Stadiji kaznenog djela

Prof.dr.sc. Davor DerenčinovićPredavanja na Poslijediplomskom studiju iz kaznenopravnih znanosti

Iter criminis

• 4 stadija u počinjenju kaznenog djela• Donošenje odluke (stvaranje predododžbe o

k.d.) pripremne radnje, pokušaj, dovršeno k.d.• Nisu svi stadiji nužni • Samo kod namjernih kaznenih djela • Kažnjavanje ovisi o distanciranosti radnje od

povrede pravnog dobra

Iter criminis

• Konstrukcija bića nekih kaznenih djela isključuje ranije stadije (npr. k.d. na mah)• Za neka je k.d. karakteristično da prolaze kroz

sve ili većinu stadija • Kod stadija kaznenog djela postoji prividni stjecaj

na osnovi supsidijarnosti

Pripremne radnje

• KZ ne sadrži posebnu odredbu o pripremnim radnjama (za razliku od pokušaja)• Vrijednosno neutralne• Za pripremne se radnje u načelu ne kažnjava• Dvije kategorije kažnjivih pripremnih radnji:

samostalna (delicta sui generis) i nesamostalna kaznena djela (delicta preparata)

Samostalna kaznena djela

• Samostalno inkriminiranje nekih pripremnih radnji zbog njihove opasnosti (npr. čl. 332. KZ)• Moguć stjecaj s dovršenim kaznenim djelom• Pokušaj je moguć, ali najčešće nije kažnjiv• U skladu s načelom zakonitosti (određenost

zakonskog opisa k.d.)• Trend kriminalizacije pripremnih radnji kod k.d.

terorizma, organiziranog kriminaliteta itd.

Nesamostalna kaznena djela

• Zakonodavac proširuje biće k.d. na sve pripremne radnje • Primjer: kaznena djela protiv RH i protiv

vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom • Pripremne radnje su kažnjive samo kod nekih i to

najtežih kaznenih djela • Nije moguć stjecaj s dovršenim kaznenim djelom

i nije moguć pokušaj • Upitna s aspekta načela zakonitosti (lex certa)

Tri elementa pokušaja k.d.

• Namjera • Započeto ostvarenje k.d. • Kazneno djelo nije dovršeno • Kao i kod pripremnih radnji nije nastupila

povreda pravnog dobra, ali ona neposredno predstoji • Djelo ostaje u pokušaju zbog aktivnosti žrtve,

zbog objektivnih okolnosti neovisnih o volji počinitelja, zbog njegove nedovoljne spretnosti i sl.

Pokušaj – zakonska definicija

• Članak 33. KZ97 – Tko s namjerom započne ostvarenje kaznenog djela, ali ga ne dovrši• Članak 34. KZ11 - Tko s namjerom da počini

kazneno djelo poduzme radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela• Postoji li razlika? Koji je zakon blaži?

Dovršeni i nedovršeni pokušaj• Kod dovršenog pokušaja počinitelj je poduzeo sve

radnje koje su prema njegovoj zamisli bile potrebne za dovršenje kaznenog djela• Kod nedovršenog pokušaja počinitelj još nije

poduzeo sve radnje koje su prema njegovoj zamisli bile potrebne za dovršenje kaznenog djela • Dovršeni i nedovršeni pokušaj valja razlikovati od

dovršenja kaznenog djela u formalnom i materijalnom smislu• Razlikovanje je važno kod dobrovoljnog odustanka i

odmjeravanja kazne

Subjektivni elementi pokušaja• Pokušaj je kažnjiv isključivo kod namjernih

kaznenih djela (je li moguć i pokušaj iz nehaja?)• Namjera mora obuhvatiti sva obilježja bića

kaznenog djela (dovoljna je i neizravna namjera)• Počinitelj mora postupati s namjerom djelo

dovršiti (Vollendungvorsatz)• Poticatelj također mora htjeti dovršenje djela (u

tome je osnova nekažnjavanja agenta provokatora)• Po nekim autorima dovoljna je i namjera da se

djelo pokuša (Versuchvorsatz)

Pokušaj kod kvalificiranog k.d.• Uz temeljna obilježja namjera mora obuhvatiti i

kvalifikatorna obilježja (npr. svijest i volju da se žrtvi nanose prekomjerni bolovi, muke i patnje kod ubojstva na osobito okrutan način)• Pokušaj kaznenog djela kvalificiranog težom

posljedicom • Kvalificirani pokušaj (počinitelj nije ostvario obilježja

namjeravanog (ubojstvo) već nekog drugog kaznenog djela – npr. (tešku tjelesnu ozljedu) – počinjeno k.d. koje je lakše od namjeravanog samo je prolazni delikt (prividni stjecaj)

Objektivni elementi pokušaja

• Početak ostvarivanja kaznenog djela • Poduzimanje radnje koja prostorno i vremenski

neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela• Kod složenih i višeaktnih kaznenih djela (npr.

razbojništvo) počinitelj je u pokušaju od trenutka poduzimanja prve radnje• Pokušaj je moguć i kod kaznenih djela

nečinjenjem (nepravih) – kod pravih nije moguć s obzirom da je djelo dovršeno već nepoduzimanjem radnje koju nalaže zakon

Neka pitanja u vezi pokušaja

• Stjecaj pokušaja i produljeni pokušaj • Pokušaj kod supočiniteljstva postoji kad jedan od

supočinitelja poduzme radnju kojom započne ostvarivanje k.d. • Radi se o prenosivoj okolnosti kod

supočiniteljstva (ona se uračunava i svim ostalim supočiniteljima)• Kod posrednog počiniteljstva – da li pokušaj

postoji od zasnivanja vlasti nad voljom drugoga (sredstvo) ili od početka ostvarivanja k.d. od strane sredstva?

Kažnjavanje za pokušaj

• Kod k.d. kod kojih se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža ili kad je to posebno propisano• Za pokušaj se u pravilu kažnjava kao za dovršeno

k.d. no sud počinitelja može i blaže kazniti • Da li je okolnost da je djelo ostalo u pokušaju sama

za sebe dovoljna osnova za ublažavanje kazne? • Kod odluke o ublažavanju trebalo bi uzeti u obzir

postoje li i druge osobito olakotne okolnosti, koliko je udaljena bila povreda pravnog dobra, je li se radilo o dovršenom ili nedovršenom pokušaju i sl.

Razgraničenje pripremnih radnji i pokušaja• Jedno od najsloženijih pitanja k.p. dogmatike• Postoji li jedinstvena formula za razgraničenje?• Neujednačenost doktrine i različita rješenja u

sudskoj praksi• Važnost razgraničenja zbog utvrđivanja pravne

kvalifikacije k.d.• In dubio pro reo?

Odluka počinjenja k.d.• Da bi se radilo o pokušaju počinitelj mora donijeti

bezuvjetnu odluku da počini kazneno djelo (Unbedingter Tatenschluss) • Nije dovoljna samo sklonost da se počini kazneno

djelo (Tatgeneigtheit)• Počinitelj je usmjerio pušku prema žrtvi u namjeri da

joj zaprijeti i da je uplaši, ali računa i s mogućnošću da puca. • Počinitelj je usmjerio pušku prema vozaču

automobila koji se kretao prema njemu te pokušao staviti spremnik (šaržer) u pušku, ali ga je vozač u tom trenutku oborio automobilom i izbio mu pušku iz ruku?

Bezuvjetna odluka?• Počinitelj je odlučio ukrasti osobni automobil uz uvjet da volan

nije zaključan. Kako bi provjerio tu okolnost, prodrmao je prednje kotače automobila, računajući s time da će, ako se pokaže da volan nije zaključan, odmah nastaviti s namjeravanom radnjom, no u tom je trenutku spriječen u daljnjoj radnji.

• Dva počinitelja dogovorila da će pozvoniti jednoj ženi i predstaviti se kao dostavljači paketa i kada im ona otvori vrata, oteti je, ali da će se povući ako se ona pojavi s malim djetetom u naručju. Tako je i bilo pa su se oni izgovorili da su paket donijeli na pogrešno mjesto i otišli.

Formalno-objektivne teorije

• Poduzimanje radnje kojom se ostvaruje biće kaznenog djela • Prihvaća je i naša novija sudska praksa • U skladu s načelom zakonitosti i pravne

sigurnosti • Problem utvrđivanja radnje kojom se ostvaruje

biće k.d. kod onih djela kod kojih radnja nije pobliže opisana (npr. ubojstvo, uvreda i sl.)

Individualno-objektivne teorije• Frankova formula: pokušaju pripadaju sve radnje

koje “zbog svoje nužne povezanosti s radnjom bića kaznenog djela po prirodnom shvaćanju predstavljaju njezin sastavni dio”. • Kriterij bliskosti radnji kojom započinje

ostvarivanje bića kaznenog djela• Odredba članka 34. KZ11 je na tragu materijalno-

objektivnih teorija

Radi li se o pripremenim radnjama ili pokušaju?Počinitelj je izrezao broj šasije s karamboliranog automobila u namjeri da ga navari na drugi automobil, koji će tek pribaviti u Italiji, kamo je i otputovao, ali se nakon devet mjeseci vratio neobavljena posla zajedno s izrezanim dijelom šasije.

Neprikladni pokušaj

• Pokušaj neprikladnim sredstvom ili prema neprikladnom objektu (KZ11 specificira da se mora raditi o „gruboj nerazumnosti”) • Je li novi zakon blaži za počinitelja?• Apsolutno i relativno neprikladni pokušaj• Kažnjavanje za neprikladni pokušaj (uz fakultativno

oslobođenje od kazne) je ustupak subjektivnim teorijama o kažnjivosti pokušaja (opravdavanje kažnjavanja za pokušaj je zločinačka volja počinitelja)• Neće se raditi o neprikladnom pokušaju u slučaju

neprikladnog subjekta

Dragovoljni (dobrovoljni) odustanak • Dragovoljni odustanak od dovršenog pokušaja• Dragovoljni odustanak od nedovršenog pokušaja• Irelevantnost motiva – autonomna odluka

počinitelja kaznenog djela• Nekauzalni odustanak • Dragovoljni odustanak kod supočiniteljstva – nije

dovoljno prekidanje radnje već sprječavanje ostalih supočinitelja da dovrše kazneno djelo• Fakultativno oslobođenje od kazne

Hvala na pažnji!