31
Beograd 2019 DERETA Sreten Petrović Estetika i doživljaj ljubitelju umetnosti i lepote

Sreten Petrović

  • Upload
    others

  • View
    51

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Sreten Petrović

Beograd 2019

DERETA

Sreten Petrović

Estetika i doživljajljubitelju umetnosti i lepote

Page 2: Sreten Petrović

BibliotekaPOSEBNA IZDANJA

UrednikNebojša Grubor

Ilustracije u knjiziLjubodrag Janković–Jale i Mladen Srbinović

Slika na koricamaMark Šagal, „Seoski život“, 1925, Galerija Olbrajt-Noks, Bafalo

Copyright © ovog izdanja Dereta

Page 3: Sreten Petrović

Mladen Srbinović, U grnčarskoj radnji (crtež)

Page 4: Sreten Petrović

Z a L e l u

Page 5: Sreten Petrović

Ljubodrag Janković–Jale, Rascvetavanje, 1965 (crtež)

Page 6: Sreten Petrović

7

P R E D G O V O R

Za umet ni ka je „sve dru go“ samo sred stvo radi postig nu ća čisto estet­skog cilja, tj. umet nič ke For me! Za istin skog lju bi te lja umet no sti i lepo te „estet sko po sebi“, u tim for ma ma, često je samo sred stvo za ostva ri va nje i mno gih dru gih uži va nja!

Umet nič ka dela naše civi li za ci je, koja su sto le ći ma stva ra na, dostup-na su veći ni lјudi sve ta – sva ka ko, u zavi sno sti od nivoa pro sve će no sti, mate ri jal nih i dru gih uslo va. U sre diš tu zani ma nja ove knji ge nala ze se čovek i nje gov odnos pre ma umet no sti, a i neka pita nja koja se tiču opšte nja s umet noš ću. Neće biti zane ma re ni mesto i ulo ga umet nič ke kri ti ke, teo rij ske ras pra ve koje se vode o uku su, naj zad, sučelјavanje sa teo rij skim sta no viš ti ma povo dom umet no sti. Sve to na odre đe ni način, osim nauč nom dopri no su samoj stva ri, daje i svo je vr stan šarm ovoj vrsti kul tu re.

Kada govo ri mo o umet no sti, a u odno su na dru ge for me duha: nau ke i mora la, filo zo fi je, ovde se, u ras pra vi o doživlјaju estet skog, o lepo ti i umet no sti, već pri li kom izbo ra umet nič ko ga dela koje će se čita ti ili gle da ti odno sno slu ša ti, na samom počet ku otva ra uobi ča je-no pita nje o lič nom uku su sva ko ga poje din ca. Zain te re so va nost za ukus neiz be žno pokre će raz go vor o smi slu same umet no sti. Publi-ka i sva ki poje di nac susre ću se odmah sa jav no izne tim oce na ma o poje di nim novim umet nič kim deli ma. A takve oce ne, izu zet no važne za život same umet no sti, čak i kada su veo ma raz li či te, neret ko

Page 7: Sreten Petrović

8

SRETEN PETROVIĆ

i spor ne, ovde se sma tra ju legi tim nim pro prat nim poja va ma u disku-si ja ma o uku su.

Osim uče nih i kri tič ki nastro je nih poje di na ca, već i sva ki kon zu-ment koji pri la zi umet no sti ima svoj stav, svoj ukus i ose ća da na to ima suve re no pra vo! Može slu ša ti muzi ku, čita ti, na pri mer, roman koji hoće i pri tome je moti vi san da u oda bra nom delu tra ži šta mu je dra go. Ali, tako đe, ne ose ća se oba ve znim da sva ko svo je uve re nje i oso be ni ukus jav no saopšta va, a ako to već i čini, ne sma tra se dužnim da to bor be no bra ni i pola že za to neke vrle doka ze.

Publi ka, i u tome sva ki poje di nac, prin ci pi jel no uzev, pona ša se sasvim slo bod no pre ma deli ma umet no sti. Čak bi se moglo reći da se na isti način pona ša ju i sami umet ni ci. Pri se ti mo se samo slo bo de izbo ra sadr ža ja, tema i nači na rada likov nih umet ni ka, pisa ca, pesni ka, kom po zi to ra. Može se, na pri mer, grož đe na jed noj sli ci nasli ka ti toli-ko ver no, natu ra li stič ki, reci mo, kako je to radio grč ki sli kar Zeuk sis, da su pti ce, pre ma legen di, sle ta le na umet ni ko vo plat no, klјucajući zrna! No, sli kar može, tako đe, pri ka zi va ti pred me te pri ro de i sasvim sti li zo va no, sve de no, čak i sasvim poti snu ti rea lan pri zor.

Pre ma tome, kao god što je sli kar imao slo bo de u oda bi ra nju tema, ide ja, ali i u nači nu tran spo no va nja „viđe nog“, istu slo bo du ima i dram ski pisac, kom po zi tor umet nič ke muzi ke. Jed nom reč ju, isto pra-vo izbo ra ostavlјeno je i reci pi jen tu, sva kom rado zna lom poje din cu kada se nađe u muze ju pred nepre gled nim bro jem veli kih umet nič-kih dela sve ta, ili pred isto toli ko knji ga u bibli o te ci, na saj mu knji ga. Neko će, može biti, oduševlјeno zasta ti pred sli kom zala ska sun ca, čijim pri zo rom je, ina če, i u samoj stvar no sti opči njen. Zaš to da ne, čak nam to može i otvo re no saopšti ti! Dru gi će tra ga ti za pri ka zom pre de la, u kojem je, moguć no je, name ran i da sagra di kuću, dok će tre ći uži va ti u samim sli ka ma, u maj stor stvu umet ni ka da nasli ka „estet ski čistu kom po zi ci ju“.

Jed nom reč ju, sva ki „kon zu ment“ ima, doslov no, pra vo da slo-bod no iza be re koje god umet nič ko delo za svo je uži va nje, ali i slo-bo du da resko odbi je da sa produblјenim zani ma njem gle da izlo že ne

Page 8: Sreten Petrović

9

ESTETIKA I D OŽIVLJAJ

sli ke ili čita čak i estet ski naj vred ni ja umet nič ka dela. Dakle, ovde je reč o pra vu, čak i o samovolјi rado zna lo ga kon zu men ta da ga pove du isklјučivo sop stve ni inte re si.

Naj jed no stav ni je, mada ne i manje rele vant no, ide ja i osnov na svr-ha ove knji ge jeste raz ma tra nje jed ne kul tu ro loš ki i soci o loš ki važne činje ni ce. Nai me, celo kup no tvo raš tvo vrhun sko ga umet nič kog dome ta – ina če, rezul tat geni ja naše civi li za ci je – na svoj način, i to u vrlo širo kom luku inte re so va nja, kon zu mi ra devet dese ti na popu la ci-je a da se pri tome sa izve snom sigur noš ću može usta no vi ti kako tek manji posto tak odla zi na onaj sloj reci pi je na ta koji se ovo me car stvu umet nič kih obli ka pre puš ta sa kraj nje estet skim, uže struč nim (bolјe reći, oso be nim, bez in te re snim) zani ma njem.

Zaš to sam se opre de lio upra vo za ovu, teo rij ski, odno sno este tič ki, pri vid no lagod ni ju temu od onih koje su bile pred met mojih rani jih rado va: na pri mer, Dekon struk ci ja este ti ke. Uvod u onto lo gi ju stva ra-lač kog čina (2006) ili Este ti ka u doba anti u met no sti (2016)? U ovoj posled njoj stu di ji pro ble ma ti zo va ne su, te zatim i ospo ra va ne glav ne teze pogla vi to anglo sak son skih teo re ti ča ra umet no sti, a takvih ima i kod nas, čija je klјučna ide ja da za stva ra nje umet no sti nisu potreb ni tale nat, ni uobrazilјa. Na kra ju, i sasvim radi kal no uze to, nisu potreb-na ni sama umet nič ka dela. A uko li ko je već tako, vele oni, čemu onda uopšte slu že muze ji?

Dove de no je u pita nje sve ko li ko tvo raš tvo koje danas posto ji pod vidom čiste estet ske umet no sti. Moje pret hod ne knji ge bile su usme-re ne na pobi ja nje glav ne teze anti u met nič kih teo ri ja i na osno vu njih poni klih tzv. „umet nič kih prak si“, tj. suro ga ta umet no sti, u vidu sofi-sti ci ra nih ide ja, kon ce pa ta i pre zen ta ci ja poli tič kih i ide o loš kih poru-ka. A sve to je u zna ku per for man sa, insta la ci ja, tzv. intervencijâ u pro sto ru. U takvoj atmos fe ri posta lo je pre te sno za istin ske likov ne umet ni ke – osim uko li ko nesreć ni „umet nik“ pre sta ne da se drži tra-di ci o nal nih sli kar skih nače la, te pri sta ne na pre o bu ku i pre o bra žaj, pa tako posta ne atrak tiv ni, egzi bi ci o ni zabavlјač, upra vo ona kav kakvo-ga tržiš te kapi ta la tra ži da na tržiš tu bude „zapa žen i potvr đen“!

Page 9: Sreten Petrović

10

SRETEN PETROVIĆ

Obe moje stu di je nasto ja le su da pru že argu men te o tome šta, uisti-nu, jeste i tre ba da bude „pra va umet nost“, a po ugle du na evrop ske umet nič ke tra di ci je. A ugled ni eks po na ti takvo ga umet nič kog stva-ra laš tva nala ze se u muze ji ma i bibli o te ka ma; izvo de se u oper skim i kon cert nim dvo ra na ma; pri ka zu ju u pozo riš nim kuća ma, u bio sko-pi ma. Dakle, reč je o repre zen ta tiv nim umet nič kim deli ma koja su stvo re na rani je, pre nas, ali su, sre ćom, i danas ovde sa nama, traj no opsta ju ći. U knji zi Este ti ka u doba anti u met no sti uka zu je se, koli ko je to teo rij ski uopšte moguć no, na pro fil „pra vog, istin skog umet ni ka“ a da pri tome ne budu kažnja va ni „šar la ta ni“ i „egzi bi ci o ni sti“, koji za svo je nov ce, i to izvan zva nič ne kul tur ne poli ti ke, ima ju pra va da gra de svo je umišlјene kule vavi lon ske, pod svim nor mal nim uslo vi-ma – tač ni je, „da ne reme te“ i „ne ruše“ baha to sim bo le potvr đe nih kul tur nih vred no sti!

U tre ćoj stu di ji ove neo bič ne tri lo gi je, pod naslo vom Este ti ka i doživlјaj, koja je sada pred čita o ci ma, legi ti mi še se upra vo naj ši ra, sasvim slo bod na pozi ci ja reci pi jen ta, nje go vo suve re no pra vo na vla-sti ti doživlјaj povo dom zna čaj nog „umet nič kog dela“, ali i izvr snih eks po na ta „lepe pri ro de“. Ovde je reč o zala ga nju za stav da je bes­pred met no zah te va ti od publi ke, od kon zu men ta lič no, bilo kakvu pret hod nu edu ka ci ju s cilјem da se on pri pra vi, uči ni podob nim za efi ka sno pre da va nje uži va nju u jed nom umet nič kom delu, u lepo ti pred me ta. Jedi no takvom pozi ci jom otvo re no sti pre ma recep ci ji, na este tič ki i civi li za cij ski slo bo dan način, pro te ži ra se smi sao posto ja nja vrhun ske umet no sti.

Antro po loš ki gle da no, doživlјavalac je u pri li ci da se sâm pro bi ja kroz sple to ve estet ske struk tu re dela, bez bilo kakvo ga a pri o ri ome-đi va nja nje go ve moti va ci je za pri jem umet no sti. Sve stan sam pri go-vo ra elit nog este ti ča ra, koji će u ova kvom zau zi ma nju sta va vide ti neku vrstu moje teo rij ske nedo sled no sti. Zbog toga ću, naj pre, uka-za ti na civi li za cij sko pra vo slo bod no ga reci pi jen ta da se bez pret-hod nih suspen zi ja vla sti tih gra ni ca može naći i uži va ti u oda bi ra nju umet nič kih, dakle, estet skih for mi koje odgo va ra ju meri nje go vo ga

Page 10: Sreten Petrović

11

ESTETIKA I D OŽIVLJAJ

emo ci o nal nog ustroj stva i čul no pro fi li sa nim kva li te ti ma. Dosa daš-nje estet sko isku stvo više stru ko je to potvr di lo. A ono se zasni va na dva oči gled na obli ka pona ša nja.

Nepi sa no je pra vi lo da u muzej ne može ući sva ka sli ka, već samo najbolјa „umet nič ka“ plat na! Sva ko može biti umišlјeni sli kar, te svo je nov ce tro ši ti i tako finan si ra ti svo ju pri vat nu radi nost. No, kul tur na poli ti ka ne sme čla nu zajed ni ce bra ni ti da svo ju uve re nost u tale nat stavlјa na koc ku. Ali, isto tako, kul tur na poli ti ka ne sme sred stvi ma zajed ni ce finan si ra ti otkup nepro ve re nih dela „umet no sti“ za muze-je i gale ri je, ili nji ho vo publi ko va nje. Dakle, zajed ni ca ne sme tro ši ti zajed nič ke resur se, kao što ne sme bra ni ti gra đa ni nu da se bavi poslo-vi ma koji, kul tu ro loš ki i finan sij ski, ne šte te inte re si ma zajed ni ce.

Ali, u muzej može ući sva ki slo bo dan čovek, kao god i u bilo koju insti tu ci ju kul tu re! Zajed ni ca, a ni kul tur na poli ti ka, nema nika kvog raz lo ga da kon tro li še kva li tet i ste pen „este tič no sti“ svo jih gra đa na!

Iz tih raz lo ga ova knji ga ima neš to lagod ni ji zada tak. U pret hod-nim rado vi ma je, na osno vu teo rij skih i kul tu ro loš kih raz lo ga, ospo-ra va na prak sa druš tve no i moral no nedo pu sti vih meše ta ra, tj. pro iz-vo đa ča suro ga ta umet no sti, koji su pro fi ti ra li na feno me nu ble fa. To je done kle i posle di ca okol no sti da je sfe ra umet no sti vazda, a još i danas, zbog nemo guć no sti teo rij sko ga pro do ra u nje no biće, oba vi-je na velom „miste ri je“. U knji zi Este ti ka i doživlјaj naj pre se uva ža va pret po stav ka da se čovek naše civi li za ci je susre će sa estet skim deli-ma, poseb no rani jih epo ha, čija je huma ni stič ka vred nost vre me nom potvr đe na.

Uosta lom, tako je i sa nespor nim lepo ta ma same pri ro de. U pod-tek stu ove knji ge uva že na je još jed na antro po loš ka misao. Nai me, usred sre đe nost istin skog doživlјavaoca, lјubitelјa umet no sti na jed-no ili više oda bra nih umet nič kih dela – čak i da je sen zi bi li tet toga reci pi jen ta na star tu neš to sla bi je ga inten zi te ta – pretpostavlјa da ta jedin ka, budu ći da je biće roda, nosi u svo joj pri ro di uro đe nu moguć-nost, tj. ose ća nje za estet sko – uosta lom, kao i sâm umet nik. Raz u-me se, umet ni ko va daro vi tost je izra že ni ja. Pre ma tome, sen zi bi li tet

Page 11: Sreten Petrović

12

SRETEN PETROVIĆ

lјubitelјa umet no sti, a i estet sko ga uopšte, može se, po pri ro di stva ri, uko li ko ovaj nasta vi da se zani ma za svet estet sko ga, dalјe raz vi ja ti, pa, dakle, i sve više pro fi li sa ti.

Poš to je umet nič ko delo pred met više sloj ne komu ni ka ci je, okre-nu to publi ci razno li ko ga inte re so va nja, zbog toga nije nika kva jeres što će te iste reci pi jen te nosi ti naj ra zli či ti ji pri vat ni „inte re si“ i pobu-de. Kao što pri la zi mo „pri ro di“, sa nauč nog, ali i filo zof skog, estet skog sta no viš ta, tako isto, čini mo to i sasvim uti li tar no. Dok jed ni kori-ste pri ro du za cilјeve ratar stva, a dru gi uži va ju u nje noj lepo ti, dok pri tome ne mora ju nemi nov no pokre ta ti pita nje kakav bi mogao biti pra vi, „istin ski“ odnos pre ma njoj, tako je i sa deli ma veli ke, nazo vi-mo je, elit ne umet no sti.

Takvi pri stu pi ni na koji način ne mogu odmo ći „estet ski posve-će nom“ čita o cu, gle da o cu ili slu ša o cu umet nič kog dela, koji će, malo dru ga či je, pri stu pi ti umet nič kom delu na svoj način – nai me, koji će na takav način uži va ti u tom delu da to lai ku može izgle da ti malo i „pome re no“, ali sva ka ko dru ga či je od ono ga kako ga je sâm umet nik doži veo. No, tu je sada i novo pita nje. Ko uopšte, a i kako, može pre-ci zno usta no vi ti, uka za ti na ovu raz li ku? Ko danas uopšte može zna ti kako je Sofo kle doži veo svo je delo i, kao što jed nom reče Pika so, iz koje je to dalјine i dubi ne nadoš lo piscu, sli ka ru da baš tako napra vi svo ju dra mu, svo ju sli ku?! A i zaš to je uopšte potreb no zna ti šta je sâm pisac, umet nik o tome mislio i kako je obli ko vao svo je delo?!

Zada tak ove knji ge je, pre ma tome, da poka že kakva je civi li za-cij ska, huma ni stič ka funk ci ja vrhun ske umet no sti, koja svoj opšti, tzv. antro po loš ki cilј ostva ru je u sva koj moguć noj – dakle i pre sve ga, „inte re sno zasno va noj“ – recep ci ji, koja se, uslov no i sasvim sli ko vi-to reče no, ostva ru je, meta fo rič ki, u devet dese ti na slu ča je va od svih obli ka recep ci je, dok se onaj pro jek to va ni (?) „čisto estet ski“ doživlјaj – ne bez osci la ci ja u inten zi te tu – odvi ja tek u popu la ci ji od jedva dese to ga dela ukup nog bro ja žitelјa na pla ne ti.

Dakle, ova knji ga će osve tli ti sve moda li te te recep ci je umet-nič kog dela, počev od čisto estet ski into ni ra nog doživlјaja do više

Page 12: Sreten Petrović

13

ESTETIKA I D OŽIVLJAJ

vane stet skih for mi. U ovom slu ča ju „vane stet ski“ inte re si i na nji ma zasno va ni doživlјaji umet no sti nisu u opo zi ci ji sa „huma ni stič kim ide a lom“. Ako sva ko ko iskre no pri stu pa veli kom umet nič kom delu, bez obzi ra na cilјeve i inte re se koje ima, istin ski doživlјava sámo to delo, ono je već ostva ri lo civi li za cij ski inte res! Istin ska umet nost nije šte to čin ska, ona ne kva ri lјude!

Ako je tač no da umet nič kog dela uopšte nema, a neće ga ni biti uko li ko nije utemelјeno na pod lo zi koja mu garan tu je repre zen-ta ti van estet ski oblik, apso lut na je nei sti na da je jedi ni cilј baš tako obli ko va no ga umet nič kog dela – da je ono u tome obli ku stvo re no samo zato – kako bi u nje mu isklјučivo sen zi bil ni poje di nac mogao zadovolјiti svo ju znatiželјu! Uosta lom, da li smo se zapi ta li kakva je uopšte korist od iza zi va nja baš takvo ga čisto estet skog zadovolјstva čove ka istan ča no ga uku sa?

Mali je pro ce nat onih koji će se – budu ći pokre nu ti čisto estet skim obli kom umet nič ko ga dela – baš tom činje ni com namah pre o bra ti ti, i to na način da će napu sti ti posao kojim su se do tada bavi li i zapo-če ti da sami obli ku ju umet nič ka dela! Malo je vero vat na pret po stav ka da posto ji takva i toli ka sagla snost izme đu estet ske inten ci je jed no-ga stvo re nog dela i respek ta bil nog „sen zi bi li te ta“ reci pi jen ta da bi se doživlјavalac pokre nuo, a onda i pre o kre nuo iz kon tem pla tiv nog sta-nja u kojem se nala zi, te zavr šio u slič nom, ali sada „pro duk tiv nom“? Naj pre, pri ro da istin sko ga „estet skog dela“, čiji je autor nadah nu ti, talen to va ni umet nik – neki vele i geni je – i struk tu ra „sen zi bil nog“ reci pi jen ta, jesu une ko li ko slič ne po afi ni te tu, ali su veo ma raz li či te s obzi rom na prag ma tič ne kon se kven ci je.

Na kra ju, veli ka umet nič ka dela sa izra zi to „estet skim“ obe lež jem, budu ći da predstavlјa jed nu od bit nih duhov nih odli ka čove ka, zbog te oso bi ne ima ju uni ver zal ni, civi li za cij ski doseg. Uosta lom, tako je i sa dru gim daro vi ma Duha. Zar se čove čan stvo ne divi, na isti način, veli ka ni ma nau ka, izu mi ma Niko le Tesle, otkri ći ma Pje ra i Mari je Kiri, Džem sa Vata, Nјutna? Zar nije reč o takvim zna čaj nim nauč nim

Page 13: Sreten Petrović

14

SRETEN PETROVIĆ

deli ma koja su po svo joj svr si, kori snim posle di ca ma, isto vre me no veli ka dobit za sve lјude?

Divi ti se otkri ću, odno sno raz u me ti veli či nu jed no ga nauč nog otkri ća, može, dodu še, moti vi sa ti neke mla đe talen te da stu di ra ju elek tro teh ni ku, medi ci nu. No, ako se to ne dogo di, ovim veli kim izu-mi ma jed na ko će se, i to bez re zer vno, divi ti ne samo uče nja ci domi-cil ne stru ke, već i znal ci i nauč ni ci dru gih obla sti, ali, i to je ovde poseb no važno, divi će se tome dopri no su bez ika kvo ga kom plek sa i zavi sti, jed na ko i nedovolјno uče ni, koji su izvan nauč no ga inte re so-va nja ali raz u me ju svr hu tih otkri ća i nji hov zna čaj za Čove ka.

Pre ma tome, zar naš odnos pre ma geni jal nim umet nič kim deli-ma nije isti? Ako i ne pokre nu mla de umet nič ke talen te da se traj no posve te sli kar stvu, glu mi, muzi ci ili knji žev no sti, zar veli ka dela iz ove obla sti, čak i kod kraj nje neu kih ili onih bez talen ta, neće pokre-nu ti u nji ma neš to dru go, a ple me ni to – entu zi ja zam, veru u sna gu čove ko vo ga duha, nada ju ći se da se svet i naša egzi sten ci ja mogu uči ni ti znat no bolјim? Uosta lom, ako ona veli ka umet nič ka dela i ne pokre nu reci pi jen ta na lič ni stva ra lač ki pomak, ona u nje mu, sigur-no, neće pro iz ve sti nika kvu šte tu, ma iz koje ga se raz lo ga čovek divio ovim deli ma.

U ovoj stu di ji, sva ka ko, reč je i o jed nom izu zet no važnom, možda i naj te žem este tič kom pita nju, koje ćemo, bez ika kve sum nje, poku-ša ti da ras pra vi mo. A neza o bi la zno je pita nje kako odre di ti tipi čan ili karak te ri sti čan pro fil – jed no stav ni je, ide al tip ski mogu ćan izgled čove ka koji se posve ću je umet nič kom delu, koji čita i slu ša, gle da sli-ke? Otpri li ke na sli čan način i obi čan čovek, a ne samo zna lac, zamišlјa umet nič kog doživlјavaoca u liku umet nič ko ga kri ti ča ra.

Zapi taj mo se šta o tome misli obi čan gra đa nin. Za nje ga je umet­nič ki kri ti čar, naj pre, čovek koji o roma ni ma zna sve što je potreb no. Nai me, takva lič nost je, kako ga on vidi, „nači tan“ čovek, auto ri tet u ovoj obla sti, no koji isto vre me no „zna“, ali i dobro „ose ća“ šta je, na pri mer, u jed nom roma nu ono što ga čini „umet nič kim“, „estet skim“ delom. Upra vo zbog toga, kako se ovom gra đa ni nu čini, umet nič ki

Page 14: Sreten Petrović

15

ESTETIKA I D OŽIVLJAJ

kri ti čar, budu ći da sve to vidi bolјe i dublјe, pre po ru ču je roman našoj pažnji. Raz u me se, da li je sve baš tako? Vide će mo.

U ovoj stu di ji tre ba da poka že mo zbog čega lјudi vole umet nost i dru gu ju sa umet nič kim deli ma. Zaš to nam je potreb na umet nost i šta uopšte zna či doži ve ti umet nič ko delo? Neko će posta vi ti pita nje kako se ovaj pro ces odvi ja i šta se doi sta zbi va u duši sen zi bil nog reci pi jen-ta dok gle da jed nu sli ku ili čita uzbudlјiv roman, slu ša jed nu sona tu? I ne samo kod nje ga već i kod sva kog dru gog lјubitelјa. Želi mo da raz u me mo šta sve pokre će tako raz li či te kon zu men te da se posve te umet nič kom delu.

Da li to što se pre puš ta ju čari ma jed ne odre đe ne muzi ke ili baš kon kret nog roma na ima neke veze sa nje go vom tipo loš kom struk-tu rom lič no sti, koja mu je, a u odno su na nekog dru gog, sasvim pri-rod no i bez nje go ve volјe usa đe na, ili je to zbog nekih dru gih čini la ca, koji nisu nima lo zane ma ri vi pri li kom često spon ta no ga obli ko va nja nje go vog uku sa. Čita lac ove stu di je upo zna će se sa broj nim raz lo zi-ma koji su uti ca li na for mi ra nje nje go vo ga, baš takvog, indi vi du al nog uku sa. Ali, isto tako, on će možda bolјe raz u me ti zbog čega je nje gov ukus „nje gov“ i da li u tome posto ji, nima lo slu čaj no, neš to što je bez-u slov no, vre me nom obo ji lo i for mi ra lo baš takav nje gov lič ni stav. I ne samo pre ma umet nič kom delu! Uosta lom, na osno vu ana li za i pri me ra koje ćemo ovde pri lo ži ti on će barem ste ći neku moguć nost, pa i izve snost, sigur nost da raz u me, te zatim oprav da zaš to su uku si, sva ko ga od nas, i ne samo povo dom umet nič kih dela, baš „takvi“, a ne druk či ji. Reč je o raz u me va nju naše sop stve ne, nazo vi mo je tako, lič ne jed na či ne – „logi ke“ naše ga uku sa.

Kada bude mo u sta nju da to doku či mo, neće biti teš ko obja sni-ti zbog čega veli ki broj iskre nih lјubitelјa umet no sti, čak i sa ne baš istan ča nim sen zi bi li te tom, želi da se suo či sa umet nič kim tvo re vi-na ma i da, na svoj način, uži va u nji ma. Uosta lom, ovde će se naći i oso be koje, stro go este tič ki posma tra no, ima ju čak pot pu no ne- a de kvat nu, sasvim iskrivlјenu, a pre ma pogle du „uče nja ka“, pogreš nu

Page 15: Sreten Petrović

16

SRETEN PETROVIĆ

recep ci ju umet no sti, no ipak i takvi poje din ci, moral no uzev, čine front istin skih nosi la ca sim pa ti je za umet nost. A i neš to vrlo važno.

Šta struč njak, kri ti čar ili este ti čar pre vi đa kada slu ša reci pi jen ta koji mu izno si apso lut no nao pa ko „mišlјenje“ o umet no sti, pa čak i onda kada mu o delu koje mu se veo ma dopa da iska zu je niz „nesu-vi slo sti“? Struč njak ovde pre vi đa činje ni cu da se, kod iste oso be, suš tin ski raz li ku ju nje na, čak i nao pa ko arti ku li sa na kazi va nja, koja on izno si repro du ku ju ći glas svo ga Razu ma a na odziv doživlјaja o delu, od samog ose ća nja povo dom isto ga dela te iste lič no sti – dakle, ose ća nja koje je kat ka da više nego zre lo i istin ski estet sko!

Pod se ti ću čita o ca da je umet nič ko delo, pored svo je uni ver zal ne vred no sti – kakvu, dodu še, nosi i veli ko nauč no otkri će – ipak, a to je ovde odsud no, na naro čit način neza o bi la zno zao de nu to indi vi du al­nom, skroz-naskroz lič nom for mom, bojom umet ni ka, koja je – često čuje mo – nje gov prepoznatlјiv „ruko pis“. Upra vo zbog te činje ni ce ne izne na đu je što se čitav svet divi Ajnštaj nu, ali i Nјutnu, a da se, u toj glo ri fi ka ci ji opštih vred no sti nji ho vih izu ma, na samim tim otkri ći ma goto vo ne opa ža ju nika kvi tra go vi nji ho vih, dakle nauč nič kih duša. A on ima i ose ća nja i duše, jer bez njih ne bi ni bilo zasni va nja dela!

Među tim, kada je reč o umet nič kim deli ma, koja su uvek data kao sasvim kon kret na „remek-dela“, odlu ču ju će je baš to što je uz nji ho vu uni ver zal nu vred nost oba ve zno prepoznatlјiv lič ni mome nat poje di-nač nog umet ni ka, koji je utkan u sva koj pori nji ho vog dela, i samo kroz to indi vi du al no i neponovlјivo ozra ču je se i Ono što ten di ra ka Uni ver zal nom i traj nom!

Kada se neko divi Leo nar du, ali ne i Pika su, on to čini zato što je Leo nar do vu sli ku „lič no“ dubo ko i potre sno doži veo pre sve ga gle da-ju ći nje go vu „Bogo ro di cu u peći ni“. On pri tome ne spo mi nje Leo-nar do vu „Mona Lizu“, koja ga je deli mič no osta vi la rav no duš nim! Pa ipak, taj isti reci pi jent Leo nar do ve sli ke, kada oce nju je dopri-nos Ajnštaj no ve teo ri je rela ti vi te ta, postu pa sasvim dru ga či je. Osim raci o nal nog pri zna nja vred no sti izu ma ovo ga veli ka na nau ke, sva ki osred nje obra zo va ni čovek, ako smem da se tako izra zim, apso lut no

Page 16: Sreten Petrović

17

ESTETIKA I D OŽIVLJAJ

niš ta „lič no“, još manje dubo ko, ose ća pre ma teo ri ji rela ti vi te ta, tako da nje go vo divlјenje Ajnštaj nu ne pra ti nika kva lič na emo ci ja, a ni „doživlјaj“. Nјegovu oce nu pra ti glas nje go vo ga Razu ma!

Ana li ze i raz ma tra nja kojih će biti u ovoj stu di ji, iz nave de nih raz lo ga, drža će se sle de ćih vred no snih nače la. Naj pre, tre ba lo bi da budu podr ža ne sve vrste recep ci je umet nič kih dela, od estet-ski manj ka vih i sasvim pogreš nih, do estet ski respek ta bil nih. Pre ma tome, ovde se neće mo osvr ta ti na tzv. vred no sno-estet ski stav, tj. na dis po zi ci ju lič no sti za estet sko. Isto tako, meri lo te afir ma ci je neće se oba zi ra ti na obra zov ni nivo uži va o ca, niti na podob nost koju toj lič-no sti, sa odre đe nim uku som, pod u pi re njen soci jal ni sta tus – osim jed nog važnog uslo va.

Nai me, da je sva ka recep ci ja, sva ki oblik doživlјaja umet nič kog dela utemelјen na „iskre noj“ potre bi čove ka da uspo sta vi pri san odnos sa umet nič kim delom kao takvim! Nema nika kve sum nje, takva lјubav pre ma umet no sti može biti čak i sasvim sve de na, fik si ra na samo za jed nu vrstu umet nič kog, ako hoće te, čak i samo za jed no ga veli ko-ga pisca, sli ka ra, kom po zi to ra, pesni ka. Dakle, takav stav lјubitelјa ne mora bez u slov no zah te va ti i nje go vu lјubav za sve umet ni ke sve ta, niti obo ža va nje svih „remek-dela“, osim nji ho vo ga kul ti vi sa nog uva-ža va nja! Kao kva li tet, kao dovolјan raz log za to, slo vi već i sâm bla go-na klon susret čove ka sa jed nim veli kim umet nič kim delom. I takvo drža nje još je na lini ji čove ko ve duhov ne, estet ske pro mo ci je.

Ova ko odre đe na pozi ci ja, a koju ova knji ga pro mo vi še, već nika-ko nije na pro gram skoj lini ji jed ne dema goš ki shva će ne „demo krat-ske kul tu re“, već je zasno va na antro po loš ki. Imam u vidu uslov no izre če nu, ali smi sle nu man tru da znat na veći na popu la ci je komu-ni ci ra sa umet noš ću upra vo na ovo me tala su. Sasvim zaoš tre no, a i otvo re no reče no, nije toli ko važno da li je neko podo ban za nau ku već činje ni ca da ne ospo ra va uspon sazna nja! Pre ma tome, i sámo ispolјavanje lјubavi pre ma pri ro di i umet no sti znak je viso ko podig-nu te zasta ve „lepo te“!

Page 17: Sreten Petrović

Mladen Srbinović, Teškoće (crtež)

Page 18: Sreten Petrović

19

P R V I D E O

ČOVEKOVO PRAVO NA LEPOTU I UMETNOST

U V O D

Da li posto ji prin ci pi jel na raz li ka u doživlјaju izme đu ono ga koji estet ski uži va u nekom psal mu od neko ga dru go ga ko u tom psal mu tra ži reli gij­sko uži va nje? Ili je možda stvar u tome što prvi ima uži va nje povo dom estet skih mome na ta, povo dom for me i govo ra, sna ge izra za i mnoš tva doživlјaja, dok dru gi doživlјava samo reli gij ski sadr žaj.1

Moric Gaj ger

Ako bismo hte li da stvar posta vi mo pla stič ni je, na pri me ru koji se odno si na moti ve uži va nja povo dom umet nič ke knji žev no sti, mogli bismo pita nje posta vi ti ova ko: kakva je raz li ka izme đu ono ga koji estet ski uži va čita ju ći Rat i mir od ono ga koji, pone sen istim knji žev-nim delom, uži va u poglavlјu u kojem Tol stoj opi su je poraz fran cu ske

1 Moritz Gei ger, Beiträge zur Phänomenologie des ästhetischen Genus ses. 2. unver-änderte Aufla ge, Tübin gen, 1974, 63–64.

v

Page 19: Sreten Petrović

20

SRETEN PETROVIĆ

voj ske? Neko bi rekao kako prvi uži va u čistoj lite rar noj for mi koja je nepo sred ni odjek estet skih mome na ta dela, dok se dru gi čita lac ne oba-zi re toli ko, a, možda, i nima lo na lite rar ni sklop roma na, već je živo usred sre đen na opi se hao sa, rasu la pohlep nih Napo le o no vih voj ni ka.

Pita nje koje pri mer pokre će ne odno si se samo na teo rij sko e ste tič-ku stra nu čita nja roma na, već i na nima lo bezna ča jan krug život nih pita nja koja tiš te poje di ne lјude a pove za na su, kat ka da, i sa pro ble mi-ma koji iskr sa va ju u nji ho voj sva ko dne vi ci, koji su veza ni za nji ho vo odra sta nje, život u poro di ci, za lјubav. Ovde odmah zapa ža mo kako teo re ti čar koji istra žu je raz lo ge iz kojih se čita jedan veli ki roman ima u vidu dva raz li či to pro fi li sa na inte re so va nja koja poka zu ju dve vrste čita lač ke publi ke.

Este ti čar će nas i dalјe uve ra va ti kako je iz ugla este ti ke važno da se jasno raz dvo je dva upečatlјiva teo rij ska inte re so va nja, jer upra vo ona dovo de do toga da ima mo sada i dva spe ci fič na, ali i veo ma raz-li či ta doživlјaja. I već čuje mo kako nam uče njak doba cu je da samo doživlјaj ono ga prvog čita o ca potvr đu je svr hu posto ja nja lite rar no-ga dela, tj. roma na kao knji žev no u met nič ke tvo re vi ne. A kada takav roman i nai đe na upra vo zamišlјenog, ide al nog čita o ca, onda će se kod nje ga i dogo di ti onaj „estet ski“ doživlјaj.

Ali pogle daj mo šta ima mo na suprot noj stra ni, kod znat nog bro ja čita la ca? Oni su sva ko dnev no pre da ni svo jim život no važnim poslo-vi ma, pa uko li ko, pored osta lo ga, ugra be vre me na, oni se pre da ju čita nju, a možda i dru gim umet no sti ma, ali i neo p hod nim život nim poslo vi ma, te, sva ka ko, i zaba vi. A sada o doživlјaju ovog dru gog pro-fi la čita o ca, koji je zadr žao pažnju kod jed nog izo lo va nog aspek ta roma na: zaš to se tako opre de lio? Zbog toga što su se poklo pi li nje go vi lič ni inte re si i aspi ra ci ja sa opi si ma rad nje na tome delu roma na, i tako pokre nu li sna žne emo ci je, za šta se već potru dio geni jal ni pisac roma na, Lav Tol stoj.

Da se raz u me mo, i taj delić, to poglavlјe roma na uopšte nije estet­ski neva žno za struk tu ru čita vo ga knji žev nog dela! Da je tako, sâm bi ga pisac sma trao suviš nim, zar ne? Među tim, baš tako istrg nut

Page 20: Sreten Petrović

21

ESTETIKA I D OŽIVLJAJ

deo iz kon tek sta celi ne roma na – stro gi este ti čar neće pro pu sti ti da doživlјaju toga čita o ca pri pi še karak ter „nee stet sko ga“ uda ra na roman, i to samo zato što se uži va lac roma na usred sre dio na deo koji mu je pro bu dio emo ci je. Raz u me se, kri ti čar ne vidi, ili mu se ne čini važnim, što će upra vo taj pozi tiv ni efe kat koji je čita lac poneo o roma-nu, pre po ru či ti prijatelјima da ga pro či ta ju. Eto, to je, u osno vi real-na, život na situ a ci ja u kojoj se nala zi naj ve ći deo čita lač ke popu la ci je, lјubitelјi umet no sti, koji odva ja ju vre me za dru že nje sa knji ga ma, sli-ka ma, muzi kom. Dakle, šta su ove dve vrste čita la ca doži ve le čita ju ći Tol sto je vo delo, ili slu ša ju ći psalm?

Povo dom pri me ra koji smo nave li iz dela este ti ča ra Mori ca Gaj-ge ra, vide li smo kako su ovde sasvim zaoš tre na dva mode la čita nja, a i dve vrste publi ke. Nai me, pri li kom slu ša nja psal ma: „prvi reci pi jent uži va povo dom estet skih mome na ta, povo dom for me i govo ra, sna-ge izra za i mnoš tva doživlјaja, dok dru gi doživlјava samo reli gij ski sadr žaj“.

Prin ci pi jel no, sva ki teo re ti čar koji posma tra umet nost – kako se uče no kaže – sa onto loš kim zani ma njem postu pio bi na isti način kao i Gaj ger. Pre ma tome, i on bi se sagla sio sa oce nom este ti ča ra. No, važnost takve oce ne ima smi sla samo pri li kom odlu či va nja stručnjakâ, estetičarâ, istoričarâ umet no sti o tome kojem umet nič kom delu, npr. nekoj sli ci, dati pred nost, ima ju ći u vidu da samo najbolјa ostva re nja tre ba da budu otkuplјena i tako posta nu deo stal ne postav ke u naci-o nal nom muze ju.

Zbog takve odlu ke, odno sno prak se jed ne promišlјene kul tur ne poli ti ke, veo ma je važno da struč na tela, komi si je, žiri ji, sastavlјeni od najbolјih kri ti ča ra umet no sti, kom pe tent no odlu ču ju tre ba li odre đe-no delo da bude u muze ju, u bibli o te ci, pro gla še no za roman godi ne, pri čemu je bitan uslov da u pogle du estet ske vred no sti ono zai sta bude najbolјe oce nje no. I to je sasvim korekt no.

Među tim, kada se stvar osmo tri iz soci o loš kog ugla i inte re sa kul-tu re jed ne zajed ni ce, tada soci jal na funk ci ja umet no sti popri ma sa- svim dru ga či ji izgled. Pođi mo od činje ni ce da se u usta no va ma kul tu re

Page 21: Sreten Petrović

22

SRETEN PETROVIĆ

– tač ni je, umet no sti – već nala ze pre sti žna dela. Pita nje je onda: je li uopšte dopu sti vo da naj pre utvr di mo u koli koj je meri zain te re so va-ni kori snik, neke od umet no sti uopšte estet ski podo ban kako bi se mogao valјano uklјučiti u pro ces recep ci je, komu ni ka ci je sa umet-noš ću? Jedi no što od sve ga zna mo – raz u me se, i sasvim dovolјno – jeste to da za kori sni ka, tj. lјubitelјa umet no sti, važi, kako je reče no, nepi sa no pra vi lo pri stoj no ga pona ša nja u jav nom pro sto ru. I to bi bilo sve!

Ipak, na osno vu izne tih sta vo va mogu se posta vi ti i neka dru-ga pita nja. Da li este ti čar, ima ju ći u vidu sada širi druš tve ni inte-res, ozbilјno misli kada tvr di kako se jedan roman čita pre sve ga iz „čisto lite rar no ga“ zani ma nja? Da li se Zlo čin i kazna, kao jed no od hilјade „remek-dela“ ukup ne svet ske pro duk ci je, čita isklјučivo sa ovom moti va ci jom? Nai me, samo zbog toga kako bi kul ti vi sa ni čovek zadovolјio „estet sko-knji žev ni“ inte res? Uosta lom, može mo se, tako-đe, upi ta ti za čove ka koji u gale ri ji sli ka posma tra plat no Eže na Dela-kro aa Slo bo da vodi narod, ili, pak, sli ku Pao la Uče la Bit ka kod San Roma na?

Da li će neko pove ro va ti kako znatiželјni gle da lac posma tra sli ke pre sve ga sa onim unu tar njim zani ma njem – to će reći, kako bi pre-ko spolјašnjih slo je va sadr ža ja ovih dela dose gao do nji ho ve unu tar nje „estet ske vred no sti“ – pri čemu je, da bi u tome stvar no i uspeo, i tako sti gao do srži estet sko ga, nužan uslov da odmah zane ma ri ili – kako tvr di uče ni teo re ti čar – da „sta vi u zagra de“ baš to što ina če na prvi pogled vidi? A on, oči to je, na prvi pogled, vidi fan ta stič no nasli ka ne pri zo re bor be. E sada, teo re ti čar će mu save to va ti, uko li ko nije kadar da ide dalјe, već osta je kod sižea, kod nasli ka ne bit ke, da ne može oče ki va-ti kako će doma ši ti do ono ga kraj nje estet skog ili likov nog Smi sla dela!

Raz u me se, ne tre ba sum nja ti da se u publi ci neće naći i veo ma sen zi bi lan lјubitelј lite ra tu re, likov no ga dela, koji će se sa istan ča nom estet skom pažnjom posve ti ti čita nju roma na Dosto jev skog, ili gle-da nju sli ka Dela kro aa i Uče la! Uopšte uzev, može mo zami sli ti da u

Page 22: Sreten Petrović

23

ESTETIKA I D OŽIVLJAJ

publi ci jed ne sre di ne ima lič no sti veo ma raz li či tih naklo no sti pre ma umet no sti, a i oso ba sa poseb nim vrsta ma uku sa i opredelјenja.

Ne zabo ra vi mo, insti tu ci je kul tu re i umet no sti vrše funk ci ju od jav no ga zna ča ja, one bri nu o opštem inte re su, a taj inte res obu hva-ta sve gra đa ne jed ne kul tu re! U pogle du uku sa, u tako mno go stru ko razu đe noj publi ci mogu se oče ki va ti i reci pi jen ti, uži va o ci umet no sti koji će poje di na dela, može biti, dubo ko „intu i tiv no“ doži ve ti, ose ti ti svu draž nji ho vo ga „estet sko ga bića“ a da svoj doživlјaj nisu kadri da jezič ki iska žu, niti da to teo rij ski korekt no ela bo ri ra ju?

A ima i takvih koji veru ju da su ose ti li onaj naj vi ši domet jed-no ga dela i napre žu jezik ne bi li sa veli kom sigur noš ću u to uve ri li. Ne bismo mno go pogre ši li kada bismo čak i posum nja li u iskre nost nji ho vih pogle da, zna ju ći da ono što se ose ća nji ma pri ma ne tra ži, oba ve zno, da bude pre ve de no na dru gu for mu izra za, poseb no takvu kakva je jezič ka! Pri rod no je što ih neko među nama, još vispre ni ji no što su oni, može čak i kri tič ki, i sasvim nepo treb no, pro pi ti va ti za nji-ho ve teo rij ske raz lo ge koji potvr đu ju nji ho ve sta vo ve uku sa.

Jed nom reči, u poslo vi ma uku sa, u stva ri ma stro go „este tič ke“ nara vi, nije uvek sve tako izve sno. A teo re ti ča ri ma je to od dav ni na bilo veo ma dobro pozna to. Nai me, jasno je da se povo dom estet skih for mi, o lepo ti stva ri, u dosled nom smi slu, nika kvim raci o nal nim argu men ti ma niš ta ne može doka za ti. Da i ne govo ri mo kako se jezič-ki korekt no teš ko može izre ći ono što je uži va lac umet nič ko ga dela istin ski i „do kra ja“ pre da no doži veo.

Uosta lom, kada neko istin ski uži va u umet nič kom delu, ima li pra-va, ona ko za sebe – uosta lom, ko mu to pra vo, ina če, može ospo ri-ti – da svoj doživlјaj raci o na li zu je, odno sno da to što „ose ća“ iska že svo jim, čak i neo bič nim reči ma, na nje mu pri kla dan način, ona ko „izo ko la“? Na kra ju kra je va, ako već neš to dubo ko ose ćaš, zar o tome uopšte još moraš i misli ti i kazi va ti o tome? Nema li čovek, pogo to vu onaj ose ćaj ni, pra va na svo ju indi vi du al nu mito lo gi ju, sebič no čuva-ju ći „estet sku mag mu“ o doživlјenom, o čemu nije u oba ve zi da sve tu pola že raču ne?!

Page 23: Sreten Petrović

24

SRETEN PETROVIĆ

Povo dom eli ti stič ke aro gan ci je este ti sta, ovde ćemo malo iro ni zo-va ti. Može mo li, nai me, zami sli ti šta bi se dogo di lo kada bi neko me palo na um da kon stru i še neki metod, možda instru ment, koji bi se u prak si siste mat ski kori stio u cilјu dife ren ci ra nja, selek ci je popu la ci je – kako bi se dobi la ska la, dakle, i rang-lista u pogle du podob no sti, tj. kva li te ta estet skog uku sa – pa time i izvr ši lo odre đi va nje ade kvat no sti čulâ za odre đe nu vrstu umet no sti?

Na pri mer, naj e fi ka sni je bi bilo da se takva testi ra nja izvo de pre nego što poje din ci, druš tve ne gru pe pože le, na pri mer, da kolek tiv-no kre nu na eks kur zi ju i u nekom gra du pose te isto rij sko u met nič ki muzej, kakav je onaj u Beču. A dru ga gru pa u Mila nu želi da slu-ša kon cert ozbilјne muzi ke, dok bi se tre ća naš la u redu ispred neke naci o nal ne bibli o te ke, opre de liv ši se za čita nje roma nesk ne knji žev-no sti! Pret po sta vi mo da bi tako sva ki poten ci jal ni „član bibli o te ke“ odno sno gle da lac pozo riš ne pred sta ve ili izlo žbe sli ka, naj zad, slu-ša lac kon cer ta ozbilјne muzi ke, naj pre pro šao svo je vr stan este tič ki detek tor „sen zi bi li te ta“ kojim bi se utvr dio nivo nje go ve podob no sti za doživlјaj umet no sti. Apsurd no!

Ovde, sva ka ko, ne sme mo zabo ra vi ti da je sva ko umet nič ko delo – pogo to vu umet nič ka knji žev nost – više znač na, slo je vi ta for ma koja sadr ži niz raz li či tih smi slo va, od kojih je, raz u me se, onaj „estet ski“, kako je reče no, upra vo onaj odlu ču ju ći, a to je „čisto umet nič ki“ mome nat. Raz u me se, on je jedan među osta li ma, ali i naj va žni ji koji suš tin ski opredelјuje da jed no naš tam pa no jezič ko delo nije spi sak uput sta va za pravlјenje kola ča, već „knji žev no umet nič ko“ delo. Taj čini lac jed no me delu umet no sti, pri rod no je, daje sta tus estet ske lite­ra tu re i dopri no si nego va nju i kul ti vi sa nju uku sa naro da. To je, dakle, nespor no.

Među tim, nespor no je i to da upra vo ova činje ni ca nika ko ne pretpostavlјa da u jed nom umet nič kom delu – u roma nu, na pri mer – nisu polo že na i dru ga, za čove ka kao čove ka – a ne samo kao homo aest he ti cus­a – dakle, kao kul tur nog druš tve no ga bića, jed na ko važna mno ga dru ga zna če nja, a neka od njih i naj va žni ja?! Pre ma tome,

Page 24: Sreten Petrović

25

ESTETIKA I D OŽIVLJAJ

tač no je da je u umet nič kom delu, sa este tič ke stra ne gle da no, zai sta ova umet nič ka dimen zi ja naj va žni ja, jer upra vo ona omo gu ća va efek-tiv nu estet sku komu ni kaciju za jedan, reći ćemo, manjin ski sloj publi-ke, sa naro či tom osetlјivošću za umet nost, a baš takvi su, na pri mer, i sami umet ni ci.

Ali, nisu svi reci pi jen ti u ran gu umet ni ka, niti su uži va o ci umet-nič kih dela takvi. Pita nje je: a zaš to bi uopšte mora li biti slič no ga kro-ja? Naj zad, za mno ge slo je ve druš tva onaj čisto „estet ski“ sloj dela uopšte nije domi nan tan, dakle, ni pre o vla da va ju ći u sva ko dnev noj kul tur noj komu ni ka ci ji. Tač ni je reče no, od ukup no ga bro ja svih, nazo vi mo ih, „kul tur nih“ lјudi koji opšte sa umet noš ću, od knji žev-no sti do muzi ke, u ovaj po bro ju naj ve ći deo, koji umet nost doživlјava na broj ne nači ne, sa vrlo razu đe nim inte re so va njem – poslu ži mo se još jed nom aprok si ma ci jom – spa da možda devet dese ti na sve ko li ke umet nič ke publi ke.

Da li se, onda može dove sti u pita nje huma ni stič ki, a to zna či i kul tur ni inte res toli ko ga sve ta koji čita knji žev nost, slu ša ozbilјnu muzi ku i gle da dela likov ne umet no sti? Umet nič ko delo, osim toga što govo ri na „čisto estet skom“ jezi ku, sva ka ko, možda i više od toga, zbo ri onim naro či tim, na čuli ma i ose ća nji ma sazda nim jezi kom o pro ble mi ma sve ta i lјudi, doga đa ji ma i isto ri ji, o mora lu, o dra mi u čijem je sre diš tu čovek!

Veli ka umet nost nika da nije bila u gru pi nepo dob nih tvo re vi na, na ivi ci „zla“, već je iznad sve ga slu ži la duhov noj dobro bi ti čove čan stva – bez obzi ra, sva ka ko, na spo ra dič ne poli tič ke i filo zof ske, kat ka da i reli gij ske nespo ra zu me, zbog kojih je bila pred met jav nih ras pra va, a i zabra nji va na, čak i spalјivana. Jedan od takvih nespo ra zu ma bio je, na pri mer, Pla to nov teo rij ski, čak i ide o loš ki nespo ra zum sa Home rom, iako je veli ki helen ski pesnik nadži veo pri med be veli ko ga filo zo fa!

Crne stra ni ce crkve nih hro ni ka ispi sa la je inkvi zi ci ja, ali i poje di-ni crkve ni ugled ni ci, a sve to beše na šte tu veli ke umet no sti. Ova je pošast zahva ti la i ona naci stič ka čiš će nja „bibli o te ka od svih knji ga ‘nedo stoj nih’ i ‘stra nih nemač kom duhu’“, do stalјinističkoga pro go na

Page 25: Sreten Petrović

26

SRETEN PETROVIĆ

moder ni sta. Uosta lom, čak ni dela sa nedovolјnim estet skim kva li te-tom – uzmi mo samo kič i šund – nisu, sama po sebi, nika da pro iz ve la radi kal no zlo, koli ko god ih je Her man Broh baš takvi ma ogla sio.

Stvar je, dakle, u tome što su sva umet nič ka dela u kul tur noj are-ni, u jed noj veli koj ano nim noj kon ku ren ci ji, u kojoj se vre me nom ima nent no uspostavlјa sistem „traj nih vred no sti“. Što se talen to va nog umet ni ka tiče, i on je, neiz be žno, svag da u rin gu. Na muka ma je, naj-pre sa svo jom sop stve nom, stva ra lač kom bor bom, a onda, pogo to-vu danas, sa iza zo vi ma glo bal nog tržiš ta. Ali, konač nu reč o veli či ni nje go vo ga dela, a baš je tako naj češ će biva lo, ret ko je kada tra gič ni umet nik doče kao. Pro ce su stva ra nja umet nik se pre da je celo kup nim duhov nim bićem, stavlјajući Sebe na koc ku.

No, kako će se i kojim putem, potom, svi nje go vi dušev ni regi-stri, počev od talen ta i nago na do ose ća nja, maš te i skep se, a zatim, nje go vi uglo vi posma tra nja, kao i sve dru go što ula zi u delo, slo ži ti, odno sno šta će iz sve ga toga pro is te ći i opsta ti, a delom i otpa sti, da bi goto vo delo zaži ve lo i po moguć stvu nadži ve lo auto ra i tako pre-ži ve lo, poka za će buduć nost, kat ka da sto le ći ma udalјena od samo ga tvor ca dela.

To su raz lo zi koji oprav da va ju moje zala ga nje da se mora ima ti naro či to raz u me va nje ne samo za „istin skog“, „estet ski“ nastro je nog reci pi jen ta, već i izu zet no poš to va nje, često sasvim nesreć no ga, „istin-skog umet ni ka“ koji radi na postig nu ću „veli ko ga dela“! I ne samo to. Sa pije te tom se, ako ne i znat no više, tre ba odno si ti pre ma onim duša-ma koje gaje iskre nu sim pa ti ju za umet nost, koli ko god među nji ma bilo i takvih sa „estet ski“ oskud nim čulom, ali ne i manjim srcem i lјubavi za umet nost.

Neka nas ne tiš ti sazna nje da ima lјubitelјa umet no sti koji lič no posu sta ju u deba ta ma kada se nađu na popriš tu na kojem se raz go-vo ra o nekom aktu el nom roma nu, pri ka za nom fil mu, izlo žbi sli ka, na mesti ma, dakle, na koji ma se sa este tič kim žarom nad gor nja va ju kri ti čar ska i teo rij ska pera. Za ute hu, no ne i kao razlo žno oprav da-nje, pod se ća mo lјubitelјa umet no sti na zanimlјivu opa sku, nji ma u

Page 26: Sreten Petrović

27

ESTETIKA I D OŽIVLJAJ

korist, resko ga teo re ti ča ra, koji je u odbra nu fran cu skih umet ni ka od pre gre ja nih kri ti ča ra jastre bo vih pera, napi sao i sle de će: „Umet ni ci danas sve sni ji su svo je voka ci je i lak še pod le žu isku še nju da u kri ti-ča ri ma vide manje nepri ko sno ve ne sudi je, a više pro ma še ne umet-ni ke koji u svo joj funk ci ji tra že kom pen za ci ju za svo ju stva ra lač ku nemoć.“2

Čak i da lјubitelј umet no sti ne pose du je ono naro či to, „više čulo“ za umet nost, dovolјno je već i to što je samoj umet no sti naklo njen iznu tra, i to u meri da u njoj ose ća neš to lepo i pri jat no – što uče ni ime nu ju ter mi nom „estet sko“ svoj stvo. Zane ma ri mo to što isti uži va-lac nije kadar da o ovo me govo ri. Poku šaj mo raz u me ti da on možda umet nič kom delu, kat ka da, pri la zi baš ona ko kako bismo, da smo oba zri vi ji, mogli da kaže mo kako i on umet nost pri ma na estet ski „bez in te re san“ način.

Konač no, zaš to da ne, on može biti sve stan manj ka vo sti svo jih čula, i naći se u takvo me zano su, u koji je dospeo čita njem roma na. On će sasvim spon ta no, ispo ved no pri me ti ti prvo što mu je palo na um. A to je da je do ono ga Tamo, koje je viso ko i negde dale ko, doma-šio zbog zanimlјivoga sižea, jer mu nijed na dru ga reč ne obu hva ta, niti pokri va doživlјenō. No, to ne zna či da baš to, Ono, de fac to nije posto ja lo, u ose ćaj nom vidu.

Sve dotle dok se jedan veli ki roman, uopšte uzev, čita bez obzi ra na inte re se čita la ca, sa ili bez naro či te estet ske moti va ci je, sa ade kvat nim ili spor nim uku som, takvo pone se no čita nje je po pri ro di stva ri sve dru go, ali je ponaj ma nje nemo ra lan akt, soci jal no sum njiv isko rak. Ako ni zbog čega dru gog, ono je već sasvim huma ni stič ki izgled no uko li ko je život no bit no za samo ga reci pi jen ta. Veli ka je stvar već to što čita nje roma na ili gle da nje sli ka, slu ša nje muzi ke unu tar nje uzno si reci pi jen ta a da samoj umet no sti, ponaj ma nje bli žnji ma, ne šte ti!

2 Mikel Difren, Este ti ka i filo zo fi ja. U: Tre ći pro gram Radio Beo gra da, zima, br. 8 1971, 184.

Page 27: Sreten Petrović

S A D R Ž A J

PRED GO VOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

P R V I D E O

Čovekovo pravo na lepotu i umetnost

UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191) Estet ski doživlјaj nije zna nje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282) Filo zof ski zna čaj estet ske recep ci je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 533) Kri za umet no sti i uru ša va nje uku sa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

D R U G I D E O

Doživljaj, ukus i stvaralac umetnosti

1) Estet ski doživlјaj i recep ci ja u novom klјuču . . . . . . . . . . . . . 752) Može li ukus biti uni ver za lan? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 853) Umet nič ko delo i lepa umet nost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 974) Doživlјaj umet no sti i estet sko vas pi ta nje . . . . . . . . . . . . . . . . 1205) O uku si ma se ne dā spo ri ti. Roman godi ne i apo ri je kri ti ke 1356) Dopa da nje „na prvi pogled“ – uslov estet skog uži va nja . . . 1437) Svet lepo te . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1558) Čista lepo ta – metod ska fik ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164

Page 28: Sreten Petrović

9) Estetskō zavo di dušu. Put u meta fi zi ku . . . . . . . . . . . . . . . . . 17410) Dopa da nje i uži va nje u savre me noj este ti ci . . . . . . . . . . . . . 185

T R E Ć I D E O

Doživljaj posebnih umetnosti

I. DOŽIVLJAJ LIKOVNOG SVETA

1) Da li svi lјudi pod jed na ko vole iste boje? . . . . . . . . . . . . . . . . 2032) Pore klo raz li ka u uku si ma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2103) Ukus i stil . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2234) Umet ni kov doživlјaj estet skog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233

a) Sli ka ri uživlјavajuće moći . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 253b) Sli ka ri apstrakt ne recep ci je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 260c) Zanimlјiva isku stva sli ka ra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264d) Umet nik kao likov ni kri ti čar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 267

II. DOŽIVLJAJ MUZIKE

5) Stva ra nje muzi ke i uži va nje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2726) Da li su muzič ke spo sob no sti uro đe ne? . . . . . . . . . . . . . . . . . 2767) Bihej vi o ri stič ka teo ri ja muzi ke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2808) Primarnō u muzi ci – ritam ili melo di ja? . . . . . . . . . . . . . . . . 2839) Teo ri je o muzič kom geni ju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285

III. DOŽI VLJAJ KNJIŽEVNOSTI. POGLED NA KRI TI KU

10) Ljubitelј lepo te i kri ti čar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29211) Kako pisac doživlјava umet nost? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31712) Surev nji vi umet nik i stvar na moć kri ti ča ra . . . . . . . . . . . . . . 322

Page 29: Sreten Petrović

Č E T V R T I D E O

Psihoza i doživljaj sveta. Stvaralac i recipijent

1) Obli ko va nje uku sa i sti la . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3312) Kre a tiv ni pro ces i doživlјaj umet no sti – for ma tera pi je? . . . 3373) Stva ra nje i nesvesnō . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3414) Recep ci ja – izme đu nepri ko sno ve ne kri ti ke i publi ke . . . . . 3465) Stva ra nje i doživlјaj. Psi hič ke smet nje na veza ma . . . . . . . . 349

a) Bole sni umet nik. Histe ri ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 351b) Homo sek su al ci i bisek su al ci – stva ra o ci i uži va o ci

umet no sti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353c) Uti caj zavi sno sti od alko ho la na stva ra laš tvo i doživlјaj

umet no sti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 359

REČ NA KRA JU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 365

ZAHVAL NO STI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 373

POGOVOR Odbrana prava ljubitelja lepote na lični doživljaj umetnosti . . . 375

IMENSKI INDEKS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 379

O AUTORU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 387

Page 30: Sreten Petrović

Sreten Petrović ESTETIKA I DOŽIVLJAJ LJUBITELJU UMETNOSTI I LEPOTE

Za izdavača

Dijana Dereta

Lektura i korektura

Aleksandar V. Gordić

Likovno­grafička oprema

Marina Slavković

Prvo DERETINO izdanje

ISBN 978-86-6457-277-4

Tiraž

500 primeraka

Beograd 2019.

Izdavač/Štampa/Plasman

DERETA d.o.o.

Vladimira Rolovića 94a, 11030 Beograd

tel./faks: 011/ 23 99 077, 23 99 078

w w w.dereta.rs

Knjižara DERETA

Knez Mihailova 46, tel.: 011/ 26 27 934, 30 33 503

Page 31: Sreten Petrović

CIP – Ка та ло ги за ци ја у пу бли ка ци ји На род на би бли о те ка Ср би је, Бе о град

7.01111.852111.852:159.9.07

ПЕТРОВИЋ, Сретен, 1940– Estetika i doživljaj : ljubitelju umetnosti i lepote / Sreten Petrović ; [ilustracije Ljubodrag Janković–Jale i Mladen Srbinović]. – 1. Deretino izd. – Beograd : Dereta, 2019 (Beograd : Dereta). – 390 str. : ilustr. ; 21 cm. – (Biblioteka Posebna izdanja / [Dereta])

Tiraž 500. – O autoru: str. 378. – Str. 375–378: Odbrana prava ljubitelja lepote na lični doživljaj umetnosti / Nebojša Grubor. – Napomene i bibliografske reference uz tekst. – Najvažnije knjige [S. Petrovića]: str. 388–390. – Registar.ISBN 978-86-6457-277-4а) Естетика б) Уметност – Филозофија в) Естетика – Психолошки аспектCOBISS.SR-ID 280893964