17
KOMUNIKACIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA I PROSJEČNE DJECE U RAZREDU

Stavovi o radu sa decom s posebnim potrebama

  • Upload
    ane-lej

  • View
    248

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Seminarski rad

Citation preview

KOMUNIKACIJSKE VJETINE NASTAVNIKA U RADU SA DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA

KOMUNIKACIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA I PROSJENE DJECE U RAZREDU

KOMUNIKACIJA predstavlja:

1. dijeljenje znanja interakcijom sa drugim jedinkama i predmetima;2. proces odailjanja, prenoenja i primanja poruka, signala ili informacija;3. izraavanje emocionalnih, fizikih i psihikih potreba...

Procenat verbalnog dijela u kompletnoj komunikaciji je... ?6- 8 %NEVERBALNA KOMUNIKACIJA:- kontakt oima- ponaanje i dranje tijela- mimika lica i cijelog tijela- gestikulacija rukama- govorno ponaanje (brzina i ritam govora, jaina i boja glasa, melodija i jasnoa govora...)- dodirivanje- prostorno ponaanje kao to je intimna i drutvena zona razmaka7Odnos djece s posebnim potrebama i prosjenim uenicima u razredu8Uenikom s posebnim obrazovnim potrebama smatra se svako dijete koje ima tekoe u uenju (znaajno vee od svojih vrnjaka), zbog ega mu je potrebna posebna vaspitno- obrazovna podrka. Prema vaeem Pravilniku o radu sa djecom s posebnim potrebama u osnovnim i srednjim kolama BiH, vrste tekoa u razvoju su:1. oteenje vida2. oteenje sluha3. poremeaji govorne komunikacije4. fiziki invaliditet i hronine bolesti5. mentalna retardacija6.poremeaj ponaanja7. autizam...

Odnos prema djeci s posebnim potrebama varira iz krajnosti u krajnost, pri emu su obje negativne; potpuno ignorisanje i odbacivanje i pretjerano saaljevanje. Stereotipi, predrasude i na njima zasnovani negativni stavovi uslovljavaju ponaanje prema ovoj djeci.Uimo djecu ivjeti bez predrasuda!

Odrasli prenose na djecu sopstvene predrasude i negativne stavove prema osobama s posebnim potrebama, to bitno oteava kontakte ove djece sa vrnjacima i koli i sredini u kojoj ive.Podsmijavanje, ignorisanje, izbjegavanje i odbacivanje su mogue reakcije male djece u kontaktu sa djetetom koje ima smetnje u razvoju.Uspjena interakcija meu djecom moe biti ostvarena samo ukoliko djeca s posebnim potrebama i njihovi vrnjaci redovne populacije razvijaju konstruktivne odnose, koji su pozitivni, brini i puni podrke. Podaci istraivanja pokazuju da su posebno vani prvi utisci o detetu sa posebnim potrebama, koji se formiraju tokom poetnih interakcija.Istraivanja raena u Americi pokazuju da uenici i nastavnici imaju negativan stav prema ukljuivanju djece s posebnim potrebama u redovnu nastavu, te da prosjeni uenici na uenike sa PP gledaju kao drugaije, inferiorne u odnosu na njih, te da lake stupaju u komunikaciju sa djecom koja su slinih ili istih sposobnosti kao oni sami.McDougall, DeWitt, King, Miller i Killip su ispitivali stavove uenika devetog razreda prema uenicima sa invaliditetom i otkrili da, iako je veina stavova klasifikovana kao neutralni ili pozitivni, vie od 20% uenika je ispoljilo negativne stavove. Takoe, oni su otkrili da djevojice imaju ee pozitivno iskustvo u komunikaciji sa djecom s PP u odnosu na djeake koji ee pokazuju agresivnost, podsmijavanje i omalovaavanje.Djeca s posebnim potrebama se esto susreu sa problemom usamljenosti i samoe. Poto nemaju povjerenja u sredinu, oni ne mogu da zadovolje svoje osnovne potrebe za pripadanjem i ljubavlju i prema ostalim uenicima se ponaaju agresivno i impulsivno, ili se u suprotnim situacijama snano emocionalno vezuju za njih.