SPREMNOST DJETETA ZA POLAZAK U OSNOVNU ŠKOLU

Ana Vukas, pedagoginja

Zlata Podrug, logopedinja

• Cilj: Edukacija roditelja pred polazak djece u školu

• Način rada: Prezentacija i diskusija • Vrijeme: oko 90 min

Radionica za roditelje budućih “prvašića”

Rad u skupinama

• Podjela u 4 - 5 skupina (5 - 7 članova)

• Nema pogrešnih odgovora!

• Molimo, izaberite predstavnika/ glasnogovornika /skupine!

Polazak djeteta u školu jedan je od najvažnijih trenutaka u

životu djeteta i njegove obitelji te je i za cijelu obitelj veliki događaj!

Javlja se zabrinutost ... •kako će se dijete prilagoditi zahtjevima škole, školskoj sredini, vršnjacima, …

•hoće li biti uspješno….

1. pitanje Prisjetite se svog polaska u školu…. • Kako ste se osjećali kao “prvašić” u krugu

svoje obitelji? • Kako ste doživjeli prve školske dane sa

vršnjacima, učiteljicom/učiteljem/? • Želite li i svojoj djeci takav polazak u

školu? Molim prokomentirajte svoja iskustva…

Vrijeme: do 10 min.

ZAKON I POSTUPCI • U prvi razred OŠ upisuju se djeca koja su rođena

od 1.4.2007. do 31.3.2008. godine • Na zahtjev roditelja (pismeno) mogu se upisati i

mlađa djeca rođena iza 1.4.2008. • Zakon o odgoju i obrazovanju (čl. 20.) i Pravilnik o

upisu djece u osnovnu školu (NN 13/1991.) propisuju da se prije upisa u prvi razred utvrđuje psihofizičko stanje djeteta od strane stručnog povjerenstva

• Obavezan je sistematski zdravstveni pregled u ambulanti školske medicine

• U matičnoj školi kod stručne službe obavlja se testiranje djeteta (razgovor uz provjeru osnovnih vještina)

• Ako komisija za upis utvrdi da dijete zbog svog psihofizičkog stanja nije spremno za školu odgodit će mu upis za jednu školsku godinu

Školski svijet ....

NOVE OBVEZE

I

ODGOVORNOSTI RAD I NOVA

ORGANIZACIJA ŽIVOTA

NATJECANJA,

VRJEDNOVANJA,

KRITIKE

USPJEH…

NEUSPJEH….

Polazak u školu diktira NOVI DNEVNI RASPORED DJETETA i OBITELJI

Vrijeme odmora

I zajedništva obitelji

Vrijeme rada

roditelja

Vrijeme učenja za školu

Vrijeme objeda

Vrijeme ustajanja

i lijeganja

Vrijeme za kućne poslove

I obveze prema obitelji Vrijeme za

izvanškolske

aktivnosti i

razonodu

Povećavaju se i mijenjanju obveze i odgovornosti roditelja prema

djetetu…

• osiguravanje zaštite djece kod kuće pri dolasku i odlasku u školu

• suradnja sa školom

• pomoć pri zadaćama

Prije polaska u školu potrebno je dijete naučiti

nekim praktičnim vještinama i navikama koje

se i dalje razvijaju …

Praktične vještine

otključavanje i

zaključavanje vrata

telefoniranje

briga o sebi (prehrana, oblačenje,

korištenje WC), briga o školskom priboru

rezanje nožem

Navike...

ZDRAVSTVENO HIGIJENSKE

NAVIKE

NAVIKE KULTURNOG PONAŠANJA

NAVIKE OPĆE

ORGANIZIRANOSTI TOČNOSTI

I REDA

NAVIKE UČENJA-

INTELEKTUALNI RAD

NAVIKA FIZIČKOG

RADA

Procjena elemenata zrelosti za polazak u školu

• utvrđuje povjerenstvo za pregled djece prije polaska u školu ...

• liječnik školske medicine

• str. suradnici: psiholog, logoped, pedagog

• učitelj

2. pitanje

• Smatrate li da je Vaše dijete spremno/zrelo za polazak u školu?

• Lista procjene

Molim prokomentirajte svoja iskustva…..

Vrijeme: oko 10 min

Što je to zrelost?

POJAM ZRELOST

podrazumijeva

posjedovanje takvog stupnja razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija koje će djetetu omogućiti uspješno savladavanje propisanog nastavnog

programa

• Za sazrijevanje biološke strukture neophodno je optimalno ili “kritično vrijeme”.

• Svako dijete ima individualni tempo tj. djeca iste kronološke dobi nemaju isti mentalni razvoj.

optimalno ili “kritičko vrijeme”

FIZIČKA ZRELOST • Fizička zrelost djeteta mora dosegnuti

određenu razinu da bi ono moglo podnijeti tjelesne i psihičke napore koji ga očekuju u školi.

• Podrazumijeva normalno funkcioniranje djetetovih osjetnih organa (vid, sluh, normalno kretanje, kontrola organa za izlučivanje…)

• Fizičku zrelost za školu utvrđuje školski

liječnik rukovodeći se kriterijima vida, sluha, težine, visine, tjelesnog držanja i dr.

INTELEKTUALNA ZRELOST

• Odgovarajuća intelektualna zrelost podrazumijeva razvijenost opažanja, stabilnost pažnje (koncentracija), govornu razvijenost te razvijenost mišljenja i pamćenja.

EMOCIONALNA ZRELOST

• Emocionalna zrelost znači da dijete reagira primjereno određenoj situaciji kao i većina djece njegove dobi.

• Djeca počinju racionalno objašnjavati svoje i tuđe ponašanje, a to onda omogućuje i kontrolu tog ponašanja.

• Emocionalno nezrelo dijete lako gubi motivaciju za učenje, slabo kontrolira svoje postupke pa i školsku disciplinu teško podnosi.

• Emocije olakšavaju djetetu da prepozna sebe i svoje postojanje, dakle pomažu razvijanju svijesti o sebi.

SOCIJALNA ZRELOST

• To podrazumijeva da prvoškolac ima svoj krug prijatelja s kojima se igra i druži i koji ga prihvaćaju kao ravnopravnog partnera, ali isto tako podrazumijeva prilagođavanje na društvene obveze i njihovo što temeljitije ispunjavanje u onoj mjeri u kojoj je to u stanju većina djece te dobi.

• Važno je naučiti dijete da poštuje i tolerira

različitost među djecom i da u tim različitostima otkriva nečije kvalitete.

Utvrđivanje spremnosti za školu “testiranje” u školi

Posebnim testovima za utvrđivanje intelektualne i psihičke zrelosti te

grafomotoričkih vještina

ODGAĐANJE POČETKA ŠKOLE

Ako sistematski pregled i testiranje djeteta ukažu da još nije dostiglo onu zrelost koja omogućava udovoljavanje

školskim zahtjevima, savjetuje se odgoda početka

školovanja za godinu dana.

Ako se polazak u školu odgodi savjetuje se:

• uključivanje u vrtić • pričanje priča, čitanje djetetu • odgovaranje na pitanja • crtanje, modeliranje • radni listići, vježbe glasovne

analize i sinteze

PRIJEVREMENI UPIS

Isto tako postoje djeca koja se brže razvijaju od svojih vršnjaka pa

su prije u stanju savladati sve prepreke koje nameće školovanje.

Takvu djecu moguće je upisati u školu ranije.

Krene li dijete u školu u pravo vrijeme, znatno se povećava mogućnost da školsko učenje za njega bude zanimljiva i radosna aktivnost, a ne muka.

Slijedi…

• Vještine čitanja, pisanja …

VJEŠTINA ČITANJA

• posljedica kulturnog razvoja čovjeka • smisao čitanja je razumijevanje poruke • najprije dijete stječe vještinu slušanja, zatim

vještinu izražavanja govorom, pa čitalačke vještine, pa vještine izražavanja pismom

• kritična faza u procesu čitanja je pretvaranje slova u glasove (tehnika čitanja)

• tehnika čitanja se s vremenom automatizira (dijete prepoznaje riječi kao cjeline)

PREDČITALAČKE VJEŠTINE

• razvijaju se od djetetovog rođenja

• zbog toga je nužno pružiti djetetu poticajno okruženje

• roditelj = model ponašanja

• uz redovno čitanje djeci dolazi do razvoja predčitalačkih vještina

• roditelj treba pratiti interese svoga djeteta

• mali broj djece slobodno vrijeme provodi uz knjigu, zamjena je kompjuter

Da bi uspješno savladalo čitanje dijete mora imati razvijene:

• osnovne vještine →govorni vokabular (pravilne rečenice, bogaćenje rječnika), uživanje u prelistavanju slikovnica i slušanju priča, logično prepričavanje priča i događaja (početak-sredina-kraj), postavljanje pitanja;

pojam tiska – što su slova, što su riječi, gdje je početak stranice, u kojem smjeru čitamo i okrećemo stranice

• specifične vještine → fonološka svijest, poznavanje slova abecede

FONOLOŠKA SVIJEST

• Svijest o tome da su izgovorene riječi, koje čujemo i koristimo, sastavljene od glasova.

• Glavni dijelovi riječi su slogovi i fonemi.

• SLOGOVI → dijelovi riječi sastavljeni od samoglasnika koji stoje uz jedan ili dva suglasnika.

• FONEMI → glasovi. Fonemi i slova nisu isto. Foneme izgovaramo, a slova pišemo.

• Rima → svijest da dvije riječi zvuče slično (lonac-konac, trava-krava).

Svijest o rimi je temeljna fonološka vještina.

POZNAVANJE SLOVA ABECEDE

Odnosi se na lakoću kojom dijete uči i imenuje pojedina slova.

Što treba učiti prije – slova ili glasove? • Treba početi s učenjem glasova. Koliko će trebati

da dijete nauči sva slova ovisi o individualnom tempu učenja i o programu učenja čitanja koji se primjenjuje u školi.

• Tek kada je dijete fonološki svjesno do te mjere da može rastaviti riječi na glasove i kad poznaje većinu slova,

onda je spremno za usvajanje abecednog načela.

TREBA LI DIJETE naučiti čitati

PRIJE POLASKA U ŠKOLU?!

• jedna od najvećih roditeljskih dvojbi

• djeca dolaze s različitim stupnjem predznanja

• čitanje je složeni psihofiziološki proces

• zahtjeva jezičnu i semantičku zrelost

PRIJE POLASKA U ŠKOLU DIJETE BI TREBALO ZNATI:

• kako se drži knjiga, da tekst ide slijeva nadesno, odozgo nadolje te znati okretati listove

• da se tekst sastoji od rečenica, rečenice od riječi, a riječi od glasova

• shvatiti da tekst nosi neku poruku te prepoznati tu poruku u tekstu

• prepoznati glasove u riječi

• glasovnu analizu i sintezu

• slova abecede

• pročitati i napisati vlastito ime i prezime

Dijete koje usvoji

predčitalačke vještine lako će,

u školi,

usvojiti tehniku čitanja i razumijevanja pročitanog teksta!

IGRE koje razvijaju OSJEĆAJ ZA RIJEČI, SLOGOVE I GLASOVE

NAZAD

NAZAD

Simptomi koji ukazuju na teškoće sa čitanjem:

• kasno progovaranje i usporen jezično-govorni razvoj; • siromašan rječnik; • dugo zadržavanje pogrešaka u izgovoru glasova; • poteškoće u izražavanju misli i ideja;u traženju pravih riječi; • poteškoće u prisjećanju na mjesta i događaje; • miješanje riječi koje slično zvuče (dotovo – gotovo); • prisutnost agramatizama u govoru ("tri jabuka"); • poteškoće u učenju pjesmica, brojalica – pamćenje općenito; • nerazvijenost fonološke svjesnosti (ne prepoznavanje rime); • nespretnost u krupnoj i finoj motorici; nezrelost

grafomotorike; • nesigurnost u prostornim odnosima i vremenskim odnosima • kasnije uspostavljanje lateralne dominacije;

– nemogućnost zadržavanja pažnje, hiperaktivnost, impulzivnost;

– nemotiviranost i nedostatak interesa za crtanje, pisanje i čitanje.

Igre i aktivnosti koje mogu pomoći u razvijanju pažnje kod djece

• Precrtavanje, Bojanje, Pronalaženje skrivenih likova, Slagalice

• Vježbe razvrstavanja – lego kockica, razvrstavanje posuđa, novčića, kuglica po boji i veličini, pravljenje ogrlica po određenom redoslijedu, skupljanje kamenčića, sličica, markica,…

• Misaoni zadaci – Što sve moraš pripremiti ako želiš napisati pismo?, Postavi stol za … osoba., Što je to – ima četiri noge, krzno, spretno se penje po drveću?

• Igre razvrstavanja – Sve životinje koje imaju krila., Poznaješ li životinje koje imaju više od četiri noge?

GRAFOMOTORIČKE VJEŠTINE

PRIJE NEGO DIJETE POČNE UČITI PISATI SLOVA MORA:

• odrediti koju će ruku koristiti za pisanje • pravilno držati olovku • moći crtati (na način da je crtež

prepoznatljiv), bojati (na način da ne prelazi crtu), precrtavati oblike (krug, kvadrat, trokut, križ)

PRIPREMNE AKTIVNOSTI I IGRE ZA RAZVOJ FINE MOTORIKE

• šaranje štapom po pijesku, kamenčićima, crtanje kažiprstom po brašnu...

• zakopčavanje, vezanje čvorova, pletenje pletenica • vježbe grafomotorike (crtančica, radni listove) • skupljanje sitnih predmeta (perle, kuglice),

preljevanje vode u posudicama, nizanje štipalica na košaricu....

• trganje papira • rezanje škaricama, lijepljenje, oblikovanje

plastelinom, kopiranje preko već povučenih ili istočkanih linija

• likovno izražavanje (crtanje, slikanje)

POTICANJE PREDMATEMATIČKIH VJEŠTINA

Bitna područja za učenje matematike su: 1. razvrstavanje; sortiranje predmeta prema određenom

svojstvu (boja, veličina, oblik)- uočavanje sličnosti i različitosti

2. određivanje i održavanje broja - usvajanje pojma broja, brojenje, prepoznavanje brojki

3. nizanje predmeta i održavanje slijeda- sposobnost stavljanja predmeta u određeni niz prema veličini

4. slijeđenje niza uputa od više koraka 5. orijentacija i organizacija u prostoru 6. rastavljanje cjeline na dijelove i obrnuto

ORIJENTACIJA U PROSTORU

• od vlastitog tijela (ja mogu biti ispred, iza, pored, gore, dolje, lijevo, desno od nečega ili nekoga);

• vježbe orijentacije na papiru (pozornost na smjer pisanja i korištenja papira - pišemo slijeva nadesno, odozgo prema dolje).

• razumijevanje prostora u odnosu na vlastito tijelo (lijeva i desna ruka, iznad moje glave, ispod mojih nogu) – dob 5-7 god.

“POUČAVANJE”

• dijete ne treba “poučavati”, to prepustite učiteljima u školi

Predčitalačke vještine

se uče kroz svakodnevne aktivnosti, igre i komunikaciju!!

3. pitanje

• Da li ste i kako pripremali/pripremate/dijete za školu?

• Prokomentirajte Vaša iskustva i eventualne teškoće pri tome…..

Vrijeme: oko 10 min.

ŠTO ZAPRAVO TREBAMO ČINITI?

• RAZVIJATI POZITIVNE STAVOVE DJETETA PREMA ŠKOLI • NAUČITI DIJETE NA USPOREĐIVANJE I

PROCJENJIVANJE • SUSTAVNO POTICATI INTERES DJETETA ZA

ŠKOLU • RAZVIJATI RADNE NAVIKE DJETETA U

IZVRŠAVANJU OBVEZA • NA VRIJEME I U DOBROM OZRAČJU IZVRŠITI

TEHNIČKE PRIPREME ZA POLAZAK U ŠKOLU

Otežani početak školovanja mogu imati djeca koja:

• još uvijek izrazito teško podnose odvajanje od roditelja • često plačem reagiraju na odvajanje • povučena su i rijetko se spontano obraćaju odraslima i drugoj djeci

VAŽNO PRAVILO!

• Priprema za školu nikako ne znači “NAUČITI DJECU ČITATI I PISATI U DJEČJEM VRTIĆU” jer će to raditi u školi sa zato osposobljenim stručnjakom – učiteljem/icom.

• Razuman i uravnotežen pristup djetetu od iznimne je važnosti. Djetetova sreća, socijalni i emocionalni razvoj, važniji su od pretjerivanja s aktivnostima.

• DIJETE KOJE KREĆE U ŠKOLU MORA BITI ZADOVOLJNO SAMO SA SOBOM I ŽELJETI IĆI U ŠKOLU!

Školu treba predstaviti djetetu u

realnom svjetlu

4. pitanje

• Kakva očekivanja imate od svog “prvašića”, učiteljice, škole?

Molimo prokomentirajte vaša iskustva ….. Vrijeme: oko 10 min.

ZA KRAJ

• Evaluacija

Hvala na pažnji!