Standardni brojevi

  • View
    113

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

.

Text of Standardni brojevi

  • 4aMT - KP*

  • http://www.fsb.unizg.hr/elemstroj/pdf/design/2007/standardizacija.pdf*STANDARDNI BROJEVI

  • Standardni brojevi (BAS ISO 3:2005) omoguavaju standardizovanje veliina uvijek po istom sistemu, pri emu se postie:jeftinija proizvodnja i kontrolazamjena dijelovalake odravanje maina.Svrha im je da se iz prirodnog niza brojeva odaberu brojevi pogodni za praktinu upotrebu.U tom smislu, pri konstruiranju i odreivanju dimenzija mainskih dijelova tei se ka tome, da se duine, mjere, kote, povrine, optereenja itd., parametriziraju upotrebom standardnog broja.

    *

  • *Standardne duinske mjere, po pravilu treba primjenjivati u svim sluajevima kada se mjera utvruje proraunom ili slobodnim izborom.Standardni brojevi temelje se na vrijednostima lanova geometrijskoga reda. Pri tom redu brojevi se srazmjerno poveavaju, a faktor prirasta q odreuje se po izrazu:

    gdje se vrijednost korijena bira kao x = 5, 10, 20, 40 ili 80.

  • Niz standardnih brojeva tvori se tako, da se osnovni lan reda a uzastopno mnoi s faktorom q (a, aq, aq2, aq3 .. aqn) i dobivene vrijednosti minimalno zaokruuju.

    Standardne brojeve je prvi uveo francuski pukovnik Renard, pa se u njegovu ast redovi standardnih brojeva oznaavaju sa velikim slovom R.

    Red standardnih brojeva oznaava se sa slovom R, a pripadajui niz s 5, 10, 20, 40 ili 80.

    *

  • Za standardne brojeve usvojene su zaokruene vrijednosti lanova osnovnih geometrijskih redova iji su kolinici:red R5red R10red R20red R40

    U sljedeoj tabeli dati su standardni brojevi osnovnih geometrijskih redova za decimalni interval od 1 do 10.

    *

  • *

  • Standardni brojevi za intervale izvan ovog dobijaju se mnoenjem ili dijeljenjem vrijednosti iz tabele brojem: 10, 100 itd.

    Prioritet se daje redu R5, a zatim se koriste redovi R10, R20 i R40.

    Podeeni brojevi mogu posluiti kao zamjena za standardne brojeve u opravdanim sluajevima; to su brojevi koji su dobijeni zaokruivanjem vrijednosti samo nekih standardnih brojeva.

    *

  • UPOTREBA STANDARDNIH BROJEVAU ininjerskoj praksi se esto proizvode konstruktivni nizovi, odnosno serije proizvoda koji su geometrijski slini, tj.razliitih veliina (tipizacija). Zahvaljujui zakonitostima standardnih brojeva mogue je za samo jedan primjer (original) u tom nizu proizvoda izvriti detaljno dimenzionisanje i oblikovanje, koje e onda vrijediti za cijeli niz. Ovo vrijedi uz ispunjenje odreenih uslova vezanih uz fizike osobine uopteno, odnosno zakonitosti njihovih slinosti koje proizlaze iz geometrijskih slinosti. Najjednostavnije je definisati odnos duina (standardne duinske mjere za podruje od 1 do 1000 mm - gornja tabela).*

  • Ako postoji geometrijska slinost, onda omjer duina mora biti jednak faktoru porasta duina, odnosno:

    (1)

    Omjer povrina, tada e biti:

    (2)

    Omjer zapremina e biti:

    (3)

    *

  • *Na isti nain je definisan i omjer masa (qm = ql3).

    Omjer vremena:(4)

    Omjer ubrzanja:

    (5)

    Omjer sila e biti:

    (6)

  • *Omjer naprezanja:

    (7)

    Omjer momenata (fleksionih i torzionih):(8)

    Omjer brzina:(9)

    Omjer snaga: (10)

  • Vidi se da su mjeri brzine i naprezanja jednaki jedinici. To znai da e svi proizvodi jedne familije imati priblino ista naprezanja i brzine. U ovim razmatranjima zanemaruju se vlastite teine. Ako se eli projektovati konstruktivni niz (familija) proizvoda sa nekom radnom karakteristikom X sa x lanova, omjer porasta te karakteristike e biti:(11)

    *

  • *Primjer 1:Potrebno je razviti konstruktivni niz zavojnih torzionih opruga izraenih od jednakog materijala, a koje se mogu opteretiti silama od 10 do 1000 N. Potrebni broj opruga u nizu je 11. Materijal opruge je elik koji ima dop= 260 N/mm2.

  • Rjeenje:U ovom primjeru je zadana karakteristika niza (X) sila koja djeluje na oprugu. Prema (6) je:

    Ovaj rezultat se moe zaokruiti na qF = 1,6 pa veliinu sile rasporeujemo po pravilu reda R5. Naprezanje materijala opruge u cijelom konstruktivnom nizu mora biti priblino jednako, pa e porast duinskih veliina biti:

    *

  • Iz ovoga proizlazi da e vrijednost poluprenika opruge R i prenika ice d od oje se namotava opruga biti lanovi niza R10.Proraun prenika po jednaini:

    Uz Rmin = 5 i Fmin = 10 N (zadano), dobije se konani izgled konstruktivnog niza koji je dat u donjoj tabeli:

    *