predviđena pro-mjena broja zaposlenih

• materijalnih rashoda ...... kn

• rashoda za nabavu nefi nancijske imovine ...... kn

• pokriće manjka iz prethodne godine ….. kn.Napomena: U okviru procjene potrebnih sredstava navodi se ishodište i pokazatelji na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje ak vnos /projekata. Važno je naglasi da korisnici daju projekcije i obrazloženje kretanja ključnih varijabli za izračun potrebnih sredstava primjerice: broj zaposlenih, broj predstava i sl.

4. Izvještaj o pos gnu m ciljevima i rezulta ma programa temeljenim na pokazateljima uspješ-nos u prethodnoj godini

Napomena: U ovom dijelu navode se programi (ak vnos i projekte) koji su se provodili i još se provode, izvršenje h ak- vnos i projekata do dana sastavljanja obrazloženja, rezulta

ak vnos za koje je pod točkom 2. istaknuto da će se mjeri i sl.

Primjer isječka iz ovog Izvještaja za kazalište „TE-ATAR“:

Kazališna sezona 20__/20__ trajala je 27 tjedana. U tom razdoblju odigrano je ukupno xx predstava. Tijekom sezone 20__/20__ kazalište je organiziralo manifestaciju „Dani smijeha“ namijenjeno prven-stveno djeci predškolskog i školskog uzrasta jekom koje je odigrano xx predstava.

Članovi kazališta u 2014. posje li su …... vr ća i ….. škole, te radionicama i vježbama ........................….

Kao najvažniju ak vnos u radu s djecom predškol-ske dobi treba istaknu „Dan otvorenih vrata“, koji se održava jednom godišnje, a koji ima cilj populari-zira dramske umjetnos .

Predstave kazališta su gostovale u Vinkovcima, Osi-jeku, Vukovaru, Karlovcu i Šibeniku i td.

Zaposlenici su se stručno usavršavali na seminari-ma, stručnim ak vima i drugim oblicima nadograd-nje u što je do sada i do kraja godine će bi utrošeno oko …..... kn.

------

Broj … zaposlenika ovog kazališta voditelji su proje-kata koje fi nancira Ministarstvo kulture. S obzirom na to da je trenutno u jeku natječaj Ministarstva kulture za dodjelom sredstava za dodatne projekte očekujemo da će još najmanje ….... projekata bi dodijeljeno našem kazalištu u iznosu od najmanje ….......... kn.

U listopadu 2014. održana je Noć kazališta ….......

Rekonstrukcija pročelja kazališta započela je u 2013. godini s izvedbom 1. faze sukladno glavnom pro-jektu za rekonstrukciju pročelja. U 2014. godini na-stavilo se s rekonstrukcijom sukladno raspoloživim sredstvima, te su dovršeni grubi radovi. Ukupna vri-jednost projekta u građevinskom dijelu iznosi ….... kn. U 2015. godini planira se nastavak obnove su-kladno projektu što uključuje, za ovu namjenu, pla-nirana su sredstva u iznosu od …... kn. Ova sredstva neće bi dostatna za kompletnu rekonstrukciju, te se planiraju iskoris dodatna sredstva dodijeljena od Ministarstva kulture.

Ne propus te u rujnu!

SEMINAR O IZRADI FINANCIJSKIH PLANOVA I PRORAČUNA TE PLANA NABAVE 2015.-2017.

- namijenjen svim proračunskim korisnicima i JLP(R)S -

Program seminara:

Izrada fi nancijskog plana i proračuna za 2015.-2017.

• Model fi nancijskog plana s uključenim viškovima/manjkovima te primjena načela uravnoteženos

• Kako izradi obrazloženje fi nancijskog plana su-kladno odredbama Zakona o proračuna?

• Pregled izmjena i dopuna Pravilnika o proračun-skim klasifi kacijama te njihov utjecaj na izgled i sa-držaj proračuna JLP(R)S

• Kako izradi plan razvojnih programa?

Izrada Plana nabave za 2015. godinu

• Planiranje u procesu javne nabave (faze, obveze i odgovornos , rokovi i pripremne radnje)

• Kako izradi interni akt naručitelja vezan za plani-ranje javne nabave?

• Kako pripremi Plan nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi za 2015. godinu (primjeri iz prakse)?

• Praćenje izvršenja ugovora i okvirnih sporazuma i Plan nabave

Cijena: 600 kuna (uključen PDV).

Detaljan program i točan datum održavanja radioni-ce, objavit ćemo u idućem broju Magazina i na inter-netskoj stranici www. m4pin.hr.

88

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

1. Uvodno o pojmu i vrednovanju volon ranja

Za pravilnu procjenu vrijednos doprinosa rada vo-lontera razvoju društvene zajednice potrebno je u prvom redu razjasni pojam volon ranja i razluči ga od ostalih oblika neplaćenog rada. Ključna odrednica volon ranja jest slobodna volja osobe koja se odlu-čuje njime bavi . Volonterke i volonteri dobrovoljno donose autonomnu odluku o poklanjanju svojega vremena za društvenu dobrobit ili dobrobit drugoga pri čemu za svoj rad ne potražuju novčanu naknadu ili kakvu drugu imovinsku korist. Upravo su ova če -ri elementa (dobrovoljnost, vrijeme, opće dobro kao cilj te neplaćenost) ugrađena u pravnu defi niciju vo-lon ranja donošenjem Zakona o volonterstvu 2007. godine (NN, br. 58/07, 22/13; dalje u tekstu: Zakon).

Njime je volon ranje kao društveni fenomen dobilo i svoj pravni okvir ili, točnije, pozi vnim su propisima uređene one volonterske ak vnos koje se obavljaju organizirano – uz sudjelovanje organizatora volon -ranja čijim volonterskim ak vnos ma volonter dolazi u kontakt s korisnikom volon ranja. Zakon koris po-jam organizator volon ranja, kako bi označio svaku neprofi tnu pravnu osobu koja provodi volonterski program, neovisno o tomu radi li se o udruzi, usta-novi, jelu javne vlas , vjerskoj ili turis čkoj zajednici ili kojoj drugoj pravnoj osobi (čl. 7). Temeljni je uvjet za organiziranje volon ranja njezino neprofi tno dje-lovanje. Kako bi se dobio puni uvid u vrijednost vo-lonterskog rada nužno je što preciznije utvrdi broj građana uključenih u volonterske ak vnos , kao i broj organizatora volon ranja koji otvaraju prilike za volon ranje. U istraživanju provedenom na razini Eu-

ropske unije u sklopu priprema za Europsku godinu volon ranja 2011., utvrđeno je da je u volon ranje uključeno između 92 i 94 milijuna građana Europske unije, odnosno između 22 % i 23 % populacije (Volun-teering in the European Union Final Report, Educa o-nal, Audiovisual & Culture Execu ve Agency, Europe-an Commission, 2010., 7).

U Republici Hrvatskoj ne postoji recentnije istraživa-nje o stanju volonterstva na nacionalnoj razini koje bi pokazalo strukturu i uključenost građana u volon ra-nje, no podaci prikupljeni u bazama volonterskih cen-tara ukazuju na stalan trend porasta broja volonterki i volontera. Godišnja izvješća organizatora volon -ranja Ministarstvu socijalne poli ke i mladih, jedini službeni izvor podataka kojim raspolažemo, pokazuje is trend. U 2013. godini, primjerice, 671 organizator volon ranja prijavio je ukupno 29.235 volontera, koji su poklonili ukupno 1.652.965 volonterskih sa . U odnosu na 2012. godinu porast broja volontera pri-javljenih u ovom izviješću iznosio je gotovo 50 %.

Načini utvrđivanja vrijednos volonterskog rada, kao i društveni mehanizmi kojima zajednica iskazuje priznanje i zahvalnost pojedincima i organizacijama uključenima u volon ranje, raznoliki su i brojni. Mo-dele vrednovanja volon ranja moguće je ipak podije-li prema dimenzijama društvenog života u kojima se iskazuju (prema Ćulum, B.: „Zašto i kako vrednova volon ranje?“, 2008., 55.) na:

• vrednovanje na tržištu rada• vrednovanje u procesu obrazovanja• vrednovanje javnim priznanjima i nagradama.

Ovaj će se rad usredotoči na prvo od navedenih po-dručja, te će prikaza doprinos volon ranja osobnom i profesionalnom razvoju volontera, i to stjecanjem i potvrđivanjem kompetencija ključnih za cjeloživotno učenje. Te kompetencije predstavljaju ulog volontera

Vrednovanje kompetencija stečenih volon ranjemIvana Kordić *

Načini utvrđivanja vrijednos volonterskog rada – kao i društveni mehanizmi kojima zajednica iskazuje pri-znanje i zahvalnost pojedincima i organizacijama uključenima u volon ranje – raznoliki su i brojni. U tom kontekstu valja promatra i potvrdu o kompetencijama stečenih volon ranjem koju može zatraži svaka osoba koja je volon rala dugotrajno. Člankom 34.a izmijenjenog Zakona o volonterstvu potvrda o kom-petencijama stečenim volon ranjem dobila je pravni temelj potreban za njezinu širu primjenu i ozbiljnije prihvaćanje od svih dionika. O ovim i bitnim aspek ma učinaka volon ranja piše autorica u ovom članku.

* Ivana Kordić, Voditeljica zagovaranja i razvoja u Volonterskom cen-tru, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

89

UDK 347.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

u vlas razvoj boljim upoznavanjem svojih talenata i sposobnos , većim izgledima za zaposlenje na pra-vome mjestu, te ak van stav prema izgradnji bolje budućnos , kako za sebe same tako i za društvo u kojem žive.

2. Odnos osobne i društvene dobrobi u volon ranju

Asocijacije koje se među prvima nameću uz ideju vo-lon ranja redovito su altruizam, solidarnost, pomoć drugome, rad za opće dobro, nesebičnost i spremnost za davanje. Iako su one sasvim opravdane redovito sa sobom donose jednu učestalu, premda temeljito pogrešnu pretpostavku – da u svojim postupcima čo-vjek mora uvijek bira između brige za sebe i brige za drugoga, osiguravanja vlas h interesa i poštovanja tuđih granica, vremena posvećenog sebi i trenutaka poklonjenih drugima. Stav prema kojemu se pravo pomaganje ogleda upravo u prinošenju žrtve za neki cilj izvan nas samih zasigurno proizlazi iz dominantne kulturološke i vrijednosne pozadnine našeg društva, no predložili bismo da volon ranje sagledamo i vred-nujemo iz jednog drugog ugla: kako bi bilo zamisli način djelovanja koji koris drugima, pokazuje suo-sjećanje i brigu za naš okoliš i odgovoran stav prema oblikovanju zajedničke budućnos dok istovremeno osobi koja ga primjenjuje omogućava vlas , osobni i profesionalni rast? Volon ranje kakvo zagovaraju vo-lonterski centri iz če ri najveća grada, te brojnih ma-njih gradova širom Hrvatske, povezanih u Hrvatsku mrežu volonterskih centara, počiva upravo na vjero-vanju da se u srcu vrijednos volon ranja nalazi nje-gova sposobnost da istovremeno donese konkretnu i neposrednu dobrobit kako volonteru tako i zajednici u kojoj djeluje.

Primjerice, volonter s dugogodišnjim volonterskim iskustvom u mu udruge posvećene zagovaranju prava osoba s duševnim smetnjama osim što izravno doprinosi ostvarivanju misije i vizije te organizacije, kvalitetnijem radu s njezinim korisnicima i dubljem pristupu društvenoj problema ci koju udruga pokri-va, može, ovisno o volonterskoj poziciji koju obavlja, unaprijedi vlas te komunikacijske vješ ne, vješ -nu samopredstavljanja, organizacijske sposobnos ili vješ ne rada na kompjutoru, te steći sposobnost pružanja izravne podrške osobama s duševnim smet-njama ili osmišljavanja programa za zagovaranje nji-hovih prava. Pružajući volonteru priliku da u volon-terskoj poziciji radi na sebi, organizator volon ranja zapravo ulaže u izgradnju ljudskih resursa potrebnih za obuhvatniji i kvalitetniji rad vlas te organizacije. U tom je odnosu stoga za obje strane važno osvijes trud kojeg su spremni iskaza i očekivanja od dobro-

bi koje žele ostvari . No nikako nije dobro ni će se pokaza dugoročno održivim očekiva od volontera da mo vaciju gradi samo na vlas tom, intrinzičnom osjećaju dužnos da pomogne.

Osvijes odnos osobne i opće dobrobi nužno je kako bi društvo pravilno vrednovalo rad svojih volon-tera. Naime, baš radi dobrovoljnog odabira i doprino-sa općoj dobrobi volon ranje predstavlja društvenu vrednotu, a rad volontera iz is h razloga zaslužuje posebno društveno priznanje. Iako stoji da volon ra-nje pokazuje trend porasta, u hrvatskom je društvu ono još uvijek nedovoljno prepoznato i često se mi-ješa s drugim pojavama. Primjerice, od početka pri-mjene programa za stručno osposobljavanje za rad pojavila se tendencija miješanja takvog oblika rada koji je primarno usmjeren na razvoj karijere i pove-ćanje zapošljivos nezaposlenih osoba, te se obavlja kako u neprofi tnim tako i u profi tnim organizacijama. Ono se od volon ranja razlikuje kako po primarmoj usmjerenos na privatnu dobrobit, tako i po upitnoj dobrovoljnos odabira u vremenu gospodarske krize. Pored toga, stažis u programima stručnog osposo-bljavanja dobivaju naknadu za svoj rad. Ona dakako nije usporediva s pravičnom plaćom za obavljeni rad, no svejedno predstavlja jedan od elemenata toga od-nosa koji kod volon ranja ne postoji. Nažalost, vrijed-nost volon ranja izravno je pogođena i devalvirana takvim pogrešnim shvaćanjem. Stoga je za odgova-rajuće vrednovanje volon ranja potrebno znatno poradi na boljem prepoznavanju volonterstva kao društvene pojave, te njegovog razlikovanja od ostalih oblika neplaćenog (ili nedovoljno plaćenog) rada.

3. Razvoj temeljnih kompetencija ključnih za cjeloživotno učenje volon ranjem

Pojam kompetencija prožeo je suvremene javne po-li ke usmjerene na cjeloživotno učenje i iznalaženje

90


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

odgovora na visoke stope nezaposlenos u trenut-noj gospodarskoj krizi. Uz to, u kontekstu eurointe-gracijskih procesa potrebno je poli ke zapošljavanja osmišljava sa širim pogledom prema europskom tržištu rada i koordiniranim inicija vama koje dolaze s razine Europske unije. Preporuka Europskog parla-mentra i Vijeća o cjeloživotnom učenju (2006/962/EC, Offi cial Journal L 394, 30.12.2006) ključne kompe-tencije defi nira kao: ‘sklop znanja, vješ na i stavova, a kao njihovu svrhu prepoznaje osobno ispunjenje i razvoj, socijalnu uključivost, ak vno građanstvo i zapošljavanje. U svrhu veće mobilnos građana Eu-ropske unije postavljen je i Europski kvalifi kacijski okvir za cjeloživotno učenje te nacionalni kvalifi kacij-ski okviri država članica. U Hrvatskoj je takav sustav uveden Zakonom o Hrvatskom kvalifi kacijskom okvi-ru (NN, br. 22/13) kojim su kompetencije defi nirane kao: znanja i vješ ne te pripadajuću samostalnost i odgovornost. Ovako usuglašen okvir obuhvaća osam temeljnih kompetencija – komunikaciju na materin-skom jeziku, komunikaciju na stranim jezicima, ma-tema čku kompetenciju i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, digitalnu kompetenciju, kompetenciju uči kako uči , socijalnu i građansku kompetencija, incija vnost i poduzetnost, te kulturnu svijest i izražavanje1.

Znanja, vješ ne i stavovi koji grade navedene kom-petencije stječu se radom, kako na plaćenim radnim mjes ma tako i volon ranjem. Ovakvo shvaćanje pre-poznato je i u prvoj izmjeni Zakona o volonterstvu iz 2013. godine, kada je u temeljne razloge po canja volon ranja u zakonsku regulaciju dodana i odredba kojom se priznaje da se volon ranjem stječu iskustva i razvijaju kompetencije potrebne i korisne za ak v-no sudjelovanje u društvu, osobni razvoj i osobnu dobrobit (NN, br. 22/13; čl. 3). U prošlogodišnjim se izmjenama Zakona nije zastalo tek na deklariranju ovog stava, već je uveden i prvi alat namijenjen bo-ljem prepoznavanju i vrednovanju kompetencija ste-čenih volon ranjem – kako od samih volontera, često nedovoljno svjesnih vlas tog procesa učenja volon -ranjem, tako i od njihovih potencijalnih poslodavaca. Taj je alat potvrda o kompetencijama stečenih vo-lon ranjem koju može zatraži svaka osoba koja je volon rala dugotrajno, što sukladno Zakonu znači na tjednoj osnovi u trajanju od najmanje tri mjeseca bez prekida.

1 Zakon o Hrvatskom kvalifi kacijskom okviru (NN, br. 22/13) možete preuze na sljedećoj poveznici: h p://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_02_22_359.html, a o Europskom kvalifi kacijskom okviru više sazna ovdje: h p://ec.europa.eu/eqf/home_en.htm

Iako je sasvim sigurno moguće i kratkotrajnim vo-lonterskim angažmanom ostvari i usavrši svoje kompetencije, Zakon je obvezu izdavanja potvrde o kompetencijama vezao isključivo s dugotrajnos vo-lon ranja (što, dakako, ne znači da je organizatorima zabranjeno izda takvu potvrdu i za kraće trajanje vo-lon ranja). Razlog posebnog po canja dugotrajnog volon ranja je činjenica da na stanje volonterstva u jednom društvu presudno utječe ne samo broj volon-tera i volonterskih programa koji u njemu postoje, već i njihova struktura i kvaliteta. Učestalost volon ranja jedan je od ključnih čimbenika presudnih za kvalitetu, rezultate i društvenu relevantnost volonterskih ak v-nos . Kako je pokazalo posljednje nacionalno istraži-vanje o volonterstvu, upravo je učestalost volon ra-nja tamnija strana volonterske slike Hrvatske.

Većina ispitanika koji su imali volonterskog iskustva istaknula je da se u volon ranje uključuju tek na povremenoj mjesečnoj ili godišnjoj razini (Ledić, J.: „Zašto (ne) volon ramo?“, 2008., 65.). Dugotrajnost volon ranja vrlo je bitna i za ostvarivanje pune osob-ne dobrobi i razvoja samog volontera. Upravo du-gotrajnijim angažman volonteri dobivaju punu priliku da razviju znanja, vješ ne i stavove, koji se ugrađuju u temeljne kompetencije ključne za cjeloživotno uče-nje. Mnogi se organizatori volon ranja pitaju kako uspostavi kvalitetne volonterske programe i kako volontere mo vira na dugoročniji angažman. Su-očavaju se i s činjenicom da uključivanje volontera predstavlja nemalen posao, te da i samo podrazumi-jeva vrlo specifi čan set kompetencija u upravljanju ljudskim potencijalima. Za garanciju kvalitete volon-terskog programa te zadovoljstva i trajnos odnosa organizatora volon ranja i volontera ključna je uloga koordinatora volontera.

Koordinator volontera je osoba odgovorna za postav-ljanje i provedbu volonterskog programa, a u prak-si je redovito djelatnik (ili, ovisno o strukturi, i sam volonter) organizatora volon ranja. Hrvatska mreža volonterskih centara osmislila je stoga poseban pro-gram edukacije za menadžment volontera kroz koji koordinatori volontera uče o koracima ciklusa pro-vedbe jednog volonterskog programa – od prvotnog postavljanja strukture programa i pronalaženja vo-lontera, preko procesa selekcije i praćenja njihovog rada do nagrađivanja i evaluacije, kako volontera tako i samog programa i vlas tog rada. Koordinator volontera nezamjenjiva je osoba u osviještavanju po-stojećih i usvajanju novih kompetencija temeljenim na znanjima, vješ nama i stavovima izgrađenim vo-lonterskim ak vnos ma.

pitajcentar@ m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

91

UDK 347.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

4. Proces stjecanja potvrde o kompetencijama stečenim volon ranjem

Člankom 34.a izmijenjenog Zakona o volonterstvu potvrda o kompetencijama stečenim volon ranjem dobila je pravni temelj potreban za njezinu širu pri-mjenu i ozbiljnije prihvaćanje od svih dionika. Zakon je dopunjen i detaljnijim propisivanjem obveza or-ganizatora volon ranja prema volonterima u pogle-du brige o procesu učenja, koji rezul ra izdavanjem takve potvrde. Tako je svaki organizator volon ra-nja obvezan omogući volonteru stjecanje vješ na i kompetencija te iskustva u području u kojem volon -ra (NN, br. 22/13; čl. 26.).

Kako bi se osigurala usklađena primjena potvrde o kompetencijama, ali i potrebne smjernice i podrška organizatorima volon ranja pri uvođenju ovih pro-mjena u volontersku svakodnevnicu, Nacionalni je odbor za razvoj volonterstva u suradnji s Ministar-stvom socijalne poli ke i mladih (MSPM) jekom 2013. godine radio na razvoju jedinstvenog obrasca potvrde o kompetencijama kao i Vodiču za njezino popunjavanje2. Pritom su se vodili spomenu m Eu-ropskim i Hrvatskom kvalifi kacijskim okvirom, kako bi osmislili alat usklađen s postojećim javnim poli kama povezanih s tržištem rada na nacionalnoj i europskoj razini.

Potvrda se sastoji od općeg dijela u kojem se na-vode osnovni podaci o volonteru, orgnaizatoru volon ranja i volonterskoj ak vnos , potom od opisa volonterske pozicije s pripadajućih zadacima i odgovornos ma, opisa osposobljavanja koje je vo-lonter prošao u sklopu volon ranja, opisa stečenih kompetencija u skladu s kompetencijskim okvirom te ovjere koja se sastoji od nadnevka izdavanja, potpisa volontera te potpisa i pečata organizatora volon ranja. Stjecanje potvrde je proces koji zapo-činje od samog početnog dogovora o volon ranju, prilikom kojega volonter treba iskaza svoju želju za vrednovanjem ishoda učenja, potvrdom o kom-petencijama. U razgovoru koordinator volontera i volonter zajednički trebaju utvrdi koje kompeten-cije volonter može steći na toj volonterskoj pozici-ji te dogovori način na koji će koordinator pra njegov proces učenja. Pritom se rukovode s osam temeljnih kompetencija, ali su, dakako, slobodni dopuni taj okvir svime što smatraju da je specifi č-no za konkretno volontersko mjesto.

2 Dokumen dostupni na stranicama Ministarstva socijalne poli ke i mladih, na poveznici: www.mspm.hr/djelokrug_ak vnos /udruge _humanitarna_pomoc_i_volonterstvo/volonterstvo

Da bi potvrda ostvarila svoj smisao bitno je da kako organizatori volon ranja tako i volonteri znaju da se ne radi tek o još jednom komadu papira kojim će se dokaza stjecanje određenih kompetencija, već da obrazac potvrde zapravo predstavlja sumarni prikaz procesa stjecanja novih i osvještavanja postojećih znanja, vješ na i stavova kojima volonter prolazi uz podršku svog koordinatora volontera. Njezina vri-jednost leži upravo u tom mentorskom odnosu koji se razvija od početnog postavljanja ciljeva učenja i određivanja kompetencija na kojima volonter želi ra-di , redovi m praćenjem, usmjeravanjem i vredno-vanjem njegovog rada od koordinatora do završnog razgovora uz koji bi jedan volonterski angažman tre-bao završi , a ostvareni ishodi učenja bi zabilježeni u obrascu potvrde. Iz tog razloga nije moguće zatra-ži ni izda takvu potvrdu retrogradno. Dugoročno volon ranje se tako završava evaluacijskim razgo-vorom i zajedničkim ispunjavanje obrasca potvrde o kompetencijama stečenim volon ranjem.

5. Prepoznavanje kompetencija stečenih volon ranjem na tržištu rada

Nedovoljno vrednovanje i prepoznavanje volon ranja u Hrvatskoj ima za posljedicu i činjenicu da nedovoljan broj poslodavaca prepoznaje volontersko iskustvo i kompetencije stečene u volon ranju kao posebno vri-jednu značajku u selekciji kandidata prilikom zapošlja-vanja. Zanimljivo je usporedi trenutno stanje s, pri-mjerice, Ujedinjenim kraljevstvom čije društvom izra-zito dobro prepoznaje rad volontera. Studija o stavo-vima menadžera prema volon ranju koju je Chartered Management Ins tute proveo još 2006. pokazala je da čak 94 % ispitanika (snažno) vjeruje da volon ranje doprinos izgradnji vješ na dok 48 % vjeruje da do-prinosi zapošljivos . Korpora vno volon ranje kojim se zaposlenici po ču i uključuju u volonterske progra-me svojih poslodavaca doživjelo je izuzetno velik rast u proteklom desetljeću, te samo doprinosi većoj osvi-ještenos poslodavaca o njegovim dobrobi ma. Iako stoji da nije moguće ni bi bilo u skladu s vrijednos ma povezanim s volonterstvom prisilnim mjerama natje-ra poslodavce da vrednuju volon ranje prilikom za-pošljavanja, te ono na povećanje zapošljivos djeluje puno efi kasnijim mehanizmima.

Ako se stjecanje kompetencija volon ranjem sagleda kao proces, a obrazac potvrde ne kao cilj za sebe već kao vodič u tom procesu, činjenica da poslodavci nisu obvezani vrednova takav dokument zapravo pada u drugi plan. Volon ranje donosi konkretan osjećaj pos gnuća i jača uvjerenje u niz osobnih i profesio-nalnih kompetencija za kojima itekako postoji potra-žnja na tržištu rada. Širi mrežu socijalnih kontakata i

92


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

vraća osjećaj korisnos pojedincu, vjeru u vrijednost vlas tog rada. Ono najvrednije s čime volonter izlazi iz procesa dugotrajnog volonitranja nije ispisan obra-zac, već svijest o svojoj vlas toj sposobnos da kako sebe samog tako i svoju neposrednu okolinu mijenja nabolje. Kvalitetni poslodavci u prvom redu zapošlja-vaju stav, ne znanja i vješ ne navedene na papiru. Ako je afi rma van stav i svijest o vlas toj vrijednos najbolja ulaznica za posao iz snova, volon ranje širom otvara vrata prema zaposlenju.

Treba upozori i na to da namjena potvrde nikako nije izjednačavanje volonterskog iskustva s radnim sta-žem, o čemu su se pojavile netočne tvrdnje u nizu na-ših medija. Stjecanje radnog staža određeno je isklju-čivo radnim pravom i povezano s radnim odnosom te pripadajuća prava i obveze. Zakon o volonterstvu ne postavlja ni može postavlja pravni temelj za takvo vrednovanje volon ranja. Na kraju napominjemo i to da je osim na tržištu rada potvrdu o kompetencijama moguće koris i u svrhu priznavanja njihovog dopri-nosa procesu obrazovanja. No u Hrvatskoj su primjeri obrazovnih ustanova koje na sustavan način vredniju volonterski rad još uvijek vrlo rijetki.

6. ZaključakVrednovanje volontiranja u jednoj društvenoj za-jednici ovisi o stupnju upoznatosti kako društvenih institucija tako i samih građana s pojmom volonti-ranja te njegovim razlikovanjem od drugih oblika neplaćenog rada. Iako su u hrvatskom društvu pre-poznavanje važnosti i razina uključenosti u volon-terski rad još uvijek na niskoj razini postoje pozi-tivni trendovi povećanja broja volontera i broja or-ganizatora volontiranja, kao i pomaci na instituci-onalnoj razini osmišljavanjem pravnog i političkog okvira za vrednovanje volontiranja. Od značajnijih pomaka na toj razini svakako treba istaknuti izmje-ne Zakona o volonterstvu iz 2013. godine kojima je kao jedan od alata za bolje vrednovanje volontira-nja uvedena potvrda o kompetencijama stečenim volontiranjem.

Njezina je namjena da pomogne volonterima u osvi-ještavanju znanja, vješ na i stavova koje stječu volon- ranjem te da o njemu razmišljaju kao o procesu vla-

s tog osobnog i profesionalnog razvoja. No isto tako, namjena potvrde je da utječe i na druge dionike – od organizatora volon ranja, preko poslodavaca i obra-zovnih ustanova do donositelja odluka, koji bi u volon-terima morali prepozna onaj ak van i poduzetan dio društva odlučan u namjeri da pokrene pozi vne druš-tvene promjene te, sukladno tome, poduze mjere za stvaranje društvenog okruženja u kojem će njihov rad bi priznat i vrednovan onako kako zaslužuje.


organizira



Pozivamo vas na jednodnevnu radionicu na kojoj ćete od stručnjaka koji su sve postupke u praksi i provodili, nauči koje nepravilnos treba zna izbjeći i kako pravilno proves- postupke javne nabave sukladno novom zakonodavstvu

javne nabave.

Program usavršavanja je namijenjen svim osobama koje rade na tajničkim poslovima i poslovima fi nancijsko ma-terijalnog poslovanja proračuna, proračunskog korisnika i javnog trgovačkog društva, odnosno osobama koje sud-jeluju u pripremi i provedbi postupaka, ugovaranju i real-izaciji javne nabave.

Ovaj program usavršavanja važan je i za osobe sa cer fi ka-tom u području javne nabave jer ga je odobrilo Ministarst-vo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Pohađan-jem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljan-je cer fi kata u području javne nabave.

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o po-hađanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 8 bodo-va za obnovu cer fi kata.

Naziv programa Predavači Trajanje DatumEkonomski najpovoljnija ponuda

Primjeri kriterija i bodovanja ekonomski najprihvatljivije ponude

Nabava prema grupama predmeta nabave

Upravljanje ugovorima u javnoj i bagatelnoj nabavi


8 sa 23. lipanj



8 sa 24. lipanj

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi:900,00 kuna (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača)1.100,00 kuna (s uključenim PDV-om, prezentacijama predavača i knjigom „Sustav javne nabave 2013/2014“)


Prijavi se možete:e-poštom: prijave@ m4pin.hron-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.phpfaksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Cen tra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

93

UDK 658.3 LOKALNA SAMOUPRAVA

1. UvodProjekt Cer fi kacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem (BFC SEE – Business Friendly Cer fi ca on South East Europe) pokrenut uz pokro-viteljstvo USAID-a 2007. godine na području Srbije u organizaciji Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED). Nakon velikog interesa i reputacije koju je Program stekao, zahvaljujući Njemačkoj agen-ciji za regionalni razvoj (GIZ) u veljači 2012., projekt se proširio na cijelu regiju. Odnosno, Program cer fi -kacije počinje se provodi u Makedoniji, Bosni i Her-cegovini te Hrvatskoj, a cilj je da se uskoro proširi i na područje cijele jugoistočne Europe.

U prvoj fazi projekta u Republici Hrvatskoj cer fi kat, kao dokaz povoljnog poslovnog okruženja, dobili su grad Ivanec i Bjelovar. Posebno priznanje kvali-tete projekta predstavlja ulazak grada Ivaneca ne-dugo nakon cer fi ciranja na pres žnu listu Financial mes-a, kao jedan od 10 europskih mikrogradova s

najboljom strategijom privlačenja stranih izravnih in-ves cija što predstavlja veliki uspjeh za gradsku sa-moupravu, a svakako i m BFC SEE projekta. Cilj BFC SEE projekta je da hrvatske lokalne samouprave su-stavno unaprijedi kako bi standard lokalnih dobara i usluga koje pružaju poduzećima, ali i građanima, bio na svjetskoj razini.

2. Osnovni elemen programa Cer fi kacije

Projekt cer fi kacije lokalnih jedinica s povoljnim po-slovnim okruženjem u jugoistočnoj Europi temelji se na uspješnom programu cer fi kacije, koji je proveden u Srbiji. Program cer fi kacije općina pokrenula je

2007. godine Nacionalna alijansa za lokalni ekonom-ski razvoj (NALED), u suradnji s Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID). Danas, Cer fi kaciju podržava veliki broj relevantnih državnih ins tucija i međunarodnih organizacija, među kojima su: Mini-starstvo ekonomije i regionalnog razvoja, Ministar-stvo za ljudska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu samoupravu, Vlada AP Vojvodine, Nacional-na agencija za regionalni razvoj (NARR), Regionalna agencija za razvoj istočne Srbije (RARIS), USAID Pro-jekt održivog lokalnog razvoja, Fondacija za otvore-no društvo, i Njemačka organizacija za međunarodni razvoj (GIZ).

Program cer fi kacije doživio je značajan uspjeh u Sr-biji, ali i prepoznatljive rezultate na međunarodnom planu. Gotovo trećina svih lokalnih samouprava u Sr-biji unapređuje privredni ambijent po NALED-ovom Programu cer fi kacije. Cer fi kat o povoljnom po-slovnom okruženju posjeduje ukupno 18 općina i gradova, a 3 su kandida za re-cer fi kaciju. Od 5 op-ćina iz Srbije koje je Financial Times uvrs o na listu Top 10 inves cionih des nacija u jugoistočnoj Evropi 2012/13, svih 5 je cer fi cirao NALED. Od 2012. godi-ne, uz podršku GIZ-a i Otvorenim regionalnim fon-dom za modernizaciju usluga općina, BFC prerasta u međunarodno priznat i prepoznat standard kvali-teta, koji se osim u Srbiji, primenjuje i u Hrvatskoj, Makedoniji i Bosni i Hercegovini (BFC SEE – Business Friendly Cer fi ca on South East Europe), što govori o značaju i dometu Programa cer fi kacije.

Na prostorima jugoistočne Evrope cer fi kacija gra-dova i općina predstavlja prvi regionalni projekt, koji po če konkurentnost među lokalnim jedinicama u pogledu privlačenja novih inves cija, jača ekonom-ske veze unutar šire regije, ali i doprinosi stvaranju prepoznatljivih zajedničkih standarda za ocjenu kva-

Cer fi kacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem Saša Drezgić *

Kao komplementarni okvir napora središnje države za kreiranje povoljnog poslovnog okruženja u Republici Hrvatskoj nadovezao se projekt Cer fi kacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem. S obzirom na to da je krajnja točka u kojoj se ostvaruju inves cije prostor lokalnih samouprava, svakako da su ak vno-s gradova i općina izuzetno značajne za realizaciju inves cija pogotovo s obzirom na sve veću usklađenost makroekonomskih poli ka središnjih država, a pogotovo porezne poli ke. U članku se predstavlja proces cer fi kacije i ukazuje na neke zapažene rezultate njegova provođenja.

* Doc. dr. sc. Saša Drezgić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.

94

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 658.3 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

liteta poslovanja na državnom, regionalnom i među-narodnom nivou. Osim NALED-a i Njemačke agencije za regionalni razvoj (GIZ), projekt uključuje partnere iz još tri zemlje jugoistočne Evrope:

• Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu suradnju Republike Srpske, Bosna i Hercegovina

• Federalno Ministarstvo za razvoj poduzetništva i obrta, Bosna i Hercegovina

• Općinsko udruženje ZELS i Savez privrednih komo-ra, Makedonija

• Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Centar za lokalni ekonomski razvoj, Hrvatska

Proces cer fi kacije gradova i općina u jugoistočnoj Evropi ima cilj stvaranja povoljnog poslovnog okru-ženja, koje podrazumijeva učinkovitu administraciju, transparentnu lokalnu samoupravu, primjerenu infra-strukturu i partnerski odnos prema gospodarstvu. She-mom 1 sažeto je prikazan koncept BFC SEE projekta.

Shema 1 Saže prikaz BFC SEE projekta

• Obuka i formiranje gradskog/općinskog ma za cer fi kaciju

• Priprema dokumentacije• Posjeta evaluatora lokalnoj jedinici, te analiza sta-

nja• Izvještaj i preporuke lokalnoj jedinici• Ispunjavanje kriterija• Posjeta verifi kacijske komisije• Dodjela cer fi kata• Kon nuirana promocija i re-cer fi kacija.Sami kriteriji i potkriteriji koji se moraju zadovolji kako bi se utvrdilo je li određena lokalna jedinica za-dovoljava minimalne standarde povoljno poslovnog okruženja uobličeni su u 12 kriterija te 80 potkriterija. Is su nastali kao rezultat poznavanja teorije lokalnog ekonomskog razvoja te poznavanja prakse poslova-nja te interakcije poduzeća te lokalne vlas . Kriteriji koji se koriste pri cer fi ciranju sastoje se od sljedećih područja:

Ciljevi Programa cer fi kacije su:

• Jačanje kapaciteta gradova i općina za privlačenje inves cija i podršku lokalnom gospodarstvu

• Osiguravanje stabilnog i mjerljivog poslovnog okru-ženja

• Utvrđivanje primjera najbolje prakse• Korak po korak vodič ka daljnjim poboljšanjima• Izgradnja svijes poduzetnika o mogućnos ma i

potencijalima, koje pružaju gradovi i općine• Defi niranje jedinstvenog i standardiziranog pristu-

pa novim kao i postojećim poduzećima• Uvođenje inovacija u načinu na koji se promoviraju

lokalni potencijali• Pronalaženje konkretnih rješenja za poboljšanje

poslovne klime.

Sam proces cer fi kacije sastoji se od sljedećih ko-raka:

• Prezentacija programa cer fi kacije lokalnoj samo-upravi

• Potpisivanje sporazuma između grada/općine i ko-ordinatora zaduženog za projekt cer fi kacije u po-jedinoj državi

1) Strateški pristup lokalnom ekonomskom razvoju 2) Organizacijski kapacitet za pružanje podrške

gospodarstvu 3) Uključenost gospodarstva u rad lokalne uprave

(privredni savjet) 4) Efi kasan sustav za izdavanje građevinskih do-

zvola 5) Dostupnost informacija relevantnih za poslova-

nje 6) Primjena marke nga u cilju promocije inves cija 7) Kreditna sposobnost i fi nancijska stabilnost 8) Promocija zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 9) Po canje privatno-javnih partnerstava10) Primjerena infrastruktura i pouzdane komunal-

ne usluge11) Transparentna poli ka lokalnih taksi, poreza i

po caja12) Primjena informacijskih tehnologija

Lokalne jedinice koje ispune 75 % navedenih kriterija (od kojih nemaju svi istu vrijednost ,već se provodi ponderiranje u skladu sa značajem) ostvaruju uvjete za dodjelu cer fi kata. Što se če samog projekta cer- fi kacije, kao jedan od najznačajnijih koraka u proce-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

95


su, pored spremnos rukovodstva da se posve pro-cesu cer fi kacije, ključni preduvjet za ispunjavanje standarda u što kraćem roku je kvalitetna priprema. Priprema podrazumijeva obuku osoblja i učestalu ko-munikaciju između lokalne jedinice i koordinatora, kako bi se pripremila dokumentacija, prezentacija, neophodni materijali i podaci u elektronskoj formi prije posjete evaluatora.

Nakon što evaluatori pregledaju dostavljenu doku-mentaciju, organizira se posjeta evaluatora prema dvodnevnoj agendi, gdje se prvog dana održava sa-stanak s predstavnikom lokalne jedinice (gradona-čelnikom ili načelnikom), te drugim članovima ruko-vodstva. Tijekom drugog dana obavljaju se razgovori s predstavnicima relevantnih odjeljenja u lokalnoj jedinici te odgovarajućim relevantnim ins tucijama. Nakon posjete, m evaluatora vrši procjenu ispunje-nos kriterija za cer fi kaciju i prikuplja dodatne in-formacije u suradnji s lokalnom jedinicom i poslov-nom zajednicom. Nakon toga se dostavlja detaljni Iz-vještaj s preporukama, gdje se jasno defi nira kako je ocijenjen status pokazatelja povoljne poslovne klime. Tom prilikom se defi niraju i dodatni zahtjevi prema lokalnoj jedinici, koji su neophodni za ispunjenje za-danih kriterija za cer fi kaciju.

Uz podršku koordinatora lokalna jedinica iden fi cira i dodatne izvore stručne podrške (donatori, konzultan- , regionalne razvojne agencije). Lokalna samoupra-

va ima obvezu pripreme tromjesečnih izvještaja o na-pretku i po ispunjenju kriterija za cer fi kaciju, dosta-vi izvještaj kojim se dokazuje spremnost za posjetu verifi kacijske komisije. Verifi kacijsku komisiju čini m stručnjaka koji se sastoji od predstavnika ins tucija, gospodarstva i civilnog sektora, koji posjeduju znanje i iskustvo u oblas ma lokalne ekonomske poli ke. Članovi komisije imaju obavezu upoznavanja sa sta-njem lokalnog gospodarstva te lokalne jedinice, koja je u procesu cer fi kacije, pročita izvještaje i upozna- se s rezulta ma koje je lokalna jedinica pos gla u

odnosu na programske kriterije.

Tijekom posjete, članovi komisije postavljaju do-datna pitanja rukovodstvu lokalne jedinice u vezi sa svakim od kriterija kako bi dobili dodatne informa-cije i potvrdili vjerodostojnost podataka navedenih u izvještaju. Sastav komisije za posjetu lokalnoj je-dinici uključuje najmanje tri člana, koji donose od-luku o spremnos za cer fi kaciju glasanjem nakon konsultacija po završetku posjete. Četvr član je predstavnik Njemačke agencije za regionalni razvoj, koji nema pravo glasa, ali predstavlja nezavisnog i objek vnog promatrača, koji vodi računa o kvalite procesa verifi kacije.

Završetkom procesa cer fi kacije te dobivanjem cer -fi kata, lokalna jedinica dokazuje da je usvojila principe lokalnog ekonomskog razvoja te da je učinila maksi-malne napore u poboljšanju gospodarskog stanja na svojem prostoru. U tom smislu, ulazak u proces cer- fi kacije predstavlja i odgovorno ponašanje lokalne

vlas prema svojim građanima. Među m, dokaz o povoljnom poslovnom okruženju još uvijek nije jamstvo, da će se stanje lokalne ekonomije zaista i unaprijedi . Zbog toga je potrebna dodatna ak v-nost ins tucija koje provode proces cer fi kacije u zemljama regije. To su prije svega promo vne ak v-nos povezane s procesom cer fi kacije, ali i povezi-vanjem svih subjekata lokalnog ekonomskog razvoja u okviru svojih ak vnos , kako bi se na jednom mje-stu omogućio uvid u sve pretpostavke, ograničenja i mogućnos za privlačenje inves cija na lokalnom prostoru. Takva ver kalna i horizontalna integracija subjekata od izuzetne je važnos za uspjeh projekta u svakoj pojedinoj državi, te su zbog toga moguće i značajne razlike u uspješnos projekta među drža-vama članicama.

Slika 1. Zaš tni znak BFC SEE projekta

3. Proces cer fi kacije u Republici Hrvatskoj

Sporazum o formiranju Regionalne mreže za povoljno poslovno okruženje potpisan je na Međunarodnom sajmu lokalnih samouprava NEXPO, koji se održavao od 25 do 27. rujna 2013. godine u Rijeci i Opa ji. Prvi cer fi cirane lokalne samouprave nastupile su na za-jedničkom štandu na kojem su inves cijskoj javnos predstavile potencijale za ulaganje i prednos koje nude u odnosu na sredine, koje nemaju cer fi kat o povoljnom poslovnom okruženju.

Tom prilikom, partnerske organizacije koje sudjelu-ju u projektu BFC SEE organizirale su i okrugli stol: BFC SEE cer fi kacija – regionalni impuls za efek- van lokalni razvoj, na kojem su lideri lokalnog

ekonomskog razvoja iz če ri države razgovarali o uvje ma poslovanja u općinama i gradovima jugo-istočne Europe i značaju koji program Cer fi kaci-je općina s povoljnim poslovnim okruženjem (BFC

96

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 658.3 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

SEE) ima za uvođenje standarda učinkovite lokalne administracije.

Nakon toga, u prosincu 2013. godine Centar za lokal-ni ekonomski razvoj organizirao je dvodnevnu konfe-renciju 3. i 4. prosinca 2013. u Zagrebu, pod nazivom: Lokalni ekonomski razvoj u uvje ma krize. Na kon-ferenciji je potpisan i sporazum o suradnji na projektu cer fi kacije gradova i općina BFC SEE između Centra za lokalni ekonomski razvoj i Udruge općina u RH. Ve-liko priznanje za sve partnere na projektu, a posebno za proces cer fi kacije u Republici Hrvatskoj je nagra-da koju je ostvario grad Ivanec u ožujku 2013. godine. Na međunarodnom natječaju Ci es and Regions of The Future 2014./2015. (Gradovi i regije budućnos ), koji provodi ugledni britanski Financial Times svake dvije godine, Grad Ivanec je svrstan u deset najbo-ljih mikrogradova u Europi (do 100.000 stanovnika) u kategoriji: Strategija za privlačenje i po canje di-rektnih stranih ulaganja (h p://www.fdiintelligence.com/Locations/Europe/European-Cities-and-Regi-ons-of-the-Future-2014-15?ct=true).

Takvu ocjenu donio je m vrhunskih anali čara iz grupe Financial Times-a koja se bavi praćenjem, analizom i predviđanjima kretanja u ulagačkom sek-toru. S obzirom na to da je poznato da je Financial Times jedan od vodećih svjetskih listova, koji se bavi isključivo tema kom međunarodnog biznisa, fi nan-cija, ekonomskim i poli čkim vijes ma, komentari-ma i analizama, te da takva ocjena dolazi od ma neovisnih stručnjaka, slobodno se može reći da je ovakvo rangiranje Ivanca i priznanje kojeg su 12. ožujka primili predstavnici grada na svečanos pro-glašenja u francuskom gradu Cannesu, najveće i naj-značajnije što ga je Ivanec ikad dobio. Prema riječi-ma gradonačelnika Ivaneca, g. Ba nića svrstavanje Ivanca u deset europskih gradova – i to u konkuren-ciji 180 gradova iz cijele Europe – koji su najviše uči-nili u uvođenju strategija za privlačenje i po canje izravnih stranih ulaganja priznanje je svima u Gradu Ivancu, koji su jekom prošlih godina raznim projek- ma radili na stvaranju pretpostavki za privlačenje

ulaganja (slika 2).

To je potvrda da je na međunarodnoj razini prepoznat smjer razvitka, koji smo si bili zadali najprije Gradskim opera vnim planom, a sada i Strategijom razvoja gra-da Ivanca, i da je ocijenjen kao s mula van za po -canje i privlačenje stranih ulaganja – izjavio je povo-dom dodjele priznanja gradonačelnik Milorad Ba nić. Tomu su, smatra, doprinijeli dugogodišnji napori Gra-da na opremanju i ak viranju Poslovne i Industrijske zone, na formiranju učinkovite lokalne samouprave, koja je u svakom trenutku na raspolaganju lokalnoj

poslovnoj zajednici i potencijalnim vanjskim inves -torima, te na uklanjanju administra vnih zapreka i gradnji imidža Ivanca kao sredine koja je prijateljski naklonjena prema ulagačima. Svakako da je tomu uvelike doprinio i BFC znak (Bussines Friendly Cer fi -cate) koji je, nakon velikog opera vnog rada gradskog vodstva, dijela gradskih službi i Poslovne zone Ivanec d.o.o. što je trajao gotovo godinu dana, prošle godine Grad Ivanec dobio u regionalnom projektu čije je pro-vođenje fi nancirala njemačka vlada.

Na međunarodni natječaj Financial Times-a Grad Iva-nec prijavio se samoinicija vno, krajem prošle godi-ne. S obzirom na to da se u međunarodnim poslov-nim krugovima ocjene Financial Times-a visoko uva-žavaju i prihvaćaju kao provjereni i pouzdani anali čki podaci, gradska uprava i cijeli projektni m angažiran na promidžbi Ivanca kao bussines friendly sredine, vjeruju da ovakva (besplatna!) reklama na visokoj po-slovnoj europskoj razini predstavlja sjajan marke ng za Ivanec i ujedno, najbolju moguću pozivnicu poten-cijalnim stranim ulagačima.

Slika 2. Najboljih deset europskih mikro gradova u katego-riji kvalitete Strategije privlačenja stranih izravnih inves cija

Izvor: Financial Times, European Ci es and Regions of the Future 2014/2015

Krajem ožujka 2014. godine u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom održane su radionice po svim Županijskim komorama HGK-a, gdje je prezen -ran projekt Cer fi kacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem u Republici Hrvatskoj. Tije-kom dva tjedna prezentacijama je prisustvovalo više od 160 predstavnika gradova i općina te se potvrdio velik interes za sudjelovanje na projektu. U svibnju 2014. u svim državama u kojima se trenutno provo-di proces Cer fi kacije objavljen je javni poziv za iskaz interesa lokalnih samouprava. Iako se lokalne samo-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

97


uprave mogu u proces Cer fi kacije uključi u svakom trenutku, ulazak u proces putem javnog poziva važan je zbog mogućnos subvencioniranja cijene projekta, ali i zajedničkog promo vnog nastupa na nacional-nom i međunarodnom planu.

4. ZaključakKao komplementarni okvir napora središnje države za kreiranjem povoljnom poslovnog okruženja u Re-publici Hrvatskoj nadovezao se projekt Cer fi kacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem. S obzirom na to da je kranja točka u kojoj se ostvaruju inves cije prostor lokalnih samouprava, svakako da su ak vnos gradova i općina izuzetno značajne za realizaciju inves cija pogotovo s obzirom na sve veću usklađenost makroekonomskih poli ka središnjih država, a pogotovo porezne poli ke. Iako je projekt Cer fi kacije gradova i općina u Republici Hrvatskoj pokrenut 2012. godine već su ostvareni sjajni rezul-ta prije svega cer fi kacijom Bjelovara i Ivaneca u lipnju 2013. godine, a posebno ulaskom Ivaneca na rang-listu uglednog Financial Times-a u kategoriji pr-vih deset europskih mikro gradova s najboljom stra-tegijom privlačenja stranih izravnih inves cija.

Iako je temeljni cilj projekta sustavno podizanje ra-zine djelovanja lokalne samouprave na razinu svjet-skog standarda, što se pokazuje ulaskom i na ovu pres žnu listu, svakako da se u narednom razdoblju očekuje i povećan interes stranih i domaćih ulagača za inves cije u cer fi ciranim gradovima. Program cer fi kacije se nastavlja, te se očekuje da Centar za lokalni ekonomski razvoj krajem mjeseca raspiše i javni poziv za iskaz interesa na sudjelovanje u pro-jektu. S obzirom na već značajan broj upita lokalnih samouprava očekuje se veliki interes, što predstavlja potvrdu o prepoznatljivos i važnos ovog projekta za lokalne samouprave.

www. m4pin.hr

e-pošta:

centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr

telefoni:

01/5531-755; 01/5531-335; 099/3037-677; 099/3037-678

Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

(CLER d.o.o.)

OBJAVLJUJE

JAVNI POZIV

jedinicama lokalne samouprave za sudjelovanje u regionalnom projektu

Cer fi kacije gradova i općina sa povoljnim poslovnim okruženjem

u jugoistočnoj Europi- BFC SEE -

Projekt Cer fi kacije povoljnog poslovnog okruženja u ju-goistočnoj Europi / Business Friendly Cer fi ca on South East Europe (BFC SEE) jedinstveni je regionalni projekt za unapređenje konkurentnos lokalnih samouprava koji se provodi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Srbiji. Projekt je namijenjen gradovima i općinama s od-govarajućim kapacite ma, orijen ranima unapređenju poslovnog okruženja, privlačenju inves cija i po canju razvoja lokalnog gospodarstva.

Javni poziv otvoren je od 15. 5. do 15. 6. 2014. godine za sve jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Broj mjesta u okviru ovog javnog poziva je ograničen, a prednost će ima lokalne samouprave koje posjeduju ka-pacitet za stvaranje kvalitetnog poslovnog okruženja.

Gradovima i općinama koji se uključe u projekt dodjelju-je se regionalni rang konkurentnos prema ocjeni razine kvalitete usluga koje pružaju inves torima i gospodar-stvenicima, daju se konkretne smjernice za unapređenje poslovanja kao i prilika za sudjelovanje u regionalnoj raz-mjeni najboljih praksi. Cer fi cirani gradovi i općine dobi-vaju poziciju najnaprednijih u regiji i kvalifi ciraju se za po-dršku nacionalnih i međunarodnih ins tucija i donatora, uz ak vnu promociju na regionalnom i međunarodnom nivou.

Za prijavu sudjelovanja u projektu potrebno je ispuni obra-zac na web stranici www.cler.hr/prijava-za-proces-cer fi -kacije, te ovjereni obrazac posla na našu adresu:

CLER d.o.o.Slavka Krautzeka 83/A,51000 Rijeka, Republika Hrvatska

Dodatne informacije o projektu BFC SEE, uvje ma sudjelo-vanja, kao i kompletnu prijavnu dokumentaciju možete pre-uze putem web stranice www.cler.hr/o-projektu, na broju telefona 051/688-295 ili na e-mail: [email protected].

98

KOMUNALNO GOSPODARSTVO UDK 437.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

1. UvodDjelokrug komunalnog redarstva značajno je pro-širen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaš od buke (NN, br. 55/13 – stupio na snagu 8. svibnja 2013., sada Zakon o zaš od buke – NN, br. 30/09, 55/13 i 153/13; dalje u tekstu: ZZB), Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu (NN, br. 82/13 – stupio na snagu 1. srpnja 2013.; dalje u tekstu: ZPCP), Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13 – stupio na snagu 23. srpnja 2013.; dalje u tek-stu: ZOGO), te odredbama Zakona o građevinskoj in-spekciji (NN, br. 153/13 – stupio na snagu 1. siječnja 2014.; dalje u tekstu: ZGI).

2. Djelokrug u odnosu na zaš tu od buke ZZB određuje djelokrug JLS-a u poduzimanju mjera zaš te od buke, te JLS odlukom predstavničkih jela određuju:

• ulice, dijelove ulica i naselja, trgove i druge lokacije u kojima je moguće prekorači dopuštene razine buke radi zadovoljavanja potreba za održavanjem javnih skupova i organiziranja razonode, zabavnih i športskih priredbi i drugih ak vnos na otvorenom ili u zatvorenom prostoru za stanovništvo i goste, kada postoji mogućnost prekoračenja dopuštenih razina buke

• putovi za dolaženje i odlaženje sudionika navede-nih događanja. Buka koja nastaje uslijed navede-nog događanja ne smije u drugim ulicama ili di-jelovima ulica, u ostalim dijelovima istog naselja i drugim naseljima prelazi dopuštene granice (čl. 10. ZZB).

Nadležno jelo JLS-a može odredi uporabu elektro-akus čkih i akus čkih uređaja na otvorenom u objek- ma registriranim za obavljanje ugos teljske dje-

lat nos dulje od 24 sata (st. 2., čl. 6. ZZB-a). Buka elektroakus čkih uređaja i ostalih izvora buke na otvorenom u objek ma iz stavka 2. ovoga članka ne smije prelazi najviše dopuštene razine buke suklad-no pravilniku kojim su propisane najviše dopuštene razine buke na otvorenom prostoru.

Nadzor nad provedbom odluka predstavničkih jela JLS provodi komunalno redarstvo, koje je ovlašte-no poduzima upravne mjere, predlaga pokretanje prekršajnog postupka i naplaćiva kazne na mjestu počinjenja prekršaja. Tako su komunalni redari ovla-šteni poduzima upravne mjere:

a) naredi poduzimanje propisanih utvrđenih mjera za zaš tu od buke

b) zabrani uporabu izvora buke dok se ne poduzmu mjere zaš te od buke

c) zabrani obavljanje djelatnos i ostalih ak vnos koje zbog buke ometaju boravak, odmor i noćni mir ako to nije moguće pos ći zabranom uporabe izvora buke dok se ne poduzmu mjere zaš te od buke.

2.1. Mjere li komunalni redari razinu buke?

U provedbi odredbi ZZB-a postavljeno je pitanje je li komunalni redari u upravnom postupku u cilju utvr đivanja činjeničnog stanja mjere razinu buke. Smatramo da je odgovor na ovo pitanje nega van, jer odredbe ZZB-a upućuju na provedbom odluka predstavničkih jela JLS-a provodi komunalno re-darstvo, te poduzimanje mjera zaš te od buke pro-pisanih m odlukama. No, ipak, u slučaju kada bi za

Prošireni djelokrug komunalnog redarstvaDesanka Sarvan *

O načinu postupanja komunalnog redara u provedbi ZOGO-a i ZGI-a pisali smo u ranijim člancima, a osim toga Ministarstvo prostornog uređenja i gradnje Republike Hrvatske na svojoj internetskoj stranici objavilo je upute za postupanje i primjere rješenja koje komunalni redari donose u provedbi ZGI-a (h p://www.mgi-pu). Stoga u ovom članku obrađujemo temu postupanja komunalnog redara u provedbi ZZB-a i ZPCP-a, te objavljujemo primjere rješenja koje komunalni redar donosi u provedbi is h, koji mogu posluži kao pomoć u izradi rješenja i jedan od mogućih načina oblikovanja h akata, pri čemu is čemo kako je pri izradi pojedi-načnog upravnog akta (rješenja) uvijek potrebno vodi računa o konkretnom činjeničnom stanju u pojedinoj upravnoj stvari.

* Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

99

UDK 347.2 KOMUNALNO GOSPODARSTVO

postupanje komunalnog redara bilo potrebno utvrdi- razinu buke, za to je potrebno proves vještačenje

po ovlaštenoj osobi1. Prema odredbi članka Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09; dalje u tekstu: ZUP), rješenje komunalnog redara u proved-bi ZZB-a se ne može izvrši nakon proteka od 5 go-dina od izvršnos istoga.

2.2. Koje su druge ovlas komunalnog redara prema odredbama ZZB-a?

Komunalni redar ovlašten je predloži pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje iz točki 1, 2, 3, 4. i 9., članka 19. ZZB-a, tj. ako pravna i fi zička osoba koja: a) ne provodi zaš tu od buke i ne osigura nje-zinu provedbu (čl. 4. ZZB), b) obavlja radove, djelat-nos i druge ak vnos koje u boravišnim prostorima uzrokuju buku štetnu po zdravlje ljudi (čl. 6., st. 1. ZZB-a), c) rabi elektroakus čke ili akus čke uređaje pro vno članku 6., stavku 2. ZZB, d) prouzroči buku elektroakus čkim uređajima i ostalim izvorima buke na otvorenom u objek ma registriranim za obavlja-nje ugos teljske djelatnos , koja prekoračuje najviše propisane dopuštene razine buke (čl. 6., st. 3. ZZB-a), e) ne provede naređene ili propisane mjere zaš te od buke (čl. 18. ZZB).

Komunalni redar u nadzoru odluka JLS i odredbi ZZB ovlašten je novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kazni za prekršaj na mjestu počinjenja prekrša-ja2 odgovornu osobu u pravnoj osobi i fi zičku osobu koja obavlja djelatnost za koju je potrebno proves mjere zaš te od buke koja ne poštuje odredbe ZZB i podzakonskih propisa donesenih na temelju istog za-kona. Ako osoba kažnjena za prekršaj ponovno počini istovjetni prekršaj, kaznit će se na mjestu počinjenja prekršaja novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kuna (st. 5. i st. 6., čl. 19. ZZB).

1 Člankom 11. ZZB propisano je da stručne poslove zaš te od buke utvrđene pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka mogu obavlja pravne osobe registrirane za obavljanje te djelatnos koje imaju ovlaštenje ministra, a akredi rane su prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 uz prijelazni period za dobivanje akreditacije od dvije godi-ne. Pravilnik o uvje ma glede prostora, opreme i radnika pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka, kao i o stručnim poslovima zaš te od buke te o stručnom nadzoru nad pravnim osobama koje obav-ljaju te poslove uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra nad-ležnog za zaš tu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo donosi ministar.2 Stavak 4. članka 16. ZZB-a glasi: „Komunalno redarstvo pri pro-vedbi nadzora iz stavka 3. ovoga članka ovlašteno je poduzima upravne mjere sukladno ovlas ma propisanim člankom 18. stav-kom 1. točkama 2., 3. i 4. ovoga Zakona, predlaga pokretanje pre-kršajnog postupka sukladno članku 19. stavku 1. točkama 1., 2., 3., 4. i 9. i naplaćiva kazne na mjestu počinjenja prekršaja sukladno članku 19. stavcima 5. i 6. ovoga Zakona.“

3. Djelokrug u odnosu na autotaksi prijevoz

Komunalno redarstvo ima značajne ovlas u nadzoru odredbi ZPCP glede obavljanja djelatnos autotaksi prijevoza. Prema članku 56. tog Zakona autotaksi pri-jevoz obavlja se na temelju toga Zakona i propisa koji u skladu s m zakonom donosi nadležno jelo jedne ili više JLS, odnosno Grada Zagreba. Navedenim pro-pisom (tj. odlukom predstavničkog jela JLS) mogu se utvrdi :

• organizacija obavljanja autotaksi prijevoza• autotaksi stajališta i način njihova korištenja • broj sjedala u vozilu kojim se obavlja autotaksi pri-

jevoz• te druge uvjete koji se odnose na izgled i opremu

vozila.

Nadzor nad provedbom toga propisa, osim Inspekci-je cestovnog prometa i osim Državnog inspektorata, provode i komunalni redari JLS-a. U obavljanju nad-zora nad provedbom navedenog propisa komunalni redari JLS-a imaju ovlas propisane zakonom kojim se uređuje ustroj i ovlas komunalnog redarstva tj. rješenjem naredi fi zičkim i pravnim osobama rad-nje, izrica mandatne kazne, te predloži pokretanje prekršajnog postupka (čl. 18. ZKG). Prema odredbi stavka 3. članka 135. ZUP-a, rješenje komunalnog redara u provedbi ZPCP se ne može izvrši nakon proteka od 5 godina od izvršnos istoga.

4. ZaključakMožemo stoga zaključi kako je služba komunalnog redarstva u JLS-u prema novom djelokrugu propisa-nom ZBB-om, ZPCP-om, ZOGO-om i ZGI-om suočena s vrlo brojnim obvezama djelovanja i vrlo složenim odredbama upravnog postupka i donošenju složenih upravnih i drugih akata, koje do sada ta služba nije donosila. Analiza samih zakonskih tekstova ostavlja otvorene određene dvojbe u ovlas ma za postupanje komunalnih redara, što sve može bi razlog brojnih sporova, troškova i nezadovoljstava građana.

Smatramo da je rješavanje spornih pitanja neposred-ne primjene zakona upravnosudskim praksama spor i skup put, te bi se pravna sigurnost građana i vladavina prava kao temeljnih vrednota Ustava Republike Hr-vatske mogla ostvari boljim zakonskim tekstom. Pri tome valja ci ra stav Ustavnog suda Republike Hr-vatske, koji je je u Izvješću broj: U-X-5105/2008 od 10. prosinca 2008. (NN, br. 2/09), upućenom Hrvatskom saboru, analizirao razloge i posljedice uočenih pojava neustavnos (u norma vnom uređenju parkiranja na području JLS) i pri tome je, uz ostalo, istaknuo: “da postojeća zakonska nedorečenost (podnormiranost)

100


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

u tom pravnom području, uz istodobnu konkurenci-ju više mjerodavnih zakona koje primjenjuju jedinice lokalne samouprave, dovodi do pojave neustavnos koja se očituje u narušavanju jedinstvenos njegova uređenja na nacionalnoj razini”.

Primjer 1.

Rješenje komunalnog redara kojim se zabranjuje uporaba izvora buke

REPUBLIKA HRVATSKAŽUPANIJA ________________Grad __________________Upravni odjel za komunalno gospodarstvoOdsjek komunalnog redarstvaKLASA: UP/I- _________________URBROJ: 2168/5-09/1-14-2__________, 12. lipnja ______. godine

Komunalni redar Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, Odjeljak za komunalno redarstvo Gra-da_________, na osnovi članka 3. Odluke o podu-zimanju mjera zaš te od buke Grada __________ (Službene novine Grada ________ br. 1/14), u po-stupku pokrenutom po službenoj dužnos u predme-tu poduzimanju mjera zaš te od buke za trgovačko društvo „Planet“ d.o.o. iz Zadra, Varaždinska 24, ( OIB_________ ), zastupano po direktoru Ivić Ivi, donio je

R J E Š E N J E

1. Trgovačkom društvu „Planet“ d.o.o. iz Zadra, Varaž-dinska 24, zabranjuje se nakon 24 sata noću uporaba elektroakus čkih i akus čkih uređaja na otvorenom u objektu registriranom za obavljanje ugos teljske djelatnos – caff e-bar “More” u ___________ , Va-raždinska ulica 24, u roku od 8 dana od dostave ovog rješenja.

2. Ako trgovačko društvo „Planet“ d.o.o. iz Zadra, Varaždinska 24, ne postupi prema nalogu iz točke 1. ovog rješenja, u navedenom roku, pristupi će se iz-vršenju ovog rješenja izricanjem novčanih kazni.

3. Žalba na ovo rješenje ne odlaže izvršenje rješenja.

o b r a z l o ž e n j e:

U upravnom postupku pokrenutom po službenoj dužnos komunalni redar Upravnog odjela za komu-nalno gospodarstvo, Odjeljak za komunalno redar-

stvo Grada ___________ utvrdio je uviđajem na terenu da trgovačko društvo „Planet“ d.o.o. iz Zadra, Varaždinska 24, rabi elektroakus čke i akus čke ure-đaje na otvorenom u objektu registriranom za obav-ljanje ugos teljske djelatnos – caff e-bar “More” u _____________, Varaždinska ulica 24, nakon 24 sata noću.

U provedenom postupku komunalni redar je prili-kom očevida dana 1. lipnja _______ godine saslušao ovlaštenog predstavnika stranke u postupku, o čemu u spisu prileži zapisnik, te je utvrdio kako trgovačko društvo „Planet“ d.o.o. iz Zadra, Varaždinska 24, rabi elektroakus čke i akus čke uređaje na otvorenom u objektu registriranom za obavljanje ugos teljske djelatnos – caff e-bar “More” u _____________ , Varaždinska ulica 24, nema odobrenje nadležnog -jela uprave Grada ______ za uporabu is h uređaja u tom prostoru nakon 24 sata noću, iako je podnijelo zahtjev za odobrenje uporabe elektroakus čke i aku-s čke uređaje na otvorenom u objektu dana 6. lipnja __________.

Kako je člankom 5. Odluke o poduzimanju mjera za-š te od buke Grada __________ (Službene novine Grada ________ br. 1/14), propisano da uporabu elektroakus čke i akus čke uređaje na otvorenom u objektu registriranom za obavljanje ugos teljske dje-latnos nakon 24 sata odobrava rješenjem upravno jelo Grada ________ , te da stranka u postupku

ne posjeduje navedeno odobrenje, iako je podnijela zahtjev za izdavanje istoga, te kako prije izvršnos navedenog odobrenja nije ovlaštena koris navede-nu opremu nakon 24 sata, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Odredba točke 3. izreke rješenje zasniva se na odred-bi stavka 3. članka 18. Zakona o komunalnom gos-podarstvu ( NN, br. 36/95, 109/95 – Uredba, 21/96 – Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00 59/01, 26/03 – proč. tekst, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12 , 19/13 i 94/13).

Uputa o pravnom lijeku:

Pro v ovog rješenja može se podnije žalba Uprav-nom odjelu za komunalno gospodarstvo Županije _______________, i to upravnom odjelu nepo-sredno ili poštom preporučeno, a može se izjavi i u zapisnik. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, te ne odgađa izvršenje istoga.

Uz žalbu potrebno je priloži 50,00 kuna upravnih pristojbi, sukladno Tbr. 3. Zakona o upravnim pri-stojbama (NN, br. 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04,

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

101


141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 112/12, 19/13 80/13 i 40/14).

Komunalni redar:

ime i prezime, potpis, pečat

Dostavi :

1. Trgovačko društvo „Planet“ d.o.o. iz Zadra, Varaž-dinska 24

2. Pismohrana – ovdje

Primjer 2.

Rješenje o izvršenju rješenja komunalnog redara kojim se zabranjuje uporaba izvora buke

REPUBLIKA HRVATSKAŽUPANIJA ________________Grad __________________Upravni odjel za komunalno gospodarstvoOdsjek komunalnog redarstvaKLASA: UP/I- _________________URBROJ: 3164-8-7-13-2__________, 23. listopad ______. godine

Komunalni redar Upravnog odjela za komunalno gos-podarstvo, Odjeljak za komunalno redarstvo Grada _________, na osnovi članka 3. Odluke o poduzima-nju mjera zaš te od buke Grada __________ (Služ-bene novine Grada ________ br. 1/14), u postupku pokrenutom po službenoj dužnos u predmetu poduzi-manju mjera zaš te od buke za trgovačko društvo „Pla-net“ d.o.o. iz Zadra, Varaždinska 24, ( OIB_________ ), zastupano po direktoru Ivić Ivi, donio je

R J E Š E N J E

o izvršenju

1. Određuje se izvršenje izvršnog rješenja Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, Odsjeka komu-nalnog redarstva Grada _________, KLASA: UP/I- _________________, URBROJ : 2168/5-09/1-14-2 od 12. lipnja ______ godine.

2. Izvršenik, trgovačko društvo „Planet“ d.o.o. iz Za-dra, Varaždinska 24, prisiljava se na zabranu nakon 24 sata noću uporabe elektroakus čkih i akus čkih ure-đaja na otvorenom u objektu registriranom za obav-ljanje ugos teljske djelatnos – caff e-bar “More” u

_____________ , Varaždinska ulica 24, novčanom kaznom u iznosu od __________kn.

3. Novčanu kaznu iz točke 2. izvršenik dužan je upla- u korist proračuna Grada __________ na žirora-čun broj:__________ , model __________, poziv na broj: ____________ (OIB), šifra opisa plaćanja __________, opis plaćanja __________, u roku 8 (osam) dana od dana dostave ovog rješenja.

4. Ako izvršenik ne postupi po točki 3. izreke, izvrše-nje novčane obveze provest će se sudskim putem.

5. Upozorava se izvršenik da će se, ako nakon izricanja ove novčane kazne ne prestane nakon 24 sata noću rabi elektroakus čke i akus čke uređaje na otvore-nom u objektu registriranom za obavljanje ugos telj-ske djelatnos , na usklađenje prisili novom novča-nom kaznom.

6. O troškovima izvršenja donije će se posebno rje-šenje.



U upravnom postupku pokrenutom po službe-noj dužnos komunalni redar Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, Odjeljak za komunal-no redarstvo Grada ________ utvrdio je kako je rješenje komunalnog redara Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, Odsjeka komunalnog redarstva Grada ___________, KLASA: UP/I- _________________, URBROJ : 2168/5-09/1-14-2 od 12. lipnja ______. godine kojim je trgovačkom društvu „Planet“ d.o.o. iz Zadra, Varaždinska 24, za-branjeno nakon 24 sata noću rabi elektroakus čkih i akus čkih uređaja na otvorenom u objektu registri-ranom za obavljanje ugos teljske djelatnos – caff e-bar “More” u _____________ , Varaždinska ulica 24, postalo izvršno dana ___________.

Očevidom u objektu registriranom za obavlja-nje ugos teljske djelatnos – caff e-bar “More” u _____________ , Varaždinska ulica 24, izvršenim dana ________ u 01 sat komunalni redar je u pri-sustvu stranke zapisnikom utvrdio kako stranka nije izvršila nalog komunalnog redara u ostavljenom roku, te da i dalje koris elektroakus čke i akus čke ure-đaje na otvorenom u istom objektu registriranom za obavljanje ugos teljske djelatnos . Odredbom član-ka 142. Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09) određeno je da se izvršenika na ispunjenje obveze iz rješenja prisiljava novčanom kaznom, ako je izvršenik ne izvrši sam, te da se novčana kazna ko-jom se fi zička osoba prisiljava na izvršenje izriče rješe-njem u iznosu do dvije prosječne godišnje bruto plaće

102


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

ostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godi-ni, a novčana kazna kojom se pravna osoba prisiljava na izvršenje izriče se rješenjem odgovornoj osobi te pravne osobe u iznosu do deset prosječnih godišnjih bruto plaća ostvarenih u Republici Hrvatskoj, kao i da će se slučaju daljnjeg neispunjavanja obveze, izreći će se druga, veća novčana kazna, unutar utvrđenog raspona, a može se izreći i više puta, te je stoga odlu-čeno kao u izreci ovog rješenja.

Odredba točke 3. izreke rješenje zasniva se na odred-bi stavka 4. članka 139. Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09).


Pro v ovog rješenja može se podnije žalba Uprav-nom odjelu za komunalno gospodarstvo Županije _______________, i to upravnom odjela nepo-sredno ili poštom preporučeno, a može se izjavi i u zapisnik. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, te ne odgađa izvršenje istoga.

Uz žalbu potrebno je priloži 50,00 kuna upravnih pri-stojbi, sukladno Tbr. 3. Zakona o upravnim pristojba-ma (NN, br. 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 112/12, 19/13 , 80/13 i 40/14).

Komunalni redar:ime i prezime, potpis, pečat

Dostavi :1. Trgovačko društvo „Planet“ d.o.o. iz Zadra, Varaž-

dinska 242. Pismohrana – ovdje

Primjer 3.

Rješenje komunalnog redara kojim se naređuju uvje koji se odnose na izgled i opremu vozila

REPUBLIKA HRVATSKAŽUPANIJA ________________Grad __________________Upravni odjel za komunalno gospodarstvoOdsjek komunalnog redarstvaKLASA: UP/I- _________________URBROJ: 3164-8/1-14-2__________, 7. kolovoza ______. godine

Komunalni redar Upravnog odjela za komunalno gos-podarstvo, Odjeljak za komunalno redarstvo Grada

________, na osnovi stavka 1. članka 2. Odluke o autotaksi prijevozu Grada __________( Službene novine Grada __________ br. 4/14) u postupku po-krenutom po službenoj dužnos u predmetu usklađe-nja uvjeta izgleda vozila autotaksi prijevoznika Jurić Jure ( OIB_________ ), iz __________, Zadarska 35. donio je

R J E Š E N J E

1. Nalaže se autotaksi prijevozniku Jurić Jure iz __________, Zadarska 35, usklađenje uvjeta izgle-da vozila kojim obavlja autotaksi prijevoz marke Ško-da Fabia, registarske oznake DU-765 na način da is bude žute boje sa oznakom grba Grada_______ ve-ličine 15 x 20 cm na prednjim vra ma vozila u roku od tri mjeseca od izvršnos ovog rješenja.

2. Ako autotaksi prijevozniku Jurić Juri iz ________, Zadarska 35, ne postupi prema nalogu iz točke 1. ovog rješenja u navedenom roku, pristupi će se izvr-šenju ovog rješenja izricanjem novčanih kazni.



U upravnom postupku pokrenutom po službenoj duž-nos komunalni redar Upravnog odjela za komunal-no gospodarstvo, Odjeljak za komunalno redarstvo Grada _______ utvrdio je očevidom kako autotaksi prijevoznik Jurić Jure iz __________, Zadarska 35, obavlja autotaksi prijevoz vozilom marke Škoda Fa-bia, registarske oznake DU-765 bijele boje.

Točkom 5. stavka 2. članka 7. Odluke o autotaksi pri-jevozu Grada __________ (Službene novine Grada __________ br. 4/14) propisano kako vozilo ko-jim se obavlja autotaksi prijevoz na području Grada __________ mora bi žute boje sa sa grbom Gra-da_______ veličine 15 x 20 cm na prednjim vra ma vozila, te je člankom 12. iste Odluke određen rok od 6 mjeseci u kojem su autotaksi prijevoznici bili duž-ni uskladi uvjete koji se odnose na izgled i opremu vozila propisane istom Odlukom, koji je rok istekao 5. srpnja _____ godine, te kako autotaksi prijevoznik Jurić Jure iz __________, Zadarska 35, po isteku navedenog roka i dalje obavlja autotaksi prijevoz vo-zilom marke Škoda Fabia, registarske oznake DU-765 bijele boje i bez oznaka grba Grada _______ veličine 15 x 20 cm na prednjim vra ma vozila, odnosno, is nije uskladio uvjete koji se odnose na izgled i opremu vozila kojim se obavlja autotaksi prijevoz propisane istom Odlukom, to je istome naređeno usklađenje h uvjeta u roku od 3 mjeseca od izvršnos ovog rješenja.

Odredba točke 3. izreke rješenje zasniva se na odred-bi stavka 3. članka 18. Zakona o komunalnom gos-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

103


podarstvu (NN, br. 36/95, 109/95 – Uredba, 21/96 – Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00 59/01, 26/03 – proč. tekst, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12 , 19/13 i 94/13).



Uz žalbu potrebno je priloži 50,00 kuna upravnih pristojbi, sukladno Tbr. 3. Zakona o upravnim pri-stojbama (NN, br. 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 112/12, 19/13 , 80/13 i 40/14).

Komunalni redar:

ime i prezime, potpis, pečat

Dostavi :1. Jurić Jure iz __________, Zadarska 352. Pismohrana – ovdje

Primjer 4.

Rješenje o izvršenju rješenja komunalnog redara kojim se naređuju uvje koji se odnose na izgled i opremu vozila

REPUBLIKA HRVATSKAŽUPANIJA ________________Grad __________________Upravni odjel za komunalno gospodarstvoOdsjek komunalnog redarstvaKLASA: UP/I- _________________URBROJ: 3164-8/1-14-2__________, 23. prosinac ______. godine

Komunalni redar Upravnog odjela za komunalno gos-podarstvo, Odjeljak za komunalno redarstvo Grada __________, na osnovi stavka 1. članka 2. Odluke o autotaksi prijevozu Grada __________( Službene novine Grada __________ br. 4/14) u postupku po-krenutom po službenoj dužnos u predmetu usklađe-nja uvjeta izgleda vozila autotaksi prijevoznika Jurić

Jure( OIB_________ ), iz __________, Zadarska 35, donio je

R J E Š E N J E

o izvršenju

1. Određuje se izvršenje izvršnog rješenja Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, Odsjeka komu-nalnog redarstva Grada _________, KLASA: UP/I- _________________, URBROJ: 3164-8/1-14-2 od 7. kolovoza ______ godine.

2. Izvršenik, autotaksi prijevoznik Jurić Jure iz _____, Zadarska 35, prisiljava se usklađenja uvjeta izgleda vozila autotaksi prijevoznika, novčanom kaznom u iznosu od __________kn.

3. Novčanu kaznu iz točke 2. izvršenik dužan je upla- u korist proračuna Grada __________ na žirora-čun broj:__________ , model __________, poziv na broj: ____________ (OIB), šifra opisa plaćanja __________, opis plaćanja __________, u roku 8 (osam) dana od dana dostave ovog rješenja.

4. Ako izvršenik ne postupi po točki 3. izreke, izvrše-nje novčane obveze provest će se sudskim putem.

5. Upozorava se autotaksi prijevoznik Jurić Jure iz __________, Zadarska 35 da će se, ako nakon izri-canja ove novčane kazne ne uskladi uvjete izgleda vozila autotaksi prijevoznika, na usklađenje prisili novom novčanom kaznom.

6. O troškovima izvršenja donije će se posebno rje-šenje.



U upravnom postupku pokrenutom po službenoj duž-nos komunalni redar Upravnog odjela za komunal-no gospodarstvo, Odjeljak za komunalno redarstvo Grada ___________ utvrdio je kako je rješenje komunalnog redara Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, Odsjeka komunalnog redarstva Grada _________, KLASA: UP/I- _________________, URBROJ: 3164-8/1-13-2 od 7. kolovoza ______, kojim je autotaksi prijevozniku Jurić Jure iz __________, Zadarska 35, naloženo usklađenje uvjeta izgleda vozi-la kojim obavlja autotaksi prijevoz marke Škoda Fabia, registarske oznake DU-765 na način da is bude žute boje s oznakom grba Grada_______ veličine 15 x 20 cm na prednjim vra ma vozila u roku od tri mjese-ca od izvršnos ovog rješenja postalo izvršno danom dostave stranci tj. dana _______ .

Pregledom navedenog vozila izvršenim dana 17. pro-sinca _____ godine u prisustvu izvršenika zapisnikom

104


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

je utvrđeno da is nije izvršio naloženo mu usklađe-nje uvjeta izgleda vozila kojim obavlja autotaksi prije-voz u određenom roku uvodno navedenog rješenja, te je stoga pristupljeno izvršenju istoga rješenja.

Odredbom članka 142. Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09) određeno je da se izvrše-nika na ispunjenje obveze iz rješenja prisiljava nov-čanom kaznom, ako je izvršenik ne izvrši sam, te da se novčana kazna kojom se fi zička osoba prisiljava na izvršenje izriče rješenjem u iznosu do dvije pro-sječne godišnje bruto plaće ostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, a novčana kazna kojom se pravna osoba prisiljava na izvršenje izriče se rješenjem odgovornoj osobi te pravne osobe u iznosu do deset prosječnih godišnjih bruto plaća os-tvarenih u Republici Hrvatskoj, kao i da će se slučaju daljnjeg neispunjavanja obveze, izreći će se druga, veća novčana kazna, unutar utvrđenog raspona, a može se izreći i više puta, te je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Odredba točke 3. izreke rješenje zasniva se na odred-bi stavka 4. članka 139. Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09).



Uz žalbu potrebno je priloži 50,00 kuna upravnih pristojbi, sukladno Tbr. 3. Zakona o upravnim pri-stojbama (NN, br. 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 112/12, 19/13, 80/13 i 40/14).

Komunalni redar:ime i prezime, potpis, pečat

Dostavi :1. Jurić Jure iz __________, Zadarska 352. Pismohrana – ovdje

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (8 sa )• GRAĐEVINSKI RADOVI,

PROJEKTANTSKE USLUGE, ODRŽAVANJE OBJEKATA (8 sa )


Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fi kata u području jav-ne nabave.

Cijena: 900 kn (s uključenim PDV-om i prezenta-cijama predavača)


Po završetku Programa sudionici dobivaju Po-tvrdu o pohađanju Programa izobrazbe kojom se omogućava pristupanje ispitu pri Ministar-stvu gospodarstva za dobivanje cer fi kata.


Detaljne programe i točne datume održavanja radionica, objavit ćemo u

idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www.tim4pin.hr.

Ne propus te u rujnu!

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

105

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

R. br. Vrsta isplate Dopuštena isplata

I. NAKNADE

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

1.

Dnevnice u zemlji (do 8 sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km)

170,00 kn dnevno

2.

Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

170,00 kn dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu

do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.)

7. Dnevni troškovi - per diemdo propisanog iznosa(objavljeno u Časopisu br. 3)

III. OTPREMNINE I DAROVI

1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

6.400,00 kn8.000,00 kn za invalide rada

3.

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

8.000,00 kn

4. Dar djetetu do 15 godina staros 600,00 kn godišnje5. Dar radniku u naravi (godišnje) 400,00 kn

4. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) 2.500,00 kn godišnje

IV. POTPORE

1. Zbog invalidnos zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2.

U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

7.500,00 kn

3.

Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i fi zičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata

u ukupnom iznosu isplate

4. U slučaju smr člana uže obitelji zaposlenika 3.000,00 kn

5. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1 3.326,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata2

8. Darovanje za zdravstvene potrebe3

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja4

10.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU putem jela akredi ranih⁵ u skladu s pravilima EU u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja

ukupan iznos primitaka⁶

V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i

svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

VI. STIPENDIJE

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.600,00 kn mjesečno

1 Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14).2 Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.3 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije.4 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno.⁵ Agencija za mobilnost i programe EU.⁶ Čl. 7., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak.⁷ Pravilnik o dodjeli nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14).

106

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

2. S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća 4.000,00 kn mjesečno

3. S pendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate

4.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

1.600,00 kn mjesečno

2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.600,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja 20.000,00 kn godišnje

VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA

1. Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika 50.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.600,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. po-slodavac može ispla neoporezivo samo zaposleni-cima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa.

Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i na-grada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stav-ku 20. Pravilnika o porezu na dohodak.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obav-ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi ne-samostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak.

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom puto-vanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje-

tom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro-fi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora

i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na te-melju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

Prema Dodatku I. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje i privreme-no ukidanje nekih materijalnih prava u 2012. i 2013. godini, koja su ugovorena Temeljnim kolek vnim ugo-vorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU) donesenim za razdoblje do 12. 12. 2016.; odnosno Kolek vnim ugovorom za državne služ-benike i namještenike (dalje u tekstu: KU) donesenim za razdoblje do 1. 8. 2016. Privremeno ograničenje i pri-vremeno ukidanje materijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodatka II Temeljnog kolek vnog ugo-vora za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolek vnog ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13).

Privremeno je ukinuto pravo na isplatu božićnice (pravo defi nirano čl. 64. KU, čl. 71. TKU) i regresa za godišnji odmor (pravo defi nirano čl. 50. KU, čl. 60. TKU) od dana stupanja na snagu dodataka II. kolek- vnim ugovorima (10. 12. 2013.), pa sve dok su is

kolek vni ugovori na snazi. Privremeno ograničena materijalna prava su: dnevnice, osnovica za isplatu jubilarnih nagrada i terenski dodatak. Dnevnice (ugo-voreno u čl. 55., st. 2. u KU; te u čl. 64., st. 2. u TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovoreno u čl. 62., st. 2. u KU, te u čl. 69., st. 2. u TKU) te teren-ski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU; te u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju, dok su kolek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obu-stavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a u tri uzastop na tromjesječja i pada defi cita ispod 3 %.

Na sjednici održanoj 27. prosinca 2013. godine Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o otkazivanju Kolek vnog ugovora za osnovne škole, srednje škole te znanost i visoko obrazovanje. Odluka je službeno objav-ljena u Narodnim novinama 30. prosinca 2013. godine. Tijekom otkaznog roka, koji je trajao tri mjeseca od dana stupanja ove Odluke na snagu, a Odluka je stupi-la na snagu 27. prosinca 2013., primjenjivala su se sva

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

107

TIM4PIN INFO

pravna pravila na is način i u istom opsegu kao i prije nego što je otkazivanje nastupilo. Otkazni rok za sva tri kolek vna ugovora istekao je nakon tri mjeseca trajanja otkaznog roka, odnosno 27. ožujka 2014. Za znanost i visoko obrazovanje, u primjeni je Temelj-ni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, sve dok se ne defi nira njihov novi GKU. Za osnovnoškolsku djelatnost u primjeni od 1. travnja novi GKU (NN, br. 63/14), dok je za srednjoš-kolsku djelatnost novi GKU u primjeni od 1. svibnja, zaključen 22. svibnja 2014. (u trenutku izdavanja ča-sopisa, nije objavljen u Narodnim novinama).

Kolek vni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (NN, br. 133/11) je otkazan i 25. ožujka 2014. u primjeni je novi, objavljen u Narodnim novinama (br. 42/14), s primjenom od 1. travnja 2014. Stoga, od travnja (s prvim obračunom u svibnju), za sve djelatnosi jav-nih službi na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama, primjenjuje se novi obračun pri-jevoza sukladno članku 67. TKU-a (NN, br. 141/12) kako ne postoji drugi povoljniji pravni izvor.

Također je otkazan i Granski kolek vni ugovor za za-poslenike u ustanovama kulture koje se fi nanciraju iz državnog proračuna (NN, br. 146/11) te je done-sen novi, potpisan 29. svibnja, objavljen u Narod-nim novinama (br. 70/14) 10. lipnja 2014. Time je otkazan posljednji „stari“ granski kolek vni ugovor.

Primjena Dodatka II. KU-a, potpisanog od sva tri sindika-ta potpisnika KU-a, nije sporna, jer su ga potpisali svi re-prezenta vni sindika za kolek vno pregovaranje radi sklapanja KU-a za državne službenike i namještenike, prema Rješenju Povjerenstva za utvrđivanje reprezen-ta vnos (KLASA: 006-04/13-06/13, URBROJ: 689/2-13-10), ali je sporna primjena Dodatka II. TKU-a, jer su ga potpisala dva od šest sindikata potpisnika TKU-a. Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II. TKU-a sindika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko ob-razovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost).

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2014. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora

Materijalno pravoDržavni

službenici i namještenici

Službenici i namještenici u

javnim službamaDnevnica za službeni put u zemlji 150,00 kn 150,00 kn*Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 knRegres za godišnji odmor Neće se ispla Neće se ispla Božićnica Neće se ispla Neće se ispla Osnovica za isplatu jubilarne nagrade

500,00 kn** 500,00 kn***

* Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II. TKU-a sin-dika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne po-stoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko ob-razovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost), tako da mogu isplaćiva dnevnicu u visini od 170,00 kn kako defi nira TKU.** Ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. godine.

*** Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim službama koji nisu potpisali Dodatak II. TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

2.2. Jubilarna nagradaTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada za službenike i namje-

štenike u državnim i javnim službama

Godine neprekidne službe/rada u državnim

jelima i jedinicama

lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Ugovoreno pravo

Državni službenici i namještenici

Službenici i namještenici

u javnim službama*

do 31. 7. 2013.

1. 8. 2013. – 1. 8. 2016.

12. 12. 2012. – 12. 12. 2016.**

osnovica: 900,00 kn

osnovica: 500,00 kn

osnovica: 500,00 kn

5 1 osnovica - 500,00 500,0010 1,25 osnovice 1.125,00 625,00 625,0015 1,5 osnovice - 750,00 750,0020 1,75 osnovice 1.575,00 875,00 875,0025 2 osnovice - 1.000,00 1.000,0030 2,5 osnovice 2.250,00 1.250,00 1.250,0035 3 osnovice - 1.500,00 1.500,0040 4 osnovice 3.600,00 2.000,00 2.000,0045 5 osnovica 4.500,00 2.500,00 2.500,00

* Mišljenja smo da če ri sindikata djelatnos kulture, znanos i visokog obrazovanja, osnovnoškolske i srednjoškolske djelatnos , koji nisu potpisali Dodatak II., ne primjenjuju odredbe Dodatka II. kojim je smanjena osnovica na 500,00, već primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

** Smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada od 500,00 kn ukida se, te počinje važi osnovica defi nirana kolek vnim ugovo-rima (od 1.800,00 kn) u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tro-mjesječja i defi citom manjim od 3 %, što je defi nirano dodacima II. kolek vnih ugovora.

2.3. Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14.) privremeno se, u razdoblju 1. 4. 2014. – 31. 12. 2014., uskraćuje pravo na uvećanje plaće po os-novi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolek v-nim ugovorima za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama ugo-voreno u visini od 4, 8 i 10 %.

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno puto-vanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposle-ne, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračun-skim fondovima, isplaćuju se sljedeći iznosi naknada:

108

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevnoTroškovi noćenja prema priloženom računuNaknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevnoNaknada za odvojeni život od obitelji

1.000,00 mjesečno

Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna

500,00 kn mjesečno

2.5. Odlukom o visini dnevnice za službeno putova-nje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skla-du s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13) propisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u ino-zemstvo (tablica s iznosima prema državama odredi-šta objavljena je u časopisu broj 3/14.).

Od luka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), kao i Odluka o visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN br. 8/06), sukladno prijelaznim i završnim odred-bama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14.) ostaju na snazi sve dok Vlada RH ne donese odluke na teme-lju članka 17. Zakona o izvršavanju.

2.6. Dnevnice – per diem

Poseban porezni status od 5. srpnja 2013. godine imaju troškovi službenog putovanja, koji se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta. Prema odredbama članka 13., stavka 12. Pravilnika o porezu na doho-dak, ako se troškovi službenog putovanja radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije, oporezivanju ne podliježe ukupno isplaćeni dnevni iznos troškova – per diem.

Takvi troškova dnevnica – per diem mogu se neopore-zivo ispla osobama koje obavljaju zadatke prema na-logu poslodavca, koji je sklopio ugovor s ins tucijama EU o obavljanju određenih ak vnos , odnosno može se neoporezivo ispla zaposlenicima angažiranim po EU projektu. Prema propisanoj proceduri EU, per diem

koje je odredila Europska komisija, mogu se koris , ako putovanja uključuju noćenje u inozemstvu.

Dnevnice (per diem) navedene su na internetskoj stranici Europske komisije: h p://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/per_diems/index_en.htm, i svote per-diem mijenjaju se nekoliko puta godišnje, pa je preporuka da posloda-vac prije isplate provjeri je li došlo do izmjena.

Per diem iznos obuhvaća neoporezivi iznos sredstava za pokriće svih troškova na službenom putu: smješta-ja, prehrane, mjesnog prijevoza i slične izdatke. Kako trošak prijevoza nije uključen u svotu per-diema, sma-tramo da poslodavac može s neoporezivom svotom per diema ispla i trošak prijevoza do mjesta, gdje je radnik upućen na službeni put.

To znači da radnik koji je, na primjer, bio na službe-nom putovanju u Francuskoj, a troškovi toga puto-vanja se nadoknađuju iz proračuna Europske unije, ostvaruje pravo na isplatu dnevnog iznosa od 245 EUR-a. Taj iznos pokriva i trošak smještaja, i dnevnicu (tj. trošak prehrane i prijevoza u mjestu, koje je oso-ba upućena na službeno putovanje). Kada bi troško-vi službenog putovanja tere li sredstva poslodavca, radnik bi ostvario pravo na nadoknadu stvarnih troš-kova noćenja (prema priloženom računu) i pravo na isplatu dnevnice u iznosu od 70 EUR-a.

Prijevozni troškovi do mjesta i od mjesta odredišta se u jednom i drugom slučaju nadoknađuju u visini stvarno nastalih troškova prijevoza.

3. Plaće3.1. Doprinosi

3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2014. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Minimalna plaća za razdoblje od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. godine iznosi 3.017,61 kn.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn (pre-ma Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2014. godinu; NN, br. 157/13).

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.646,00 kn.

Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osno-vice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osigu-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

109

TIM4PIN INFO

ranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mje-sečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovin-sko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 571.752,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigu-ranje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaćeTablica 5. Doprinosi iz plaće

Doprinosi iz plaće

• za mirovinsko osiguranje 20 %

• I. stup 15 %

• II. stup 5 %

3.1.3. Stope doprinosa na plaćuTablica 6. Doprinosi na plaću

Doprinosi na plaću• Za zdravstveno osiguranje 15 %• Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 %• Za zapošljavanje i doprinos

za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom*

1,7 %(ili 1,6 + 0,1 %)

(ili 1,6 + 0,2 %)

*Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN, br. 41/14.) povećana je opća stopa za zdravstveno osiguranje s 13 % na 15 %, a primjenjuje se od 1. travnja 2014.

**1. siječnja 2014. godine stupio je na snagu novi Zakon o profesional-noj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13).

Tablica 7. Pregled stopa doprinosa za zapošljavanje i po-sebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s inva-liditetom nakon 1. siječnja 2014. godine

Obveznici uplate – poslodavciDoprinos za zapo-šljavanje

Posebni doprinos za po canje zapo-šljavanja osoba s

invaliditetomkoji zapošljavaju manje od 20 radnika (stanje na dan 31. 12. prethodne godine)

1,7 % -

koji zapošljavanju 20 i više radnika, a nisu imali obvezu zapošljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 143/02 i 33/05)

1,6 % 0,1 %

koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su odgovarajući broj invalida

1,6 % 0,1 %

koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali nisu zaposlili odgovarajući broj invalida (prema starom Zakonu imali su obvezu zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih, do 31. 12. 2013.)

1,6 % 0,2 %

koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13)

1,7 %

do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom)

1,6 % 0,1 % (ili 0,2 %)

od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako ne budu imali određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom¹

1,7 %

posebna novčana naknada koja se

utvrđuje u visini od 30 % od umnoška

broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan

zaposli i iznosa mininalne plaće za razdoblje za koje se

obveza odnosi

¹ Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra- vnih i zaš tnih radionica.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 10.

Tablica 8. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

Za 12 mj. staža

priznaje se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

3.1.4. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog dohotka za sve osobe upućene na službeni put u inozemstvo, osim u države članice Europske unije (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08 – 148/13).

110

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

Tablica 9. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprino-sa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec

Osnovica za obračun doprinosa u 2014. godini 2.779,35 knStopa 20 %Iznos doprinosa 555,87 kn

3.1.5. Tablica 10. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-

darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu

28 30 31

Dnevna osnovica u kn 99,26 92,65 89,66

Dnevna obveza u kn 19,85 18,53 17,93

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun Državnog prora-čuna Republike Hrvatske

HR1210010051863000160

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

• Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršava-nja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20 %.

3.1.6. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08 – 148/13), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosi-ma).

Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošlja-vanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invalidite-tom):

a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu

b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao neza-poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije godi-ne i zapošljava se temeljem ugovora o radu.

3.2. Osobni odbiciTablica 11. Pregled osobnih odbitaka

Osobni odbitak Faktor osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

mjesečno Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50 1.100

Prvo dijete 0,50 1.100Drugo dijete 0,70 1.540Treće dijete 1,00 2.200Četvrto dijete 1,40 3.080Peto dijete 1,90 4.180Šesto dijete 2,50 5.500Sedmo dijete 3,20 7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd.Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30 660

Za 100 % invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00 2.200

Osobni odbitak umirovljenika

- Visina mirovine, najviše 3.400

Potpomognuta područja¹

I. skupina 3.200,00

II. skupina 2.700,00

područje Grada Vukovara

3.200,00

¹ Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Gra-da Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2014. godinu.

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržava-nom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na do-hodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje.

3.3. Stope poreza na dohodakTablica 12. Pregled stopa poreza na dohodak

StopaVisina porezne osnovice

Mjesečno Godišnje12% do 2.200 kn do 26.400 kn

25% 6.600 kn (razlika od 2.200 do 8.800)

79.200 kn (razlika od 26.400 do 105.600)

40% Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

pitajcentar@ m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

111

TIM4PIN INFO

Tablica 13. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa dopri-nosa iz plaće i na plaće te naknade plaće

R. br.

Vrste dohotka

Porez i prirez

Dopri-nosi iz plaće

za

Doprinosi na plaću zaUkupno dopr. na

plaću

Poseb-ni do-prinos za zdr. osig.

Miro-vin.

osigura-nje

Osn. zdr.

osig.

Zaš tu na

radu

Za-pošlj.

1 2 3 4 5 6 7 8 = 5 + 6 + 7 9

1.

Plaće za redovni i prekovreme-ni rad

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 %¹ 17,20 % -

2. Plaće HRVI² da 20 % 15 % O,50 % 1,70 % 17,20 % -

3.Plaća upuće-nih na rad u inozemstvo

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17.20 % 10 %³

4. Plaće – prvo zapošljavanje⁴ da 20 % - - - - -

5.

Plaće u str. međun. org. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta)

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

6.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret poslo-davca

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

7.

Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a

ne - - - - - -

8.

Naknade, nagrade i potpore iznad propi-sanih iznosa radnicima

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

9. Neplaćeni dopust ne - - - - - -

10.

Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13., Pravil-nika)

ne - - - - - -

11.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanje radnog odnosa (bez staža osigu-ranja)

ne20 % na osnovi-

cu⁵- - - - -

12.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanja radnog odnosa (s eviden ra-nim stažom osiguranja)

ne20 % na osnovi-

cu⁵15 % 0,5 % -

15,50 % na osno-

vicu⁵-

¹Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.3.

²Obračuna porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene inva-lidnos .

³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.4.

⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošlja-vanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.6.

⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposo-bljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn.

Tablica 14. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto plaće u bruto bez utjecaja osobnog odbitka

Stopa prireza

Doprinos za mirovinsko osiguranje = 20 %Stopa poreza

12 % 25 % 40 %0,00 1,420455 1,666667 2,0833331,00 1,422394 1,672241 2,0973152,00 1,424339 1,677852 2,1114863,00 1,426289 1,683502 2,1258504,00 1,428245 1,689189 2,1404115,00 1,430206 1,694915 2,1551726,00 1,432172 1,700680 2,1701396,25 1,432665 1,702128 2,1739136,50 1,433158 1,703578 2,1777007,00 1,434144 1,706485 2,1853157,50 1,435132 1,709402 2,1929828,00 1,436121 1,712329 2,2007049,00 1,438104 1,718213 2,216312

10,00 1,440092 1.724138 2,23214312,00 1,444085 1,736111 2,26449313,00 1,446090 1,742160 2,28102215,00 1,450116 1,754386 2,31481518,00 1,456198 1,773050 2,367424

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite nam mail na:

centar@ m4pin.hr

112

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

3.4. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću

Tablica 15. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamo-stalnog rada

Naziv doprinosa/porezaBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj¹

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje

HR1210010051863000160Državni proračun RH

HR688486-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)²

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaš te zdravlja na radu

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR688630-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje – na temelju generacijske solidarnos



Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem



Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje

HR7610010051700036001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje


Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem



Doprinos za zapošljavanje HR1210010051863000160Državni proračun RH


Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom



Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

Račun grada/općine³ prema prebivalištu posloprimca, npr. za Zagreb:HR1110010051713312009

HR681880-OIB ispla telja dohotka-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

¹Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sastoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili pore-za: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza-OIB ispla telja dopri-nosa/poreza-oznaka izvješća JOPPD.

²Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (14), a sljedeća mjesta o rednom bro-ju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD podno-si 15. siječnja 2014. godine, oznaka izvješća će bi 14015.

³IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2013. (NN, br. 2/13).

Tablica 16. Obvezni elemen poziva na broj zaduženja prema Uredbi o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun dopri-nosa temeljem radnog odnosa (NN, br. 49/12, 31/14)

Oznaka Opis oznake

Na snazi u periodu od 1. 5. 2012. – 14. 3. 2014.

Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-MMGG-X

67 broj modela

OIB OIB obveznika plaćanja javnih davanja

MMGGMM – oznaka mjeseca za koji se isplaćuje plaća

GG – oznaka godine za koju se isplaćuje plaća

X

0 – isplata plaće

1 – isplata prvog dijela plaće

2 – isplata drugog dijela plaće

3 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II.stup

4 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu

Primjenjuje se od 15. ožujka 2014.

Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-GG001 do GG365/GG366-X

OIB OIB obveznika plaćanja svih davanja

GG001 do GG365/366 Oznaka izvješća Obrasca JOPPD na kojem je iskazana obveza doprinosa prema plaći koja se isplaćuje

X

0 – isplata plaće

1 – isplata prvog dijela plaće

2 – isplata drugog dijela plaće

3 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup

4 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu

5 – isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe i to za vrijeme trajanja postupka do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka (samo doprinosi na osnovicu)

6 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup i upla doprinosa na osnovicu

7 – isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate još nije odlučeno

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

113

TIM4PIN INFO

3.5. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2014. godinu

Tablica 17. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica

Propis

Državni službenici i namještenici

5.108,84 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09)

Javne službe 5.108,84 knOdluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09)

Državni dužnosnici 4.221,762 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine (isplata plaće u svibnju)

Suci i drugi nossitelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine (isplata plaće u svibnju)

3.6. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u pu-nom radnom vremenu.

Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 156/13) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. u visini od 3.017,61 kn. Primje-njuje se od 1. siječnja 2014., odnosno za plaću koja se odnosi na mjesec siječanj 2014. (isplata u veljači) i sve ostale plaće koje se odnose na 2014. godinu.

Tablica 18. Iznos minimalne plaće

Bruto iznos za puno radno vrijeme

za razdobljeod 1. 6. 2011.

do 31. 5. 2012.

od 1. 6. 2012.

do 31. 5. 2013.

od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013.

od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014.

Iznos minimalne plaće

2.814,00 2.814,00 2.984,78 3.017,61

Objavljeno u NN, br. 58/11. 60/12. 51/13. 156/13.

4. Naknada plaće zbog bolovanjaSukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osigu-ranju (NN, br. 80/13), Zakonu o rodiljnim i roditelj-skim potporama (NN, br. 85/08, 110/08 – ispr., 34/11 i 54/13) u tablici 16. dajemo pregled osnovica i na-knada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja.

Tablica 19. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja i ispla teljima

R. b. Slučajevi bolovanja Isplaćuje/na

teret

Osnovica za naknadu Visina naknade

kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem

dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili

ni jedna plaća

1 2 3 4 5 61. Privremena

nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

70 %/ 80 %¹/ od osnovice,

ne više od 4.257,28

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana




70% / 80 % /od osnovice,


3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana




100 % od osnovice,


4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana




100 % od osnovice,

bez ograničenja

5. Kada je radnik određen za pra telja bolesnika




70 % od osnovice,


6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret



100 % od osnovice,


7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana




100 % od osnovice,


8. Rodiljni dopust, do 6 mjeseci djetetova života² – od prvog dana



-

100 % od osnovice,

bez ograničenja

9.

Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine Isplaćuje

HZZO na teret proračuna

- -

100 % osnovice, ali ne više

od 80 % proračunske

osnovice =2.660,80

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

50 % proračunske

osnovice = 1.663,00

114

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

10. Roditeljski dopust:Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

Ne više od 50 %

proračunske osnovice =

1.663,0011. Prenatalni pregled

(slobodan dan)Poslodavac na svoj teret Redovna plaća 100 %

¹Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci.

²Ako nije ispunjen uvjet staža od najmanje 12 mjeseci neprekidno naknada plaće iznosi 50 % proračunske osnovice.

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % - za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % - od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine.

(Zaposlenicima koji su na neprekidom bolovanju duljem od 18 mje-seci zbog liječenja zločudih boles i u drugim slučajevima iz čl. 52. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %)

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s pre-kidima u posljednje dvije godine.

Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDruge dohotke možemo podijeli u nekoliko skupina:

1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja.

2. Autorske honorare, uključujući honorare umjetni-ka.

3. Primitke sportaša i novinara.4. Ostale primitke na koje se ne plaćaju doprinosi za

obvezna osiguranja.5. Primitke koje ostvaruju učenici i studen preko

studentskih i učeničkih udruga.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak.

5.1. Primici na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osguranja

Dohodak na koji se plaćaju doprinosi za obvezna osi-guranja obično se isplaćuju na temelju ugovora o dje-lu, za članstvo u nadzornom odboru, naknada člano-vima skupš na, primitaka sudskih vještaka i sl. Za na-vedene primitke se isplaćuju doprinosi za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup: 15 % i 5 %) te za zdravstveno

osiguranje (15 %). Porezna stopa je 25 % s pripadaju-ćim prirezom općine ili grada.

Tablica 20. Primjer isplate drugog dohotka prema ugovoru o djelu

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak 10.000,002. Doprinos za mirovinsko osiguranje (15 % + 5 %) 2.000,003. Porezna osnovica/dohodak (1 – 2) 8.000,004. Porez na dohodak 25 % 2.000,005. Prirez (npr. za Zagreb 18 %) 360,006. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.360,007. Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.640,008. Doprinos za zdravstveno osiguranje (15% na

bruto dohodak)1.500,00

9. Ukupan trošak (1 + 8) 11.500,00

5.2. Autorski honorari i honorari umjetnika

Autorski honorari mogu se isplaćiva isključivo, ako se radi o autorskom djelu. Autorsko djelo je regu-lirano Zakonom o autorskom pravu i srodnim pra-vima (NN, br. 144/12) kojim su defi nirani predme autorskog djela, a između ostalog, to su: glazbena djela, dramska i dramsko-glazbena djela, koreograf-ska djela, djela likovne umjetnos , fotografska i au-diovizualna djela, jezična djela, računalni programi, kartografska djela te prikazi znanstvene ili tehničke prirode i dr.

Kod ove vrste dohotka, osnovica poreza na dohodak smanjuje se za 30 % paušalnih izdataka, dok se dopri-nosi za mirovinsko osiguranje te za zdravstveno osi-guranje ne plaćaju, ali postoji obveza plaćanja poreza na dohodak od 25 %, te prireza grada ili općine.

Tablica 21. Primjer isplate autorskog honorara

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak / honorar 10.000,002. Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) 3.000,003. Porezna osnovica (1 – 2) 7.000,004. Porez na dohodak 25 % 1.750,005. Prirez (npr. za Zagreb 18 %) 315,006. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.065,007. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6) 7.935,00

Bruto iznos naknade za umjetničko autorsko djelo umanjuje se za 25 % neoporezivih primitaka teme-ljem potvrde o članstvu u strukovnoj umjetničkoj organizaciji (sukladno odredbama Zakona o pravima samostalnih umjetnika i po canju umjetničkog stva-ralaštva, NN, br. 43/96 i 44/96 – ispr.), te za 30 % pau-šalnih izdataka. Na tako utvrđenu osnovicu obraču-nava se porez od 25 % i pripadajući prirez.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

115

TIM4PIN INFO

Tablica 22. Primjer obračuna umjetničkog autorskog hono-rara

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak / honorar 10.000,002. Neoporeziv dio umjetničkog autorskog honorara

(25 % bruto dohotka)2.500,00

3. Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) 3.000,004. Porezna osnovica (1 – 2 – 3) 4.500,005. Porez na dohodak 25 % 1.125,006. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 202,507. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (5 + 6) 1.327,508. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 - 7) 8.672,50

Popis ovlaštenih strukovnih umjetničkih udruga i ovlaštenih agencija:

• Hrvatsko društvo fi lmskih djelatnika, Zagreb• Hrvatska udruga fi lmskih snimatelja, Zagreb• Društvo hrvatskih fi lmskih redatelja, Zagreb• Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Zagreb• Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetni-

ka, Zagreb• Hrvatska glazbena unija, Zagreb• Hrvatsko društvo skladatelja, Zagreb• Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zagreb• Društvo hrvatskih književnika, Zagreb• Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb• Hrvatsko društvo kazališnih kri čara i teatrologa,

Zagreb• Hrvatsko društvo fi lmskih kri čara, Zagreb• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik,

Dubrovnik• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, Pula• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka, Rije-

ka• Hrvatska Udruga likovnih umjetnika Split, Split• Hrvatsko akademsko društvo likovnih umjetnika

Zadar, Zadar• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja,

Čakovec• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek, Osijek• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin, Va-

raždin• Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih

umjetnika, Zagreb• Hrvatsko društvo naivnih umjetnika, Zagreb• Hrvatsko dizajnersko društvo, Zagreb• Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb• Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Zagreb• Udruga samostalnih i drugih profesionalnih plesnih

umjetnika Hrvatske (suvremeni balet), Zagreb• Udruga profesionalnih plesnih umjetnika Puls (su-

vremeni balet), Zagreb

• Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetni-ka, Zagreb

• Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, Zagreb

5.3. Primici sportaša i novinara

Profesionalnim sportašima i novinarima kojima je na-vedena osnovna djelatnost, dohodak se isplaćuje na različit način od sportaša i novinara amatera.

Prvima se priznaje 30 % izdataka, doprinose za miro-vinsko i zdravstveno osiguranje nisu obvezni plaća , dok su u obvezi plaćanja poreza na dohodak od 25 % i prireza.

Tablica 23. Dohodak profesionalnog sportaša

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak 10.000,002. Paušalni izdaci (30 % bruto) 3.000,003. Porezna osnovica (1 – 2) 7.000,004. Porez na dohodak 25 % 1.750,005. Prirez (npr., za Zagreb 18 % ) 315,006. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.065,007. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6) 7.935,00

Sportaši i novinari amateri su obvezni plaća do-prinose za mirovinsko osiguranje 20 %, doprinos za zdravstveno osiguranje 15 %, porez 25 % i prirez, bez priznavanja paušalnih izdataka.

5.4. Ostali primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja

Primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja su primici poput drugog dohotka umirov-ljenika, pomoći obitelji u slučaju smr radnika iznad neoporezivog iznosa, s pendije iznad neoporezivih iznosa, naknada sportskim sucima itd.

Na ove primitke se ne plaćaju doprinosi, ali podliježu oporezivanju porezom na dohodak od 25 %, bez mo-gućnos priznavanja osobnog odbitka.

Tablica 24. Drugi dohodak umirovljenika

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak 10.000,002. Porez na dohodak 25 % 2.500,003. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 450,004. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.950,005. Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.050,00

5.5. Primici koje ostvaruju učenici i studen preko studentskih i učeničkih udruga

U ovom slučaju plaća se samo porez i prirez na iznos iznad 50.000,00 kuna. Obveznik obračunavanja, pla-ćanja i izvješćivanja je studentska ili učenička udruga.

116

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

Tablica 25. Drugi dohodak učenika/studenta koji ostaruje primitak veći od 50.000,00 kuna godišnje

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak – godišnje 57.000,002. Paušalni izdaci (do 50.000,00 kn dohotka) 50.000,003. Porezna osnovica (1 – 2) 7.000,004. Porez na dohodak 25 % 1.750,005. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 315,006. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.065,007. Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.935,00

Ispla telj drugog dohotka od 1. siječnja 2014. godine sastavlja i Poreznoj upravi dostavlja izvješće o obra-čunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu, te o doprinosima za obvezna osiguranja, na obrascu JO-PPD-u. Obrazac se dostavlja Poreznoj upravi na dan isplate drugog dohotka, a najkasnije sljedeći dan.

Za isplaćeni drugi dohodak ispla telj je obvezan prima-teljima do 31. siječnja za prethodnu godinu izda Potvr-du o isplaćenim primicima po osnovu drugog dohotka.

Ako fi zička osoba ostvari primitak od kojega se utvr-đuje drugi dohodak izravno iz inozemstva, obvezu utvrđivanja i plaćanja doprinosa, poreza i prireza na dohodak (ovisno o vrs drugog dohotka) ima sam primatelj toga primitka u roku od osam dana od dana naplate primitka. Fizička osoba koja primi dohodak izravno iz inozemstva dužna je preda Po-reznoj upravi obrazac JOPPD na dan uplate poreza i prireza (doprinosa), a najkasnije sljedeći dan.

5.6. Koefi cijen za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Tablica 26. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Drugi dohodak*

Doprinos za MIO -20 %

Stopa poreza 25 %

Drugi dohodak za koji ne

postoji obveza doprinosa**

Paušalni izdaci - neDoprinos za MIO

- neStopa poreza 25 %

Autorski honorarPaušalni

izdaci -30 %Stopa poreza

-25 %

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udruge

Neoporezivi dio -25 %Paušalni izdaci - 30 %Stopa poreza – 25 %

1 2 3 4 50,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,1267611,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,1281912,00 1,677852 1,342282 1,217285 1,1296243,00 1,683502 1,346801 1,219884 1,1310624,00 1,689189 1,351351 1,222494 1,1325035,00 1,694915 1,355932 1,225115 1,1339486,00 1,700680 1,360544 1,227747 1,1353966,25 1,706485 1,361702 1,228407 1,1357596,50 1,703578 1,362862 1,229067 1,1361227,00 1,706485 1,365188 1,230391 1,1368487,50 1,709422 1,367521 1,231717 1,137576

8,00 1,712329 1,369863 1,233046 1,1383049,00 1,718213 1,374570 1,235712 1,139763

10,00 1,724138 1,379310 1,238390 1,14122712,00 1,736111 1,388889 1,243781 1,14416513,00 1,742160 1,393728 1,246494 1,14563915,00 1,754386 1,403509 1,251956 1,14860018,00 1,773050 1,418440 1,260239 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osigura-nja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %.** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

5.7. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak

Tablica 27. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj

Doprinos za zdravstveno osiguranja



Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR68 8176-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje


HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 2/13, podnaslov 3.1.)

HR 681945-OIB ispla telja poreza-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Ovrha na primicima i izuzeća od ovrhe6.1. Primici izuze od ovrhe

6.1.1. Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama na-vedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta :

• primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, nakna-de štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, od-nosno gubitka radne sposobnos i naknade štete

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

117

TIM4PIN INFO

za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uz-državanja

• primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju

• primanja po osnovi socijalne skrbi• primanja po osnovi privremene nezaposlenos • primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno• primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma• primanja po osnovi odličja i priznanja• rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno• ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim pro-

pisima.

6.1.2. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13), kao poseban propis na kojeg upućuje Ovršni zakon u članku 36., defi nira sljedeća izuzeća od ovrhe:

• naknada plaće za vrijeme privremene nesposob-nos , odnosno spriječenos za rad, zbog korište-nja zdravstvene zaš te

• novčana naknada zbog nemogućnos obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propi-sima o doprinosima za obvezna osiguranja

• naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaš te iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja

• naknada za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvje ma uvrđenim općim ak ma Zavoda za zdravstveno osiguranje

• novčane naknade na ime povrata troškova za pra-va iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Zavo-da za zdravstveno osiguranje.

Primanja i naknade koje su izuzete od ovrhe, suklad-no članku 212., stavku 3. Ovršnog zakona, uplaćuju se na poseban (zaš ćeni) račun radnika. Ako radnik nema otvoren takav račun, onda se uplata obavlja na njegov redovan račun, s čime dolazi u opasnost, da mu sredstva budu ovršena, ako bude u blokadi te se preporučuje otvaranje zaš ćenog računa.

6.2. Primici na kojima se provodi ovrha

Prema odredbama Ovršnog zakona ovrha se provodi na sljedećim primicima:

• plaća

Drugi primici:

• naknade plaće• naknada za skraćeno radno vrijeme

• naknada zbog umanjenja plaće• mirovina• plaće vojnih osoba• primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme voj-

ne službe i• drugo stalno novčano primanje civilnih i vojnih

osoba, osim na primanjima iz stavaka 5. i 6., članka 173. Ovršnog zakona.

6.3. Ograničenje ovrhe Tablica 28. Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaš ćen u

ovršnom postupku nad plaćom (članak 173. Ovršnog zakona)

Naplata tražbine po osnovi zakonskog

uzdržavanja, naknade štete nastale zbog

narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno

gubitka radne sposobnos i naknade

štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smr davatelja uzdržavanja

Naplata tražbine

po drugoj osnovi

Naplata tražbine za uzdržavanje

djeteta

Iznos izuzet od ovrhe ako je neto plaća ovršenika jednaka ili veća od 5.507,00 kn¹

½ prosječne plaće u RH = 2.753,50 kn

⅔ prosječne plaće u RH = 3.671,33 kn

¼ prosječne plaće u RH = 1.376,75 kn

Iznos izuzet od ovrhe ako je neto plaća ovršenika manja od 5.507,00 kn

½ ovršenikove plaće ⅔ ovršenikove plaće

¼ prosječne plaće u RH = 1.376,75 kn

¹prosječna neto plaća u pravnim osobama u RH za razdoblje sije-čanj – kolovoz 2013. (NN, br.138/13)

U postupku ovrhe poreznog duga ne mogu se plije-ni slijedeće ovršenikove tražbine:● po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih prima-

nja do iznosa minimalne plaće u RH, odnosno do 3.017,61,

● novčani primici koji su izuze od oporezivanja (čl. 142. Općeg poreznog zakona).

7. Financijske obavijes 7.1. KamateTablica 29. Stope zakonskih zateznih kamata od 11. 09.

1996. do 29. 06. 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek 18% Uredba o visini stope zatezne

kamate (NN, br. 76/96)1. 7. 2002. – 31. 12. 2007. 15% Uredba o visini stope zatezne

kamate (NN, br. 72/02 i 153/04)

118

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17%¹

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i

Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09,

82/10 i 1/11)

Ostali odnosi 14%

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15%²

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br.

74/11, 11/12, 1/13 i 83/13,)

Ostali odnosi 12%

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21% godišnje.

² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18% godišnje.

Tablica 30. Stope zakonskih zateznih kamata od 30. 06. 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

od 30.6. 2013.

Poslovne transakcije¹ koje su sklopljene nakon 30. 6. 2013. ili poslovne transakcije u kojima isporuka robe i/ili pružanje usluga nastupaju nakon 30. 6. 2013.

12,40%²

Zakon o fi nancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12., 144/12. i 81/13.) i objava HNB-a o visini prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefi nancijskim trgovačkim društvima (NN, br. 86/13.)

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osobe javnog prava, koji nisu poslovne transakcije i poslovne transakcije između h osoba u kojima je isporuka robe ili pružanje usluga nastupilo prije 30.6.2013.

15%Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

Ostali odnosi 12%Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

¹Prema čl. 3., t. 16. Zakona o fi nancijskom poslovanju i predstečaj-noj nagodbi poslovne transakcije su transakcije između poduzetni-ka ili između poduzetnika i osoba javnog prava (u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze), koje rezul raju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu nadoknadu.²Za poslovne transakcije između poduzetnika moguće je ugovori drugačiju kamatnu stopu, ali ne veću od stope zakonskih kamata, koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora (trenutno 12,40%).

7.2. Rokovi plaćanja

Rokovi plaćanja uređeni su čl. 10 a. do 13. Zakona o fi nancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13).

Tablica 31: Rokovi plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava

Rokovi plaćanja između poduzetnika1. Ugovorom se može odredi rok plaćanja obveza

do 60 dana

2. Ugovorom se može odredi rok plaćanja- ako je sklopljen ugovor o robnom kreditu u pismenom obliku- pod uvjetom da nije prouzročena neravnopravnost na štetu vjerovnika

do 360 dana

3. Ako nije ugovoren rok plaćanja - plaća se u roku

30 dana

Rokovi plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava – ako je osoba javnog prava dužnik1. Ugovorom se može utvrdi rok plaćanja do 30 dana2. Iznimno, rok plaćanja se može ugovori do 60 dana3. Ako rok nije ugovoren tada se obveza plaća u roku

30 dana

Rokovi plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava – ako je osoba javnog prava vjerovnik1. Ugovorom se može odredi rok plaćanja obveza

do 60 dana

2. Ugovorom se može odredi rok plaćanja- ako je sklopljen ugovor o robnom kreditu u pismenom obliku- pod uvjetom da nije prouzročena neravnopravnost na štetu vjerovnika

do 360 dana

3. Ako nije ugovoren rok plaćanja – plaća se u roku

30 dana

7.3. Rokovi zastare potraživanja

Rokove zastare potraživanja u Republici Hrvatskoj uređuje više propisa. Prije svega, to je Zakon o obve-znim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11), kao opći propis, ali i mnogi drugi posebni propisi, npr. Opći porezni zakon (NN, br. 147/08 - 73/13), Zakon o mjenici (NN, br. 74/94 i 92/10), Zakon o čeku (NN, br. 74/94), Zakon o radu (NN, br. 149/09, 61/11 i 73/13 ) i dr. Ako nekim od posebnih zakona u pogledu zastare nije propisano nešto drugo, primjenjuju se odredbe o zastari iz Zakona o obveznim odnosima.

U nastavku se daje tablični prikaz zastarnih rokova prema odredbama Zakona o obveznim odnosima i Općeg poreznog zakona.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

119

TIM4PIN INFO

Tablica 32. Zastarni rokovi prema Zakonu o obveznim od-nosima

Red.Br. Tražbina rok od kada teče

1. Opći zastarni rok, sve tražbine za koje nije propisan poseban rok

5 godina

2. Povremena potraživanjaa) povremena potraživanja

b) samo pravo iz kojeg proistječe

3 godineOd dospjelos svakog pojedinog potraživanja

5 godinaOd dospjelos najstarijega potraživanja poslije kojeg dužnik nije vršio davanja

3. Međusobna potraživanja iz ugovora o prometu robe i usluga (iz trgovačkih ugovora)

3 godine

4. Zakupnina 3 godine

5. Naknada štete

a) izvanugovorne

b) počinjene kaznenim djelom

c) ugovorne

3 godine Od kada je oštećeni doznao za štetu i osobu koja je štetu učinila

5 godina Od nastanka štete – objek vni rok

Kad istekne zastara kaznenog progona ako je taj rok duljiZa vrijeme određeno za zastaru obveze čijom je povredom šteta nastala

6. Potraživane za:a) struju, vodu, grijanje, plin, dimnjačarske usluge, čistoća – za potrebe kućanstvab) radio i televizijska pristojbac) telefon, d) pretplata za povremene skovine

1 godina

Od dospjelos svake pojedine tražbine

7. Potraživanjaa) utvrđena sudskom odlukom (nagodbom) ili odlukom (nagodbom) drugog nadležnog jela

b) povremena potraživanja utvrđena takvom odlukom (nagodbom)

10 godina

3 godine Kao pod rednim brojem 2.

8. Iz ugovora o osiguranju1. ugovaratelja (osiguranika)a) životno osiguranjeb) iz ostalih ugovora

5 godina3 godina

Od prvog dana nakon proteka kalendarske godine u kojoj je potraživanje nastalo, odnosno od saznanja za osigurani slučaj, ako dokaže da nije znao, ali u svakom slučaju zastara nastupa za 10 godina kod životnog osiguranja, a kod ostalih za 5 godina

2. Osiguratelja iz ugovora o osiguranju

3 godine

3. Neposredan zahtjev treće osobe prema osiguratelju

Zastarijeva za isto vrijeme za koje zastarijeva njegov zahtjev prema osiguraniku odgovornom za štetu

4. Regresni zahtjev osiguratelja prema trećoj odgovornoj osobi

Zastarijevanje počinje teći kad i zastarijevanje osiguranika prema toj osobi i završava u istom roku

9. Regresni zahtjev poslodavca prema zaposleniku

6 mjeseci Od dana isplaćene naknade štete trećj osobi kojoj je zaposlenik na radu ili u svezi s radom uzrokovao štetu

10. Pravo zajmodavca da traži predaju stvari

3 mjeseca

Od dolaska zajmodavca u zakašnjenje, a u svakom slučaju u roku od godiu dana od sklapanja ugovora

Tablica 33. Zastarni rokovi prema Općem poreznom zakonu

Red.Br. Tražbina rok od kada teče

1. Pravo poreznog jela na utvrđivanje porezne obveze (uključujući i kamate)

3 godine

Nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrdi porezne obveze i kamate

2. Pravo poreznog jela na naplatu poreza (uključujući kamate, troškove ovrhe i novčane kazne)

3 godine

Istekom godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili nakon isteka godine u kojoj je to učinilo porezno jelo

3. Pravo poreznog jela na pokretanje prekršajnog postupka

3 godine

Istekom godine u kojoj je počinjen prekršaj

4. Pravo poreznog obveznika na povrat poreza (uključujući kamate, troškove ovrhe i novčane kazne)

3 godine

Istekom godine u kojoj je porezni obveznik stekao pravo na povrat

5. Apsolutni rok zastare za sve tražbine pod red. br. 1. do 4.

6 godina

Od dana kad je zastara počela prvi put teći

8. Ostale obavijes Tablica 34. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-

bama RH

Tromjesečno razdobljeIznos u kunama

mjesecIznos u kunama

godinaIznos u kunama

bruto neto bruto neto bruto netoXI/2012.-I/2013. 7.983 5.566 I/2013. 7.974 5.529 2002. 5.366 3.720XII/2012-II/2013. 7.910 5.488 II/2013. 7.863 5.447 2003. 5.623 3.940I/2013.-III/2013. 7.941 5.498 III/2013. 7.986 5.516 2004. 5.985 4.173II/2013-IV/2013. 7.912 5.480 IV/2013. 7.889 5.478 2005. 6.248 4.376III/2013.-V/2013. 7.980 5.525 V/2013. 8.065 5.581 2006. 6.634 4.603IV/2013.-VI/2013. 7.951 5.515 VI/2013. 7.899 5.486 2007. 7.047 4.841V/2013.-VII/2013. 7.962 5.523 VII/2013. 7.922 5.404 2008. 7.544 5.178VI/2013.-VII/2013. 7.918 5.501 VIII/2013. 7.933 5.513 2009. 7.711 5.311VII/2013.-IX/2013. 7.884 5.482 IX/2013. 7.796 5.428 2010. 7.679 5.443VIII/2013.-X/2013. 7.882 5.482 X/2013. 7.919 5.506 2011. 7.796 5.441IX/2013.-XI/2013. 7.909 5.522 XI/2013. 8.014 5.634 2012. 7.875 5.478X/2013.-XII/2013. 7.979 5.565 XII/2013. 8.005 5.556 2013. 7.939 5.515XI/2013.-I/2014. 8.009 5.581 I/2014. 8.007 5.553XII/2013.-II/2014. 7.909 5.490 II/2014. 7.809 5.427

120

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

Tablica 35. Popis banaka, s pripadajućim vodećim brojem i SWIFT adresama, koje u Hrvatskom sustavu velikih plaćanja imaju otvoren račun

Red.br. Naziv banke Vodeći

broj bankeSWIFT adresa

1. BANCO POPOLARE CROATIA D.D. Zagreb

4115008 BPCR HR22

2. BANKA KOVANICA d.d. Varaždin 4133006 SKOV HR22 3. BANKA SPLITSKO-DALMATINSKA

d.d. Split4109006 DALM HR22

4. BKS BANK d.d. Rijeka 2488001 BFKK HR22 5. CROATIA BANKA d.d. Zagreb 2485003 CROA HR2X 6. ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK

d.d. Rijeka2402006 ESBC HR22

7. HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK Zagreb

2493003 HKBO HR2X

8. HRVATSKA NARODNA BANKA 1001005 NBHR HR2D

9. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d. Zagreb

2390001 HPBZ HR2X

10. HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Zagreb

2500009 HAAB HR22

11. IMEX BANKA d.d. Split 2492008 IMXX HR22

12. ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d. Umag

2380006 ISKB HR22

13. JADRANSKA BANKA d.d. Šibenik 2411006 JADR HR2X

14. KARLOVAČKA BANKA d.d. Karlovac

2400008 KALC HR2X

15. KENT BANK d.d. Zagreb 4124003 KENB HR22

16. KREDITNA BANKA d.d. Zagreb 2481000 KREZ HR2X

17. KVARNER BANKA d.d. Rijeka 2488001 BFKK HR22

18. MEĐIMURSKA BANKA d.d. Čakovec

2392007 MBCK HR2X

19. NAVA BANKA d.d. Zagreb 2495009 NAVB HR22

20. OTP BANKA HRVATSKA d.d. Zadar

2407000 OTPV HR2X

21. PARTNER BANKA d.d. Zagreb 2408002 PAZG HR2X

22. PODRAVSKA BANKA d.d. Koprivnica

2386002 PDKC HR2X

23. PRIMORSKA BANKA d.d. Rijeka 4132003 SPRM HR22

24. PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. Zagreb

2340009 PBZG HR2X

25. RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. Zagreb

2484008 RZBH HR2X

26. SAMOBORSKA BANKA d.d. Samobor

2403009 SMBR HR22

27. SBERBANK d.d. Zagreb 2503007 VBCR HR22

28. SLATINSKA BANKA d.d. Sla na 2412009 SBSL HR2X

29. SOCIETE GENERALE – SPLITSKA BANKA d.d. Split

2330003 SOGE HR22

30. ŠTEDBANKA d.d. Zagreb 2483005 STED HR22

31. TESLA ŠTEDNA BANKA d.d. Zagreb

6717002 ASBZ HR22

32. VABA d.d. BANKA Varaždin 2489004 VBVZ HR22

33. VENETO BANKA d.d. Zagreb 2381009 CCBZ HR2X

34. ZAGREBAČKA BANKA d.d. Zagreb

2360000 ZABA HR 2X

Tablica 36. Stope prireza i uplatni računi za gradove i op-ćine, koji su promijenili stopu prireza od 1. 1. 2013. godine

Grad/Općina Uplatni račun za porez i prirez na dohodak

Stopa prireza

prije promjene

Nova stopa

prireza*

Primjena od

Objava u NN, br.

Šifra grada /općine za

JOPPD

LASINJA HR 2010010051722512006 - 10% 1.5.2014. 53/14. 02259PAKRAC HR8310010051731812008 - 10 % 1. 4. 2014. 37/14. 03182ZADAR HR1110010051752012002 12 % 10 % 1. 7. 2014. 20/14. 05027PERUŠIĆ HR5310010051732312001 - 8 % 1. 2. 2014. 5/14. 03239

DARUVAR HR6110010051706712005 - 10 % 18. 1. 2014. 3/14. 00671

PAZIN HR7910010051732112004 5 % 9 % 1. 2. 2014. 2/14. 03212BENKOVAC HR3110010051701712001 - 5 % 1. 1. 2014. 1/14. 00175ANTUNOVAC HR8410010051700212009 5 % 10 % 1. 1. 2014. 149/13. 00027HRVATSKA KOSTANICA HR7210010051715012000 4 % 6 % 1. 1. 2014. 147/13. 01503

ILOK HR4110010051715412004 5 % 10 % 1. 1. 2014. 136/13. 01546SVETI LOVREČ HR6810010051743112002 1 % 5 % 1. 1. 2014. 136/13. 04316ŠKABRNJA HR5710010051744512007 - 10 % 1. 1. 2014. 155/13. 04456SVETI ILIJA HR3810010051743812009 - 10 % 1. 10.2013. 113/13. 04383VLADISAVCI HR0710010051759712002 - 10 % 1. 1. 2013. 118/13. 05797SVETA NEDJELJA (Labin) HR5210010051743212006 3 % 6 % 1. 9. 2013. 107/13. 04324

LUKAČ HR6010010051724512008 - 8 % 1. 8. 2013. 84/13. 02453SLAVONSKI BROD HR4910010051739612002 8 % 12 % 1. 8. 2013. 96/13. 03964

ŽMINJ HR6910010051753112005 10 % 5 % 8. 1. 2013. 9/13. 05312DUBROVNIK HR7310010051709812006 15 % 10 % 1 .1. 2013. 147/12. 00981

*ažurirano s NN, br. 65/14.

Tablica 37. Pregled radnih sa po mjesecima u 2014. godini

siječanj 184 srpanj 184veljača 160 kolovoz 168ožujak 168 rujan 176travanj 176 listopad 184svibanj 176 studeni 160lipanj 168 prosinac 184

Ukupan broj radnih sa u 2014. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2014.

121

TIM4PIN INFO

Tablica 38. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u lipnju

Datum u lipnju

Oznaka JOPPD

obrasca

Datum u lipnju

Oznaka JOPPD

obrasca

Datum u lipnju

Oznaka JOPPD

obrasca 1. 14152 11. 14162 21. 14172 2. 14153 12. 14163 22. 14173 3. 14154 13. 14164 23. 14174 4. 14155 14. 14165 24. 14175 5. 14156 15. 14166 25. 14176 6. 14157 16. 14167 26. 14177 7. 14158 17. 14168 27. 14178 8. 14159 18. 14169 28. 14179 9. 14160 19. 14170 29. 1418010. 14161 20. 14171 30. 14181

Tablica 39. Blagdani u lipnju 2014.

Prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i ne-radnim danima u Republici Hrvatskoj (NN, br. 33/96 – 130/11) blagdani u lipnju ove godine su:

19. lipnja (četvrtak) Tijelovo22. lipnja (nedjelja) Dan an fašis čke borbe25. lipnja (srijeda) Dan državnos

Tablica 40. Rokovi za podnošenje obrazaca u lipnju 2014. godine za proračune, proračunske korisnike, JL-P(R)S-e i neprofi tne organizacije

Obrasci Rokovi

Obrazac JOPPD

• na dan isplate primitka ili sljedeći dan

• u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva

• do 30. lipnja 2014. za primitke u naravi, mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi

PDV za mjesečne obveznike do 20. lipnja 2014. za svibanj 2014.

Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 20. lipnja 2014. za svibanj 2014.

Mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna

do 10. lipnja 2014.

Konsolidirani mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna – razdjela

do 15. lipnja 2014.

Ne propus te u rujnu i listopadu!

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE

KORISNIKE (2 dana)

Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i fi nancijskim kategori-jama u javnom sektoru, računovodstvenim pra-ćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, fi nancijskim izvještavanjem, fi nancijskim uprav-ljanjem, fi skalnom odgovornošću i izradom fi -nancijskog plana/proračuna

Namjena: Računovođama i fi nancijskim djelatni-cima proračunskih subjekata, čelnicima na ope-ra vnim razinama, internim revizorima i kontro-lorima, ostalim zainteresiranima.

Cijena: 1.600 kn (uključuje PDV i pisane materi-jale)

Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

Detaljan program i točan datum održavanja ra-dionice, objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

Ne propus te interak vnu radionicu na temu

SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA

(obveze osoba za nepravilnos , obveze čelnika, obveza kontrola Izjava o fi skalnoj odgovornos , iz-

vješćivanje o prijavljenim/uočenim nepravilnos ma)

Zagreb, rujan 2014.

Radionica je namijenjena svim imenovanim osoba-ma za nepravilnos , ali i svim zaposlenicima jer bi svi morali zna što su nepravilnos te kako s njima postupa . Također ova će radionica bi iznimno korisna za one osobe koje su zadužene za kontrolu dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos .

Uslijed velikog broja upita na do sada održanim ra-dionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u su-stavu proračuna, organiziramo kratku interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u postupanju i izvješćivanju o nepravilno-s ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračun-skih i izvanproračunskih korisnika. Naglasak će u pr-vom dijelu radionice bi stavljen na obvezu kontrola dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos , a potom ćemo odgovori na sljedeća pitanja:

• tko nepravilnos uočava• tko o nepravilnos ma izvještava• kako se postupa s nepravilnos ma• koja je uloga osobe za nepravilnos .

122

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

4.

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (8 sa )

• GRAĐEVINSKI RADOVI, PROJEKTANTSKE USLUGE, ODRŽAVANJE OBJEKATA (8 sa )


Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fi kata u području jav-ne nabave.

Cijena: 900 kn (s uključenim PDV-om i prezenta-cijama predavača)


Po završetku Programa sudionici dobivaju Po-tvrdu o pohađanju Programa izobrazbe kojom se omogućava pristupanje ispitu pri Ministar-stvu gospodarstva za dobivanje cer fi kata.


Detaljne programe i točne datume održavanja radionica, objavit ćemo u

idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www.tim4pin.hr.

Ne propus te u rujnu! TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organizira



Pozivamo vas na jednodnevnu radionicu na kojoj ćete od stručnjaka koji su sve postupke u praksi i provodili, nauči koje nepravilnos treba zna izbjeći i kako pravilno prove-s postupke javne nabave sukladno novom zakonodavstvu javne nabave.

Program usavršavanja je namijenjen svim osobama koje rade na tajničkim poslovima i poslovima fi nancijsko ma-terijalnog poslovanja proračuna, proračunskog korisnika i javnog trgovačkog društva, odnosno osobama koje sudje-luju u pripremi i provedbi postupaka, ugovaranju i reali-zaciji javne nabave.

Ovaj program usavršavanja važan je i za osobe sa cer fi ka-tom u području javne nabave jer ga je odobrilo Ministar-stvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Poha-đanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnav-ljanje cer fi kata u području javne nabave.

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o po-hađanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 8 bodo-va za obnovu cer fi kata.



8 sa 23. lipanj



8 sa 24. lipanj

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi:900,00 kuna (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača)1.100,00 kuna (s uključenim PDV-om, prezentacijama predavača i knjigom „Sustav javne nabave 2013/2014“)


Prijavi se možete:e-poštom: prijave@ m4pin.hron-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.phpfaksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Cen tra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Pozivamo vas na jednodnevnu radionicu na kojoj ćete od stručnjaka koji su sve postupke u praksi i provodili, nauči koje nepravilnos treba zna izbje-ći i kako pravilno proves postupke javne nabave su-kladno novom zakonodavstvu javne nabave.

Program usavršavanja je namijenjen svim osoba-ma koje rade na tajničkim poslovima i poslovima fi nancijsko materijalnog poslovanja proračuna, proračunskog korisnika i javnog trgovačkog druš-tva, odnosno osobama koje sudjeluju u pripremi i provedbi postupaka, ugovaranju i realizaciji javne nabave.

Ovaj program usavršavanja važan je i za osobe sa cer fi katom u području javne nabave jer ga je odo-brilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fi kata u područ-ju javne nabave.

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostva-ruju 8 bodova za obnovu cer fi kata.

Ne propus te radionice u lipnju i srpnju!

Specijalizirane radionice po pojedinim djelatnos ma proračunskih korisnika

USTANOVE U KULTURI – 6.6. – hotel PalaceDJEČJI VRTIĆI – 10.6. – hotel Central

USTANOVE U ZDRAVSTVU – 12.6. – hotel PalaceOSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKI DOMOVI – 16.6. - hotel Palace

OPĆINE, GRADOVI I ŽUPANIJE – 30.6. – hotel PalaceSUDOVI I ODVJETNIŠTVA - 1.7. – hotel Palace

JAVNE VATROGASNE POSTROJBE – 3.7. –hotel PalaceUSTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI – 4.7. – hotel Palace

FAKULTETI I INSTITUTI – 7.7. – hotel Palace

NE PROPUSTITE INTERAKTIVNE RADIONICE S PUNO RAZGOVORA, RASPRAVA I RJEŠENJA

Zagreb, lipanj i srpanj, od 10h do 14.00h

TEME RADIONICA1. Fiskalna odgovornost – što je važno pripremi za polugodište, Izvještaj o nepravilnos ma

2. Polugodišnji fi nancijski izvještaji – specifi čne evidencije poslovnih događaja i transakcija

3. Mogućnos fi nanciranja iz EU fondova s primjerima projekata

4. Primjena kolek vnih ugovora

5. Nepravilnos i primjeri dobre prakse u postupcima bagatelne nabave

Materijal: prezentacije predavača

Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi 600,00kn (uključuje PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste ins tucije bez materijala iznosi 400,00kn.


Prijavi se možete:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/ 3037-678


• 900,00 kuna (s uključenim PDV-om i prezentaci-jama predavača)

• 1.100,00 kuna (s uključenim PDV-om, prezentaci-jama predavača i knjigom „Sustav javne nabave 2013/2014“)

Uplate:

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, mo-del 00.

Prijavi se možete:

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr

• on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php

• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677,

099/3037-678



8 sa 23. lipanj



8 sa 24. lipanj


organizira

Programe usavrš avanja u području javne nabaveZagreb, hotel Palace, 23. i 24. lipanj 2014. godine (8 sa ), s početkom u 9:00 sa

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

lip

anj • 2

014.

NA

KL

AD

NIK

: TIM

4P

IN,

ULIC

A G

RA

DA

VU

KO

VA

RA

237A

, 10

00

0 Z

AG

RE

B °

WW

W.T

IM4P

IN.H

R °

E-M

AIL

: C

EN

TA

R@

TIM

4P

IN.H

R

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

Naša tvrtka ima informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN br. 94/13).

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i nao-brazbi (NN br. 94/13) u članku 1.a propisano je da kao javne ovlasti dječji vrtić obavlja slijedeće poslove:

Upis djece u dječji vrtić i ispis djece iz dječjeg vrtića s vođenjem odgovarajuće dokumentacije,Izdavanje potvrda i mišljenja,Upisivanje podataka o dječjem vrtiću u zajednički elektronički upisnik.

Budući da je Zakon propisao javne ovlasti, dječji vrtići su dužni postupati sukladno članku 2. Uredbe o uredskom poslovanju (NN br. 7/09).

U radu dječjeg vrtića generira se velika količina dokumentacije, kao što su: molbe za smještaj djece u vrtić, izdavanje raznih potvrda, izvješća o radu, planovi rada, ulazni računi, zahtjevi za sufi-nanciranjem, dokumentacija vezana za sjednice

Upravnog vijeća, rješenja o godišnjim odmorima, ugovori o radu i razni dopisi.

Radi praćenja ulazne i izlazne dokumentacije potreban je kvalitetan sustav za upravljanje do-kumentacijom koji će Vam olakšati i ubrzati rad sa istom i pružati kvalitetna izvješća. Sve nave-deno možete ostvariti kroz našu aplikaciju SPI/Uredsko poslovanje za dječje vrtiće.

Prednost uvođenja aplikacije SPI/Uredskog poslovanja:

Postupanje po Uredbi i ZUP-uKlasifikacija dokumentacijeVođenje košuljice predmetaBrže i učinkovitije pretraživanjePraćenje rješavanja predmetaGrupno arhiviranje predmetaEvidentiranje cjelokupne dokumentacijeUčinkovitiji sustav praćenja pismohraneUređeno uredsko poslovanje

UREDSKO POSLOVANJE ZA DJEČJE VRTIĆE

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / [email protected] poslovnice: LC Dalmacija - 021/314 - 265; LC Slavonija - 031/636 - 730; LC Istra - 052/757 - 021; LC Primorje - 051/614 - 040

TIS

KA

NIC

A -

PO

ŠTA

RIN

A P

LA

ĆE

NA

U P

OŠ

TI 10

00

0 Z

AG

RE

B

BROJ 6 • 2014

ISSN 1848-7610

9 7 7 1 8 4 8 7 6 1 0 0 2

Stjecanje kompetencija volonterskim

radom

Rad umirovljenika

Objedinjeno vođenje računa u banci

Izvještavanje i planiranje u sustavu proračuna

Porezni aspek

humanitarne pomoći

E-newsle erbr. 1/2014

Documents

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I ... · dječji vrtići su dužni postupati sukladno članku 2. Uredbe o uredskom poslovanju (NN br. 7/09). U radu dječjeg vrtića