srpski jezik sintaksa

7/22/2019 srpski jezik sintaksa

1/34

11)) SSIINNTTAAKKSSAAgr. sintaxis ; od sin (sa, zajedno) itaxis (red, raspored)

1.1. PREDMET IZUAVANJA:Sintaksa se bavi nainom grupisanja i rasporeda rijei. Prouava pravila naosnovu kojih se u sintaksike jedinice udruuju u reenicu u cilju ostvarivanjakomunikacije.Osnovna sintaksika jedinica je reenica.

1.2. RAZNE DEFINICIJE REENICE: Aristotel:Reenica je misao izraena rijeima. Formalistiko psiholoko stanovite:Reenica je sintaksika jedinica postavljena izmeu 2 pauze. Aleksandar Beli:Reenica je veza izmeu 2 pojma koja se stvara u trenutku govora. Reenica jenajmanja govorna jedinica. Milka Ivi:Reenica je izraajna forma u funkciji standardnog sredstva za prenoenjepotpune informacije.Lini glagolski oblici definiu koliko reenica ima. Sintaksu ine 2 kategorije : kategorija konstrukcija rijei kategorija reda ili rasporeda rijei.Sintaksu zanima: Sintasu dijelimo na:sintagma sintagmatikureenica sintaksu reenicevezani tekst ili diskurs sintaksu vezanog teksta

Najnia jedinica koja se u sintaksi automatski posmatra je RIJE.

1.3. REENINE FUNKCIJESvaka rije

u okviru re

enice ima odre

enu funkciju:subjekat, predikat, objekat, PO (priloka odredba), apozicije (apozitiv i atributiv)

Prema funkciji razlikujemo: punoznane i nesamostalne (pomone) rijei.prijedlog veznik (pomone rijei)

POV(kada) P. POM (gdje) P. objekat

Ovog ljeta bio sam u Parizu i posjetio Luvr.


2/34

Strana 2 od 34

Punoznane rijei:

Pomocne rijei:

11..33..11.. FFuunnkkcciijjeerriijjeeiiuurreeeenniiccii:: ImeniceSubjekat (Ana troi.) ; objekat (posjetio sam Luvr.) ; nekongruentni atribut,imenski dio predikata (predikativ), apozicija i priloka odredba. Glagolpredikat (Priala je sapliui jezikom.) ; adverbijalna (priloka) odredba(sapliui jezikom - PON); atribut

- opaloli e (gl. pridjev radni)- kuvanikukuruz (glagolski pridjev trpni)- visei most (glagolski prilog sadanji)

- bivikralj (glagolski prilog proli);i subjekat: (Glupo je utati.)

PridjevAtribut

Zamjenicepridjevske zamjeniceatributpriloke zamjenice

priloka odredba

Prilogpriloka odredba

1.imenice2. zamjenice3. pridjevi

4. glagoli5. brojevi6. prilozi

promjenljive rijei, mada- kardinalni brojevi od 5 pa navie nisu

promjenljivi- jedan dio priloga ima stepene

poreenja, pouzoru na pridjeve

1. veznici2. prijedlozi3. rijece (partikule)4. uzvici

nepromjenljive rijei


3/34

Sintaksema

ovaj termin je uvela ruska sintaksiarka Zolotova. Po njoj, sintakseme supunoznane rijei, same ili u spoju sa pomonim rijeima, oformljene tako damogu da vre neku sintaksiku funkciju. To su najmanje sintaksike jedinice.Npr : Petar tri. 2 sintakseme

O ljubavi

1 sintaksemaDiskurs

Diskurs je sintaksike jedinice sastavljene od najmanje 2 reenice povezane u 1jasnu, smisaonu cjelinu. Vezani tekst ili diskurs je cjelina vea i od reenice tosu 2 ili vie reenica koje ine jednu smisaonu cjelinu.

22)) SSUUBBJJEEKKAATTTradicionalna gramatika posmatra reenicu kao dvocentrinu jeziku jedinicu, tj.personalna reenica mora sadravati i subjekat i predikat. Npr. (Ja) (C) crtam.

On crta. ; ili nuno imamo blii objekat, npr. Ona otvara konzervu, vrata, vodu,za razliku od : Ona jede. ; ili nuno imamo adverbijalnu odredbu ili oznaku, npr.Ona stanuje na Starevici, u gradu, u zgradi.U svim ovim primjerima obavezni elementi su subjekat i predikat ; subjekat jeglavni na nominalnom planu (planu imenovanja), a predikat na komunikativnomplanu. Subjekat je: obavezan u personalnoj reenici. gramatika forma koja smisaono i formalno kongruira sa predikatom. onaj reenini lan koji ne ulazi u leksiki sastav predikata.Subjekat je rijekojoj se predikatom neto pripisuje.

Definicija subjekta

To je forma koja ne ulazi u leksiki sastav predikata, ali formalno kongruira sapredikatom. Pri izuavanju subjekta moramo voditi rauna o etiri aspektasubjekta : Forma u kojoj se subjekat ostvaruje Vrste rijei u kojima se subjekat ostvaruje Nunost ekspliciranja subjekta Znaenje (semantika) subjekta

2.1. FORMA U KOJOJ SE SUBJEKAT OSTVARUJESve subjekte dijelimo na gramatike (kongruentne) i logike subjekte pokriterijumu forme.

22..11..11.. GGrraammaattiikkii((kkoonnggrruueennttnnii))ssuubbjjeekkaattGramatiki, formalni, sintaksiki subjekat je onaj koji se ostvaruje u nominativu :npr. Ana tri. ; ili u vokativu, u narodnim epskim pjesmama, tj. u deseterakimpjesmama (metriki razlozi) da bi se popunio odreeni broj slogova u stihu, npr.


4/34

Strana 4 od 34

Vino pije Kraljeviu Marko , Netko bjee Strahinjiu Bane , ProgovaraStari Vujadine itd.

Morfoloke kategorije i oblici gramatikog subjekta

U funkciji gramatikog subjekta moe da bude:1) Imenica u nominativu ili imenika sintagma.

Djeca se igraju. Cica i Mica piju kafu.Ko, ta? (N.) Ko se igra? (N.)

*imenica sa socijativnim instrumentalom, npr. Ana sa momkom eta.U sutini, njih oboje vri radnju.

** imenski iskaz sa nekongruentnim atributom kao kategorijom cjeline, npr.Prednost imaju majke sa malom djecom.

2) ZamjenicaNpr. Ko si ti? Ja sam student. Ti je subjekat.ta je ovo? Kako su tvoji? Koji je stigao?*Obrnuti reenicu da se napravi izjavna reenica

3) Poimenieni pridjevi kakav?Npr. Mladi su igrali, a stari su pjevali. Sit gladnom ne vjeruje.

4) Broj jedan , te redni i zbirni brojevi, i brojne imeniceNpr. Dvojica su otputovali.

5) InfinitivNpr. Raditi je teko. Pjeaiti je naporno. utati je glupo. Ii pjeke je

naporno. Okrenuti lea nekome, to je uvreda.6) Zavisna reenica

ranoranilac ekalac

Npr. Ko rano rani, dvije sree grabi. Koji budu

ekali, ne

e pogrijeiti.

*Ako se od ovog moe stvoriti jedna rije, to je onda subjekat.

7) Subjekat aktivne i pasivne reenicea) Imenice u personalnoj aktivnoj reenici:

Imenica u nominativu jeste subjekat, ujedno i agens (vrilac radnje). Agens moeda bude nosilac (vrilac) radnje, npr. Dijete svira., ili nosilac stanja ili osobine,npr. Dijete je bojaljivo.

b) Imenice u personalnoj pasivnoj reenici:

Imenica u nominativu jeste subjekat, ali ona je ujedno i pacijens - onaj koji trpiglagolsku radnju. Npr. Sanja je izgrena. gdje je Sanja gramatikisubjekat, ali semantiki pacijens ; Munjom je opaljen grm. gdje je povrinski Grm subjekat reenice, ali dubinski on je pacijens, a munjom je stvarnisubjekat, stvarni vrilac radnje, odn. agens ; So se rastvara u vodi. gdje je u vodi agens ; U skuptini je usvojen zakon. gdje je u skuptini stvarniagens ; Oni su opkoljeni od neprijatelja. gdje je Oni pravi subjekat, a odneprijatelja pravi agens.


5/34

Strana 5 od 34

22..11..22.. LLooggiikkiissuubbjjeekkaatt::Javlja se u svim drugim padeima.

1) GenitivNpr. Nema kie. dubinski Kia nije tu ; Nema novca. ; Bilo je snijega.

2) DativLogikim subjektom u dativu najee se pripisuje neko psihofiziko stanje iliraspoloenje, npr. Meni se spava. (Ja sam taj koji je pospan.) ; Meni se jede. (Jasam taj koji je gladan.) ; Meni se pria. (Ja sam taj koji eli da pria.) ; Meni jedobro / neprijatno.

3) AkuzativUglavnom se vezuje za pojmove (imenice) stid, sramota, koje ovdje dobijajufunkciju predikata, npr. Stid me je. ; Sramota ga je. ; ili slui za izraavanjefizikog stanja neke osobe kada je je obavezan i lokalizator stanja, nnpr. iga meu kuku. gdje je u kuku lokalizator , a me logiki subjekat (Ja sam tajkoga boli kuk.)

4) InstrumentalLogiki subjekat u instrumentalu se javlja veoma rijetko.n npr. S njom je sve uredu. (Ona je dobro).

2.2. VRSTA RIJEI U KOJIMA SE SUBJEKAT OSTVARUJEPrema ovom kriterijumu razlikujemo dvije vrste subjekta: imenski subjekat glagolski subjekat

22..22..11.. IImmeennsskkiissuubbjjeekkaattObuhvata etiri imenske grupe rijei Imenice, npr. Djeak tri. Zamjenice, npr. Ona plee. Pridjevi, npr. Pobijedio je najbolji. Brojevi, npr. Prvi je dobio crveni pore

22..22..22.. GGllaaggoollsskkiissuubbjjeekkaattSubjekat moe biti samo infintiv i to uz impersonalnu formu predikata (tj. kadaje predikat prilokog tipa): kopula + prilog

Cop. = kopulativni glagol: jesam, biti. htjeti (pomoni gl. u reenici)

Npr. Plesati je divno. (poruka je: Ples je divan.)*U poziciji subjekta mogu da se jave i nepromjenljive rijeiNpr. Jue je prilog. A je veznik. Doi je imperativ. gdje Jue i A i nisu pravi subjekti ; trebalo je da stoji Rije ju e , Rijea , jer ovenepromjenjive rijei trae neku imenicu kao uvod.** I poimenieni prilog moe biti subjekat, npr. Koliko je hrane ostalo? Mnogo/Malo je ostalo.


6/34

Strana 6 od 34

2.3. NUNOST EKSPLICIRANOSTI SUBJEKTAPo ovom kriterijumu razlikujemo eksplicirani subjekat (onaj koji se vidi, tu je) neeksplicirani subjekat (postoji u reenici, ali se na vidi: Crtam.)Logiki subjekat je uvijek ekspliciran, npr. iga me. Gramatiki subjekat moebiti i ekspliciran i neekspliciran.Gramatiki neeksplicirani subjekat moe bitiSadrani (skriveni) ve je sadran u li nom glagolskom nastavku, npr. Crtam.Crta.Izostavljeni 3. lice jednine i mnoine prezenta, npr. ne razlikuju rod, pa samo izkonteksta znamo ta je subjekat. Npr. Crta. Crtaju.

2.4. SEMANTIKA,ZNAENJE SUBJEKTAOvaj kriterijum je zasnovan na semantikoj ulozi subjekta u odnosu na predikat. Uloga agensaVrilac radnje, npr. Moji prijatelji sviraju cijelu no. Uloga pacijensaSubjekat pasivne reenice, onaj koji trpi radnju, ili onaj na koga prelazi glagolskaradnja, npr.Djeak je opomenut. - na dubinskoj strukturi: Neko je opomenuo djeaka.;Ruak je skuvan. - na dubinskoj strukturi: Neko je skuvao ruak. Uloga nosioca osobineNpr. Djevojka je lijepa.

Uloga perceptora ili receptoraTo su subjekti uz sve glagole percepcije (opservatorne glagole, tj. Glagole kojipodrazumijevaju uee nekog fizikog ula, observacija, na doivljaj na osnovuula - sluati, vidjeti, gledati, uti, pipati...). Npr. Ana slua muziku. Mi gledamofilm.Takav subjekt je istovremeno i agens i receptor. Uloga doivljaaTo je nosilac stanja medijalnog procesa, uz medijalne glagole nepravi povratniglagoli koji oznaavaju psiholoke fenomene (uditi se, nadati se, veseliti se,dosjetiti se); oznaava radnju, stanje, zbivanje uz ije glagole je povratnarijeca SE od akuzativa sebe . npr. Ja se radujem. On se veseli. Uloga resipijensaNpr. Nataa je primila jutros SMS koji ju je obradovao. Uloga kauzatoraTo je onaj koji izaziva glagolsku radnju, tj. subjekat koji svojim radom mijenja,npr. iati nekoga, povrijediti nekoga, udariti nekoga, brijati nekoga; Marko jenagovorio Ivana da razbije prozor.


7/34

Strana 7 od 34

Blizak je agensu. Uloga posesoraSubjektu se pripisuje posjedovanje. Npr. Ja imam kuu u Parizu.; Ima lijepufrizuru.. Uloga instrumentaSubjekat je sredstvo vrenja glagolske radnje, npr. Testera je prerezala drva. Uloga lokatoraSubjekat koji predstavlja mjesto vrenja glagolske radnje, npr. Diskoteka vrvi odomladine.; Pozorite je prepuno. Uloga egzistentaNavodi neto to egzistira. Npr. Postoje i druge planete.


8/34

Strana 8 od 34

33)) PPRREEDDIIKKAATTRanije smo vespomenuli da je re enica je dvocentrina - ima 2 osnovna centra:subjekat i predikat.

Subjekat je najbitniji na nominalnom planu (planu imenovanja), a predikat nakomunikativnom planu (on nam donosi situaciju, komunikaciju).U sutini, personalna reenica ne moe biti bez subjekta i predikata - on moebiti skriven (sadran), izostavljen, ali on je tu..Predikat je, dakle, komunikativni centar reenice. Bez njega nema reenice i tekpreko predikata reenica obezbjeuje predikativnost, tj. postaje predikativnajedinica.U jednoj reenici predikat se realizuje samo u linoj glagolskoj formi (samo liniglagolski oblik moe biti predikat). Linu glagolsku formu sainjavaju 3komponente :

1. Lice (Ja crtam. 1. lice)2. Vrijeme (prezent)3. Nain (indikativ)

Predikat dijelimo na osnovu dva kriterijuma kriterijum ekspliciranosti ikriterijum sloenosti

3.1. KRITERIJUM EKSPLICIRANOSTI:33..11..11.. EEkksspplliicciirraannii

Predikati su gotovo uvijek eksplicirani (u 99% sluajeva)

33..11..22.. NNeekksspplliicciirraannii iilliillooggiikkiijer je za njih potrebna logikaNeeksplicirani predikati su obino uslovljeni elipsom - stilska figura kojapodrazumijeva da neto iz konteksta znamo; neto to se podrazumijeva zdravomlogikom.

Npr. Mi o vuku, a vuk na vrata.Ja crno, a on bijelo. (poruka: Ja sam rekao crno , a on je rekao

bijelo .)

3.2. KRITERIJUM SLOENOSTI33..22..11.. PPrroossttiipprreeddiikkaattii

mogu biti samo glagolski. U svom sastavu imaju samo jednu glagolsku leksemu uprostoj ili sloenoj morfolokoj formi.Ja crtam. prost gl. predikat - prosta morfoloka forma; sintaksiki to jejedan glagol.Ja sam crtala / u crtati / sam bila crtala. prost gl. predikatali sloenamorfoloka forma.


9/34

Strana 9 od 34

33..22..22.. SSllooeenniipprreeddiikkaattiimogu biti i glagolski i neglagolski

Sloeni glagolski predikat

U svom sastavu ima vie od 1 glagolske lekseme, ne raunajui pomoni glagol(biti, jesam, htjeti). U njegov sastav ulazi:

nepunoznani gl. koji moe biti:1. modalni glagol2. fazni glagol

+ 1 punoznani glagol :infinitiv

da + prezent

a) Da bi infinitiv mogli da mijenjamo sa da + prezent reenica mora bitimonosubjekatska.

Npr.Ja elim da TI pjeva. polisubjekatska re enica

Ja elim da pjevam. monosubjekatska re

enicanepunoznaan (ne moe da izrazi do kraja nau misao tj. ne moe da izrazi komunikativni cilj)

b) Modalni ilifazni glagolNpr.

modalni glagol: Ja elim da trim / trati.fazni glagoli izraavaju neku fazu: Stala je da vie / vikati.

Poela je da vie / vikati.

c) Razlika izmeu modalnih i faznih glagolaNa osnovu dopune ; dopuna modalnim glagolima mogu da budu perfektivni iimperfektivni glagoli - vezuju za sebe oba tipa glagola, dok dopuna faznimglagolima mogu biti samo imperfektivni (nesvreni) gl.Npr.: Ja elim da trim / potrim. modalni gl. eljeti vee za sebe oba tipaglagola: i imperfektivni i perfektivni)

Poela je da tri ; ali: ne moemo rei: poela je da potri. fazni glagolimogu da veu uz sebe samo nesvrene (imperfektivne) glagole,

d) Fazni glagoli mogu biti dopuna modalnim glagolimaMoemo imati ovakvu situaciju:

Modalni + fazni + punoznani glagol

oba su nepotpuna pa trae punoznani glagolNpr. Ja elim + da pone + da ui.

Da bismo izbjegli tu rogobatnu konstrukciju, umjesto punoznanog glagolaobino upotrebljavamo glagolsku imenicu (uenje) ili infinitiv (uiti).Npr. Ja elim da pone sa uenjem. Ja elim da pone uiti.


10/34

Strana 10 od 34

Sloeni neglagolski predikat

U svim naim gramatikama ovi predikati zovu se najee, mada taj termin nijeprikladan jer osim imenske rijei tu moe biti i npr. prilog, koji nije imenskarije. Zato je bolji termin neglagolski predikat.Ovdje imamo formulu:

a) kopulativni glagol + 1) imenska rije - imenica Ja sam student. Ana je odli napjevaica.

- zamjenicaAuto je moj.- pridjevAna je visoka.- broj Nole je tre i.2) prilogOna je dobro. Ona je bolje.

b) semikopulativni glagol (semanticka varijanta glagola biti) :Npr. Postati Ona je postala pjeva ica. (na dubinskoj strukturi : ona je

pjevaica) ; proglasiti On je proglaen laovom. ; smatrati Smatraju gapametnim.c) itava reenica moe biti predikativ.Npr. On je kao da ga je poplava izbacila.* neglagolski dio ovog predikata nazivamo predikativ. *

Usloeni predikati

U nekim sluajevima, predikat moe postati usloen , tj. onda kada modalni ilifazni glagol ima za dopunu neglagolski predikat.Npr. Svaki ovjek moe postati bogat. On je poeo da postaje bezobrazan. Ona

je mogla da bude najbolja.

3.3. KRITERIJUM UKRTANJA SINTAKSIKIH IMORFOLOKIH POSEBNOSTI33..33..11.. SSiinntteettiikkiipprreeddiikkaatt

Sintetiki predikat je izraen jednom glagolskom punoznanom leksemon ulinom glagolskom obliku.Razlikujemo :

a) sintetiki predikat s prostim morfolokim oblikomnpr. On spava.b) sintetiki predikat s sloenim morfolokim oblikom npr. On je spavao.

33..33..22.. AAnnaalliittiikkiipprreeddiikkaatta) Kopulativni glagol : s pomonim glagolom; mogu biti morfoloki prost ii

morfoloki sloeni.Npr. Ona je student. Ona je bila student.b) Semikopulativni glagol : sa polupomonim glagolom; moe biti prost i sloen.Npr. Ona postaje najbolja. Ona je postala najbolja.


11/34

Strana 11 od 34

c) Modalni glagol : morfoloki prost i morfoloki sloen. Npr. On ho epregovore. On bi htio pregovore.

d) Fazni glagol : morfoloki prost i morfoloki sloen. Npr. On po inje dapregovara. On je poeo da pregovara.

33..33..33.. SSllooeenniipprreeddiikkaattMoe bitia) Morfoloki prostNpr. On ho e da studira.

b) Morfoloki sloenNpr. On je htio da studira. Da konstrukcije

Postoje neke da konstrukcije koje ne mogu biti zamijenjene infinitivom, npr.Hajde da se volimo. ; ali i neki sluajevi kada infinitiv ne moe biti zamijenjen da konstrukcijom, npr. Razumjeti, znai oprostiti.Infinitivu dajemo prednost :

1) u sloenom predikatu je modalni glagolnpr. Moete u

i sada. Mogao si se javiti ju

e. Ponekad postoji i razlika uznaenju, npr. Neu doi na roendan./Neu da doem na roendan.

2) konstrukcije tipa Izvolite sjesti 3) bezline konstrukcije sa leksemima tipa teta, muka, lako, korisno

- npr. Lako je to rei, treba uraditi. Ne vrijedi se buniti. Dobro bi biloiskoristiti tu priliku.

4) konstrukcije sa modalno upotrijebljenim glagolima imati/nemati- npr. Ko naui, nema se ega bojati.

5) gnomska upotreba- npr. Koga je moliti, nije ga jediti.

6) glagol htjeti u sloenom predikatu- npr. Oni mogu htjeti svata. Treba htjeti ono to je najbolje.7) glagol dati u znaenju moi, dozvoliti

- npr. To se ne da popraviti. To se ne da rijeiti.8) u sastavu oblika futura I

- npr. Ja u rei Marku.Sloeni predikati bez semikopulativnih elemenata

To su reenice koje imaju formalno sloen predikat, a ponavljanje punoznanelekseme ima ekspresivnu funkciju.

Npr. A ona pliva li, pliva. /i, te, pa / Priaj ti, samo priaj !Formalno sloen predikat

Reenice bez glagola u predikatu

1) reenice sa prezentativima- umjesto svog glagola u linom glagolskom obliku imaju prezentativ evo,eto, eno. Evo autobusa !

2) onomatopejski uzvini predikati


12/34

Strana 12 od 34

- uzvicima iskazujemo predikat. Npr. A ona, pljus u vodu ! Oni tada hopkroz prozor !

3) krnji analitiki predikat- kada je isputen kopulativni glagol. Npr. Nebo vedro bez obla ka.Situacija pod kontrolom. Marko otac! Zamisli, Jelena K. majka!

4) reenice tipa to-da - u njima se kopula ne moe upotrijebiti bez tete po pravilnost reenice.Npr. Odoh na more. To nikako ! / To svakako !

5) reenice tipa otkud ti - kojima iskazujemo uenje. Npr. Otkud snijeg u maju !?!

6) reenice tipa ovdje Radio-London - slui za predstavljanje

Glagolski predikat moemo izastaviti uvijek kad je u pitanju punoznani glagol akoje iz konteksta jasno o emu se radi.

Dekomponovani predikat

Naziva se jos i analitiki ili perifrastini predikat, a ima i jos nekih naziva.Posebna vrsta slo enog imenskog predikata koji nastaje tako da se jednolanipredikat (napravljen, odnosno izraen punoznanom glagolskom leksemom)razlae na dvije komponente:Glagolski dio (semikopulativni glagolnosilac predikatovnog znacenja), iImenski dio deverbativna imenica, tj. glagolska imenica, imenica nastala odglagola (plesanje, trcanje)Preticati vriti preticanje deverbativna imenica ; analizirati vriti analizu ;kontrolisati vriti kontrolu; procjenjivati vriti procjenu, porediti vriti

poredenjeDekomponovani predikat je vano prepoznati jer je u recenici:U autobusu vrse kontrolu. predikat vre kontrolu , a ne samo vre . Upitanju je markirana (obiljeena) kategorija, a to znaci daa su to primjeri kojiiskacu iz kruga ocekivanog i da je njihova upotreba rezervisana za odredenefunkcionalne stilove: novinarski, administrativno-pravni, naucni stil. (postojerazliciti funkcionalni stilovi, npr: govorni, reklamni, politicki...)Rijetko e se javiti u knjizevno-umjetnickom stilu. Javlja se uglavnom uz glagolekoji znace nesto apstraktno: konretno (kuvati), niko nece reci vrsiti kuvanje ilivrsiti pjevanje analizirati, procjenjivati, porediti, ...

Ako zelimo nesto konkretno nema mjesta dekomponovanom predikatu.


13/34

Strana 13 od 34

44)) AATTRRIIBBUUTTSubjekat i predikat su osnovni dijelovi reenice oko kojih se vrti sva ostala pria.Sve ostale dijelove reenice moemo podijeliti na imenske dodatke i glagolskedodatke.Atribut je imenski dodatak;vezan je za imensku rije u re enici i jedino prekote imenske rijei ostvaruje vezu sa predikatom. On nije samostalna sintaksikakagegorija i uvijek se analizira na nivou imenski sintagme.Npr. Kupila je lijepu, modernu, crvenu haljinu.Neki sintaksiari smatraju da ova imenska singtagma moe da se razvije ureeniku predikaciju : haljina je lijepa. Haljina je moderna.Funkcija atributske rijei u reenici uvijek se poklapa sa funkcijom imenice uzkoju ona stoji (bilo da je ta imenica subjekat, objekat, PO funkcija atributskerijei poklapa se sa funkcijom imenice uz koju stoji).Obzirom na to da li se pridjev slae u rodu, broju i padeu sa imenicom

razlikujemo kongruentni i nekongruentni atribut.4.1. KONGRUENTNI ATRIBUTI(nazivaju se jo i pravi ili restriktivni)Oni su najei . To su upravo oni atributi koji stoje u kongruentnom odnosu saimenicom, pa im otuda i naziv.Izuzetak su pridjevi stranog porijekla koji npr. oznaavaju boju. Ubrajamo ih ukongruentne atribute iako nemamo slaganje sa imenicom.Npr. roza pantalone, pink haljina, be sandalice, lila marama itd.Atribut u srpskom jeziku nikada ne gradi osnovnu strukturu proste reenice.

Ukoliko pogledamo modele osnovnih struktura proste re

enice, vidjeemo daimamo :

1) strukturu P=R (Svanjeva. Grmi. Sijeva.) gdje se radi o impersonalnojreenice u kojoj sam predikat predstavlja kompletnu reenicu.

2) strukturu S+P (Ja pjevam. Pjevam.)3) struktura sa glagolom koji obavezno trai direktnu objekatsku dopunu

S+P+Od (Ona otvara : vrata, konzervu, knjigu)4) struktura sa glagolom koji obavezno trai adverbijalnu odredbu S+P+AO

(Ona stranuje : u zgradi, na selu, na Mejdanu)Atribut dakle nikada nije obavezni dio proste reenice ; on nam uvijek daje neku

ekstra informaciju o imenici uz koju stroji.44..11..11.. RRiijjeeiiuuffuunnkkcciijjiikkoonnggrruueennttnnooggaattrriibbuuttaa

U poziciji kongruentnog atributa mogu se nai

PPrraavviipprriiddjjeevvii((AAddjj++NN;;NN++AAddjj))U srpskom jeziku pridjevi se gotovo iskljuivo se nalazi ispred imenice, sem usluajevima istorijski uobiajenih izraza, kao npr. Matica srpska. Meutim, kada


14/34

Strana 14 od 34

pridjevu elimo dati posebnu ekspresivnost, moemo da ga postavimo iza imenice,napr. eno boija. ! Ovakvi sluajevi su esti u knjievnom tekstu.U sluaju Atr + Im ( pravi pridjev ispred imenice) ispred imenice moemo stavitii vie pravih pridjeva, ali tada je njihov redoslijed tano odreen (postojezakonitosti i tano se zna koji pridjev gdje stoji): kvantifikativni pridjevi nalaze se na 1. lijevom mjestu, tj. najudaljeniji su od

imenice ( izraavaju neku koliinu: mnogi, razni, ...) mjesni / vremenski pridjevi (moemo ih nazvati relacioni): ovdanji, tamonji,

dananji, jueranji kvalifikativni (opisni) pridjevi (neki kvalitet, svojstvo, osobina): plav, visok,

nizak, lijep gradivni pridjevi: drvena klupa, zlatni lani prisvojni pridjeviNpr u reenici: Sjetio se mnogih tadanjih dobrih kolskih drugova.

1. 2. 3. 4. 5.

+Im

kvantitativnirelacioni(mjesni /vremenski)

kvalifikativni(opsini)

gradivni prisvojni

mnogih tadanjih dobrih kolskih drugova

* N.B.U pridjevskim sintagmama (najee su to primjeri gdje se primjeri kombinuju saprilozima, tj. u kombinacijama prilog+pridjev, upravna rijeuvijek je pridjev.Npr. jarko crvena upravna rije je crvena ; u sutini ovdje imamo

stepenovanje te osobine (pridjeva) po intenzitetukardinalski crvena stepenovanje te osobine po sli nosti ; nalik na tu

crvenu bojukoju nose kardinali.Osnovna gramatika obiljeja pridjeva odredbe imenskih rijei mogu imati odreeni i neodreeni vid mogu imati komparaciju komparaciju ne mogu imati mjesni, vremenski, neki

opisni pridjevi (slijep, gluv, mrtav)

PPrriiddjjeevvsskkeezzaammjjeenniicceeMoj, tvoj, va, ovaj, taj, svaki, i sl.

BBrroojjeevviiRedni brojeviv: prvi, drugi, ..., peti, deseti... a od osnovnih samo broj jedan :jedan ovjek (u smislu: neki ovjek)Ali : dva ovjeka ovdje ve dajemo neku kvantifikaciju.


15/34

Strana 15 od 34

GGllaaggoollsskkiipprriiddjjeevviio glagolski pridjev radni (nabujala rijeka, zrelo ito)o glagolski pridjev trpni (pospremljena soba, okreena kua)

GGllaaggoollsskkiipprriilloozziio glagolski prilog sadanji (umee tabletete, visei most) mnogo

ei u funkciji atributao glagolski prilog proli ( biva Jugoslavija)

4.2. NEKONGRUENTNI (PADENI)ATRIBUTIU funkciji atributa moemo imati takodje i imenicu, prilog uz imenicu ili itavurelativnu reenicu.Nekkongruentni ili padeeni atribut jeste najee imenica u zavisnom padeukoja odreuje imenicu nosioca imenike sintagme. Nekongruentni atribut senalazi uvijek iza imenice koju blie odreuju tj.

Im + Atr

On je nadalje u kontaktnom su poloaju sa njom (uvijek u kontaktu sa imenicomiza koje se nalaze) i uglavnom u nekom zavisnom padeuPrema strukturi, nekongruentni atributimogu da se podijele na: N + prep + Nx ovjek + od + ugleda

N + Nx (G, D)G: pjevanje ptica (Sluao sampjevanje ptica.) pti iji pojD: Ona mi je rod. Ona je moj rod.

N + Det + Nx(najee kvalifikativni ili prisvojni G)G kvalifikativni: krema zelene boje (ne moemo rei samo: krema boje)G prisvojni: kua moga brata (ne moemo rei samo: kua brata )

U naim gramatikama nekongruentni atributi se klasifikuju na

padeni atributi sa pridjevskim zna

enjem atributi sa sekundarnim objekatskim znaenjem (rekcijski atributi) atributi sa prilokim znaenjem

44..22..11.. PPaaddeenniiaattrriibbuuttiissaapprriiddjjeevvsskkiimmzznnaaeennjjeemmTo su sintagme u kojima imenicu u zavisnom padeu (svi padei osim Voc, Ins iNom), moemo transformisati u pridjev:

U srpskoj sintaksi skraenice su engleske :N = Nomen / NounNx = imenica u zavisnom padeuPrep = prepozicija (prijedlog)Det = obavezni determinator


16/34

Strana 16 od 34

SSiinnttaaggmmaassaappoosseessiivvnniimmzznnaaeennjjeemmNekongruentni atribut je izraen posesivnim Gen ili posesivnim Dat :

Nekongruentni atribut

Postaje

Pravi pridjev-kongruentni atributpos. Gen : kua moga djeda djedova kua

pos. Gen : haljina moje majke maj

ina haljinapos. Dat : kaput mu je izlizan njegov kaput je izlizan

Nekad ove transformacije sa stanovita jezika mogu rogobatno zvuati, ali nekadsu i savreno mogue.On je bio u njemakom logoru za zarobljene oficire. ovo nije namjena logora,jer se nalazi iza imenice, a sve adverbijalne ili priloke odredbe su vezane zaglagol.Posesivnost moe biti otuiva i neotuiva. Kod neotuive posesivnosti odnosdijelova i cjeline je takav da ne moe biti raskinut,

Npr. glava ovjeka (Gen bez prijedloga), u Milice duge trepavice (u+Gen), krovna kui (na+Loc).Uglavnom govorimo o dijelovima tijela ili dijelovima graevina.Kod otiive posesivnosti, odnos dijelova i cjeline moe da se raskine.

SSiinnttaaggmmaassaazznnaaeennjjeemmmmaatteerriijjeeNajee sa prijedlogom od+Gen.Npr. bluza od svilesvilena bluza ; klupa od drveta drvena klupaKupila je bluzu od svile. objekatska sintagma u okviru koje je od svile nekongruentni atribut uz bluzu .

SSiinnttaaggmmaassaazznnaaeennjjeemmnnaammjjeenneeUglavnom je to za+Acc, mada sreemo i primjere sa Dat.Npr. dom za studente studentski dom, dom za penzionere penzionerskidom, konj za vuu vuni konj, djevojka za udaju u ovom slu ajutransformacija nije mogua.Samo u odreenim kontekstima, moemo imati i od(protiv)+Gen ili Dat bezprijedlogaNpr. lijek protiv side, nema lijeka od te bolesti, nema lijeka toj bolesti gdjetransformacija nije mogua.

SSiinnttaaggmmeessaazznnaaeennjjeemmppoorriijjeekkllaaiilliippoottiiccaannjjaa::Npr. pas plemenite raserasni pas, dim od duvanaduvanski dimIli kombinacija iz+GenNpr. ljudi iz Afrike Afrikanci, afri ki ljudi

SSiinnttaaggmmeessaazznnaaeennjjeemmmmaatteerriijjaallnneessaaddrriinneeTo znaenje je esto praeno konstrukcijama o+Loc


17/34

Strana 17 od 34

Npr. pjesma o ljubaviljubavna pjesma SSiinnttaaggmmeessaappaarrttiittiivvnniimmzznnaaeennjjeemm

Izraeno Gen bez prijedloga.Npr. litar vode, dio pjesme, tanjir supegdje zamjena nije mogu a ;Ili sluajevi gdje je partitivno znaenje kombinovano s izuzimanjem, a to se

izraava od(izmeu)+Gen ili meu+InsNpr. zaljubio se u najljepu od svih djevojaka, izmeu svih djevojaka, meu svimdjevojkama.

SSiinnttaaggmmeessaakkvvaalliiffiikkaattiivvnniimmzznnaaeennjjeemmImaju znaenje karakteristine pojedinosti. O njima je dosta pisala Milka Ivi.Javljaju se u sljedeim kategorijama:

Gen bez prijedlogaKoji moe biti zamjenjiv kombinacijom sa+Ins (kvalitativnim)Npr. djevojka plave kose plavokosa, djevojka sa plavom kosom, plavih oiju plavooka, vitkog stasavitkaU ovim sluajevima imamo i obavezni determinator : djevojka plave kose gdjeje plave obavezni determinator.

Sa+InsInstrumental pokriva ira znaenja nego genitiv. Ako se instrumentalom oznaavaintegralni dio kao karakteristine cjeline, tu ne moemo imati zamjenu genitivom.Npr. Uao je ovjek s mantilom preko ruke. s mantilom preko ruke jenekongruentni atribut ; kutija s poklopcem

U+LocAko je ta karakteristi

na pojedinost dio odje

e ili obu

e koju

ovjek nosi,moemo da sa+kvalitativni instrumental zamijenimo kombinacijom u+lokativ.

Npr. ena sa crnom haljinomena u crnoj haljini.U+Loc ja vrlo rijedak mimo ove upotrebe odjee i obue.Npr. ovjek u najboljim godinama

Od+GenNpr. ovjek od ugleda ugledan ovjek, ena od tridesetak godina tridesetogodinja ena

Bez+GenOvaj sluaj je dosta est. On obiljeava odsustvo neke karakteristine osobine.

Npr. aj bez eeranezaslaen aj, grad bez rijeke Na+Loc

Rijetko ga sreemo.Npr. pisac na glasupoznati pisac, pegla na paru

Na+Acc, U+AccNpr. kua na sprat kua spratnica, haljina na pruge prugasta haljina, djelou 3 toma trotomno djelo

Prema,ka + Dat


18/34

Strana 18 od 34

U naem jeziku ka+Dat je najei u naoj sintaksi, prema+Dat oznaava nekoraspoloenje.Npr. ljubav prema poeziji

*N.B. Obavezni determinator (obavezna odredba)To je neto bez ega reenica gubi gramatinost. Javlja se u sljedeim

kategorijama:

Gen- kod kvalifikativnog G- kod temporalnog G

Srela sam ovjeka sijede brade.tog jutra; tog ljeta

Acc - kod temporalnog A cijelo jutro

Ins

- pratilaki I- uzroni I- nainski I- kvalifikativni I

tunim srcemnjenom zaslugomGovorio je tihim glasom.Djevojka sa plavim oima.

44..22..22.. NNeekkoonnggrruueennttnniiaattrriibbuuttiissaarreekkcciijjsskkiimmzznnaaeennjjeemm((rreekkcciijjsskkiiaattrriibbuuttii,,aattrriibbuuttiissaasseekkuunnddaarrnniimmoobbjjeekkaattsskkiimmzznnaaeennjjeemm))

Ovi nekongruentni atributi dobijeni su nominalizacijom glagolskih struktura.N deverbativa (klasine glagolske imenice: plesati plesanje ; trati tranje)N deadjectiva (nastale od adjektiva tj. pridjeva: ljubomoranljubomora)Deverbativne sintagme se javljaju se u vie kategorija:

SSiinnttaaggmmeessaassuubbjjeekkaattsskkiimmzznnaaeennjjeemmDrugi tip nastaje nominalizovanjem predikatske veze (veze izmeu S i P)V+NNom> N Dev+Nx

Npr. sat kuca > kucanje sata sata je nekongruentni atribut uz kucanje, toje subjekatski genitivKad se deverbativna imenica gradi od neprelaznog glagola, takav se subjekatskigenitiv moe zamijeniti pridjevom:Kada od neprelaznog glagola dobijemo deverbativnu imenicu, kao posljedicu toganastaje subjekatski genitiv koji moe da se zamijeni pridjevom.Npr. Ptice lete > let ptica > ptiji let

SSiinnttaaggmmeessaaoobbjjeekkaattsskkiimmzznnaaeennjjeemmDobijene su od objekatske glagolske sintagme (sintagme blieg objekta), poemi :

V+NAcc> N Dev+NxNpr. itati knjigu > itanje knjige knjige je objekatski gentiv,nekongruentni atribut uz itanje *N.B. u Nx, taj zavisni pade nikada ne moe da bude akuzativ bez prijedloga.


19/34

Strana 19 od 34

Da bi se izbjegla dvoznanost, tj subjekatsko znaenje genitiva, u nekimprimjerima e blii objekat prei u konstrukciju Prema+Dat:Npr. potovati majku > potovanje prema majciAko ovu konstrukciju pretvorimo u subjekatski genitiv, dobiemopotovati majku > potovanje majke (prema majci ili potovanje od stranemajke)

Zato se takve konstrukcije zamjenjuju sa konstrukcijom Prema + Dat, Dat bezprijedloga ili Ka+Dat, gdje Prema +Dat moe da znai raspoloenje, ljubav,mrnju ili bilo kakvo osjeanje.Nominalizovanjem sintagmi daljeg objekta glagoli takoe prelaze u deverbativneimenice, a oblik daljeg objekta zadrava prvobitnu morfoloku formu.Npr. Pisati o poeziji > pisanje o poeziji (a ne: pisanje poezije - to je kao dami piemo poeziju, a ne da piemo o poeziji).

SSiinnttaaggmmeessaaooddvveerrbbiijjaallnnoommooddrreeddbboommNa isti ovakav nain nominalizuju se i glagolske sintagme sa adverbijalnim(prilokim) odredbama:

V+AO > NDev+Nadv

doiu Banjaluku (POM) > DOLAZAK u Banjaluku

etati gradom (POM) > ETNJA gradomadverbijalne odredbeostaju neizmijenjene

nekongruentni atributi

UUpprraavvnniillaannssiinnttaaggmmeeddeeaaddjjeekkttiivvnnaaiimmeenniiccaaAko je upravni lan sintagme deadjektivna imenica, ta imenica u Gen oznaavanosioca stanja ili osobine. ak se i taj Gen zove genitiv nosioca stanja ili osobine.Npr. Nebo je plavo > Plavo nebo > plavetnilo neba > nebesko plavetnilo

nekongruentni atribut kongruentni atribut i pravi pridjev

NNeekkoonnggrruueennttnniiaattrriibbuuttiizzrraaeennpprriilloozziimmaaNa ovaj nain, tj. denominalizacijom dobijamo i nekongruentne atribute izraeneprilozimaNpr. Otii odatle > odlazak odatle

44..22..33.. AAttrriibbuuttii((aattrriibbuuttsskkeessiinnttaaggmmee))ssaapprriillookkiimmzznnaaeennjjeemmZnaenjski tipovi priloga u funkciji nekongruentnog atributa :

Mjesno znaenje ljudi odavdje, sto zdesna, vrata lijevo, klupau parku, sat na tornju i sl.

Vremensko znaenje omladina danas, Tara zimi, ivot poslije,novine od jue


20/34

Strana 20 od 34

Nainsko znaenje pjevanje uglas, mjerenje odoka, ivot oddanas do sutra

Ovakvi primjeri mogu stvoriti odreenu zabunu:

Atr. nekongr. POM POMSjeo je na klupu u parku U parku je sjeo na klupu. ; gdje Sjeo je na klupu u

parku. moemo ovo posmatrati na 2 na

ina:I - POM (Gdje je sjeo? - na klupu u parku)II - odrednica (Kakva je to klupa? zelena klupa, klupa u parku) ; zato je tonekongruentni atribut. Moemo to vidjeti i na sljedeem primjeru:Npr. uo je kucanje sata na tornju. I POM (Gdje je sat? na tornju) IInekongruentni atribut sa prilokim znaenjem ; u tom smislu da mi kategoriemokakav je to sat: (Kakav je to sat? zidni, runi, na tornju)


21/34

Strana 21 od 34

55)) AAPPOOZZIICCIIJJAA Objasnidbena sintagma To je odredba samostalnih rijei, kojom se, kazivanjem jo nekog imena s novomosobinom, odreuje veodre eni pojam uz ije ime se upotrebljava.Npr. Smirna, grad lepih Grkinja, odavno nije videla takav stas.

Ivo Andri, na nobelovacNovak okovi, na poznati teniserPariz, grad svjetlosti, lei na obalama Sene.

Apoziciju ine dvije substantivne rijei (imenice ili im. zamjenice) ; one su uvijeku istom padeu, a ona apozitivna je uvijek u postpoziciji u odnosu na ovu glavnu.

Imenica + apozicijaNa semantikom planu apozicija bi bila sintaksika tautologija (ve

identifikovanom pojmu neto dodajemo).

66)) AAPPOOZZIITTIIVVPravi apozitivi su pridjevi u odredbenoj slubi, to moe biti pravi pridjev iliglagolski pridjev.

6.1. POZICIJA APOZITIVANpr. Otputovala je u Irsku, zelenu i raspjevanu zemlju. (na kraju reenice)

Ona, umorna i gladna, sjede. (u sredini reenice)Inspirisana neodoljivom potrebom, napisala mu je pismo. (na poetku

reenice)

6.2. ZNAENJE APOZITIVAOni uvijek kondenzuju reeniko znaenje.Uzrok : Ona, umorna, sjede. (jer je bila umorna)Propratna okolnost : Doveli su ga vezanog. (i pri tome je bio vezan)Odnosna : Ona, umorna i gladna sjede. (ena, koja je bila umorna igladna, sjede.)Vremenska : Vidjevi da je otkirven, izae iz sklonita. (kad je vidi,jer je vidio)Uslovna : Osuene, biljke se koriste za aj. (ako su osuene ; kadsu osuene)

Ne moe se unijeti oruje : ni napunjeno, ni rastavljeno.(ni ako je napunjeno, ni ako je rastavljeno)

77)) AATTRRIIBBUUTTIIVVAko se apozicija iz postpozicije prebaci u prepoziciju, ona postaje atributiv.Atributiv je imenski pojam. On oznaava iri pojam, pojam vrste ili roda kome tajglavni pojam pripada, pojam zanimanja, titule i sl.


22/34

Strana 22 od 34

Npr. Zimujem na Jahorini, bosanskoj planini. (Im + Apozicija)Zimujem na bosanskoj planini Jahorini. (Atributiv + Im)princ arls, lady Dajana, planina Kopaonik, grad Beograd, potar Simo,

predsjednik Kuzmanovi, hotel Moskva, selo Saraica i sl.To mogu biti i cijele atributske sintagme.Npr. Profesor, sportista i politiar, doktor Peri

88)) OOBBJJEEKKAATTObjekat je glagolska dopuna, tj predmet na koji prelazi glagolska radnja, to jepredmet na koji prelazi glagolska radnja.Zavisno od forme u kojoj se ostvaruje, on moeda bude:

pravi (direktni, blii) objekatnepravi (indirektni, dalji) objekat

8.1. BLII,PRAVI,DIREKTNI OBJEKAT S +P +OPravi objekat je objekat tranzitivnih ili prelaznih glagola.Imamo glagole kod kojih upotreba objekta nije nuna, ako se podrazumijeva, tj.ako je pretpostavljena iz konteksta.Npr. ta Marija radi? - Jede. Jesti je prelazan glagol, ali to sada nemoramo precizirati, osim ako ne pitamo : ta Marija jede? - Jede voe (pagete,pitu, kolae...)Meutim, postoje i takvi glagoli (a to zavisi od semantike) koji uz sebe nunotrae objekat, pa je u tom sluaju struktura S+P+O nuna konstrukcija (npr.otvaram kuu, konzervu, poklonKod tranzitivnih glagola postoje tri situacije u kojima se pravi (blii) objekat

najee javlja:Acc bez prijedlogaslovenski Genpartitivni Gen

88..11..11.. AAkkuuzzaattiivvbbeezzpprriijjeeddllooggaa bbeezzpprriijjeeddllookkiiaakkuuzzaattiivv

Npr. Jede jabuku. Pie poeziju. Gleda rijeku. Kuva ruak/zavjeru.Vano je istai da semantika (znaenje) veine glagola utie na to kakav eobjekat stajati uz te glagole (glagoli sami svojom semantikom suavaju opseg

imenica koje se mogu nai na mjestu tog objekta).Npr. Pisati pismo/poeziju/roman/izvjetaj ; Voziti

auto/kamion/traktor/zaprena kola/bicikl, motor

UUnnuuttrraannjjiiiilliittaauuttoollookkiioobbjjeekkaattU okviru blieg objekta postoji jedna kategorija unutranji ili tautolokiobjekat koji je stilski (a ne semantiki) poseban u odnosu na pravi, ali spada utu kategoriju pravog objekta.Objekat svoj korijen vue iz samog glagola.


23/34

Strana 23 od 34

Npr. Veerati veeru ; ali veerati palentu palenta je pravi besprijedlokiobjekat ; Graditi grad/kuu ; Zobati zob/hranuOvaj unutranji objekat je posebna kategorija u okviru blieg (besprijedlokog)objekta on je izraen, ali sadran u predikativu. Danas je on vie arhaian,karakteristian za odreen pjesniki stil, najee za narodnu poeziju.Ali, im uz njega damo neki pridjev ili neku drugu kvalifikaciju, on vie nije

tautoloki objekat,Npr. ivi svoj ivot, veerati gospodsku veeru, graditi veliki gradPrema posljednjim sintaksikim studijama neki sintaksiari ovdje prave ogradu:unutranji objekat je objekat koji nije izraen, tipa:On peca. (u znaenju: On je ribar, pecaro.)On pije. (u znaenju: On je alkoholiar, pijanica.)

NNeeuuttrraalliizzaacciijjaaggllaaggoollsskkeepprreellaazznnoossttiiU okviru kategorije pravog objekta spadaju i sluajevi u kojima dolazi doneutralizacije glagolske prelaznosti, to eventualno sa sobom nosi i promjenuglagolskog znaenja.Npr. Ona voli cvijee. /Ona voli.esto se susree u administrativnom stilu, ili kod dekomponovanog predikataNpr. Vozili ste (auto) nedozvoljenom brzinom. Vrili ste preticanje na punojliniji.Radnja prelazi na objekat, ali je on neutralisan, jer nije izreen.

88..11..22.. SSlloovveennsskkiiggeenniittiivvJavlja se usvim slovenskim jezicima i njihova je odlika. To je genitiv uz glagol uodrunoj formi ; javlja se iskljuivo u odrinim reenicamai uvijek se moe

zamijeniti akuzativom bez prijedloga, a to je dovoljan dokaz da se radi odirektnom objektuNpr. inilo mu se da svoga kraja vie vidjeti nee. (slovenski genitiv)

inilo mu se da svoj kraj vie vidjeti nee. (akuzativ bez prijedloga)Treba ga razlikovati od logikog subjekta u genitivu kojeg sreemo uegzistencijalnim reenicama,Npr. Nema kruha.Mnogo je ei u knjievno-umjetnikom stilu nego u razgovoru. On je markiranakategorija u odnosu na Acc bez prijedloga.

88..11..33..

PPaarrttiittiivvnniiggeenniittiivvObiljeava dio neke cjeline.Npr. Kupi voa/mrkve/mlijeka. (Kupi voe/mrkvu/mlijeko.) Dodaj mi hljebaOn se takoe uvijek moe zamijeniti Acc bez prijedloga. Meutim, ako se tu stavineka odredba koliine > gubi se ta njegova partitivna komponenta.Npr. Kupi malo voa/dovoljno hljeba/mnogo mlijeka.*N.B. Dotai se ograde.dalji ili blii objekat ?


24/34

Strana 24 od 34

8.2. DALJI,NEPRAVI,INDIREKTNI OBJEKATJavlja se u Acc + prijedlog, kao i u svim drugim padeima.

88..22..11.. GGeenniittiivvbbeezzpprriijjeeddllooggaaNpr. plaiti se pasa, bojati se neega, klonuti se neega, stidjeti se neega(nije u pitanju fiziko odvajanje, veneko odvajanje od te kategorije)

88..22..22.. GGeenniittiivvsspprriijjeeddllooggoommNpr. odustati od plana, izaao je iz grada

88..22..33.. DDaattiivvbbeezzpprriijjeeddllooggaaUz glagole osjeanja i stanja (psiholokog stanja), uz glagole interpersonalnih(meuljudskih) odnosa, uz glagole doputanja / protivljenja, uz glagolepripadanja, uz glagole koristi / tete, uz glagole stremljenja ili vjerovanjaNpr. radovati se, uditi se, diviti se, suprostaviti se, odoljeti (emu)

laskati, pratati, ugaati, koditi, zavidjeti, oprostiti (kome)dopustiti, zabraniti (nekome neto)Knjiga pripada Marku.To mu je koristilo/tetilo.stremiti, vjerovati, nadati se, teiti (emu),

88..22..44.. DDaattiivvsspprriijjeeddllooggoommNpr. teiti KA neemu

88..22..55.. AAkkuuzzaattiivvssaapprriijjeeddllooggoommNpr. brinuti se za nekoga, misliti na nekoga, sumnjati u, pristati na, bojati se za,boriti se za, otimati se za/o

88..22..66.. IInnssttrruummeennttaallbbeezzpprriijjeeddllooggaaUz glagole upravljanja i vladanja, uz glagole bavljenja, uz glagole pomjeranja, uzglagole neke karakteristike, uz glagole nekog psiholokog stanjaNpr. gospodariti, vladati, upravljati/Tad jeore Srbijom zavladao ;

trgovati, rukovati se, baviti se ;mahati (neim), vitlati, tresti*Rijeka je bogata ribom.tjeiti se, zavaravati se, ponositi se, hvaliti se, biti

zadovoljan/nezadovoljan

88..22..77..

IInnssttrruummeennttaallssaapprriijjeeddllooggoommNpr. eznuti za nekim / neim, aliti za neim,

razgovarati sa nekim(npr. sa predsjednikom)

> AO drutva> DO (dalji objekat prelazni glagol, jer

moramo znati s kim razgovara)


25/34

Strana 25 od 34

88..22..88.. LLookkaattiivvssaapprriijjeeddllooggoomm*uvijek je sa prijedlogom*Uz glagole intelektualno komunikativnih i emotivnih procesaNpr. dogovarati se, savjetovati se, izjasniti se, obavijestiti se, svjedoiti (oneemu) priati, matati, uivati (u neemu)N.B.Neki glagoli trae dvije dopune (DO + IO)Npr. pokloniti nekome neto, dati nekome neto, priati nekome neto

RRaazzlliikkaa iinnddrreekkttnniioobbjjeekkaattaaddvveerrbbiijjaallnnaaooddrreeddbbaaPostoje situacije u kojim je teko razluiti da li je u pitanju A(dverbijalna)O(dredba) ili I(indirektni) O(bjekat) jer su iste padene forme. Moemo jeposmatrati na razliite naine i tretirati i kao odredbu i kao dopunu.Npr. Radujem se tvom uspjehu. Zahvalila se organizatoru na ukazanoj asti.alila je za proputenom prilikom.

a) radovati se

emu

IOb) na dubinskoj strukturi radi se o AO uzroka tvoj uspjeh je uzrok mojeradosti.


26/34

Strana 26 od 34

99)) AADDVVEERRBBIIJJAALLNNEEOODDRREEDDBBEEOne su fakul tat ivn i lanovi reeninog modela, osim u izolovanim sluajevima:Npr. Gdje ivi? ivi u Banjaluci.Dijele se na osnovu svog znaenja (mjesto, vrijeme, uzork ...):

9.1. ADVERBIJALNE ODREDBE VREMENAVrijeme se u srpskom jeziku moe izraziti na pet naina: vremenski prilozi i priloki izrazi padei i prijedloko-padene konstrukcije glagolski prilozi predikatski apozitiv sloene vremenske reenice

99..11..11.. VVrreemmeennsskkiipprriilloozziiiipprriillookkiiiizzrraazziiNpr. (od) tada, otada, (od) sada, odsada, (od)onda, (od) kada, otkada. Svi onimogu imati anaforsku i kataforsku funkciju.Anafora upuivanje na sadraj ispred sebe i uglavnom se javlja u nezavisnim inezavisno-sloenim reenicama.Npr. Bila sam u Francuskoj i tada sam se dobro provela.Katafora upueivanje na sadraj iza sebe; ona dobija sadraj iz reenice kojaslijedi i javlja se u zavisnoj reenici.Npr. Tada kada sam bila u Francuskoj, dobro sam se provela. (inverzija

vremenski element je na poetku.)99..11..22.. PPaaddeenneeiipprriijjeeddllookkoo--ppaaddeenneekkoonnssttrruukkcciijjee

Razlikujemo tri semantike podvrste.

CCiilljjnnoo((vvrreemmeennsskkoo--cciilljjnnoozznnaaeennjjee))Vrijeme se shvata kao cilj u kome se zavrava glagolska radnja.Konstrukcije: U + Acc Polaem ispit u utorak.

NA + Acc Sruiemo se na Boi.Tano preciziramo dan kada e se neto desiti.

VVrreemmeennsskkoo--llookkaacciioonnoozznnaaeennjjeeObiljeava cijelo vrijeme vrenja glagolske radnje. Javlja se najee u lokativu ito sa prijedlogom u ili o .Npr. U+Loc Sreemo se u julu.

O+Loc Vidjeemo se o Boiu.Ne preciziramo tano kojeg jula, o Boiu znai oko Boia.

Gen bez pr. Svake nedelje ide na plivanje.


27/34

Strana 27 od 34

Svakog utorka ide na ples.Ins bez pr. Nedjeljom idemo na ples.Preko + Gen Preko vikenda ide na ples.Za vrijeme + Gen Za vrijeme vikenda idem na selo.

VVrreemmeennsskkoo--oorrjjeennttaacciioonnoozznnaaeennjjeePostie se samim prijedlogom (sam prijedlog ima to vremensko orjentaciono znaenje: prije, pred, nakon, po zavretku, uoi, po)Npr. uoi Boia, pred Boi, nakon Boia, po Boiu)

99..11..33.. GGllaaggoollsskkiipprriilloozziiGlagolski prilozi, sadanji i proli, javljaju se kao kondenzatori reeninogsadraja (znaenja), odn. oni omoguavaju konstrukcije bez linog glagoskogoblika koje prenose reenino saoptenje. Dva su uslova pod kojima se vrikondenzacija sloenih reenica.1) Sloena reenica mora biti monosubjekatska obje klauze imaju isti

subjekat :Npr. Dok sam kuvala ruak, prala sam sue. / Kuvajui ruak, prala sam sue.2) Oba predikata moraju biti glagolskog tipaNpr. Dok sam se vozila u autobusu, itala sam knjigu. / Vozei se u autobusu,itala sam knjigu.

Kad sam dola kui, ukljuila sam televizor. / Doavi kui ukljuila samtelevizor.

99..11..44.. PPrreeddiikkaattsskkiiaappoozziittiivvI oni nastaju reeninom kondenzacijom. Predikatski apozitivi su glagolski

pridjevi.Npr. Iznurena, sjela je na krevet. / zato to je bila iznurena ; kad se umorila.Osuene biljke koriste se za aj. / kada se osue,

9.2. ADVERBIJALNE ODREDBE ZA MJESTOMogu da se izraze: zamjenikim mjesnim prilozima zamjenikim prilokim izrazima padenim i prijedloko-padenim konstrukcijama zavisnom mjesnom reenicom

99..22..11..

ZZaammjjeenniikkiimmjjeessnniipprriilloozziiOni upuuju na:

mjesto u blizini govornika (ovdje)mjesto u blizini sagovornika (tamo)mjesto u blizini ppredmeta govora (ondje)

Svi prilozi mogu da budu upotrebljeni anaforski i kataforski.Npr. Bila sam u Parizu i tamo sam se lijepo provela. (a) / Tamo gdje smo biliprolog petka ii emo opet. (k)


28/34

Strana 28 od 34

99..22..22.. ZZaammjjeenniikkiipprriillookkiiiizzrraazziiImaju istu funkciju kao zamjeniki prilozi. Nastaju dekomponovanjem mjesnogpriloga na optu imenicu u mjestu.

99..22..33.. PPaaddeenneeiipprriijjeeddllookkoo--ppaaddeenneekkoonnssttrruukkcciijjeeRazlikujemo tri vrste mjesnog znaenja padenih i prijedloko-padenih

konstrukcija : ciljno lokaciono orjentaciono CCiilljjnnoozznnaaeennjjee

Ono podrazumijeva mjesto kao cilj na koji je kretanje usmjereno i trai glagolkretanjaNpr. Gen + do, put Idem do Nia.

Idem put Nia.Dat + pri primicati se emu

k, ka, prema kretanje se ne zavravaAcc + na, u oznaava mjesto kao cilj na kom se kretanje i

zavrava.)

LLookkaacciioonnoozznnaaeennjjeePodrazumijeva da se cijela radnja vri na prostoru koji je obiljeen odreenomimenicom.Npr. Gen + nasred, navrh

A + kroz, niz, uz iskljuivo uz gl. kretanjaIns bez prij.slian prethodnom, ali se ne podrazumijeva pravac kretanja,

veirinu Tr i poljanom.Loc + u, na njime se oznaava jedan objekat smjeten u drugi, ili

na gornjoj povrini tog drugog objekta.

OOrrjjeennttaacciioonnooTo je mjesto najblii orjentir vrenja radnje.Npr. Gen+iznad, ispod, izmeu

Acc/Ins+meu, nad, pod, pred, za

Acc+uzLoc+pri

99..22..44.. ZZaavviissnnaammjjeessnnaarreeeenniiccaaRaena u prethodnom semestru.

9.3. ADVERBIJALNE ODREDBE UZROKAUzroci se mogu izraavati uzronim zamjenikim prilozima i prilokim izrazima


29/34

Strana 29 od 34

padeima i prijedloko-padenim konstrukcijama glagolskim prilozima predikatskim apozitigom zavisno-uzronom reenicom

99..33..11.. UUzzrroonniizzaammjjeenniikkiipprriilloozziiTri su uzro

na zamjeni

ka priloga : zato, stoga i zato. Prilozi zato i stoga moguda se upotrebljavaju u anaforskoj i kataforskoj funkciji.

Npr. Nije imala ta da obue te zato nije dola. (a).Nije dola zato to nije imala ta da obue. (k).

UUppoottrreebbaazzaattooNajee u kombinaciji sa prezentativom eto ovom slu aju bi zato bilosinonim prilozima zato i stoga.Npr. Nije imala ta da obue, eto zato nije dola.Javlja se i u upitnim reenicama na koje oekujemo potvrdan odgovor.

Npr. Zato nisi dola na urku? Zato to nisam imala ta da obuem.99..33..22.. PPaaddeenneeiipprriijjeeddllookkoo--ppaaddeenneekkoonnssttrruukkcciijjee

Najvie se vide u uzronom znaenju. Razlikujemo pet tipova uzronog znaenja:uzrok efektor javlja se sa prijedlogom od + Genuzrok motiv ili stimulator iz + Genuzrok razlog zbog + Genuzrok povod povodom + Gen, u povodu + Genuzrok kriterijum na osnovu + Gen

UUzzrrookkeeffeekkttoorr ((oodd++GGeenn))Neposredni izaziva posljedice koja je spontanog ili nevoljnog tipa. (Onaj nakome se posljedica vri ne moe da utie na njenu realizaciju.)Npr. Pocrvenjela je od emocija. (od stida, npr.) ne eli da pocrveni, ali ne moeda utie na to ;

umrijeti od modanog udara (od neke bolesti) ;problijedjeti od straha/od hladnoe.

UUzzrrookk mmoottiivviilliissttiimmuullaattoorr ((iizz++GGeenn))Tu je posljedica voljnog, svjesnog tipa.Npr. Odluila sam da otvorim pismo iz radoznalosti. / svjesno, voljno samodluila da otvorim pismo

UUzzrrookkrraazzlloogg ((zzbboogg++GGeenn))Uzrok posrednog tipa: neka okolnost koja doprinosi da doe do odreenog tipaposljedice, ali sama nikada ne izaziva taj tip posljedice.Npr. Preselila se u Beograd zbog djece. / Deca nisu uzrok, ve je uzroksituacija da su se oni odselili na sstudije.


30/34

Strana 30 od 34

Dopao mi se zbog svoje duhovitosti.

UUzzrrookkppoovvoodd((ppoovvooddoomm++GGeenn,, uuppoovvoodduu++GGeenn))Podvrsta ovog prethodnog uzroka razloga. To je dodatni razlog koji uslovljavada se ta posljedica realizuje ba u tom trenutku (ona bi se i inae realizovala, aline ba u tom trenutku)Npr. Povodom njene odluke da upie francuski jezik, kupila sam joj rjenikfrancuskog jezika.Moemo rei i : Zbog njene odluke vidi se da je to podvrsta uzroka-razloga

Povodom njenog roendana, kupio sam joj... / (Ja sam spremna dapomognem i treba mi samo povod)

UUzzrrookkkkrriitteerriijjuumm ((nnaaoossnnoovvuu++GGeenn,, ppoo++LLoocc))Spoznajni uzrok njime se obiljeava osnov ili kriterijum za zakljuak kaoposljedicu. Mi na osnovu nekog kriterijuma donosimo neki sud to najee idesa prijedloko-padenim izrazima.Npr. Na osnovu njenog ponaanja shvatio sam da je zaljubljena.Isto to moemo rei i konstrukcijom po + Loc.Npr. Po njenom ponaanju shvatila sam da je zaljubljena.

Osim ovih pet tipova, uzrok se moe izraziti i nekim drugim konstrukcijama.Npr. usljed + Gen u sebi nosi negativnu semantiku : usljed odrona...

zahvaljujui + Dat pozitivna semantika : zahvaljuju i tebi

99..33..33.. GGllaaggoollsskkiipprriilloozziiUzrono znaenje se moe izraziti i glagolskim prilozima. U tom sluaju reenica

mora bitimonosubjekatska i- oba predikata moraju biti glagolskog tipaNpr. Zato to nije znala panski, nije razumjela nita od reenog

Ne znajui panski, nije razumjela nita od reenog.Ne mogavi ustati, pustila je telefon da zvoni

99..33..44.. PPrreeddiikkaattsskkiiaappoozziittiivvSpominjali smog a kada smo radili atribute, aoziciju i apozitiv.Npr. Ona, oarana, nije odgovorila. / Budui da je bila oarana ; uzrono

znaenja9.4. ADVERBIJALNE ODREDBE NACINA I POREDJENJA

Stevanovi ih izjedna ava, dok neki drugi sintaksiari ove dvije kategorijeposmatraju odvojeno. Adverbijalne odredbe naina i poreenja obuhvataju trikategorije. isto poredbene odredbe ili dopune Poredbeno-nainske Nainske (isto nainske)


31/34

Strana 31 od 34

Poreenje moemo vriiti po jednakosti i po nejednakosti.

99..44..11.. iissttooppoorreeddbbeenneeooddrreeddbbee((ddooppuunnee))isto poredbene konstrukcije njima se putem poreenja ne iskazuje nain vrenja radnje. u sutini, to su nepredikatske konstrukcije i

njima se najee izraava pore

enje po jednakosti najee se izraavaju konstrukcijama

nego + Nom Boana je via nego Nevena.)od + Gen Boana je via od Nevene.)

99..44..22.. PPoorreeddbbeennoo--nnaaiinnsskkeePutem poreenja se iskazuje nain vrenja radnje ; njima se izraava jednakost.Npr. Tri kao gazela. (kao + Nom)

Tri poput gazele. (poput + Gen)

99..44..33.. iissttoonnaaiinnsskkeeNjima se iskazuje samo nain vrenja glagolske radnje bez poreenja. Nain usutini predstavlja kvalitet vrenja glagolske radnje i izraava se

PPrriilloozziimmaa((nnaajjeeee))Npr. On brzo tri, lijepo pria, dobro kuva...

PPaaddeekkoo--pprriijjeeddlloonniimmkkoonnssttrruukkcciijjaammaa,, Rijetko. samo u odreenim kontekstima.Npr. Priala je sebi u njedra. / tiho

GGllaaggoollsskkiimmpprriilloozziimmaaNajee gl. prilogom sadanjim

Npr. Govorila je zapliui jezikom

Potrebno je paziti na razliku izmeu adverbijalne odredbe naina i adverbijalneodredbe okolnosti.

9.5. ADVERBIJALNA ODREDBA ROPRATNA OKOLNOSTNije adverbijalna odredba naina.Npr. Povjeravale smo se jedna drugoj pijui kafu. / (Jedna sporedna radnja

prati drugu)Moglo bi se rei i : Mi smo se povjeravale i pri tom smo pile kafu.

9.6. ODREDBA OPTE OKOLNOSTI:Npr. pri turskoj vladavini...

u uslovima tim i tim ...gdje se ona moe zamijeniti odredbom vremena, ali ima i tu neku odredbu opteokolnosti (rat ili neto slino).


32/34

Strana 32 od 34

1) SINTAKSA 1

1.1. PREDMET IZUAVANJA: 11.2. RAZNE DEFINICIJE REENICE: 11.3. REENINE FUNKCIJE 11.3.1. FUNKCIJE RIJEI U REENICI: 2

Sintaksema 3Diskurs 3

2) SUBJEKAT 3

Definicija subjekta 32.1. FORMA U KOJOJ SE SUBJEKAT OSTVARUJE 32.1.1. GRAMATIKI (KONGRUENTNI)SUBJEKAT 3Morfoloke kategorije i oblici gramati kog subjekta 42.1.2. LOGIKI SUBJEKAT: 5

2.2. VRSTA RIJEI U KOJIMA SE SUBJEKAT OSTVARUJE 52.2.1. IMENSKI SUBJEKAT 52.2.2. GLAGOLSKI SUBJEKAT 52.3. NUNOST EKSPLICIRANOSTI SUBJEKTA 62.4. SEMANTIKA,ZNAENJE SUBJEKTA 6

3) PREDIKAT 8

3.1. KRITERIJUM EKSPLICIRANOSTI: 83.1.1. EKSPLICIRANI 8

3.1.2. NEKSPLICIRANI ILI LOGIKI

83.2. KRITERIJUM SLOENOSTI 83.2.1. PROSTI PREDIKATI 83.2.2. SLOENI PREDIKATI 9Sloeni glagolski predikat 9Sloeni neglagolski predikat 10Usloeni predikati 103.3. KRITERIJUM UKRTANJA SINTAKSIKIH I MORFOLOKIH POSEBNOSTI 103.3.1. SINTETIKI PREDIKAT 103.3.2. ANALITIKI PREDIKAT 103.3.3. SLOENI PREDIKAT 11

Da konstrukcije 11Sloeni predikati bez semikopulativnih elemenata 11Reenice bez glagola u predikatu 11Dekomponovani predikat 12

4) ATRIBUT 13

4.1. KONGRUENTNI ATRIBUTI 134.1.1. RIJEI U FUNKCIJI KONGRUENTNOG ATRIBUTA 13


33/34

Strana 33 od 34

Pravi pridjevi (Adj+N; N+Adj) 13Pridjevske zamjenice 14Brojevi 14Glagolski pridjevi 15Glagolski prilozi 15

4.2. NEKONGRUENTNI (PADENI)ATRIBUTI 15

4.2.1. PADENI ATRIBUTI SA PRIDJEVSKIM ZNAENJEM 15Sintagma sa posesivnim znaenjem 16

Sintagma sa znaenjem materije 16Sintagma sa znaenjem namjene 16Sintagme sa znaenjem porijekla ili poticanja: 16Sintagme sa znaenjem materijalne sadrine 16Sintagme sa partitivnim znaenjem 17Sintagme sa kvalifikativnim znaenjem 17

4.2.2. NEKONGRUENTNI ATRIBUTI SA REKCIJSKIM ZNAENJEM (REKCIJSKI ATRIBUTI,ATRIBUTI SA SEKUNDARNIM OBJEKATSKIM ZNAENJEM) 18

Sintagme sa subjekatskim znaenjem 18

Sintagme sa objekatskim znaenjem 18Sintagme sa odverbijalnom odredbom 19Upravni lan sintagme deadjektivna imenica 19Nekongruentni atribut izraen prilozima 19

4.2.3. ATRIBUTI (ATRIBUTSKE SINTAGME)SA PRILOKIM ZNA ENJEM 19

5) APOZICIJA 21

6) APOZITIV 21

6.1. POZICIJA APOZITIVA 216.2. ZNAENJE APOZITIVA 21

7) ATRIBUTIV 21

8) OBJEKAT 22

8.1. BLII,PRAVI,DIREKTNI OBJEKAT S +P +O 228.1.1. AKUZATIV BEZ PRIJEDLOGABEZPRIJEDLOKI AKUZATIV 22

Unutranji ili tautoloki objekat 22

Neutralizacija glagolske prelaznosti 238.1.2. SLOVENSKI GENITIV 238.1.3. PARTITIVNI GENITIV 238.2. DALJI,NEPRAVI,INDIREKTNI OBJEKAT 248.2.1. GENITIV BEZ PRIJEDLOGA 248.2.2. GENITIV S PRIJEDLOGOM 248.2.3. DATIV BEZ PRIJEDLOGA 248.2.4. DATIV S PRIJEDLOGOM 248.2.5. AKUZATIV SA PRIJEDLOGOM 24


34/34

Strana 34 od 34

8.2.6. INSTRUMENTAL BEZ PRIJEDLOGA 248.2.7. INSTRUMENTAL SA PRIJEDLOGOM 248.2.8. LOKATIV SA PRIJEDLOGOM 25

Razlika indrektni objekat adverbijalna odredba 25

9) ADVERBIJALNE ODREDBE 26

9.1. ADVERBIJALNE ODREDBE VREMENA 269.1.1. VREMENSKI PRILOZI I PRILOKI IZRAZI 269.1.2. PADENE I PRIJEDLOKO-PADENE KONSTRUKCIJE 26

Ciljno (vremensko-ciljno znaenje) 26Vremensko-lokaciono znaenje 26Vremensko-orjentaciono znaenje 27

9.1.3. GLAGOLSKI PRILOZI 279.1.4. PREDIKATSKI APOZITIV 279.2. ADVERBIJALNE ODREDBE ZA MJESTO 27

9.2.1. ZAMJENI

KI MJESNI PRILOZI 279.2.2. ZAMJENIKI PRILOKI IZRAZI 289.2.3. PADENE I PRIJEDLOKO-PADENE KONSTRUKCIJE 28

Ciljno znaenje 28Lokaciono znaenje 28Orjentaciono 28

9.2.4. ZAVISNA MJESNA REENICA 289.3. ADVERBIJALNE ODREDBE UZROKA 289.3.1. UZRONI ZAMJENIKI PRILOZI 29

Upotreba zato 299.3.2. PADENE I PRIJEDLOKO-PADENE KONSTRUKCIJE 29

Uzrok efektor (od + Gen) 29Uzrok motiv ili stimulator (iz + Gen) 29Uzrok razlog (zbog + Gen) 29Uzrok povod (povodom + Gen, u povodu + Gen) 30Uzrok kriterijum (na osnovu + Gen, po + Loc) 30

9.3.3. GLAGOLSKI PRILOZI 309.3.4. PREDIKATSKI APOZITIV 309.4. ADVERBIJALNE ODREDBE NACINA I POREDJENJA 309.4.1. ISTO POREDBENE ODREDBE (DOPUNE) 319.4.2. POREDBENO-NAINSKE 319.4.3. ISTO NAINSKE 31

Prilozima (najee) 31Padeko-prijedlonim konstrukcijama, 31Glagolskim prilozima 31

9.5. ADVERBIJALNA ODREDBA ROPRATNA OKOLNOST 319.6. ODREDBA OPTE OKOLNOSTI: 31

Documents

srpski jezik sintaksa