Embed Size (px)
Citation preview
0
Travanj 2011.
Statisti∏ki
Godišnjak
2 0 1 0 .
1
GLAVNI UREDNIK:GLAVNI UREDNIK:GLAVNI UREDNIK:GLAVNI UREDNIK:
Vedran Kastrapeli, mag.oec. Stručni savjetnik za analitiku/statistiku/informatiku
NAKLADNIK:NAKLADNIK:NAKLADNIK:NAKLADNIK:
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
PODRUČNA SLUŽBA DUBROVNIK Vladimira Nazora 5 20000 Dubrovnik
Telefon: 020/433-700 Fax: 020/433-722 Web: www.hzz.hr
ZA NAKLADNIKA:ZA NAKLADNIKA:ZA NAKLADNIKA:ZA NAKLADNIKA:
mr.sc. Dasen Jasprica
Pročelnik Područne službe Dubrovnik
2
1. UVOD .......................................................................................................................... 3 2. RADNA SNAGA U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI ……....... 4
3. NEZAPOSLENOST U 2010. GODINI .................................................................... 6
3.1. Fluktuacija nezaposlenosti .................................................................................... 13
4. ZAPOŠLJAVANJE U 2010. GODINI ..................................................................... 16 4.1. Prijavljene potrebe za radnicima ......................................................................... 20 4.2. „Barometar“ zapošljavanja s evidencije ..................... ......................................... 25 4.3. Stopa evidentiranog zapošljavanja ....................................................................... 27 4.4. Sezonsko zapošljavanje …………………… ....................................................... 28
5. MATERIJALNO-PRAVNA ZAŠTITA U 2010. GODINI ................................... 30
6. REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA ZA POTICANJE
ZAPOŠLJAVANJA ZA 2010. GODINU ................................................................. 32
7. ZAKLJUČAK ............................................................................................................ 34
PRILOZI:
TABELA 1 Kretanje broja nezaposlenih prema stupnju obrazovanja na području Dubrovačko-neretvanske županije u 2010.godini .................................................................................. 36
TABELA 2 Broj nezaposlenih prema gradu ili općini stanovanja od siječnja do kraja
prosinca 2010.godine .............................................................................................................................. 37 TABELA 3 Bazni i verižni indeksi nezaposlenih osoba ………………………………………………………...…. 38 TABELA 4 Kretanje broja novoprijavljenih osoba prema stupnju obrazovanja na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2010.godine ........................................................ 39 TABELA 5 Kretanje broja zaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2010.godine ........................................................................ 40 TABELA 6 Kretanje broja zaposlenih osoba prema dobnoj strukturi na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2010.godine ........................................................................ 41 TABELA 7 .Kretanje broja brisanih osoba prema stupnju obrazovanja na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2010.g. ........................................................................................................................ 42 TABELA 8 Traženi radnici prema rodu zanimanja na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2010. i 2009.godine ..................................................................................................... 43
Sadržaj
3
Dinamičnost tržišta rada, koja je izražena u svim privredama i regijama, čak i u onim gdje je stopa nezaposlenosti veoma visoka, javlja se u visokoj frekvenciji meñu zaposlenim, nezaposlenim i onima izvan kontigenta radne snage. Neke osobe dolaze po prvi put na tržište rada, pojedinci dobijaju otkaz, neki ponovo nalaze posao, neki sami ulaze iz aktivnosti u neaktivnost zbog umirovljenja, teške bolesti ili drugih razloga. Što je zemlja razvijenija, ove frekvencije su izraženije. Promjenom proizvodne strukture mijenjaju se specifičnosti potražnje za radom. Naprimjer, tehnološkim napretkom i inovacijama dolazi do smanjenja potražnje za radom u pojedinim djelatnostima, odnosno za radom zastarjelih kvalifikacija, da bi u isto vrijeme došlo do paralelnog porasta potražnje rada u novim sektorima i zanimanjima. Prema tome, na tržištu rada se uvijek javlja „mismatch“ iliti problem neusklañenosti ponude i potražnje rada. Svima je poznato da se nezaposlenost ne može potpuno iskorijeniti, ali se može kontrolirati i održavati u društveno podnošljivim granicama, u smislu da u optimalnoj varijanti bude tolika da ne koči gospodarski razvoj. U spoznavanju što se dogaña na tržištu rada, izvrsno služe statistička praćenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju evidentiranih zaposlenih i nezaposlenih osoba, te prijavljenih potreba za radnicima. Stalno praćenje kretanja na tržištu rada je najneposredniji način spoznavanja tehnoloških promjena i opskrbljivanja proizvodnog sustava potrebnim novim znanjima i vještinama. Takoñer se putem statističkih pokazatelja uočavaju problemi i daje slika stanja na tržištu rada za izradu prijedloga aktive politike zapošljavanja, te za izradu projektnih prijedloga, kao i informacija savjetnicima za zapošljavanje i pripremu za zapošljavanje. Ovi pokazatelji govore dijelom i o stupnju razvijenosti nekog društva i države, te da li sustavi funkcioniraju na svim razinama društva. Za analizu tržišta rada regije pored kretanja broja nezaposlenih i zaposlenih, vrlo je važno promatrati gospodarski rast države. Rastom realnog BDP-a povećava se potreba za radnom snagom i zapošljavanje, a pri tom se smanjuje broj nezaposlenih osoba. Isto tako se gospodarskim rastom privlače dijelovi neaktivnog stanovništva na uključenje u tržište rada. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji kretanja na tržištu rada imaju sezonski karakter gospodarstva. Uobičajena je pojava da se tijekom mjeseca ožujka pa sve do mjeseca kolovoza povećava zapošljavanje, a nezaposlenost smanjuje pod utjecajem povećane potražnje za radnicima u hoteljerstvu, ugostiteljstvu i trgovini. U zimskom periodu kretanja idu u obrnutom smjeru. Prema dosadašnjim praćenjima najviša razina nezaposlenosti se bilježi u veljači, a najmanja u kolovozu. Meñutim, recesija je donijela sa sobom drugačije trendove koje ćemo vidjeti u nastavku. U ovom statističkom godišnjaku osim pokazatelja o nezaposlenosti i zapošljavanju mogu se još naći podaci o ostvarenoj novčanoj naknadi, broju osoba uključenih u obrazovne programe i aktivnostima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Područne službe Dubrovnik.
1. UVOD
4
Radno sposobno stanovništvo čine aktivno i neaktivno stanovništvo s 15 godina starosti i više. Aktivno stanovništvo ili radnu snagu čine svi aktivni osiguranici i registrirane nezaposlene osobe tj. osobe koje aktivno traže posao i raspoložive su za rad. Neaktivno stanovništvo čine umirovljenici, ñaci, teško bolesne osobe, osobe koje jednostavno ne žele raditi i ne traže posao i dr. Po obujmu aktivno stanovništvo se smanjuje ili raste na račun neaktivnog stanovništva, a promjena obujma pod utjecajem je ekonomskih i demografskih čimbenika, ali i nacionalnih, kulturnih i običajnih obilježja društva.
Podaci o radnoj snazi dobivaju se na temelju administrativnih statističkih izvora, a temelje se na podacima relevantnih ustanova koje prate i evidentiraju zaposlene i nezaposlene. Te institucije su: Državni zavod za statistiku (DZS), Hrvatski zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).
Državni zavod za statistiku podatke o zaposlenosti prikuplja izvještajima koji se u poslovnim subjektima popunjavaju na temelju evidencija o zaposlenima. Istraživanje zaposlenosti s punim obuhvatom poslovnih subjekata provodi se jednom godišnje (sa stanjem 31. ožujka). Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prikuplja podatke na osnovi osiguranika prema osnovama osiguranja: radnici kod pravnih osoba, radnici kod fizičkih osoba, obrtnici, poljoprivrednici i samostalne profesionalne djelatnosti. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prikuplja podatke na osnovi korisnika zdravstvenog osiguranja, tj. osiguranike prema spolu, djelatnostima i drugim osnovama stjecanja zdravstvenog osiguranja. Hrvatski zavod za zapošljavanje pravi izvješća na temelju broja prijavljenih na evidenciju nezaposlenih, broja zaposlenih s evidencije, broja korisnika novčane naknade itd.
Na području Dubrovačko-neretvanske županije prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na dan 31. prosinca 2010.g. bila je registrirana ukupno 40371 zaposlena osoba. Udio zaposlenih u pravnim osobama je bio 81%, fizičkim osobama 9%, kod obrtnika 5%, kod individualnih poljoprivrednika 1% i kod samostalnih profesionalnih djelatnosti 4%. Na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Područne službe Dubrovnik na dan 31.prosinca 2010. godine ukupno je bilo 8359 nezaposlenih osoba. Zbrajanjem aktivnih osiguranika HZMO-a i ukupnog broja nezaposlenih na evidenciji HZZ-a je vidljivo da je na području Dubrovačko-neretvanske županije bilo 48730 aktivnih stanovnika. Da bi izračunali koliko je bilo neaktivnog stanovništva, uzeti ćemo podatak DZS iz 2001. godine kad je bilo 94241 radno sposobnog stanovništva. Oduzimanjem tog broja sa aktivnim stanovništvom dobije se broj neaktivnih, kojih je na kraju 2010. godine bilo 45511 osoba. Uzimajući ove podatke u obzir može se izračunati stopa aktivnosti stanovništva, stopa registrirane nezaposlenosti i stopa registrirane zaposlenosti. Prema tome, stopa aktivnosti stanovništva Dubrovačko-neretvanske županije na kraju 2010. godine je iznosila 51,7%, stopa registrirane nezaposlenosti 17,2%, a stopa registrirane zaposlenosti 42,8%.
3. RADNA SNAGA U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI
5
Tabela 1 Radna snaga 2010. i 2009. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije
Radna snaga 31. prosinca
2010. 2009.
Postotna promjena
Radnici kod pravnih osoba 32622 33721 -3,3 % Radnici kod fizičkih osoba 3527 3804 -7,3 % Obrtnici 2087 2126 -1,8 % Individualni poljoprivrednici 532 615 -13,5 % Samostalne prof. djelatnosti 1603 1506 +6,4 % Ukupno zaposleni (HZMO) 40371 41772 -3,4 % Nezaposleni (HZZ) 8359 7900 +5,8 % Ukupno aktivno stanovništvo 48730 49672 -1,9 % Stopa aktivnosti stanovništva 51,7% 52,7 % -1,0 % Stopa registrirane nezaposlenosti 17,2% 15,9 % +1,3 % Stopa registrirane zaposlenosti 42,8% 44,3 % -1,5 %
Napomena: stope zapošljavanja i aktivnosti su izračuni autora
Prema osnovama osiguranja na kraju prosinca 2010. godine došlo je do velikog pada broja
individualnih poljoprivrednika i to za 13,5%, dok rast od 6,4% bilježe samostalne profesionalne djelatnosti. Usporeñujući sa 2009. godinom stopa nezaposlenosti stanovništva na kraju 2010. godine se povećala za 1,3 postotna boda. Stopa aktivnosti stanovništva se smanjila za 1,0 postotni bod, dok stopa registrirane zaposlenosti se smanjila za 1,5 postotnih bodova što je posljedica pojave recesije i uzrok trenda povećanja nezaposlenosti. Pogledamo li u sljedećem grafikonu kretanje broja zaposlenih i stope nezaposlenosti prema kvartalima od 2008. godine, vidljiv je trend kontinuiranog rasta zaposlenosti i pada stope nezaposlenosti, dok prekretnica je rujan 2008. godine nakon kojega stopa počinje rasti.
Grafikon 1 Kretanje broja zaposlenih osoba i stope nezaposlenosti po kvartalima na području
Dubrovačko-neretvanske županije
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
18,0
20,0
37.000
38.000
39.000
40.000
41.000
42.000
43.000
44.000
45.000
46.000
Zaposleni
Stopa nezaposlenosti
Trend zaposlenosti
Trend nezaposlenosti
6
Tijekom razdoblja od siječnja do kraja prosinca 2010. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje - Područnoj službi Dubrovnik, prosječan broj nezaposlenih je bio 7459 što je za 11,6% više od prosjeka 2009.g.
Najveći broj nezaposlenih osoba je evidentiran u veljači kad je bilo 8696 nezaposlenih, a najmanji u kolovozu i to 6078 nezaposlenih. Raspon maksimalne i minimalne nezaposlenosti je 2618 osoba što čini 35% u prosječnom broju nezaposlenih. Isto tako se prosječan broj nezaposlenih žena (4252) povećao za 4,0%, a učešće u odnosu na muškarce smanjilo za 4,1 postotnih bodova u ukupnoj prosječnoj nezaposlenosti i sada je 57%. Tabela 2 Prosječan broj nezaposlenih 2010. i 2009. godine na području Dubrovačko-neretvanske
županije
Nezaposlenost 2010. 2009. Razlika Indeks
2010./2009. UKUPNO 7459 6686 + 773 111,6 Muškarci 3207 2598 + 609 123,4 Žene 4252 4088 + 164 104,0
43,0 % 38,9 % + 4,1% - Učešće M / Ž
57,0 % 61,1 % - 4,1% -
Analizirajući kretanje broja nezaposlenih po mjesecima i dalje je prisutan utjecaj sezonskog karaktera gospodarstva. Tako u 2010. g. od ožujka do kolovoza je konstantni pad nezaposlenosti dok od rujna do kraja godine raste nezaposlenost. U posljednje tri godine bilježi se najveća nezaposlenost s tim da je trend rasta pri kraju 2010. godine usporen. Kretanja nezaposlenosti po mjesecima posljednje tri godine su vidljiva u grafikonu 2. Grafikon 2 Kretanje broja nezaposlenih osoba po mjesecima posljednje tri godine na području
Dubrovačko-neretvanske županije
3. NEZAPOSLENOST U 2010. GODINI
7
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
8.000
9.000
10.000
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
2008.
2009.
2010.
Gledajući kretanje od davne 1990. godine pa do kraja 2010. godine, trend prosječne nezaposlenosti je bio u usponu do 2002 g., dok posljednjih godina je u stalnom padu, a u posljednje dvije recesijske godine je počeo rasti. Možemo reći da je 2010. godine prosječna nezaposlenost na razini 1993. godine. Dvadesetjednogodišnji trend je u porastu. Grafikon 3 Kretanje prosječnog broja nezaposlenih osoba po godinama na području Dubrovačko-
neretvanske županije
3569
6690
7975
76257768
8145
9201 9296
9084
9625
10300
10354
10759
9089
8171
78557473
7030
6112
6686
7459
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Računajući prosječan broj nezaposlenih prema razini obrazovanja u 2010. g. s najvećim udjelom od 38,2% su nezaposleni sa SŠ za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike, a što je u odnosu na prethodnu 2009. godinu za 1,0 postotnih bodova manje, nadalje 26,6% osoba sa SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, što je u odnosu na prethodnu godinu 0,7% bodova više, zatim 17,1% osoba s završenom osnovnom školom što je za 0,3% bodova više, 6,7% osoba s fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom što je za 0,4% bodova
8
više, 5,6% osoba sa završenom višom školom, prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijem što je za 0,1% bodova manje, 3,9% osoba sa završenom gimnazijom što je 0,3% boda manje i 1,8% nezaposlenih bez završene osnovne škole što je 0,2% bodova manje u odnosu na prethodnu godinu. Iz ovoga se može zaključiti da 18,9% nezaposlenih nema srednjoškolsko obrazovanje, dok akademski grañani čine 12,3% udjela u prosječnoj nezaposlenosti. Bitno je još dodati da nezaposlene žene sa završenom gimnazijom čine veliko učešće u odnosu na muškarce i to čak 74,1%. U sljedećem grafikonu su učešća za oba spola prema obrazovanju. Grafikon 4 Prosječna učešća nezaposlenih žena i muškaraca prema obrazovanju na području
Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2010. g.
Prosječan broj nezaposlenih osoba tijekom 2010.g. se u odnosu na 2009.g. povećao u svim ispostavama. Najznačajnije prosječno povećanje broja nezaposlenih bilježi Ispostava Metković za čak 20,4%, dok je najmanji postotak povećanja nezaposlenosti bio u Ispostavi Ploče (2,2%). Tabela 3 Prosječan broj nezaposlenih osoba po ispostavama 2010. i 2009. godine
Ispostava Dubrovnik Korčula Lastovo Metković Ploče Ukupno 2010. 3388 1265 52 2072 683 Muškarci 1508 532 23 873 272 Žene 1880 733 29 1199 411 Ukupno 2009. 3062 1187 48 1721 668 Muškarci 1257 470 21 618 233 Žene 1805 717 27 1103 435 Indeks 10./09. 110,6 106,6 108,3 120,4 102,2 Pad /\/ Rast 10,6% 6,6% 8,3% 20,4% 2,2%
9
Prema dobnoj strukturi najbrojniju skupinu nezaposlenih čine mlade osobe od 25 do 29
godina starosti kad ih je u 2010. godini prosječno bilo 1071 ili 14,4% nakon kojih slijede stariji izmeñu 50 i 54 godina starosti, prosječno njih 1000 ili 13,4%. Tabela 4 Prosječan broj nezaposlenih osoba po dobnoj strukturi 2010. i 2009. godine
Dob 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64
Ø 2010. 322 868 1071 960 760 747 759 1000 747 228
Ø 2009. 263 727 929 800 688 684 711 1003 674 208
Pad /\/ Rast 2010./2009.
22,4%
19,4%
15,3%
20,0%
10,5%
9,2%
6,8%
0,3%
10,8%
9,6%
Iz tabele 4 se vidi da se u 2010. godini povećao prosječan broj nezaposlenih u svim dobnim
strukturama osim kod osoba izmeñu 50 i 54 godine starosti gdje je zabilježen pad od 0,3%. Meñutim, treba dodati da je najbrojna skupina nezaposlenih osoba koje imaju radno iskustvo tj. radni staž od dvadeset do trideset godina u dobi od 50 do 54 godine, iza kojih slijede osobe sa radnim stažom izmeñu pet i deset godina u dobi izmeñu 30 i 34 godine starosti. Najveće prosječno odstupanje u učešću izmeñu muškaraca i žena je u dobi izmeñu 60 i 64 godine gdje muškarci čine čak 88,1% nezaposlenih, a žene samo 11,9%.
Grafikon 5 Prosječna učešća nezaposlenih žena i muškaraca prema dobi na području Dubrovačko-
neretvanske županije tijekom 2010. g.
Ukupna kretanja u gospodarstvu ne utječu samo na kvalitetu nezaposlenih nego i na
trajanje nezaposlenosti. Tako je prosječno trajanje nezaposlenosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji iznosilo 165 dana ili 5,5 mjeseci što je za 10 dana dulje nego u 2009.g.
10
Tabela 5 Broj nezaposlenih osoba prema trajanju nezaposlenosti 2010. i 2009. godine
31.12. 2010. 31.12. 2009. Indeks Dužina trajanja nezaposlenosti Ukupno M Ž Ukupno M Ž 10./09.
0 do 3 mjeseca 3.176 1.445 1.731 2.969 1.305 1.664 107,0
3 do 6 mjeseci 1.127 545 582 1.167 517 650 96,6
6 do 9 mjeseci 523 308 215 453 202 251 115,5
9 do 12 mjeseci 504 258 246 496 205 291 101,6
UKUPNO kratkotrajni 5.330 2.556 2.774 5.085 2.229 2.856 104,8
1 do 2 godine 1.169 474 695 804 297 507 145,4
2 do 3 godine 431 159 272 349 110 239 123,5
3 do 5 godina 389 134 255 441 153 288 88,2
5 do 8 godina 353 140 213 563 190 373 62,7
Više do 8 godina 687 232 455 658 237 421 104,4
UKUPNO dugotrajni 3.029 1.139 1.890 2.815 987 1.828 107,6 Iz tabele 5 je vidljivo da je na kraju 2010. godine broj kratkotrajno nezaposlenih iznosio
5330 ili 63,8%, a dugotrajno nezaposlenih 3029 ili 36,2%. Smanjenje broja nezaposlenih u odnosu na prethodnu 2009. godinu je zabilježeno kod osoba koje su na evidenciji od 3 do 8 godina. Došlo je do povećanja broja osoba koje su na evidenciji manje od godinu dana i onih koji su duže, ali je potonjima rast bio veći (7,6%). Nadalje, 62,4% je udio dugotrajno nezaposlenih žena što je veliko učešće u odnosu na muškarce. Najveći udio (38%) čine nezaposlene osobe koje su manje od 3 mjeseca prijavljene na Zavodu.
Stopa dugotrajne nezaposlenosti na dan 31.12.2010. je iznosila 6,2%, što je za 0,5 postotna boda više nego u istom razdoblju prošle godine, a stopa kratkotrajne nezaposlenosti je bila 10,9% što je za 0,7 postotnih bodova više.
Na grafikonu je kretanje stopa posljednjih pet godina gdje je vidljiv rast kratkotrajne nezaposlenosti što je dobar pokazatelj budući da Zavod ima za cilj putem Mjera aktivne politike za zapošljavanje smanjiti broj dugotrajno nezaposlenih na evidenciji Grafikon 6 Kretanje stope kratkotrajno i dugotrajno nezaposlenih osoba u posljednjih pet godina
0
2
4
6
8
10
12
VI.2006. XII.2006. VI.2007. XII.2007. VI.2008. XII.2008. VI.2009. XII.2009. VI.2010. XII.2010.
Dugotrajno
Kratkotrajno
11
Prema strukturi trajanje nezaposlenosti opada s višom razinom obrazovanosti. Tako je na
dan 31.prosinca 2010. godine udio dugotrajno nezaposlenih (više od jedne godine) u ukupnom broju nezaposlenih bez završene osnovne škole iznosio 55,9%, a kod osoba sa završenim fakultetom samo 29,4 %. Grafikon 7 Udjeli kratkotrajno i dugotrajno nezaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja
40,3 34,6 36,2 40,6 34,9 29,4
44,159,7 65,4 63,8 59,4 65,1 70,6
55,9
0,0
20,0
40,0
60,0
80,0
100,0
120,0
Bez škole i
nezavršena
osnovna škola
Osnovna škola SŠ za zanimanja
do 3 god. i škola
za KV i VKV
radnike
SŠ za zanimanja u
trajanju od 4 i
više godina
Gimnazija Prvi stupanj
fakulteta, stručni
studij i viša škola
Fakulteti,
akademije,
magisterij,
doktorat
Kratkotrajno %
Dugotrajno %
Promatrano prema dobi, dugotrajna nezaposlenost se povećava što su osobe starije. Tako
da udio dugotrajno nezaposlenih izmeñu 55-59 godina starosti u nezaposlenosti 63,3%, a udio starijih od 60 godina je 73,8%.
Prema radnom stažu najveći je udio dugotrajno nezaposlenih (59,4%) izmeñu 30 i 35 godina staža, a najmanji (25,8%) izmeñu 3 i 5 godina staža.
U okviru ukupne nezaposlenosti posebno mjesto zauzimaju invalidne radno sposobne
osobe, kao i osobe s otežanim faktorom zapošljavanja (OFOZ-i). U ukupnom broju nezaposlenih na dan 31.prosinca 2010. godine na evidenciji je bila 71 osoba s invaliditetom (5 invalida domovinskog rata, 4 vojna invalida, 3 invalida rada, 44 kategoriziranih osoba i 15 osoba koje su svrstane u kategoriju ostali invalidi), što je za 1 osobu više u odnosu na stanje krajem 2009. godine. Većinu invalidnih osoba čine muškarci (66,2%). Meñu evidentiranim nezaposlenim osobama nalazile su se i 208 osoba s otežanim faktorom zapošljavanja i to najviše njih (60) sa psihičkim smetnjama. Za razliku od invalidnih osoba, kod OFOZ-a je malo veće učešće žena (52,9%) u odnosu na muškarce.
U ukupnom broju nezaposlenih krajem 2010. godine bilo je 10,6% razvojačenih hrvatskih
branitelja ili 888 (Dubrovnik 467, Korčula 110, Lastovo 5, Metković 227 i Ploče 79 osoba) što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje za 14,4% više.
12
Tabela 6 Broj nezaposlenih hrvatskih branitelja zadnjeg dana 2010. i 2009. godine po ispostavama
Ispostava Dubrovnik Korčula Lastovo Metković Ploče 31.12. 2010. 467 110 5 227 79 31.12. 2009. 408 104 5 188 71 Indeks 10./09. 114,5 105,8 100,0 120,7 111,3 Pad /\/ Rast 14,5% 5,8% 0,0% 20,7% 11,3%
Od ispostava jednak broj nezaposlenih branitelja bilježi Lastovo, dok ispostava Metković bilježi najveće povećanje.
Zbog stečajnog postupka poslodavca, na kraju 2010. godine bilo je 195 nezaposlenih, a zbog prestanka obavljanja obrta ili profesionalne djelatnosti 24 nezaposlene osobe. Njihov zajednički udio u prosječnoj nezaposlenosti je bio 2,6%.
Zadnjeg dana 2010. godine bilo je evidentirano 700 osoba bez radnog iskustva, čiji udio u
ukupnoj nezaposlenosti je 8,4%. Prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti na
Zavod se mogu prijaviti i osobe koje se ne smatraju nezaposlenim, odnosno one se izjašnjavaju kao tražitelji zaposlenja koje Zavod posebno evidentira. Na dan 31.12.2010. evidentirano je ukupno 183 tražitelja zaposlenja što je za 14,1% manje nego 31.12.2009. godine kad ih je bilo ukupno 213 evidentiranih.. Prema razini obrazovanja najviše ih je evidentirano sa SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike i sa SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, a prema stažu ih je najviše izmeñu 10 i 20 godina radnog iskustva.
13
Fluktuacija nezaposlenosti ovisi o broju novoprijavljenih u evidenciju HZZ-a, što čini ulazak
u evidenciju (priljev), te o broju zaposlenih s evidencije i broju brisanih iz evidencije zbog drugih razloga osim zaposlenja koji predstavljaju izlazak (odljev), na kraju 2010.g. došlo je do većeg broja ulaska u evidenciju i to za 459 osoba.
Grafikon 8 Fluktuacija radne snage od 2000. - 2010. godine HZZ – Područna služba Dubrovnik
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
8000
9000
10000
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
-2000
-1500
-1000
-500
0
500
1000
1500
2000
Priljev
Odljev
Fluktuacija
Prema tome, u razdoblju I - XII. 2010. godine evidentirano je ukupno 8489 novoprijavljenih osoba od čega 6571 osoba ili 77,4% je došlo direktno iz radnog odnosa, 1352 osobe ili 15,9% su došle iz neaktivnosti, 443 osobe ili 5,2% su došle izravno iz redovnog školovanja, s obrazovanja (mjere HZZ-a) se vratilo 104 ili 1,2% osoba, 12 osoba je došlo iz stručnog osposobljavanja za rad, a 5 osoba iz nekog drugog oblika rada.
Prema temelju prestanka radnog odnosa, najviše ih je došlo na evidenciju zbog isteka ugovora na odreñeno vrijeme 3102 ili 40,6%, slijedi poslovno uvjetovani otkaz zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga 1954 ili 25,6%, te zbog isteka rada zaposleniku na sezonskim poslovima 1765 ili 23,1%.
Prosječan broj novoprijavljenih po jednom mjesecu iznosio je 707. Najviše osoba se prijavilo u mjesecu studenom, njih 1358. Novoprijavljenih žena je bilo ukupno 4488, što čini učešće od 52,9% u odnosu na muškarce. Usporeñujući sa 2009. godinom, broj novoprijavljenih se povećao za 5,1%.
Prema obrazovnoj strukturi najviše se prijavilo nezaposlenih sa srednjom školom za zanimanja do 3 godine (38,1%) i sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina (27,1%).
Ukupno brisano iz evidencije iz drugih razloga osim zaposlenja u 2010. godini je bila 3178 osoba, od toga brisanih zbog ostvarenja mjesečnog primitka od samostalne djelatnosti, većeg od najniže mjesečne osnovice bilo je 86 ili 2,7%, brisanih zbog registriranja obrta bilo je 41 ili 1,3%, zbog uključenja u redovno školovanje brisano je 11 osoba ili 1,2% Takoñer, iz evidencije je brisano 215 osoba ili 6,8% koja je otišla u mirovinu. Ukoliko se osoba ne javi u dva uzastopna
3.1. Fluktuacija nezaposlenosti
14
roka Zavodu bez obavijesti o opravdanim razlozima, takva osoba se briše iz evidencije. Takvih osoba je bilo 1878 ili 59,0% što čini najviši udio ukupnog broja brisanih iz evidencije iz drugih razloga osim zaposlenja. Broj brisanih osoba koje su se same odjavile sa evidencije bio je 227 ili 7,1%, a 44 osobe ili 1,4% su brisane zbog preseljenja. Zbog neaktivnosti u traženju posla i neraspoloživosti za rad bilo je 215 brisanih ili 6,8%. Ostali razlozi brisanja su bili manje zastupljeni.
Na tržištu rada postoje zanimanja sa više i manje izraženom fluktuacijom radnika bez
obzira jesu li ona deficitarna i suficitarna. Potpuna fluktuacija postignuta je ako je priljev jednak odljevu radnika.
Tabela 7 Fluktuacija 30< radnika prema zanimanjima u evidenciji HZZ – Područne službe Dubrovnik
Zanimanje Novoprijavljeni
u 2010. Zaposleni u
2010.
Brisani iz ostalih razloga
u 2010.
Fluktuacijski koeficijent
administrativni službenik 296 140 152 1,01
automehaničar 54 21 20 1,32
bravar 39 20 12 1,22
čistačica 276 159 135 0,94
diplomirani ekonomist hotelijerstva 67 50 14 1,05
diplomirani pravnik 63 21 23 1,43
ekonomist 121 82 35 1,03
ekonomski službenik 138 75 62 1,01
elektroinstalater 57 18 26 1,30
elektromehaničar 57 28 27 1,04
elektrotehničar 66 23 32 1,20
frizer 87 48 37 1,02
hotelijersko-turistički službenik 99 44 36 1,24
knjigovoña 51 32 27 0,86
komercijalist 64 33 33 0,97
komercijalni službenik 42 14 15 1,45
konobar 704 443 218 1,07
krojač 47 24 35 0,80
kućni majstor 48 31 15 1,04
kuhar 323 220 90 1,04
kuhinjski radnik 197 167 57 0,88
medicinska sestra 56 29 23 1,08
mesar 31 16 10 1,19
odgojitelj predškolske djece 39 27 13 0,98
pomoćni konobar 120 67 39 1,13
pomoćni kuhar 198 143 64 0,96
pralja 67 57 16 0,92
prodavač 865 485 341 1,05
profesor engleskoga jezika 35 26 2 1,25
15
radnik niskogradnje 50 12 14 1,92
radnik u održavanju 33 24 5 1,14
radnik visokogradnje 47 23 14 1,27
recepcionar 160 123 41 0,98
rukovatelj grañevinskim strojevima 42 17 12 1,45
šalterski službenik putničke agencije 38 32 10 0,90
skladišni radnik 210 153 89 0,87
skladištar 67 29 21 1,34
slastičar 31 24 12 0,86
sobarica 324 229 74 1,07
stolar 44 12 24 1,22
strojarski tehničar 51 18 22 1,28
šumski radnik 54 35 8 1,26
transportni radnik 45 18 25 1,05
učitelj razredne nastave 47 32 8 1,18
vatrogasac 83 49 28 1,08
vodoinstalater 33 11 11 1,50
vozač lakog dostavnog vozila 53 23 34 0,93
vozač teretnog vozila 158 75 63 1,14 Napomena: što je koeficijent bliži jedinici, to je izraženija fluktuacija radnika
Dakle, u 2010. godini zanimanja s najvećom fluktuacijom su: administrativni službenik, diplomirani ekonomist hotelijerstva, ekonomist, ekonomski službenik, elektromehaničar, frizer, komercijalist, kućni majstor, kuhar, odgojitelj predškolske djece, pomoćni kuhar, prodavač, recepcionar i transportni radnik. Primjećuje se da je uglavnom riječ o zanimanjima koja se traže za vrijeme turističke sezone, ali postoje ona koja se traže tijekom cijele godine kao što su komercijalisti, frizeri i odgojitelji predškolske djece u kojima očito često dolazi i do otkaza.
16
Tijekom cijele 2010. godine iz evidencije nezaposlenih Područne službe Dubrovnik ukupno su zaposlene 4852 osobe, što je za 21,9% više nego 2009. godine. Prosječno su se mjesečno zapošljavale 404 osobe. Učešće zapošljavanja žena je bilo 58,7%.
Gledajući kretanje od davne 1986. godine pa do kraja 2010. godine, trend ukupnog zapošljavanja je bio stalno u usponu.
Grafikon 9 Kretanje ukupnog broja zaposlenih osoba s evidencije HZZ-a po godinama na području
Dubrovačko-neretvanske županije
Računajući ukupan broj zaposlenih prema razini obrazovanja u 2010. godini, s najvećim udjelom od 37,8% su zaposleni sa SŠ za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike, a što je u odnosu na prethodnu 2009. godinu za 2,4 postotna boda manji udio, nadalje je 26,9% osoba sa SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, što je u odnosu na prethodnu godinu 2,0 postotna boda više, zatim 13,7% osoba s završenom osnovnom školom što je za 0,8 postotna boda veći udio, te 9,3% osoba s fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom što je za 0,4 postotna boda manji udio u odnosu na 2009. godinu i 8,0% osoba sa završenom višom školom,
4. ZAPOŠLJAVANJE U 2010. GODINI
17
prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijem što je za 0,4 postotna boda veći udio u odnosu na prethodnu godinu. Udio zaposlenih osoba sa gimnazijom je bio 3,3% ili 0,3 postotna boda manje, dok je udio zaposlenih bez završene osnovne škole bio 1,0% ili 0,3 postotna boda manje nego 2009. godine.
Tabela 8 Verižne postotne promjene broja zaposlenih prema obrazovanju zadnjih 7 godina u
Dubrovačko-neretvanskoj županiji
UKUPNO
Bez škole i nezavršena
osnovna škola
Osnovna škola
SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV
radnike
SŠ za zanimanja u tajanju od 4 i više godina
Gimnazija
Prvi stupanj fakulteta,
stručni studij i viša škola
Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat
Go
din
a
Total % Pr Total % Pr Total % Pr Total % Pr Total % Pr Total % Pr Total % Pr Total % Pr
2004200420042004 4.730 - 72 - 578 - 2.165 - 1.025 - 169 - 280 - 441 -
2005200520052005 4.591 -2,9 52 -27,8 571 -1,2 2.109 -2,6 1.042 1,7 142 -16,0 247 -11,8 428 -2,9
2006200620062006 4.917 7,1 62 19,2 638 11,7 2.082 -1,3 1.251 20,1 166 16,9 246 -0,4 472 10,3
2007200720072007 4.756 -3,3 51 -17,7 607 -4,9 2.024 -2,8 1.181 -5,6 156 -6,0 286 16,3 451 -4,4
2008200820082008 4.168 -12,4 39 -23,5 548 -9,7 1.706 -15,7 1.034 -12,4 154 -1,3 310 8,4 377 -16,4
2002002002009999 3.980 -4,5 50 28,2 513 -6,4 1.598 -6,3 990 -4,3 142 -7,8 301 -2,9 386 2,4
2020202010101010 4.852 21,9 47 -6,0 665 29,6 1.834 14,8 1.306 31,9 161 13,3 388 28,9 451 16,8
U 2010. godini rast broja zaposlenih je zabilježen gotovo na svim razinama obrazovanja
osim kod zaposlenih bez završene osnovne škole gdje je zabilježen pad od 6%. Osobe sa srednjom školom za zanimanja do 3 godine i školom za KV I VKV radnike su iz godine u godinu redovito bilježile pad u zapošljavanju, dok tek u 2010. godini je zabilježen rast, što se zamjećuje prema verižnim postotnim promjenama u tabeli 8. Što se tiče zapošljavanja u ispostavama u 2010. godini, skoro sve bilježe rast indeksa, dok samo ispostava Lastovo je ostvarila pad zapošljavanja. Tabela 9 Ukupan broj zaposlenih osoba po ispostavama 2010. i 2009. godine
Ispostava Dubrovnik Korčula Lastovo Metković Ploče Ukupno 2010. 2484 930 45 949 444 Muškarci 1021 378 23 408 172 Žene 1463 552 22 541 272 Ukupno 2009. 1928 860 46 751 395 Muškarci 765 321 18 311 137 Žene 1163 539 28 440 258 Indeks 10./09. 128,8 108,1 97,8 126,4 112,4 Pad /\/ Rast 28,8% 8,1% 2,2% 26,4% 12,4%
18
Prema dobnoj strukturi najbrojniju skupinu zaposlenih čine osobe od 25 do 29 godina
starosti kad ih je u 2010. godini ukupno bilo 846 ili 21,3% u ukupnom zapošljavanju, nakon kojih slijede mladi izmeñu 20 i 24 godine starosti, ukupno njih 795 ili 20,0%. Dobar pokazatelj je porast broja zaposlenih starijih osoba u odnosu na prošlogodišnji broj.
Tabela 10 Ukupan broj zaposlenih osoba po dobi 2010. i 2009. godine
Dob 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 2010. 255 884 1.077 712 519 463 395 362 163 22 2009. 212 795 846 567 422 359 340 262 154 23
Pad/\/Rast 2010./2009.
20,3%
11,2%
27,3%
25,6%
23,0%
29,0%
16,2%
38,2%
5,8%
4,3%
Ukupan broj onih koji su se zaposlili u zemlji bio je 4824 osobe, dok u inozemstvu se
zaposlilo ukupno 28 osoba (Panama 13, Njemačka 7, Italija 3, BiH 2, SAD 2 i UK 1 osoba). Prema vrsti zaposlenja 318 (udio 6%) osoba je zaposleno na neodreñeno vrijeme i 4534 na odreñeno, a od toga 2717 na sezonskim poslovima ili 59,9%.
Od ukupnog broja zaposlenih, bez radnog iskustva su se zaposlile 392 osobe ili 8,1%, a od
toga 198 žena ili 50,5%. Bitno je takoñer reći koliko su zaposleni dugo čekali na zaposlenje. Od 4852 osobe koje su
našle posao, njih 4321 ili 89,1% je čekalo zaposlenje do godinu dana. Od 1 do 3 godine čekalo je njih 389 ili 8,0%, a od 3 godine pa nadalje njih 142 ili 2,9%. Tabela 11 Broj zaposlenih muškaraca i žena prema dužini čekanja na zaposlenje u 2010.g.
Razdoblje 0 - 3 mj.
3 - 6 mj.
6 - 9 mj.
9 - 12 mj.
1 - 3 g.
3 i više g.
UKUPNO 1.522 1.536 975 288 389 142
Muškarci 614 660 425 120 148 35
Žene 908 876 550 168 241 107
Prema tome, vidljivo je da se jako mali broj osoba zaposli koji čekaju posao barem 3 godine i više, što još jednom govori o problemu dugotrajne nezaposlenosti. Prema NKD 2007. godine, najviše je zaposleno osoba u djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane (33,2%), trgovine (19,7%), te administrativnim, pomoćnim i uslužnim djelatnostima (8,3%). Zastupljenost ostalih djelatnosti se može pročitati u tabeli 12.
19
Tabela 12 Broj zaposlenih osoba prema djelatnosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2010.g.
Djelatnost
Broj zaposlenih
Udio % zaposlenih
(A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 134 2,8
(B) RUDARSTVO I VAðENJE 3 0,1
(C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 241 5,0
(D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 0 0,0
(E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE 81 1,7
(F) GRAðEVINARSTVO 236 4,9
(G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 957 19,7
(H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 248 5,1
(I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 1611 33,2
(J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 35 0,7
(K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 42 0,9
(L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 25 0,5
(M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 113 2,3
(N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 404 8,3
(O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 65 1,3
(P) OBRAZOVANJE 215 4,4
(Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 125 2,6
(R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 90 1,9
(S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 198 4,1
(T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVACA 29 0,6
UKUPNO 4.852 100,0
20
U razdoblju I. do XII. 2010. godine poslodavci iz svih oblika vlasništva tražili su ukupno 3478 radnika, što je za 27,3% više nego u 2009. godini. Traženo na neodreñeno vrijeme je bilo 400, na odreñeno 3065, od toga na sezonskim poslovima 2212, te na honorarnim poslovima 7. Tražena su takoñer 42 pripravnika. Treba napomenuti da poslodavci od početka travnja 2002. godine više nisu obvezatni prijavljivati tražene radnike ukoliko ne žele usluge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Nadalje, uočeno je da se odreñeni broj prijava ne može realizirati zbog neusklañenosti ponude i potražnje za radom (dobne, kvalifikacijske ili ne posjedovanja specifičnih znanja koja poslodavci od nezaposlenih osoba traže), pri čemu dolazi do deficitarnosti u nekim zanimanjima. U slijedećoj tabeli su prikazana zanimanja s brojem od 3 i više traženih radnika tijekom 2010. i broj nezaposlenih zadnjeg dana 2010. godine da bismo uvidjeli koja su zanimanja deficitarna, a koja suficitarna. Tabela 13 Traženi i nezaposleni radnici u 2010.g. prema vrsti zanimanja u Dubrovačko-neretvanskoj
županiji
Zanimanje Traženo
radnika u 2010.
Nezaposleni na dan
31.12.2010.
Suficit / deficit
(1229120) ravnatelj škole 4 0 -4
(1229260) organizator glazbene produkcije 3 0 -3
(2142217) diplomirani grañevinski inženjer 6 10 4
(2143617) diplomirani inženjer elektrotehnike 3 6 3
(2145917) diplomirani strojarski inženjer 4 7 3
(2213177) agronom 3 10 7
(2221117) doktor medicine 11 6 -5
(2222207) doktor stomatologije 5 3 -2
(2321117) profesor hrvatskoga jezika 8 10 2
(2321127) profesor engleskoga jezika 3 13 10
(2321167) profesor latinskoga jezika 3 0 -3
(2321337) profesor povijesti 5 9 4
(2321357) profesor psihologije 3 2 -1
(2321377) profesor pravnih predmeta 3 0 -3
(2321387) profesor ekonomskih predmeta 3 0 -3
(2321427) profesor glazbenih predmeta 5 1 -4
(2322117) profesor matematike 9 1 -8
(2322127) profesor informatike 5 0 -5
4.1. Prijavljene potrebe za radnicima
21
(2322187) profesor biologije 5 0 -5
(2322207) profesor geografije 4 4 0
(2325337) profesor grañevinarstva 3 0 -3
(2331117) učitelj hrvatskoga jezika 8 0 -8
(2331127) učitelj engleskoga jezika 4 0 -4
(2331327) učitelj zemljopisa 3 0 -3
(2331417) učitelj glazbene kulture 6 0 -6 (2331437) učitelj tjelesne i zdravstvene kulture 3 1 -2
(2331447) učitelj tehničke kulture 6 0 -6
(2331517) učitelj matematike 8 0 -8
(2331527) učitelj informatike 8 0 -8
(2331537) učitelj fizike 8 0 -8
(2331547) učitelj kemije 3 0 -3
(2331557) učitelj biologije 7 0 -7
(2332117) učitelj predškolske djece 4 3 -1
(2359117) školski pedagog 3 0 -3
(2359127) školski defektolog 4 1 -3
(2429617) diplomirani pravnik 10 57 47
(2431217) kustos 8 1 -7 (2441137) diplomirani ekonomist hotelijerstva 3 54 51
(2441617) diplomirani ekonomist 14 113 99
(2445167) psiholog 4 1 -3
(3113714) elektrotehničar 10 69 59
(3115914) strojarski tehničar 7 59 52
(3115926) strojarski inženjer 3 7 4
(3142414) pomorski nautičar 10 3 -7
(3226114) fizioterapeut 6 9 3
(3229156) radni terapeut 5 0 -5
(3231114) medicinska sestra 22 28 6
(3231126) viša medicinska sestra 3 1 -2
(3311016) učitelj razredne nastave 14 25 11
(3311326) nastavnik zemljopisa 3 1 -2
(3311546) nastavnik prirode i biologije 3 1 -2
(3311616) nastavnik 6 0 -6
(3320116) odgojitelj predškolske djece 30 28 -2
(3412116) zastupnik osiguranja 7 9 2
(3414116) organizator putovanja 9 7 -2
(3414216) ekonomist turizma i ugostiteljstva 4 118 114
(3414416) turistički animator 27 10 -17
(3415116) komercijalist 14 70 56
22
(3419116) ekonomist marketinga 4 10 6
(3433316) ekonomist 11 110 99
(3460166) socijalni radnik 3 1 -2
(3475216) športski trener 3 3 0
(4115114) tajnica 6 36 30
(4121184) knjigovoña 17 79 62
(4121214) ekonomski službenik 4 145 141
(4131124) skladištar 6 85 79
(4133414) prometni tehničar 4 2 -2
(4190154) administrativni službenik 35 469 434
(4211164) blagajnik 8 21 13
(4212214) mjenjač novca 4 1 -3
(4221114) šalterski službenik putničke agencije 35 22 -13
(4222124) recepcionar 85 156 71
(5111114) domaćica zrakoplova 35 1 -34
(5113114) vodič 30 24 -6
(5122112) pomoćni kuhar 104 174 70
(5122123) kuhar 187 276 89
(5122135) kuhar, majstor 8 2 -6
(5123112) pomoćni konobar 109 111 2
(5123133) konobar 466 533 67
(5123143) barmen 21 9 -12
(5123155) natkonobar 4 2 -2
(5133132) njegovatelj starijih i nemoćnih osoba 18 21 3
(5141133) frizer 6 98 92
(5141213) kozmetičar 5 16 11
(5141414) maser 17 29 12
(5142114) pratitelj 3 12 9
(5161113) vatrogasac 53 67 14
(5169113) čuvar 15 33 18
(5169123) vratar 25 31 6
(5169214) kupališni spasilac 3 2 -1
(5169312) čuvar objekata i okoliša 20 28 8
(5220213) prodavač 252 875 623
(6112112) pomoćni vrtlar 4 0 -4
(6112123) vrtlar 25 26 1
(7122123) zidar 7 36 29
(7123123) armirač 6 13 7
(7124123) tesar 7 21 14
23
(7129152) asfalter 10 4 -6
(7129332) čuvar ophodar 4 1 -3
(7136123) vodoinstalater 7 34 27
(7137143) električar održavanja 4 9 5
(7139113) kućni majstor 20 46 26
(7222423) bravar 4 39 35
(7341325) grafičar tiskarske proizvodnje/spec/ 4 1 -3
(7411123) mesar 7 18 11
(7412113) pekar 14 11 -3
(7412132) pekar bureka i pizze 12 14 2
(7412213) slastičar 24 28 4
(7422123) stolar 3 37 34
(8274282) poslužitelj/pekarski proizvodi i slatkiši 4 3 -1
(8322113) vozač osobnog automobila 5 8 3
(8322143) vozač lakog dostavnog vozila 13 69 56
(8323115) vozač autobusa 21 24 3
(8324113) vozač teretnog vozila 5 143 138
(8340112) mornar 9 29 20
(8340122) kormilar 4 12 8
(9132111) čistačica 205 392 187
(9132121) sobarica 300 273 -27
(9132211) kuhinjski radnik 221 238 17
(9133111) pralja 88 61 -27
(9151111) dostavljač 5 22 17
(9153131) parkirališni radnik 3 10 7
(9162111) čistač ulica 23 21 -2
(9211121) vrtlarski radnik 11 12 1
(9212111) šumski radnik 21 50 29
(9313151) radnik visokogradnje 5 35 30
(9320121) radnik u održavanju 40 27 -13
(9320131) radnik na proizvodnoj liniji 7 15 8
(9320181) radnik na montaži 4 8 4
(9320361) laboratorijski radnik 5 4 -1
(9320461) radnik na razvrstavanju otpada 5 2 -3
(9330131) transportni radnik 17 61 44
(9330151) lučki radnik 3 11 8
(9330171) hotelski radnik 3 24 21
(9330411) skladišni radnik 88 196 108
(9330421) trgovački radnik 5 30 25
24
Gledano prema rodovima zanimanja u 2010. godini najviše su tražena uslužna i trgovačka
zanimanja (40,2%), jednostavna zanimanja (30,8%), inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (7,7%), stručnjaci i znanstvenici (7,5%), uredski i šalterski službenici (6,3%), zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (4,5%), rukovatelji strojevima i vozilima (1,9%), poljoprivrednici, lovno-uzgojni, šumarski radnici i ribari (0,9%) i čelnici, dužnosnici, te direktori (0,2%). Što se samih vrsta zanimanja tiče, iz navedene tabele se vidi da su poslodavci najviše imali potrebu za konobarima, kuhinjskim radnicima, prodavačima, čistačicama i sobaricama. Poslodavci nisu zadovoljili potrebu za ovim zanimanjima, odnosno deficitarna zanimanja su: doktor medicine, profesor matematike, profesor informatike, profesor biologije, učitelj tehničke kulture, učitelj glazbene kulture, kustos, radni terapeut, turistički animator, šalterski službenik putničke agencije, kuhar, asfalter, pralja i radnik u održavanju.
Problem suficitarnosti kao i općenito velike nezaposlenosti nastojao se ublažiti kroz meñumjesno posredovanje unutar Republike Hrvatske, sezonsko zapošljavanje, pokušaje promjene politike upisa u srednje škole, kao i kroz provedbu Godišnjeg plana za poticanje zapošljavanja kojeg donosi Vlada RH. Suficitarna zanimanja u 2010. godini su: diplomirani ekonomist, diplomirani pravnik, strojarski tehničar, elektrotehničar, ekonomist turizma i ugostiteljstva, komercijalist, ekonomist, tajnica, knjigovoña, ekonomski službenik, skladištar, administrativni službenik itd.
25
Pokazatelj koja radna mjesta se zatvaraju i otvaraju analitičari metaforički zovu „barometar“. Takav pokazatelj dobijemo oduzimanjem ukupnog broja zaposlenih tijekom nekog razdoblja sa zbrojem novoprijavljenih koji dolaze direktno iz radnog odnosa za vrijeme tog razdoblja. Stoga, prema obrazovnoj strukturi u 2010. godini bilježi se gubitak radnih mjesta u svim kategorijama, a najizraženiji je kod osoba sa srednjom školom za zanimanja do 3 godine. Zbog velikog broja novoprijavljenih tijekom 2010.g. došlo je do velikog gubitka radnih mjesta i to za 1719 osoba. Tabela 14 Novoprijavljeni iz radnog odnosa i zaposleni s evidencije prema stupnju obrazovanja u
2010.g.
Obilježje Ukupno
Bez završene
škole i nezavršena
osnovna škola
Osnovna škola
SŠ za zanimanja do 3.god. I škola za KV i VKV
radnike
SS za zanimanja u trajanju od 4 i više
godina
Gimnazija
Viša škola,
1.stupanj fakulteta i stručni
studij
Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat
Novoprijavljeni 6.571 78 1.032 2.567 1.783 220 399 492 Zaposleni 4.852 47 665 1.834 1.306 161 388 451 Barometar -1.719 -31 -367 -733 -477 -59 -11 -41
Prema dobnoj strukturi najveći negativan barometar imaju osobe u dobi od 30 – 34 godine života i to za 288 osoba.. Ipak, zna se da te osobe ipak imaju veću mogućnost za zaposlenje nego starije osobe u dobi izmeñu 50 i 60 godina. Tabela 15 . Novoprijavljeni iz radnog odnosa i zaposleni s evidencije prema dobnoj strukturi u 2010.g.
Dob 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 NP iz RO 254 1.088 1.364 1.000 726 657 549 547 334 52 Zaposleni 255 884 1.077 712 519 463 395 362 163 22 Barometar +1 -204 -287 -288 -207 -194 -154 -185 -171 -30
Velike šanse za zadržavanje radnog mjesta imaju osobe koje su se zaposlile u djelatnostima: zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (17 osoba još u radnom odnosu na kraju godine), obrazovanja (3 osobe), te poslovanja nekretninama (7 osoba više). U smještajnim djelatnostima, trgovini, prerañivačkoj industriji i grañevinarstvu došlo je do smanjene potrebe za radnicima, pa je vidljiv veliki broj gubitaka radnih mjesta. Najveće smanjenje radnih mjesta je u grañevinarstvu i to za 64%.
4.2. „Barometar“ zapošljavanja s evidencije
26
Tabela 16 . Barometar radnih mjesta prema djelatnostima u 2010.g.
Djelatnost
Novoprijavljeni iz radnog odnosa
Ukupno zaposleni
Barometar radnog mjesta
(A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 189 134 -55 (B) RUDARSTVO I VAðENJE 79 3 -76 (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 445 241 -204 (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 3 0 -3 (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE 101 81 -20 (F) GRAðEVINARSTVO 638 236 -402 (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 1.306 957 -349 (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 249 248 -1 (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 1.990 1611 -379 (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 56 35 -21 (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 73 42 -31
(L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 18 25 +7 (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 180 113 -67 (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 407 404 -3 (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 96 65 -31
(P) OBRAZOVANJE 212 215 +3 (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 108 125 +17 (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 95 90 -5 (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 297 198 -99 (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVACA 29 29 - UKUPNO 6.571 4.852 -1719
27
Stopa zapošljavanja je odnos broja zaposlenih i broja nezaposlenih uvećan za broj novoprijavljenih osoba. Da bismo izračunali stopu zapošljavanja za cijelu 2010. godinu potrebni su nam podaci o broju nezaposlenih na dan 31.12.2009. g., ukupan broj zaposlenih tijekom 2010., te ukupan broj novoprijavljenih tijekom 2010.g. (Tabela 17) Tabela 17 . Stopa zapošljavanja s evidencije u 2010.g.
Obilježje UKUPNO
Nezaposleni 31.12.2009. 8359 Novoprijavljeni u 2010. 8489 Zaposleni u 2010. 4852 STOPA 2010. 28,8 %
Prema tome, stopa evidentiranog zapošljavanja u 2010.g. je bila 28,8%, što je za 1,5 postotna boda više nego u 2009.g. Prema obrazovnoj strukturi u 2010.g. najveću stopu zapošljavanja (38,8%) bilježe osobe sa završenom višom školom, a najmanju osobe bez završene škole (20,4%). Pad postotnih bodova u odnosu na 2009.g. imale su osobe bez završene škole, te osobe za završenim fakultetom. Tabela 18 . Stopa zapošljavanja s evidencije prema obrazovanju 2010.g.
Obilježje Ukupno
Bez završene
škole i nezavršena
osnovna škola
Osnovna škola
SŠ za zanimanja do 3.god. I škola za KV i VKV
radnike
SS za zanimanja u trajanju od 4 i više
godina
Gimnazija
Viša škola,
1.stupanj fakulteta i stručni
studij
Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat
Stopa % 2010. 28,8 20,4 24,7 28,5 28,6 27,1 38,8 34,4 Stopa % 2009. 27,3 24,9 22,5 27,4 26,6 25,4 33,6 35,2 Promjena % + 1,5 - 4,5 + 2,2 + 1,1 + 2,0 + 1,7 + 5,2 - 0,8
4.3. Stopa zapošljavanja s evidencije
28
Prema statističkim podacima Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje sezonsko zapošljavanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je najčešće zastupljeno u djelatnostima pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane.
U posljednjih 10 godina broj zaposlenih sezonaca na području cijele Dubrovačko-neretvanske županije se konstantno povećavao, dok je prvi pad zabilježen u 2007. godini gdje se nastavio sve do kraja 2009. godine. U 2010.g. došlo je do najvećeg zapošljavanja sezonskih radnika u posljednjih 10 godina. Tabela 19 . Sezonsko zapošljavanje u posljednjih 10 godina po ispostavama
Ukupan broj sezonaca u 2010. godini je bio 2717 što je za 26,3% više nego prethodne godine kad ih je bilo 2152. Tabela 20 Zapošljavanje sezonske radne snage po mjesecima u 2010. i 2009. g.
Mjesec
Godina 2010.
Godina 2009.
Indeks 2010./2009.
Siječanj 3 8 37,5 Veljača 21 8 262,5 Ožujak 162 83 195,2 Travanj 479 393 121,9 Svibanj 678 581 116,7 Lipanj 651 602 108,1 Srpanj 379 279 135,8
Kolovoz 74 69 107,2 Rujan 50 30 166,7
Listopad 159 72 220,8 Studeni 52 11 472,7 Prosinac 9 16 56,3
UKUPNO 2717 2152 126,3
4.4. Sezonsko zapošljavanje
29
Iz tabele se vidi da je najveća zaposlenost sezonaca tijekom 2010.g. bila u mjesecu svibnju, zatim slijede lipanj i srpanj. Zaključuje se da je turistička sezona počela ranije i trajala duže nego 2009. godine kada je glavinu zapošljavanja bilo ostvareno u lipnju. Najveći rast indeksa se dogodio u studenome 2010. godine zbog povećane potražnje radnika u poljoprivredi i trgovini. Poslodavci kada ne mogu pronaći sezonske radnike unutar regije, potražuju radnike iz drugih hrvatskih županija. Hrvatski zavod za zapošljavanje meñumjesnim posredovanjem pronalazi radnike za rad na sezonskim poslovima. U 2010. godini udio meñumjesnog posredovanja u ukupnom sezonskom zapošljavanju je bio 35,3%. Ukupno je zaposleno 959 radnika i to najviše iz Sisačko-moslavačke županije. Tabela 21 Zapošljavanje sezonske radne snage iz drugih županija RH
30
Novčanu naknadu, kao najznačajniji oblik materijalnog osiguranja za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju siječanj - prosinac 2010. godine koristilo je prosječno mjesečno 2004 osoba, što je za 7,5% više nego u 2009. godini, kad je prosječan broj korisnika bio 1864. Udio korisnika novčane naknade u ukupnoj prosječnoj nezaposlenosti 2010. godine je bio 26,9%. Prikaz 1 Korisnici novčane naknade u 2010. i 2009. godini po ispostavama na području Dubrovačko-
neretvanske županije
Prateći kretanje ukupnog broja korisnika novčane naknade po mjesecima u 2010. godini, evidentno je najviše korisnika bilo u mjesecu prosincu, a najmanje u mjesecu kolovozu. Iznimke se javljaju u ispostavama koje možemo uočiti u donjoj tabeli, gdje vrijednosti obojene žutom bojom označavaju maksimalni broj, a one obojene zelenom bojom pokazuju minimalan broj korisnika novčane naknade za svaku ispostavu zasebno.
5. MATERIJALNO-PRAVNA ZAŠTITA U 2010. GODINI
31
Tabela 22 Korisnici novčane naknade tijekom 2010. godine po ispostavama na području Dubrovačko-
neretvanske županije
Mjesec Ukupno Dubrovnik Korčula Lastovo Metković Ploče Siječanj 2.359 1.288 403 11 519 138 Veljača 2.330 1.251 370 12 547 150 Ožujak 2.207 1.116 353 14 569 155 Travanj 1.951 933 324 10 540 144 Svibanj 1.880 945 287 6 513 129 Lipanj 1.664 830 251 7 453 123 Srpanj 1.591 790 214 5 455 127 Kolovoz 1.578 781 200 5 469 123 Rujan 1.705 813 224 11 531 126 Listopad 1.897 941 282 16 520 138 Studeni 2.305 1.253 358 18 526 150 Prosinac 2.577 1.433 402 22 561 159 Prosjek 2.004 1.031 306 11 517 139
Udio % 100,0 51,5 15,3 0,5 25,8 6,9
32
Mjere iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje usmjerene su na poticanje motivacije za zapošljavanje, sufinanciranje i financiranje obrazovanja i sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba i drugih skupina nezaposlenih kojima prijeti socijalna isključenost kao i skupinama kojima prijeti dugotrajna nezaposlenost zbog gubitka zaposlenja. POTPORE ZA POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA:
- sufinanciranje prvog zapošljavanja mladih osoba bez radnog staža - sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba - sufinanciranje zapošljavanja osoba iznad 50 godina - sufinanciranje posebnih skupina - Sufinanciranje samozapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba
POTPORE ZA USAVRŠAVANJE: sufinanciranje obrazovanja za poznatog poslodavca:
- sufinanciranje obrazovanja zaposlenih osoba iznad 50 godina u cilju zadržavanja radnog mjesta
- sufinanciranje obrazovanja novozaposlenih osoba na poslovima za koje na tržištu rada nema radne snage
- sufinanciranje obrazovanja zaposlenih u uvjetima uvoñenja novih tehnologija, viših standarda i promjene proizvodnog programa poslodavca
obrazovanje za tržište rada:
- financiranje obrazovanja nezaposlenih osoba prema potrebama tržišta rada stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa:
- nezaposlene osobe koje su najmanje 6 mjeseci na evidenciji sa visokom i višom stručnom spremom i do 29 godina
- nezaposlene osobe koje su na evidenciji najmanje 6 mjeseci na evidenciji sa srednjom stručnom spremom do 25 godina starosti
JAVNI RADOVI
1. Sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih osoba u javnom radu koje su na evidenciji najmanje 12 mjeseci ili najmanje 6 mjeseci i pripadaju jednoj od ovih skupina: nezaposlene osobe s invaliditetom, hrvatski branitelji, djeca i supružnici poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, samohrani roditelji, roditelji s 4 i više malodobne djece, roditelji djece s posebnim potrebama, roditelji djece oboljele od malignih bolesti, žrtve obiteljskog nasilja, liječeni ovisnici, žrtve trgovanja ljudima, azilanti, mlade osobe koje su izašle iz sustava skrbi domova za djecu, povratnici s odsluženja zatvorske kazne, korisnici prava po Zakonu o socijalnoj skrbi.
2. Financiranje zapošljavanja nezaposlenih osoba u javnom radu koje su na evidenciji najmanje 36 mjeseci
6. REALIZACIJA GPPZ-a ZA 2010. GODINU
33
Što je HZZ - Područna služba Dubrovnik postigla u 2010.? Tabela 23 Zaposlene osobe putem Mjera HZZ-a tijekom 2010. godine na području Dubrovačko-
neretvanske županije
MJERA Broj osoba
Zaposleno uz potporu 60
Zaposleno u javnim radovima 84
UKUPNO 144
Dakle, ukupno su zaposlene putem mjera 144 osobe u 2010. godini. U obrazovne programe su uključene 134 osobe, a pregled po ispostavama je vidljeiv iz slijedeće tabele. Tabela 24 Osobe uključene u obrazovne programe putem Mjera HZZ-a tijekom 2010. godine na
području Dubrovačko-neretvanske županije
34
Tijekom razdoblja od siječnja do kraja prosinca 2010. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje - Područnoj službi Dubrovnik, prosječan broj nezaposlenih je bio 7459 što je za 11,6% više od prosjeka 2009.g.
Gledajući kretanje od davne 1990. godine pa do kraja 2010. godine, trend prosječne nezaposlenosti je bio u usponu do 2002 g., dok posljednjih godina je u stalnom padu, a u posljednje dvije recesijske godine je počeo rasti. Možemo reći da je 2010. godine prosječna nezaposlenost na razini 1993. godine. Dvadesetjednogodišnji trend je u porastu.
Računajući prosječan broj nezaposlenih prema razini obrazovanja u 2010. g. s najvećim udjelom od 38,2% su nezaposleni sa SŠ za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike, 26,6% osoba sa SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, zatim 17,1% osoba s završenom osnovnom školom, 6,7% osoba s fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom, 5,6% osoba sa završenom višom školom, prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijem, 3,9% osoba sa završenom gimnazijom i 1,8% nezaposlenih bez završene osnovne škole.
Prema dobnoj strukturi najbrojniju skupinu nezaposlenih čine mlade osobe od 25 do 29 godina starosti kad ih je u 2010. godini prosječno bilo 1071 ili 14,4% nakon kojih slijede stariji izmeñu 50 i 54 godina starosti, prosječno njih 1000 ili 13,4%.
Tijekom cijele 2010. godine iz evidencije nezaposlenih Područne službe Dubrovnik ukupno su zaposlene 4852 osobe, što je za 21,9% više nego 2009. godine. Prosječno su se mjesečno zapošljavale 404 osobe. Učešće zapošljavanja žena je bilo 58,7%. Zabilježen je rekordan broj zaposlenih na sezonskim poslovima u posljednjih deset godina.
Prema NKD 2007. godine, najviše je zaposleno osoba u djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane (33,2%), trgovine (19,7%), te administrativnim, pomoćnim i uslužnim djelatnostima (8,3%).
U razdoblju I. do XII. 2010. godine poslodavci iz svih oblika vlasništva tražili su ukupno 3478 radnika, što je za 27,3% više nego u 2009. godini. Traženo na neodreñeno vrijeme je bilo 400, na odreñeno 3065, od toga na sezonskim poslovima 2212, te na honorarnim poslovima 7. Tražena su takoñer 42 pripravnika.
Novčanu naknadu, kao najznačajniji oblik materijalnog osiguranja za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju siječanj - prosinac 2010. godine koristilo je prosječno mjesečno 2004 osoba, što je za 7,5% više nego u 2009. godini, kad je prosječan broj korisnika bio 1864. Udio korisnika novčane naknade u ukupnoj prosječnoj nezaposlenosti 2010. godine je bio 26,9%.
Zaključimo, na našem tržištu rada nailazimo s jedne strane na manjak radnih mjesta i značajnu nezaposlenost, a s druge strane na nedostatak radnika u pojedinim djelatnostima. Istodobno, mladi ljudi teško nalaze odgovarajući posao na neodreñeno vrijeme, a postoji i mnogo obeshrabrenih i slabo motiviranih koji su dugotrajno nezaposleni, izašli iz aktivnosti zbog raznih razloga, iako su registrirani na evidenciji nezaposlenih. Hrvatski zavod za zapošljavanje i svi drugi relevantni čimbenici na tržištu rada kroz sustav „cjeloživotnog učenja“ i mjerama trebaju raditi na motivaciji dugotrajno nezaposlenih starijih osoba kako bi se iste što prije ponovo uključile u svijet rada.
7. ZAKLJUČAK
35
36
TA
BE
LA
1
Kre
tanj
e br
oja
neza
posl
enih
pre
ma
stup
nju
obra
zova
nja
na p
odru
čju
Dub
rova
čko-
nere
tvan
ske
župa
nije
tije
kom
201
0.g.
MJESEC
UK
UP
NO
B
ez
ško
le i
n
eza
vrš
en
a o
sno
vna
šk
ola
O
sn
ovn
a š
ko
la
SŠ
za
zan
ima
nja
d
o 3
go
d.
i šk
ola
za
KV
i V
KV
ra
dn
ike
SŠ
za
za
nim
an
ja
u t
aja
nju
od
4 i
vi
še
go
din
a
Gim
na
zija
P
rvi
stu
pan
j fa
kult
eta
, s
tru
čni
stu
dij
i v
iša
šk
ola
Fa
ku
lte
ti,
ak
ad
emij
e,
ma
gis
teri
j,
do
kto
rat
I.
8.40
4 15
3 1.
476
3.19
9 2.
215
336
485
540
II.
8.69
6 15
9 1.
506
3.33
0 2.
323
331
492
555
III.
8.
635
163
1.49
4 3.
292
2.33
7 33
8 47
6 53
5
IV.
8.02
8 14
5 1.
365
3.05
7 2.
174
323
452
512
V.
7.41
7 14
2 1.
264
2.86
6 1.
983
296
393
473
VI.
6.51
6 12
6 1.
132
2.48
1 1.
719
266
355
437
VII
. 6.
113
118
1.04
1 2.
308
1.61
5 24
8 34
6 43
7
VII
I.
6.07
8 11
8 1.
045
2.27
5 1.
596
237
356
451
IX.
6.38
4 12
5 1.
070
2.42
9 1.
678
249
365
468
X.
7.00
2 12
7 1.
191
2.69
4 1.
844
259
393
494
XI.
7.88
1 13
6 1.
329
3.04
1 2.
102
296
434
543
XII
. 8.
359
143
1.39
3 3.
208
2.26
7 31
0 45
9 57
9
∅ ∅∅∅
7.4
59
138
1.
276
2
.84
8
1.9
88
2
91
4
17
5
02
% %%%
100
,0
1,8
1
7,1
3
8,2
2
6,6
4,0
5
,6
6,7
37
TA
BE
LA
2
Bro
j nez
apos
leni
h pr
ema
grad
u il
i opć
ini s
tano
vanj
a od
sij
ečnj
a do
kra
ja p
rosi
nca
2010
.g.
G
rad
ili
op
ćin
a
Sij
eč
an
j V
elj
ač
a
Ožu
jak
T
rava
nj
Svi
ban
j L
ipa
nj
Srp
an
j K
olo
voz
Ru
jan
L
isto
pa
d
Stu
de
ni
Pro
sin
ac
BL
AT
O
229
247
240
235
233
220
197
204
225
241
237
234
DU
BR
OV
NIK
2.
567
2.65
6 2.
570
2.31
5 2.
045
1.86
3 1.
783
1.74
3 1.
804
1.98
5 2.
369
2.50
9
KO
NA
VL
E
618
623
602
470
365
301
273
266
287
376
526
581
KO
RČ
UL
A
459
475
456
430
362
271
206
199
247
361
452
462
KU
LA
NO
RIN
SK
A
160
166
175
166
159
140
139
145
138
133
143
148
LA
ST
OV
O
62
61
61
58
46
38
29
30
44
51
69
71
ME
TK
OV
IĆ
1.39
2 1.
462
1.51
2 1.
511
1.45
7 1.
359
1.34
5 1.
346
1.36
0 1.
300
1.29
7 1.
386
ML
JET
50
55
58
56
48
29
25
21
21
37
46
50
OP
UZ
EN
28
7 30
3 29
7 27
9 25
8 23
5 22
5 22
5 24
3 24
6 25
4 26
3
OR
EB
IĆ
266
257
256
239
194
128
100
90
135
177
218
238
PL
OČ
E
714
745
776
740
736
646
593
585
607
646
682
725
PO
JEZ
ER
JE
64
66
57
57
56
53
58
63
65
59
58
64
SL
IVN
O
113
119
144
138
141
128
122
116
125
135
139
141
SM
OK
VIC
A
62
60
65
65
59
52
48
47
47
54
52
51
ST
ON
18
3 18
6 17
9 18
1 17
5 15
1 14
7 14
0 14
5 16
6 17
5 18
2
VE
LA
LU
KA
33
6 34
7 34
3 33
8 31
2 26
3 22
8 22
5 24
4 30
8 32
6 33
9
ZA
ŽA
BL
JE
67
76
81
65
66
61
64
79
88
88
86
94
DU
BR
OV
AČ
KO
PR
IMO
RJE
98
10
1 98
90
87
73
65
65
65
77
85
97
JA
NJI
NA
34
34
37
33
32
28
27
28
27
29
28
30
LU
MB
AR
DA
11
6 11
7 11
2 10
9 11
3 71
46
52
62
93
11
3 11
5
TR
PA
NJ
37
40
38
36
31
27
21
21
21
29
33
37
ŽU
PA
DU
BR
OV
AČ
KA
48
9 49
9 47
6 41
5 44
0 37
7 37
0 38
5 38
1 40
8 49
1 54
0
38
TA
BE
LA
3
Baz
ni i
veri
žni i
ndek
si n
ezap
osle
nost
i po
ispo
stav
ama
BA
ZN
I IN
DE
KS
I V
ER
IŽN
I IN
DE
KS
I
ISP
OS
TA
VA
XII. 2010. / XII. 2009.
XII. 2010. / XI. 2010.
XII. 2010. / Ø 2009.
Siječanj 2010.
Veljača 2010.
Ožujak 2010.
Travanj 2010.
Svibanj 2010.
Lipanj 2010.
Srpanj 2010.
Kolovoz 2010.
Rujan 2010.
Listopad 2010.
Studeni 2010.
Prosinac 2010.
DU
BR
OV
NIK
10
5,5
107,
2 13
0,3
106,
0 10
6,9
102,
8 96
,8
88,6
89
,7
88,4
95
,3
98,4
10
3,1
112,
7 10
7,2
KO
RČ
ULA
10
2,0
103,
1 12
4,3
107,
3 10
4,0
102,
5 97
,9
96,2
89
,8
79,1
82
,0
99,1
11
7,1
128,
7 10
3,1
LAS
TO
VO
13
6,5
102,
9 14
7,9
91,2
11
9,2
98,4
10
0,0
95,1
79
,3
82,6
76
,3
103,
4 14
6,7
115,
9 10
2,9
ME
TK
OV
IĆ
108,
1 10
6,0
121,
9 10
4,5
107,
4 10
5,2
103,
4 97
,8
96,4
92
,5
98,8
10
1,1
102,
3 97
,1
106,
0 P
LOČ
E
106,
6 10
6,3
108,
5 10
1,2
104,
9 10
4,3
104,
2 95
,4
99,6
87
,8
91,8
98
,7
103,
8 10
6,4
106,
3
UK
UP
NO
10
5,8
106,
1 12
5,0
105,
3 10
6,4
103,
5 99
,3
93,0
92
,4
87,9
93
,8
99,4
10
5,0
109,
7 10
6,1
39
TA
BE
LA
4
Kre
tanj
e br
oja
novo
prij
avlj
enih
oso
ba p
rem
a st
upnj
u ob
razo
vanj
a na
pod
ručj
u D
ubro
vačk
o-ne
retv
ansk
e žu
pani
je ti
jeko
m 2
010.
g.
MJESEC U
KU
PN
O
Be
z š
kole
i
ne
zavr
še
na
osn
ovn
a š
ko
la
Os
no
vna
šk
ola
SŠ
za
za
nim
an
ja d
o 3
g
od
. i
ško
la z
a
KV
i V
KV
ra
dn
ike
SŠ
za
za
nim
anja
u
taja
nju
od
4 i
viš
e g
od
ina
Gim
na
zija
Prv
i s
tup
anj
fak
ult
eta
, s
tru
čn
i s
tud
ij i
viša
ško
la
Fa
ku
lte
ti,
ak
ad
emij
e,
ma
gis
teri
j,
do
kto
rat
I.
857
11
150
300
236
32
56
72
II.
699
8 10
5 28
5 20
0 16
37
48
III.
56
3 5
94
205
161
20
27
51
IV.
361
0 53
13
8 89
14
21
46
V.
540
9 88
24
4 11
4 11
24
50
VI.
333
1 40
11
9 85
18
35
35
VII
. 45
6 0
50
162
126
19
39
60
VII
I.
441
3 70
15
7 12
1 4
34
52
IX.
818
9 10
7 34
0 21
4 34
54
60
X.
1.15
3 12
19
7 45
2 31
2 37
68
75
XI.
1.35
8 15
21
6 50
4 37
9 49
96
10
9
XII
. 91
0 14
13
2 33
2 26
7 31
61
73
∑
8.4
89
87
1.
302
3
.23
8
2.3
04
2
85
5
52
7
31
∅ ∅∅∅
707
7
109
27
0
19
2
24
46
61
% %%%
100
,0
1,0
1
5,3
3
8,1
27
,1
3,4
6
,5
8,6
40
TA
BE
LA
5
Kre
tanj
e br
oja
zapo
slen
ih o
soba
pre
ma
stup
nju
obra
zova
nja
na p
odru
čju
Dub
rova
čko-
nere
tvan
ske
župa
nije
tije
kom
201
0.g.
MJESEC
UK
UP
NO
B
ez
ško
le i
n
eza
vrš
en
a
os
no
vna
šk
ola
O
sn
ovn
a š
ko
la
SŠ
za
za
nim
an
ja
do
3 g
od
. i
šk
ola
za
KV
i V
KV
rad
nik
e
SŠ
za
za
nim
an
ja
u t
aja
nju
od
4 i
vi
še
go
din
a
Gim
na
zija
Prv
i st
up
an
j fa
ku
lte
ta,
str
uč
ni
stu
dij
i vi
ša
šk
ola
Fa
ku
ltet
i,
ak
ad
emij
e,
ma
gis
teri
j,
do
kto
rat
I.
130
0 17
41
34
6
15
17
II.
185
0 18
63
50
12
21
21
III.
36
4 1
48
126
99
7 34
49
IV.
751
15
117
306
189
22
40
62
V.
908
10
145
354
231
25
72
71
VI.
84
0 8
106
348
250
28
51
49
VII
. 55
1 4
78
218
156
24
33
38
VII
I. 17
2 1
17
57
59
6 16
16
IX.
251
0 28
87
58
10
37
31
X.
312
4 40
10
9 87
12
23
37
XI.
25
0 3
35
85
57
4 26
40
XII
. 13
8 1
16
40
36
5 20
20
∑
4.8
52
4
7
66
5
1.8
34
1
.30
6
16
1
38
8
45
1
∅ ∅∅∅
40
4 4
5
5
15
3 1
09
13
3
2
38
% %%%
100
,0
1,0
1
3,7
3
7,8
2
6,9
3,
3
8,0
9,
3
41
TA
BE
LA
6
Kre
tanj
e br
oja
zapo
slen
ih o
soba
pre
ma
dobn
oj s
truk
turi
na
podr
učju
Dub
rova
čko-
nere
tvan
ske
župa
nije
tije
kom
201
0.g.
Mje
se
c
U K
U P
N O
15
-19
20-2
4 25
-29
30-3
4 35
-39
40-4
4 45
-49
50-5
4 55
-59
60-6
4 I.
13
0 1
19
39
18
21
9 11
8
4 0
II.
185
7 39
51
35
16
11
8
13
5 0
III.
36
4 16
65
10
0 56
37
35
28
18
7
2 IV
. 75
1 20
12
4 15
0 11
7 85
63
75
71
40
6
V.
908
36
137
202
153
103
86
71
84
32
4 V
I. 84
0 49
17
0 17
5 96
85
95
75
64
25
6
VII
. 55
1 40
13
1 10
3 72
55
53
43
33
20
1
VII
I.
172
10
34
32
27
16
21
10
15
6 1
IX.
251
14
29
73
44
26
25
14
18
8 0
X.
312
30
62
58
39
36
34
30
15
7 1
XI.
250
24
44
63
43
26
18
15
14
3 0
XII
. 13
8 8
30
31
12
13
13
15
9 6
1 Σ ΣΣΣ
4.
852
255
884
1.07
7 71
2 51
9 46
3 39
5 36
2 16
3 22
Ø
40
4 21
74
90
59
43
39
33
30
14
2
% %%%
100,
0 5,
3 18
,2
22,2
14
,7
10,7
9,
5 8,
1 7,
5 3,
4 0,
5
42
TA
BE
LA
7
Kre
tanj
e br
oja
bris
anih
oso
ba p
rem
a st
upnj
u ob
razo
vanj
a na
pod
ručj
u D
ubro
vačk
o-ne
retv
ansk
e žu
pani
je ti
jeko
m 2
010.
g.
MJESEC
UK
UP
NO
B
ez
ško
le i
n
eza
vrš
en
a
os
no
vna
šk
ola
O
sn
ovn
a š
ko
la
SŠ
za
za
nim
an
ja
do
3 g
od
. i
šk
ola
za
KV
i V
KV
rad
nik
e
SŠ
za
za
nim
an
ja
u t
aja
nju
od
4 i
vi
še
go
din
a
Gim
na
zija
Prv
i st
up
an
j fa
ku
lte
ta,
str
uč
ni
stu
dij
i vi
ša
šk
ola
Fa
ku
ltet
i,
ak
ad
emij
e,
ma
gis
teri
j,
do
kto
rat
I.
223
5 33
78
69
10
14
14
II.
222
2 53
93
41
10
10
13
III.
26
0 0
57
115
50
6 11
21
IV.
217
3 64
66
62
7
7 8
V.
243
3 41
82
73
12
16
16
VI.
39
4 9
64
156
101
18
24
22
VII
. 30
8 4
63
114
77
12
16
22
VII
I. 30
4 2
46
132
84
8 9
23
IX.
261
2 51
10
1 75
11
8
13
X.
223
6 35
78
57
14
19
14
XI.
22
9 3
39
74
65
8 19
21
XII
. 29
4 6
47
123
70
12
18
18
∑
3.1
78
45
5
93
1.2
12
82
4 1
28
17
1 2
05
∅ ∅∅∅
26
5 4
4
9
10
1 6
9
11
1
4
17
% %%%
100
,0
1,4
1
8,7
3
8,1
2
5,9
4,
0
5,4
6,
5
43
TA
BE
LA
8
Tra
ženi
rad
nici
pre
ma
rodu
zan
iman
ja n
a po
druč
ju D
ubro
vačk
o-ne
retv
ansk
e žu
pani
je ti
jeko
m 2
010.
i 20
09.g
.
Ro
d z
anim
an
ja
Uk
up
no
2
010
. N
eo
dre
ñe
no
vr
ijem
e
Od
reñ
en
o
vrij
em
e
Uk
up
no
2
00
9.
Ne
od
reñ
en
o
vrij
em
e
Od
reñ
en
o
vrij
eme
In
de
ks
Σ
2
01
0./2
009
.
(1)
Čel
nic
i, d
užn
osni
ci,
dire
ktor
i 8
3 5
5 4
1 16
0,0
(2)
Str
učn
jaci
i zn
anst
veni
ci
262
111
151
216
101
115
121,
3
(3)
Inže
njer
i, te
hni
čari
i sr
odna
zan
iman
ja
267
67
200
225
88
137
118,
7
(4)
Ure
dski
i ša
lter
ski
slu
žben
ici
219
24
195
170
16
154
128,
8
(5)
Usl
užn
a i t
rgov
acka
za
nim
anja
1.
397
115
1.28
2 95
4 10
3 85
1 14
6,4
(6)
Pol
jop
rivr
edn
ici,
lovn
o-u
zgoj
ni,
šum
arsk
i ra
dni
ci i
rib
ari
32
2 30
13
2
11
246,
1
(7)
Zan
iman
ja u
ob
rtu
i po
jedi
načn
oj p
roiz
vod
nji
15
8 34
12
4 12
4 53
71
12
7,4
(8)
Ru
kova
telj
i st
roje
vim
a, v
ozil
ima
65
8 57
42
10
32
15
4,8
(9)
Jed
nost
avn
a za
nim
anja
1.
070
36
1.03
4 98
4 54
93
0 10
8,7
UK
UP
NO
3.
478
400
3.06
5 2.
733
431
2.30
2 12
7,3
