Pohvale knjizi to vam lijenici ne govore Lynne McTaggart:

TO V A M LIJENICI NE GOVORE

Istina o opasnostima moderne medicine

S T O V A M LIJENICI

NE G O V O R E

Istina o opasnostima

moderne medicine

Lynne McTaggart

Za Bryana

Zahvale

U v o d

P r v i d i o :

Medicinska lana znanost

Pivu poglavlje: Ne-znanstvenost mode rne med ic ine

D r u g i d i o :

Dijagnostika

Drugo poglavlje: Dijagnostiki ispad

Tree poglavlje: Prenatalne pretrage: ubitano tone

etvrto poglavlje: Rano otkrivanje

T r e i d i o :

Prevencija

Peto poglavlje: Kolestero lsko ludilo: medicinska obman

esto poglavlje: Cijepljenje: automatski ubodi

Sedmo poglavlje: Divljanje hormona

e t v r t i d i o :

Terapija

Osmo poglavlje: udesna izljeenja

Deveto pogfavlje: Stomatologija: sigurna, dok se ne

d o k a e suprotno

9

13

21

35

67

89

113

135

187

213

265

7

Sadraj

P e t i d i o :

Kirurgija

Deseto poglavlje: Uobiajeni kirurki zahvati 289

jedanaesto poglavlje: Tehnologije koje oduzimaju dah: prvaci videoigara i majstori za odepljivanje odvoda 313

e s t i d i o :

Preuzimanje kontrole

Dvanaesto poglavlje: Preuzimanje kontrole ' 341

Biljeke 359

O autorici 401

8

Godine 1988. moj suprug Bryan, i sam novinar, jednog je dana spomenuo

kako bismo mogli pokrenuti asopis naslova to vam lijenici ne govore

(What Doctors Don't Tell You). Dijelili smo zajedniko uvjerenje da je mo

derna medicina neprovjerena i katkad opasna, kao i elju da tti informaciju

podijelimo s drugima. ao mi je to priznati, imajui na umu koliko nas danas

prepoznaju po naemu radu, ali ti to sam mu vrijeme rekla, sasvim jasno, da

ta ideja ne bi prola. J o mi je tee priznati kako sam smatrala da naslov nije

dobar. Tada me Bryan, znajui s kime ima posla, upitao poznajem li nekog

drugog dobrog urednika koji bi elio takav posao. Progutala sam udicu i, na

kon svih tih godina, jo uvijek sam urednica.

lako knjige nerijetko nastaju u tihoj suradnji vie strana, u ovoj sti ostavili

svoj trag mnogi koji su bili angairani u asopisu Sto vam lijenici ne govore.

Veina informacija koje se nalaze u ovoj knjizi objavljivane su, u drugaijem

obliku, u naem asopisu tijekom godina, pa je knjiga nastojanje da se obje

dine u jedan opi stav o medicini.

Premda svi nai suradnici nisu dijelili na snani interes za medicinsku

problematiku, svi su bili predani timskom radu. Na neki je nain ova knjiga

proizvod svih suradnika koji su pridonijeli zahtjevnu poslti pokretanja novi

na, i izdavake kue, od prvih koraka.

Zahvalna sam, ponajprije, svima Onima koji su nam pruili podrku na sa

mome naem poetku, onima koji su se dobrovoljno angairali u svim poslo

vima u naoj kompaniji, pa i kada se to uglavnom odnosilo na pakiranje

omotnica na tavanu nae obiteljske kue. Posebice sam zahvalna naemu sa

danjem neumornom timu, to su: Mark Brandwood, Michelle DeVilliers,

Kristy Downton, Andrew Millwe, Kathy Mingo, Wajeeha Nolan, Pat Thomas

9

Zahvale

T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E

i Nicolletc Vuvan. Zahvala i priznanje idu i naim brojnim suradnicima, po

sebice Fioni bavvdon, Clivcu Couldwellu, Tonyju Edwardsu, Deanne Pear

son i Pat Thomas, ija su otroumna opaanja i istraivake sposobnosti pri

donijeli mojoj informiranosti. Zahvalna sam i naem dizajneru Johnu ele

mentu za likovna rjeenja svih tili godina; te naoj produkcijskoj urednici

Sharyn Wong, koja svakog mjeseca izvodi mala uda.

Za ovo posljednje izdanje posebnu zahvalnost dugujem Henrietti Cole,

koja mi je pomogla kolacionirati istraivanja te je, zajedno s Wajeehom No

lan, obavila najvaniji dio posla, usporednu provjeru oko 1.000 medicinskih

referenca koje podravaju ideje ove knjige.

Zahvalna sam takoer brojnim lijenicima i strunjacima na njihovoj po

moi pri istraivanju, i njihovim idejama, ponajvie Patricku Kingsleyu, Ellen

Grant, Harrisu Coulteru, Johnu Mansfieldu, Haraldu Gaieru, Tonyju Newbu-

ryju, Jacku Levensonu, Melvynu Werbachu, Annemarie Colbin, Michelu

Odentu i l.eu Gallanu. Naa je obitelj bila povlatena brigom brojnih poseb

nih iscjelitelja alternativne i konvencionalne medicine, ije znanje mi je otvo

rilo vidike. Takoer sam zahvalna naim pridruenim lanovima Sto vam li

jenici ne govore, posebice mnogim lijenicima medu njima, koji su nam vje

rovali i dopustili da navedemo njihova imena u kontroverznom projektu pri

je nego su vidjeli i jednu rije od njega.

Svi sluajevi spomenuti u ovoj knjizi potjeu iz stvarnih pisama koja smo

primili od svojih itatelja. S izuzetkom nekih od njih koji su ve bili objavlje

ni, sva su imena pacijenata promijenjena ili isputena kako bi se zatitili nji

hovi identiteti. Za sve njihovo povjerenje koje su nam ukazali, dopustivi

nam da zavirimo u njihove osobne prie i boli, ja sam im posebno zahvalna.

Takoer sam dunik svim naim dragim i divnim pretplatnicima to su

nas podravali godinama i eljeli itati o n o to smo imali za reci.

Cijelom timu izdavake kue 1 larpersCollins duboko sam zahvalna za nji

hov entuzijazam i ohrabrenje u stvaranju ovog projekta, posebice Wandi

Whiteley i Simonu Gerrattu. Barbara Vesey dala je vaan doprinos svojim po

sveenim radom na ureivanju rukopisa. U odvjetnikoj kui Carter-Ruck

posebno su se zanimali za ovu knjigu i proveli mnoge sate pruajui mudre

pravne savjete.

Posebnu zahvalnost dugujem i svojem agentu Russu Galenu, koji je uvi

jek tu kad ga trebam, i svome agentu za Internacionalna trita Danielu Be

nom.

Z a h v a l e

Posebno moram spomenuti svoje keri Caitlen i Anyu, koje me nastavlja

ju poduavali o ivotu i zdravlju vie nego to bi lo mogli svi pedijatri ovog

svijeta.

Preostale tri osobe kojima se moram zahvaliti od posebnog su znaaja za

ovaj projekt. Kao mlada novinarka imala sam priliku ureivati rad dr. Rober

ta Menelsohna, ije je impresivno dalekovidno vienje medicine uvelike

djelovalo na moje. Dr. Stephen Davies, pionir nutricionistike, ne samo da je

pridonio mojemu osobnom dobrom zdravlju, nego i mojem novom nainu

poimanja zdravlja i bolesti.

Ova knjiga i moj rad najvie duguju mojem suprugu Bryanu Hubbardu,

ije su misli i rijei tako isprepletene s mojima da je, zapravo, rije o koautor-

stvu. Za njegovu ljubav, za njegovo prepoznavanje onoga za to sam stvore

na, za svakodnevnu radost koju mi daje u zajednikom ivotu i radu. ja sam

zauvijek zahvalna.

Uvod

Ova je knjiga nastala iz velike elje koju sam jednom imala: elje da mi bude

bolje.

U ranim osamdesetima, nakon nevjerojatna niza loih izbora, due sam

vrijeme bila pod stresom. U svakom istinski vanom podruju mojega ivota

zelena svjetla, koja sam uvijek uzimala zdravo za gotovo, odjednom su se

poela mijenjati u crvena. Da sam ispunila jedan od onih malih testova koje

nalazite u enskim magazinima, a kojim ete izraunati svoj kvocijent stresa

uzevi u obzir najstresnije ivotne situacije kao to su smrt, enidba, raz

vod i preseljenje moj bi kvocijent iskakao iz grafikona.

U brzom slijedu loih dogaaja borila sam se s nemoguim rokom za ob

javu knjige, udala se za gospodina Krivog, rastavila se od gospodina Krivog,

kupila krivi stan, prihvatila krivi posao, pretrpjela smrt bliske prijateljice, za

duila se preko glave, i provela dulje vrijeme intenzivne izolacije u stranoj

zemlji. U to doba ak nisam mogla pogoditi ni pravu frizuru.

Ubrzo nakon to sam isplivala iz te bujice osobnih problema, poela sam

osjeati udne simptome, za poetak uobiajenih enskih problema od

eega predmenstrualnog sindroma i neregularnih mjesenica do cistitisa i

gotovo neprestane vaginalne infekcije.

S vremenom su se moji simptomi umnoili: ekcem, osipi i alergije na ve

inu hrane i kemikalija, proljev i iritabilna crijeva, besanice i nono znojenje,

i ozbiljna depresija. Osjeala sam se bez snage, a moje je tijelo posrtalo pred

naletom bilo koje vrste mikroba.

Ti jekom gotovo tri godine moje bolesti obila sam sve mogue lijenike

najprije o n e prave, zatim alternativne, u to su se ubrajali nutricionisti i

homeopati, a na kraju i one granine, od specijalista za disanje do bioener-

13

T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E

p t i a r a , U jesen 1986, probijala sam se kroz gusti! nevv age- terapija. Poku

cala sam disati iz abdomena. Rolfingom sam se oslobaala nepativne ener

gije. Netko mi je pokuao postaviti dijagnozu izlaui uzorak moje kose ra-

diovalovima. Podvrgla sam se autogenom treningu, irigaeiji debelog crijeva,

pa ak i jednom obliku psihoterapije mjeavini metoda Wilhelma Reicha i

neega to me podsjealo na kakljanje po licu. Nauila sam poneto o svo

jem odnosu s majkom. Ali nimalo se nisam osjeala bolje.

U ljeto 1987. godine preplavio me je osjeaj beznaa. Najgore je, kad se

osjea kronino loe bez postavljene dijagnoze, io li drugi ne vjeruju ili

misle da su tvoji simptomi izmiljeni djetinjast nain privlaenja panje. A

ako u ovoj zemlji stoika tvoja bolest nije eksplicitna, poput raka ili lepre, od

tebe se oekuje da naui ivjeli s njom, i nastavi potiho loe funkcionirati

ne alei se .

U jednom mi je trenutku svanulo da ne postoji nikakvo udotvorno sred

stvo koje e mi vratili zdravije. elim li da mi bude bolje, trebam sama preu

zeli kontrolu nad cijelim procesom od dijagnoze do, mogue, lijeka. Ne

kako bih trebala odgonetnuti to ne valja s mojim tijelom i pronai sve io mi

je potrebno za ozdravljenje. Poslajalo mi je jasno da bih trebala preuzeti kon

trolu nad svojini zdravljem, jer se o njegovu ishodu nitko nee tako gorljivo

brinuti kao ja.

Poela sam itali o alergijama i enskim problemima, i jednog dana naba

sala na lanak o novoj bolesti iji su se simptomi, od prvog po posljednjeg,

poklapali s mojima. Kako specijalist kojeg sam konzultirala nije nita znao o

tome, potraila sam jednoga uvenog lijenika o p e prakse, specijalista za

alergije i nulridonistiku, iji su testovi i dijagnostika osjetljivost potvrdili

moje o s o b n e sumnje, a potom i iskorijenili moje probleme.

O n o to sam, inilo se, imala bila je kronina kandidijaza cijelog tijela.

C;indid:i ulhiams je gljivica koja ivi u crijevima veine nas ne inei tete, a

pod kontrolom je dre na imunosni sustav i prijateljske bakterije S kojima je

u suivotu. Meutim, prema postojeim teorijama te se gljivice, kada imunos

ni suslav oslabi i smanji se broj dobroudnih bakterija, ponu nekontrolirano

razmnoavati, isputajui toksine koji mogu smetati cijelom nizu tjelesnih

funkcija.

Nevezano uz (o je li gljivica bila neposredni uzrok moje bolesti ili ne,

glavnim uzrokom ispostavio se imunosni suslav koji nije radio punom pa

rom. Due razdoblje stresa esto utjee na njega. To je, kao i vie pritajenih

14

U v o d

15

alergija, ukljuujui i alergiju na penicu, koje su sve, najvjerojatnije, izbile u

prvi plan kao rezultat stresa, znailo da sam svakodnevno trpala u svoje tije

lo tvari koje o n o vie nije moglo tolerirati. Osim to nisam pazila na lo to je

dem, uskraivala sam tijelu mnoge nutrijenle.

Moj se trelman sastojao od uzimanja velikih doza dobro podnoljivih lije

kova neko vrijeme, gomile specijalno odabranih dodataka prehrani i restrik

tivne zdravstvene dijete bazirane na svjeoj, nepreraenoj hrani. Mjesec dana

nakon poetka tretmana u mojoj su me kemijskoj istionici upilali jesam li bi

la na plastinoj operaciji.

Bez obzira na to koliko su poetni rezultati bili dobri, znala sam da oz

dravljenje nee doi preko noi. Tome sam posvetila cijelu godinu. Sreom,

povezala sam se s izuzetnim lijenikom, te smo zajedno radili na obnavljanju

mojega zdravlja, a time i mojeg osjeaja za kontrolu. Ta je godina bila uzbud

ljiva i pouna, s mnotvom prilika za promiljanje o znanosti i umijeu iscje

ljivanja, kao i o prirodi odnosa izmeu lijenika i pacijenta.. inilo mi se: da

e pacijenti imali vie izgleda za ozdravljenje sudjeluju li u donoenju odlu

ka o svojem lijeenju. Istinsko lijeenje moe poeli samo ako postoji istinski

dijalog izmeu lijenika i pacijenta, ravnomjerna podjela odgovornosti. Ta

koer sam se, iz prve ruke, uvjerila kako je mogue ozdraviti i bez lijekova i

kirurkih zahvala, mijenjajui prehranu i stil ivota. Lijeenje nije samo pro

nalaenje pravog lijeka ili prave operacije, ve je to sloeni proces prihvaa

nja odgovornosti za vlastiti ivol.

To o s o b n o iskustvo probudilo je uspavane uspomene koje su snano ut

jecale na mene na poetku moje karijere. Kao mlada novinarka u New Yor-

ku, vodila sam jedan od odjela Chicago Tribune - New York News Syndicate.

Tamo sam, sredinom sedamdesetih, upoznala pokojnog dr. Roberta Mendel-

sohna i pomogla mu u pokretanju njegove kolumne The People's Doctor.

Kao bivi elnik nacionalnog programa za djecu s posebnim potrebama, i

predsjedavajui dravnog vijea za izdavanje lijenikih licencija, Mendel

sohn je bio vrsto pozicioniran u samom srcu amerikoga medicinskog es-

Lublimenta. I pored toga, laj je ljubazni i blagi ovjek, prototip mudrog dje

dice, izraavao nezadovoljstvo svojim kolegama prozivajui medicinu preu

velianom i nedokazanom. Svakoga bi tjedna njegova kolumna napala drugu

medicinsku svetu kravu. Upravo je Bol) bio taj koji je usporedio medicinu s

novom religijom. Medicina se, napisao je, ne temelji na znanosti ona se

temelji na vjeri.

5 T C V A M LIJENICI NE G O V O R E

B o b je u/drmao temelje mojeg sustava vjerovanja. Bila sam proizvod po

slijeratnoga amerikog -baby booma, Kennedyeve reforme, koja je ameriku

znanost i tehnologiju tovala kao spasitelje ovjeanstva. Kao tinejderka,

vjerovala sam u naela amerikog sna Lyndona Johnsona. Veina velikih

problema ovjeanstva rasizam, siromatvo, bolest mogla bi se iskori

jeniti uz pomo socijalnog inenjeringa i znanosti, u toj najboljoj zemlji na

svi jelu.

U svojemu sam novinarskom radu, poevi preispitivati neka drutvena

dobra povezana s medicinom kao to je otkrie kontracepcijske pilule

dola do spoznaje da ona istodobno znae i opasno uplitanje u ovjeka. Ali

sve dok nisam poela istraivati svoje vlastite zdravstvene probleme, nisam

bila svjesna Mendelsohnove dalekovidnosti.

Kad sam ozdravila (za to mi je trebala godina dana), bacila sam se na

upoznavanje medicine, Poela sam prouavati strunu literaturu u medicin

skim knjinicama i uila kako itali medicinske studije. U stopu sam pratila

iscrpljene mlade lijenike, koji su odraivali standardnu 84-satnu I j e d n u

smjenu u posebnoj jedinici za novorodenad, kako bih stekla uvid u eks

tremne uvjete koje mladi lijenici moraju izdrati (i kakvu bi upitnu skrb

mogli dobiti njihovi pacijenti u takvim uvjetima).

S vremenom sam se poela osjeati kao da sam prola kroz ogledalo. Ni

ta me u mojemu visokokolskom obrazovanju nije pripremilo za udnovatu,

esto uvrnutu logiku medicinskih studija na koju sam naila. Tretmani su se

usvajali s malo ili bez imalo znanstvene utemeljenosti. Studijama koje su ba

cale sumnju na djelotvornost lijekova svejedno bi se aplaudiralo. Prelazilo bi

se preko mnogih najteih i najnemarnijih pogreaka u oblikovanju studija.

One bi. primjerice, jasno pokazale da odreeni lijekovi uzrokuju rak, pa ipak

bi se vrhunski znanstvenici poigravali brojkama kako bi izbjegli priznavanje

oitog. A pritom bi sama medicinska znanstvena literatura nudila nadmone

dokaze kako neki od lijekova ne samo da ne djeluju, ve mogu bili i vrlo

opasni. To nije bila -znanost. To je bio tako postojan sustav vjerovanja, tako

inherentan, da je svaka istina tomu nasuprotna zamalo bila proglaena blas-

femijom.

Noena misionarskim arom novog preobraenika, poela sam svima do

saivati tom temom. Moj mi je tadanji novi partner (sada moj suprug) Bryan

sugerirao, vjerojatno iz oaja, da pokrenem informativni asopis o stvarnim

16

U v o d

rizicima medicinske prakse tako da vie o lome ne bih govorila samo nje

mu, ve cijelom svijetu.

U to vrijeme nismo oekivali da e taj asopis, koji snio planirali nazvali

to vuni lijenici ne govore, biti ita vie od hobija. Tada sam bila trudna, te

smo mislili da bi to mogao biti zgodan nain da ostanem kod kue uz dijete

i pritom poneto zaraujem.

Ve od samog poetka, nakon prezentacije asopisa u televizijskoj emisiji

o zdravlju Here's Health 1989. godine, ljudi su iskazali gorljiv interes za pret

platu. Tada sam oformila savjetniko vijee u kojem je bilo 25 vrhunskih li

jenika, odabranih stoga to su i sami ukazivali na neprovjerenost medicin

ske prakse ili zbog svojega pionirskog pristupa manje invazivnim medicin

skim postupcima. Iako s m o se tijekom pive godine izlaenja asopisa rijetko

oglaavali, inilo se da se on promovira sam od sebe, a i zahvaljujui naim

prvim pretplatnicima. Do kraja pive godine izlaenja imali smo tisuu itate

lja, a sada imamo na tisue lojalnih pretplatnika u Velikoj Britaniji, Sjedinje

nim Amerikim Dravama, i u cijelom svijetu.

Pokretaka snaga asopisa danas a i ove knjige jest pravedniki

gnjev. Problijedini svaki put kad otvorim svoju potu. Svakoga me jutra do

ekuju hrpe pisama sa srceparajuim priama o osobnim katastrofama

preminuloj djeci, ili muevima i enama unakaenima ili onesposobl jenima

medicinskim tretmanom. Kad god prouavamo njihove sluajeve, obino ot

krijemo da su opasnosti tretmana kojima su bili podvrgnuli dobro poznale.

Tek, njihovi se lijenici nisu zamarali time da im prenesu tu vitalnu informa

ciju.

Problem je u tomu to je, kad nam se obrate pismom, ve prekasno.

Napisala sam ovu knjigu jer ne elim da vi budete jo jedan sluaj iz moje

jutarnje pote. Ne mogu vam obeati ugodno itanje. Mnoge e vas injenice

u njoj vjerojatno uznemiriti. Moda ete shvatili da je mnogo toga to vam

va lijenik govori neistinito. No to i jest moja namjera. elim vam pomoi da

postanete bolje informirani medicinski potroa, i to tako to ele moi od

rediti kada vam doista treba lijenik, a kada je njegov savjet bolje zanemariti.

elim vas spasiti od nepotrebnih tretmana i opasnog lijeenja, od preventiv

nog uzimanja lijekova, za svaki sluaj, koji e vam nakoditi ak i prije ne

goli se uistinu razbolite. Osim to u vas upozoriti na rizinost mnogih pri

hvaenih praksi, predoit u vam i mnoge provjerene, sigurne alternative za

dijagnosticiranje, prevenciju ili tretman bolesti. elim vam pomoi da nauile

T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E

kako ne biti dobar pacijent. Dobar pacijent, onaj koji slijepo slijedi naredbe

umjesto da zahtijeva odgovore, katkad umire.

Stranice koje slijede otkrit e vam poslovne tajne koje se uglavnom dre

iza zatvorenih vrata. Imat ete uvid u privatnu konverzaciju medicinskih kru

gova. I, kad jednom spoznate koliko je besmisla u ormaru s lijekovima vaeg

lijenika, i u kolikoj mjeri medicina poiva na slijepoj vjeri i selektiranim, op

eprihvaenim, a neutemeljenim injenicama, umjesto na promiljanju, zna

nosti ili zdravom razumu, tad ete joj se moi oduprijeti i preuzeti kontrolu

nad vlastitim zdravljem.

L8

MEDICINSKA

LANA Z N A N O S T

P r v i d i o

Prvo poglavlje

Ne-znanstvenost

moderne medicine

Osjeamo se ugodno kad u neto moemo biti sigurni. A jedna od najugod

nijih sigurnosti s kojima smo odrastali jest ta da moderna medicina ini uda

a lijenici lijee bolesti. U televizijskim serijama koje smo neko voljeli dr.

Kildare, Marcus Welby i dr. Finlay, odjeveni u simboliki bespri jekorno bijele

kute, svakodnevno su, po cijele dane, bili posveeni spaavanju ivota. I

premda u njihovim dananjim inaicama poput Hitne slube ili Uvocki u ana

tomiju umire vie ljudi, lijenici u hitnoj slubi ipak imaju aparate kojima mo

gu umirueg vratiti u ivot.

O n o u to smo najvie sigurni, kad je rije o medicini, jest da je ona uzvi

ena i priznata znanost, temeljena na iscrpnim testiranjima i kritikim provje

rama znanstvenika u laboratorijima. Ponosno istiemo kako je znanost na

predovala i trijumfirala nad kaosom i mrakom, nad vremenima kada lijenici

ak nisu ni znali da trebaju oprati ruke.

Od Drugoga svjetskog rata i otkria dva najudesnija lijeka stoljea pe

nicilina i kortizona medicina je uistinu inila uda. Ljudi koji bi inae umr

li zbog smanjenog luenja hormona, kao u sluaju Addisonove bolesti, ili i

votno opasnih infekcija, kao to su upala plua i meningitis, sada se mogu

brzo oporaviti i vratiti normalnom ivotu. Veina velikih medicinskih otkria

bezbolna kirurgija, antiseptika bolnika okolina, rendgenske zrake

omoguili su nama na Zapadu najbolju hitnu medicinu na svijetu. Imate li sr

ani udar, operabilni tumor na mozgu, zamalo fatalnu automobilsku nesreu

ili komplicirani poroaj, tada je zapadnjaka medicina, s arsenalom svoje

svemirske opreme, va najbolji izbor. Ako se ikada na mene srui zgrada, vo

ljela bih da me najnovija zapadnjaka tehnologija ponovno sastavi. Prizna-

21

T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E

jem, da nije bilo lijekova medicine 20. stoljea, moja bi majka umrla u svojim

ranim dvadesetima, a ja se ne bih ni rodila.

Slijedom raznih otkria lijekom Drugoga svjetskog rata, naglo okonanog

posljednjim znanstvenim otkriem, atomskom bombom, naa su oekivanja

od znanosti postala velika. Pobjeda je rezultirala i raanjem znanstvene ere

medicine. Znanost nam je pomogla pobijediti nae ljudske neprijatelje. Sada

bi trebala voditi bitku i s onim mikroskopskima. Zapoeli smo osvajanjem

svemira, pa ne bi trebalo proi dugo, kao to je magazin Life obeavao mojoj

generaciji u Americi, do konane pobjede nad bolestima.

Lijenici i medicinski autoriteti pridonose tome vienju medicine kao ne

pogreive znanosti. Kad god raspravlja o vlastitim postignuima, posebice u

usporedbi s alternativnim tretmanima, medicina zauzima poziciju moralne

superiornosti vijorei zastavicama utvrenih znanstvenih injenica. U napadu

na alternativnu medicinu uvodnik asopisa British Medicu!Journal istakao je, samocsiiiaiui si, medicinski dokaz o objektivnoj evaluaciji tvrdnja.1

U tome smislu konvencionalna medicina proziva alternativnu da ne ini

isto. Britanski Kraljevski zbor lijenika (Royal College of Physicians) i Kra

ljevski zbor patologa (Royal College of Pathologists) jednom su prilikom op

tuili alternativne tretmane alergija kao neznanstvene, upozoravajui da sve

dok te metode ne budu evaluirane s priznatim, randomiziranim, dvostruko

slijepim i placebom kontroliranim pokusima, one ne mogu biti prihvaene u

rutinskoj klinikoj praksi.-

Naa je vjera u medicinsku znanost ukorijenjena do te mjere da je postala

osnova i potka nae dnevne rutine. Svakoga prosjenog dana obitelj bi mog

la staviti cijelu svoju budunost u ruke medicine. Trudnoj majci rezultat pre

natalnih testova moe odrediti hoe li iznijeti trudnou do kraja. Njezinu se

djetetu mogu davati cjepiva, a njezinu suprugu lijekovi za snienje krvnog

tlaka, uz pretpostavku da e ih sve lo zatitili od bolesti u budunosti. Medi

cinski testovi odreuju moemo li imati djecu, nastaviti raditi i biti operirani,

jesmo li podobni za ivotno osiguranje, trebamo li carski rez ili e nas, ima

mo li ponovno pozitivan HIV test, izbjegavati kao parije. Upravo e nas lije

nici svojim udotvornim tretmanima, vjerujemo, izbaviti od zla, koje nas ovih

dana i ne dovodi toliko u iskuenje koliko to ini strah od bolesti.

No sve dok se hvatamo za predodbu o znanosti kao snazi spasenja, naa

je vjera na pogrenome mjestu. Prava je istina da medicinska znanost ba i

nije najdjelotvornija. Sjedinjene Amerike Drave i Velika Britanija gube rat

N e - z n a n s l v e n o s t m o d e r n e m e d i c i n e

protiv raka.-1 I pored suvremene opreme za mamograliju i kirurkih tehnika

smrtnost od raka dojke uporno se ne smanjuje. Iako se milijuni ljudi dre

pravila prehrane s malo masnoa, bolesti srca jo uvijek su najmasovniji ubo

jica na Zapadu. Uz sve moderne kemikalije i kompjutorizirane dijagnostiki'

ureaje koje imamo, astma, artritis, dijabetes, rak zapravo sve kronine

degenerativne bolesti poznate ovjeanstvu u porastu su, dok medicina

ne uspijeva utjecati na spreavanje njihova pojavljivanja.

Ve i letimian pogled na statistike podatke otkriva da, osim ako ste pre

gaeni ili vam hitno treba carski rez, ortodoksna zapadnjaka medicina ne

samo da vas nee izlijeiti, ve vas moe ostaviti u gorem stanju nego to ste

bili prije toga. Ovih je dana znanstvena medicina zapravo i sama odgovorna

za visoki postotak bolesti. Ako ste u bolnici, vjerojatnost je jedan prema est

da ste tamo dospjeli zato to je neki od modernih medicinskih tretmana loe

zavrio.'1 Dok ste ondje, vjerojatnost je jedan prema est da ele preminuli u

bolnici ili pretrpjeti neku povredu tijekom boravka u njoj. Kako je polovina

toga rizika uzrokovana pogrekom lijenika ili bolnice, imale osam posto

anse da vas osoblje ozlijedi ili da vam dode glave.' Na kraju uzmite u obzir

i to da oko 1,17 milijuna Britanaca svake godine zavri u bolnici zbog po

greke lijenika ili loe reakcije na lijek. U SAD-u, ako ekstrapoliramo rezul

tate studije iz 1984., svake godine vie od jednog milijuna Amerikanaca trpi

tetu u bolnici, od kojih 180.000 zbog loga i umire.' 1 Nedavno je asopis Jour

nal of the American Medical Association, s lubeno glasilo primarne organiza

cije lijenika u Americi, priznao da su bolesti koje potaknu lijenici trei vo

dei uzrok smrti u Americi, odgovorne za etvrtinu milijuna smrti godinje. 7

Dr. Allen Roses, potpredsjednik genet ike u kompanij i GlaxoSmithKline

(GSK), zapanjio je svijet priznavi da 90 posto proizvoda njegove kompanije,

ili bilo kojega drugog proizvoaa lijekova, kod veine pacijenata nije uin

kovito." Posljednji statistiki podaci za Britaniju pokazuju da 10.000 njezinih

itelja svake godine umire zbog reakcije na lijek, a jedan od svakih 16 paci

jenata dospije u bolnicu zbog tetne reakcije na svakodnevne lijekove ak

i na aspirin. Zoran primjer pokazat e razmjere toga problema: cjelokupna

populacija grada veliine Birminghama (oko milijun stanovnika, nap.) svake

godine dospijeva u bolniki krevet zbog medicinske pogreke. U SAD-u je

svake godine oko 40.000 ljudi smrtno upucano, no tamonji stanovnici imaju

tri puta veu ansu poginuti od ruke lijenika nego od metka. v

T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E

Ti zastraujui podaci ne proizlaze iz nekompetenci je ili nedostatka predano

sti. Mnogi su lijenici izrazito dobronamjerni, a veina je njih najvjerojatnije i

visoko struna u o n o m e /.a io su se obrazovali.

Problem nije u majstoru, nego u njegovu alatu. Medicina nije znanost, pa

ni umjetnost. Dobar dio tretmana vaih lijenika ne djeluje nikada im to

vie nije bila ni dokazana uinkovitost, a o sigurnosti da i ne govorimo. Rije

je o lanoj znanosti, izgraenoj na pretpostavkama i slijepim predodbama,

ija takozvana znanstvena metoda nije nita vie od tapkanja u mraku.

Mnogi tretmani koje spremno prihvaamo za rak dojke ili kirurgiju sr

ca, ak i tretmani za kronine tegobe kao to su artritis ili astma usvojeni

su i nairoko primjenjivani bez ijedne vaee studije koja bi pokazala da su

djelotvorni ili sigurni. Takozvani zlatni standard, koji medicinski znanstve

nici uvaavaju kao jedini znanstveni dokaz istinske vrijednosti lijeka ili tret

mana, statistiki je sluajan, dvostruko slijep, placebom kontrolirani pokus,

odnosno studija u kojoj su pacijenti nasumce izabrani da prime lijek ili eer

nu tabletu, pri emu ni istraivai ni sudionici ne znaju tko to dobiva. Una

to injenici da se svake godine provodi na tisue studija, vrlo je mali broj

tretmana, koji se smatraju kamenom temeljcem moderne medicine, podvrg

nuto tom najosnovnijem testu ili zapravo bilo kojem testu uope.

Unato brojnim raspravama u znanstvenim krugovima o faktorima rizika

u medicini i na bolu zasnovanim kontrolnim podacima, strogim vladinim

propisima, pedantnim strunim recenzijama u profesionalnoj literaturi

unato upornim nastojanjima da se medicina zaogrne plastom znanosti

dobar dio onoga to danas prihvaamo kao standardnu praksu nije nita vie

nego vudu 21. stoljea.

Tu injenicu medicinski autoriteti otvoreno priznaju u strunoj literaturi.

asopis New Scientist objavio je na naslovnici jednog broja da 80 posto me

dicinskih postupaka koji se danas koriste nisu nikada bili propisno testirani, 1 1 1

Medicina, kako se danas prakticira, veim je dijelom zavjera vjerovanja.

Lijenici su, vjerojatno zahvaljujui uolvornosti lijekova kao to su antibio

tici, povjerovali da njihova mala crna torba mora da je doista puna arolija.

Pokojni kritiar medicine dr. Robert Mendelsohn bio je jedan od prvih koji je

modernu medicinu usporedio s crkvom, a lijenike s njezinim visokim svee

nicima koji slijede nauk neupitnom vjerom. Moderna medicina nije ni umjet

nost ni znanost. To je religija-, napisao je u svojoj knjizi Ispovijesti medicin

skog heretika (.Confessions of a Medical Heretic). -Samo dovoljno esto upi-

N e - z n a n s l v e n o s t m o d e r n e m e d i c i n e

tajte zato?, i prije ili kasnije vjera e se nai u procijepu. Va e lijenik us

tuknuti pravdajui se kako nema naina da znate ili razumijete sva uda ko

jima on raspolae. Samo ini vjerujte.^

Lijenici vjeruju u snagu svojih alata lako gorljivo da su sposobni potisnu

ti sav razumni skepticizam o k o suvremenih i novih medicinskih tretmana

tako dugo dok su ti tretmani u skladu s ortodoksnom medicinskom prak

som. Veina lijenika i istraivaa djeluje na osnovi pretpostavljene a priori

koristi, bez obzira na to je li lijek provjeren ili nije: ml znamo da je ono to

inimo ispravno. Oduevljenje za statine, sadanji favorit kad je u pitanju vi

soki kolesterol, tako je veliko, primjerice, da su lijenici u stanju zanemariti

najkrupnije znanstvene propuste u provjeri sigurnosti, a sve u namjeri da se

istakne o n o to na prvi pogled izgleda kao dobra stvar. Mi znamo da je ono

to inimo ispravno.

ak i ako su rezultati studija pokazali da je tretman neuinkovit ili ak

evidentno opasan, to je uvjerenje tako jako da se rezultati ignoriraju. Na

primjer, sve su valjane studije fetalnog monitoringa ureaja kojim se ultra

zvuno prati stanje fetusa tijekom trudova i poroaja pokazale da taj po

stupak ima tetne posljedice za majku i dijete. 1- To svakako nije nepoznato

veini starijih porodniara bivi proelnik perinatalne jedinice Oxford Pe

rinatal Unit uestalo je i nairoko pisao o tome pa ipak se fetalni monito

ring i dalje primjenjuje u svim raaonicama diljem zemlje. Mi znamo da je

ono to inimo ispravno.

Vjerojatno su stoga lijenici lako loi logiari. Mnogi su se od njih zapet

ljali u logike vorove nastojei opravdati oite proturjenosti zakuastim re

zoniranjem Alise iz zemlje udesa. Robert Mendelsohn obiavao je rei da je

njegova najdraa reenica koju su lijenici deklamirali: Dojenje je najbolje,

ali i hranjenje boicom.

Visoke razine serumskog kolesterola vaan su imbenik rizika za koro

narne bolesti, jednom je napisao glasoviti kardiolog dr. Meir J. Stampler s

Harvardske kole narodnog zdravlja (Harvard School of Public Health), po

navljajui opepriznato miljenje. U sl jedeem je dahu pak dodao, kao usput

reeno: Ali najvie pacijenata [sa sranim udarom] ima normalnu razinu

kolesterola.-"

Vjera u nepogreivost njihovih orua doputa lijenicima da za zlatni

standard- prihvate i o n o to je esto tek za mrvicu vie od eksperimentalnog

tretmana, i primijene ga na milijune, prije no to su njegovi uinci u potpu-

T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E

nosti spoznati ili je postupak izdrao test vremena. Lijenici rado navode, ka

da krenu punom parom bez valjana dokaza, da su uvijek morali ekati na va

ljane dokaze, bogzna koliko bi napredaka u medicini bilo zaustavljeno (i ko

liko bi milijuna ljudi umrlo). Taj argument, naravno, ne uzima u obzir ogro

man broj ljudi koji jesu umrli zbog neprovjerenih tretmana koji su se kasnije

ispostavili tetnima. Novi COX-2 lijek za artritis Vioxx, jedan od najveih iz

vora profita u farmaceutskoj industriji, tvrtka Merck, proizvoa, povukla je s

trita nakon to je otkriveno da udvostruuje rizik za srane udare. Drugi

pak tretmani, kao to su koritenje amalgama u srebrnom zubnom ispunu i

radikalna masteklomija, izumljeni su prije jednog stoljea i nikada nisu bili

propisno testirani ili provjereni kako bi se odredilo jesu li tako sigurni ili tako

uinkoviti kao to se oduvijek pretpostavljalo.

Dananja se medicina u potpunosti oslanja na brojke. Kada se procjenjuje

vrijednost nekog tretmana, istraivai moraju odvagnuti rizik lijeka ili postup

ka (a sve postupke u konvencionalnoj medicini prati neki rizik) prema njiho

vim vjerojatnim dobrobitima i prema riziku same bolesti koja se lijei. Lijek

koji je poznat kao djelotvoran, ali s nizom ozbiljnih popratnih pojava, ispla

tilo bi se uzimati imate li bolest opasnu po ivot, ali ne i u sluaju ako je va

medicinski problem obina zanoktica.

Medicinska je znanost uglavnom pobjeda statistike nad zdravim razu

mom. Kad udarite protiv neprobavljivih istina u studiji, medicinski znanstve

nici, koji gotovo uvijek pretpostave da je medicinski tretman blagotvoran,

skloni su uljepati cijelo ispitivanje, odnosno rezati i kopirati, dotjerati i obra

diti, kako bi rezultate podesili prema pretpostavci, ili pak nastoje obrazloe

njima umanjiti vanost neeljenog rezultata.

Prije nekoliko godina velika studija Nizozemskog instituta za rak (Nether

lands Cancer Institute) pokazala je da je svim enama koje uzimaju tablete za

kontracepciju, bez obzira na njihove godine, porastao rizik obolijevanja od

raka dojke. Najvie zabrinjava podatak da je 97 posto ena mladih od 36 go

dina koje su dobile rak dojke uzimalo kontracepcijske pilule, bez obzira na

vremensko razdoblje uzimanja." Vie od 30 godina lijenici su nudili pilulu

kao najsigurniji lijek dosad razvijen. Nizozemska je studija, peta i mogue

najvie osudujua, pokazala da veza izmeu kontracepcijskih tableta i karci

noma dovodi cijelu industriju posveenu kontracepciji pod svaku cijenu u

teku nepriliku.

N e - z n o n s l v e n o s l m o d e r n e m e d i c i n e

Meutim, im su rastrubili negativne rezultate na poetku svojega lanka,

nizozemski su istraivai poeli voziti unatrag, ublaavajui implikacije svo

jih otkria. Naglaavali su da se poveani rizik pojavio uglavnom meu od

reenim skupinama. Kako su brojke, navodno, pokazivale da nema povea

nog rizika za rak dojke nakon dugotrajnog uzimanja meu enama u svojim

kasnim tridesetima, tako je njihova studija zapravo bila dobru vijest: Nai se

nalazi slau s veinom dokaza da (oralno uzimana kontracepcijska sredstva!

kod ena u sredini njihovih reproduktivnih godina [25-39 godina! nema tet

nog uinka u smislu rizika za rak dojke. (Ja sam istakla kurzivom.)

Lijenici esto mogu umanjivati rizike od uzimanja lijekova veliajui rizik

od njihova neuzimanja. Veina studija mogla je opravdati sigurnost kontra

cepcijskih tableta pretvaranjem trudnoe u opasnu bolest. Jednadba rizik-

-korist vrijedi samo ako vjerujete da je bolje imati povien rizik za rak dojke,

rak vrata maternice, modani udar ili trombozu sve poznati rizici poveza

ni s kontracepcijskim tabletama nego imati neel jeno dijete ili koristili

kondom.

Glasnogovornica Britanskoga udruenja za planiranje obitelji (British Fa

mily Planning Association), koja je vjerojatno podijelila dobru porciju kontra

cepcijskih tableta tinejderima, ignorirala je bilo kakav rizik za rak dojke

opravdanjem da se taj teoretski rizik mora odvagnuti u odnosu prema doka

zu da kontracepcijska pilula titi od raka endometrija i jajnika. I S To je tipian

primjer medicinskog naina razmiljanja. Ovaj je lijek koristan jer bi vas mo

gao zalititi protiv jedne vrste fatalnog raka (vrlo upitan zakljuak u svakom

sluaju), ak i ako to moe uzrokovati jedan drugi potencijalno fatalan rak.

Budui da ive i udiu medicinu u brojkama, i vjeruju u nepogreivost

svoje opreme, lijenici su spremni propisivati opasne medikamente na teme

lju preduvjerenja da e novi testovi nabasati na njihove mogue popratne

pojave, a onda e se ti novi problemi moi lijeili drugim lijekovima. Iz isto

ga e razloga entuzijasti obiteljskog planiranja pacijenticama uobiajeno ob

janjavati da e, premda kontracepcijske tablete mogu uzrokovati rak vrata

maternice, ceivikalni brisovi otkriti promjene rano, kada se one uglavnom

mogu lijeiti. Kao i mnogi drugi u medicini, i oni rade fatalnu pogreku oe

kujui da je medicina nepogreiva. To bi razmiljanje vrijedilo kud bi test,

koji inae moe dati netone rezultate u vie nego polovini sluajeva, otkrio

rak rano, te kud bi medicina mogla uvijek izlijeiti rak, to ona dosad nije us

pijevala.

TO V A M LIJENICI NE GOVORE

Takva je vrsta iskrivljene logike jednom prilikom bila koritena kako bi se umanjila dokazana povezanost izmeu vazektomije i razvoja raka prostate.

Dvije studije, u kojima je ispitivano 74.000 mukaraca na kojima je obavljena

vazektomija, pokazale su da vazektomija poveava rizik od raka prostate za

56-66 posto." ' Pacijenti kod kojih je operacija napravljena prije 20 godina

suoili su se s vrlo velikim porastom rizika, izmeu 85 i 95 posto. Drugim ri

jeima, obavljena vazektomija prije 20 godina priblino udvostruuje va ri

zik od dobivanja raka.

Prilino optuujui dokaz, netko bi pomislio. Unato tomu, nakon to je

to objavljeno, neki su struni asopisi ohrabrivali li jenike da kau svojim

pacijentima kako je rizik od raka prostate nakon vazektomije minimalan.

lanak je pokuavao dokazati da je, u usporedbi s drugim metodama kon

trole raanja (kondom? prirodno planiranje obitelji?), vazektomija -jo uvijek

jedna od najsigurnijih. S tim se sloila i osoba za odnose s javnou Udrue

nja za planiranje obitelji: -Ove studije ne govore nam da vazektomija uzroku

je rak prostate. (Ponovno moj kurziv.)

Slina se situacija zbivala i s hormonskim nadomjesnim lijeenjem (HNL).

Iako su dvije glavne studije zaustavljene kad je ustanovljeno da su ene koje

uzimaju HNL sklonije sranom udaru, raku ili modanom udaru, britanski

medicinski establiment odbio je opozvati ga ili priznati da to moda i nije

najbolji izbor za terapiju ene u menopauzi.

Lijenici i medicinski istraivai poznati su po tome da preuveliavaju ri

zike bolesti u usporedbi s rizicima lijeka kojima se ta bolest lijei. Opasni se

lijekovi ine dobrima ako se inae benigni problem izokrene u smrtonosnu

bolest. Godine 1992. britansko Ministarstvo zdravstva objavilo je urno po

vlaenje dvije od tri vrste kombiniranog cjepiva za ospice, zaunjake i rube-

olu (MMR cjepivo) . Prema slubenoj objavi za tisak razlozi za povlaenje cje

piva, nakon to su injektirana u milijune 15-mjesenih beba, navodno su

posljedica jedne studije koja je pokazala da su ta dva cjepiva imala -zanema

riv (1 od 11.000) rizik od -prolaznog- i -blagog- (sve su to rijei Ministarstva

zdravstva) sluaja meningitisa. Za tree se cjepivo, napravljeno od drugaijeg

soja virusa zaunjaka, pretpostavlja da ne predstavlja rizik.

Kada sam 1989- godine prvi put intervjuirala dr. Normana Begga iz bri

tanskog Laboratorija za javno zdravstvo (Public Health Laboratory Service),

ustanove koja je preporuila koritenje tih cjepiva u Velikoj Britaniji, on me

je uvjeravao da su zaunjaci sami po sebi blaga bolest u djece. Zaunjaci, re-

28

N e - z n a n s t v e n o s t m o d e r n e m e d i c i n e

kao je, vrlo rijetko dovode do dugotrajnih komplikacija kao to su orhitis

(kad ta bolest zahvati testise odraslih mukih osoba, vrlo esto uzrokuje ste

rilnost). Komponenta cjepiva koja se odnosi na zaunjake dodana je samo.

rekao je, da se injekciji -povea vrijednost.

No do 1992., kada su dvije verzije MMR cjepiva povuene, britanska je

vlada priala sasvim drugu priu, objavljujui da zaunjaci uzrokuju meningi

tis u jednom od 400 sluajeva. Slijedom toga, iako je staro cjepivo bilo opas

no (i moralo je bili prilino opasno kad je povueno s trita gotovo preko

noi) , ono nije bilo lako opasno kao dobiti zaunjake. Naravno, za dvije treine medicinske prakse nema nikakvih dokaza. Ne

ma takve regulatorne agencije, kao to su amerika Uprava za hranu i lijeko

ve (Food and Drug Administration) ili britanska Agencija za lijekove i medi

cinske proizvode (Medicines and Healthcare products Regulatory Agency),

koja bi pratila kirurgiju, probir ili skrining (-screening-) i dijagnostike tehni

ke nita osim strunih recenzija putem nacionalnih medicinskih udruga.

Vodene od lijenika za lijenike, te organizacije nastoje upravljati konsenzu

som i udnom iskrivljenom logikom: ako je jedna praksa univerzalno primje

njivana, ona mora biti sigurna, ak i kad mnoge studije istiu suprotno.

Kad je rije o kirurgiji, veina tretmana dobiva zeleno svjetlo bez ikakva

klinikog ispitivanja (djelomino stoga to nije lako napraviti ni randomizira-

ni ni dvostruko slijepi pokus, niti se operacija s nepovoljnim rezultatom mo

e vratiti na poetak) . Slijedom toga neke se nove tehnike prihvaaju, a da

pritom ima vrlo malo dokaza o tome ine li one kakvo dobro ili barem da ne

ine drastino zlo.

Medicina dananj ice privatna je konverzacija izmeu lijenika. Nema

dvojbe da medicina podrava dvostruke standarde. Privatno i u strunoj lite

raturi lijenici esto izriu svoje sumnje i strahove u vezi s odreenim po

stupcima, ali proputaju to objelodaniti u razgovoru s pacijentima ili s novi

narima. Primjerice, prije nekoliko godina na svjetlo dana izala je izuzetno

alarmantna informacija o cjepivima. Ameriki Centri za kontrolu bolesti i pre

venciju u Atlanti (Centers for Desease Control and Prevention) otkrili su da

djeca cijepljena trostrukim cjepivima za difteriju/tetanus/hripavac ili za ospi-

ce/zaunjake/rubeolu imaju tri puta veu vjerojatnost paliti od konvulzija.

Ipak, ta je informacija obznanjena samo devetorici znanstvenika i nikada nije

drugaije objavljena.

1{)

S T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E

Drugi vrhunski primjer za to vezan je uz problematiku tretmana raka doj

ke. Urednitvo asopisa The Lancet objavilo je otar napad na propuste ma-

mografije kao tehnologije koja bi trebala zaustaviti rast stope smrtnosti od ra

ka dojke, te organiziralo konferenciju na kojoj se raspravljalo o novim rjee

nj ima 1 8 u isto to vrijeme razna vladina tijela pozivala su na uestalije

koritenje mamografa.

Najvei razlog upitne besprijekornosti medicinskih istraivanja lei u i

njenici da veinu njih financiraju kompanije koje bi mogle profitirati teme

ljem odreenih rezultata. Farmaceutske kompanije ne samo da osiguravaju

plae istraivaima, nego esto odluuju gdje e se odnosno hoe li se

uope objaviti rezultati. Ne treba smetnuti s uma i to da industrija lijekova

ima, na neki nain, veliki interes u loem zdravlju: ako bi kompanije prona

le lijekove koji mogu izlijeiti, umjesto doivotnih terapija za odravanje sta

nja, one bi ubrzo ostale bez posla.

Stalna izloenost medicine farmaceutskoj industriji i oslanjanje buduih

medicinskih istraivanja na te kompanije stvorilo je klimu u kojoj veina me

dicinara odbija razmatrati mogunost bilo kakvih drugih tretmana osim lije

kova i kirurgije, ak i kada postoje opseni znanstveni dokazi koji podrava

ju te opcije. Mnogi se konvencionalni lijenici posebno pogrdno odnose pre

ma vanom radu inovatora, dok su istodobno spremni nekritiki prigrliti

mnotvo kirurkih ili farmakoterapijskih rjeenja to su tek neto malo vie

od udotvorne vodice modernog doba. To je stvorilo klimu u kojoj su oni

koji lijee polarizirani u alternativne i konvencionalne tabore, umjesto da

ine jednu jedinstvenu grupu koja prihvaa sve to ima vrst oslonac u zna

nosti ili klinikoj praksi. Dr. Pete Duesberg, vodei profesor molekularne

biologije na Sveuilitu Kalifornija, jedan je od mnogih javno oklevetanih jer

je sugerirao, na temelju dobro obrazloenog argumenta potkrijepljenog teks

tom otisnutim na 75 stranica, da 1I1V nije uzrok AIDS-a.

Da bismo vam predoili kako medicina postupa s hereticima, sami se

uvjerite u to kako ona jo uvijek reagira na znanstvene dokaze koji podupiru

alternativnu medicinu. Studija koja je znanstveno izvedena, sa svim uobiaje

nim provjerama zlatnog standarda, dvostruko slijepim, placebom kontrolira

nim testovima, kojima se i sama medicina ponosi, pokazala je da je homeo

patija uistinu uinkovita u sluaju alergije. Znanstvenici sada imaju neki do

kaz: homeopatija djeluje. To je zapravo bila trea studija koju je od 1985. na

pravio isti ovjek i koja je pokazala potpuno isti rezultat.

30

N e - z n a n s l v e n o s t m o d e r n e m e d i c i n e

Unato tomu u svojem se objavljenom izvjetaju voditelj pokusa distanci

rao od vlastitih rezultata, naglaavajui u zakljuku da testovi poput ovoga

na kraju mogu proizvesti lano pozitivne, ili pogrene, rezultate. 1 9 I pored

znanstvene zasnovanosti pokusa, urednitvo asopisa The Lancet spremno je

odbilo prihvatiti rezultate: to bi moglo biti apsurdnije od zamisli da je neka

supstancija terapeutski djelotvorna ako je toliko razrijeena da pacijent naj

vjerojatnije ne dobiva niti jednu molekulu iste?... Da, naelo razrjeenja u ho

meopatiji je apsurdno; razlog za bilo koji terapeutski uinak najvjerojatnije

lei negdje drugdje.* 1 Drugim rijeima, znanstvena je metoda valjana samo

kada se primjenjuje na stvari u koje vjerujemo, ali ne, ini se, i kad je rije o

neemu to ne razumijemo ili se s tim ne slaemo.

Problem te dogmatske privrenosti unaprijed stvorenim miljenjima i ig

noriranju onih drugaijih ili sumnji, to se vas i mene tie, jest u tome to pri

kriva injenicu da veliki dio standardne medicinske prakse moda i ne funk

cionira najbolje, Opasni se lijekovi tako ine sigurnima i djelotvornima. Lju

dima se doputa uzimanje lijekova iako im nisu potrebni. Opravdava se

mnotvo nepotrebnih kirurkih zahvata koji vas mogu i usmrtiti, a izvjesno je

da vam od njih nee biti bolje. Pronalaze se razlozi za odbacivanje brojnih

obeavajuih tretmana koji ne zahtijevaju opasne lijekove ili operativne za

hvate. Usprkos najboljim namjerama, ponekad vam se uzrokuje neizreciva

patnja i bol, prije negoli pridonosi vaemu zdravlju. tovie, vi ste ve u oz

biljnoj opasnosti im ueeetc u lijeniku ordinaciju, p o s e b n e ako vam kau

da trebate napraviti nekoliko pretraga.

31

D r u g i d i o

DIJAGNOSTIKA

Drugo poglavlje

Dijagnostiki ispad

Suvremeni lijenik raspolae cijelim nizom visokotehnoloke opreme koja

mu omoguuje da prati i mjeri gotovo svaki dio naega tijela. On i njegova li

jenika druina danas se u potpunosti oslanjaju na te tehnike pri dijagnosti

ciranju bolesti. Kao pacijenti pak mi se u tolikoj mjeri pouzdajemo u to da

nam ti testovi pruaju konaan uvid u nae zdravstveno stanje, ak i da nam

predviaju kad e m o se razboljeti u dalekoj budunosti, da svoju djecu pod

vrgavamo dijagnostikim pretragama ve od samoga njihova zaea.

Posljednji je popis pokazao da nam stoji na raspolaganju vie od 1.400 di

jagnostikih ureaja, od jednostavne manete za mjerenje krvnog tlaka do

krajnje sofisticiranih ureaja za kompjutorizirano snimanje nuklearnom mag

netskom rezonancijom. Vratimo li se u relativno tamno doba 1987., oko 19

milijardi dijagnostikih pretraga obavljeno je na Amerikancima samo u toj

godini, to iznosi oko 80 pretraga po svakom mukarcu, eni i djetetu. 1

Unato opremi koja bi posramila i NASA-u, problem je u tome to tehno

logija uistinu ne funkcionira najbolje. Mnogi su dijagnostiki testovi neopros

tivo nepouzdani dajui u veini sluajeva kriva oitanja. Lano pozitivan re

zultat dijagnostike pretrage pokree nesmiljenu silu raspoloivih agresivnih

postupaka, zajedno sa svim njihovim prateim rizicima. No dijagnostike

pretrage ve i same po sebi mogu biti jednako rizine kao i neki od najopas

nijih lijekova i kirurkih zahvata, odnosno i vie, jer je dobar dio tih pretraga

esto nepotreban. U veini sluajeva (najvie u SAD-u) lijenici se tite od

potencijalnih sudskih parnica naruujui svaku moguu dijagnostiku pretra

gu. tovie, u SAD-u su mnoge pretrage motivirane osobnim interesom lije

nika, jer su oni sami nerijetko ili vlasnici ili dioniari dijagnostikih ustanova

u koje alju vlastite pacijente.

35

T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E

Drugi je problem u lome io je u dananje vrijeme tehnologija zamijenila

lino umijee dijagnosticiranja prouavanje pacijentove anamneze i pre

gled njegovih oiju i jezika. To se esto povezuje s lijenicima staistima, koji

i ado naruuju dijagnostike pretrage pogreno pretpostavljajui da ih njihovi

nadreeni ele za svaki sluaj". No u veini sluajeva stariji lijenici doista i

zamjeraju svojim mladim kolegama ukoliko ovi propuste zatraiti odreene

preli age. podravajui miljenje da vie jest bolje te da brojnost dijagnosti

kih pretraga ini dobrog lijenika.-

1 same dijagnostike pretrage ine temeljnu pogreku polazei od pret

postavke da su svi ljudi ne samo slini, ve i da se, kao i oitane im vrijed

nosti, ne mijenjaju.

1 Iza sve to lijenik moe biti, osim ako nije posebno zainteresiran za sa

stavljanje kompjutora u svoje s lobodno vrijeme, pomalo zbunjen svom tom

fascinantnom tehnologijom. Jednom je studijom ustanovljeno da zamjetan

broj lijenika i medicinskih sestara ne zna kako radi pulsni oksimeiar, ureaj

vitalan za nadzor pacijentova oporavka od anestezije i situacija koje mu po

tencijalno ugroavaju ivot.3 Stoga oni i ine ozbiljne pogreke u procjeni

dobivenih oitanja. Lijenici su znali izvijestili da nisu posebno zabrinuti" ka

da su pacijenti imali razine koje su ukazivale na ozbiljno pomanjkanje kisika

le tla im smjesta treba posvetili panju kako bi ostali na ivotu.''

MJERENJE KRVNOG TLAKA

Va problem moe poeli im lijenik zamahne manetom za mjerenje krv

nog tlaka kako bi vam ga izmjerio. Profesor William White, voditelj Odjela za

hipertenziju i vaskularne bolesti Sveuilita Connecticut, aludirao je na tu

spravicu, u strunoj terminologiji poznatu pod nazivom sfigmomanometar,

kao na -najpovrnije medicinsko ispitivanje". Kivni tlak, kae, moe silno va

rirali ak do M) milimetara ive ( l lg ) lijekom dana, 5 tovie, vrijeme kad

cc najvjerojatnije porasli upravo je ono dok u lijenikoj ordinaciji ekate na

mjerenje pojava poznata kao hipertenzija bijele kute. Jedna novija studija

usporednih mjerenja kivnog tlaka kod kue, na radnom mjestu i u lijenikoj

ordinaciji pokazala je da su najnetonija oitanja dobivena u ordinaciji. 6 Tak

vo umjetno visoko pitanje u lijenikoj ordinaciji moe dovesti pacijenta do

doivotnog uzimanja lijekova za krvni tlak. 7 Posljednje studije krvnog tlaka i

hipertenzije zakljuuju da je istinski visoki krvni tlak bolje povezati s prosje-

36

D i j a g n o s t i k i i s p e d

nim razinama tijekom 24 sata, a takoer i s kolebanjem izmeu dana i noi,

nego s bilo kojim pojedinanim ili sluajnim oilanjem krvnog tlaka. s

Danas e vam lijenik najvjerojatnije dati ureaj kojim moete raditi oita

nja kod kue ili vas ak opasati s prenosivim elektronikim ureajem koji cc

vam mjeriti krvni tlak u odreenim razmacima tijekom l\ sata. To se sada

smatra preciznijim nainom utvrivanja prosjenoga krvnog tlaka, iako jo

uvijek ima prilian broj dokaza da ta metoda, nazvana ambulantno prae

nje, j ednako tako ne daje dovoljno tonu informaciju na temelju koje bi li

jenik mogao odluiti treba li pacijentu terapija za povieni kivni tlak ili ne. 1 '

I sama Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization)

preporuuje da je ambulantno (pokretno) praenje najbolje provoditi vie

strukim oitavanjima tijekom est mjeseci. No kako se jo nitko nije potrudio

napraviti temeljitu znanstvenu studiju irih razmjera, nije dogovoreno kolike

bi dugo trebalo provoditi ambulantno praenje prije donoenja dijagnoze, ni

ti to uistinu sainjava visoki krvni tlak u tom razdoblju, pa ni to koliko treba

sniziti kivni tlak da bi postao normalan. 1"

Vrijednosti koje se danas koriste jo uvijek su hipotetske, prikupljene iz

ispitivanja populacije s normalnim kivnim t lakom." Osim toga, mjerenje krv

nog tlaka s kunim sustavom upitne je tonosti. Svega je jedna petina uiecla-

ja sa samozapisom, ocjenjivanih u novijim studijama, zadovoljila kriterije pri

hvatljivosti. 1''

Amerika Uprava za hranu i lijekove (FDA) nalae da svaki lijek za hiper

tenziju mora pokazati sniavanje kivnog tlaka unutar 24-salnog ambulantnog

praenja. Unato lomu ni lijenici ni farmaceutske kompanije ne razumiju

koje oitanje jutarnji prosjek, veernji prosjek, ambulantno mjerenje, raz

lika izmeu dana i noi, stupanj varijacije pokazuje da su stvari konano

pod kontrolom. tovie, mnogi pacijenti imaju razliite stupnjeve varijabilno

sti ovisno o prirodi stresa s kojim se suoavaju na radnom mjestu . " Stariji pa

cijenti pak imaju pretjerane razlike u dnevnim i nonim oilanjima znae

nje ega se tek nagaa. ' 1

Radna skupina sudionika Konsenzusne konferencije za ambulantni moni

toring kivnog tlaka, odrane 1999. godine pod pokroviteljstvom Meunarod

nog drutva za hipertenziju (International Society of Hypertension), preporu

ila je da se ambulantno praenje ne koristi rutinski u cilju probira. 1" 1 Posljed

nje su preporuke da pacijenti koriste pokretno ambulantno praenje za po

elnu dijagnozu hipertenzije, a za nastavak dugorono samopraenje ." '

37

T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E

ak i razlika izmeu ruku utjee na oitanje krvnog tlaka. Jedan je lije

nik Gradske ope bolnice u engleskom gradu Stanfordshireu otkrio varijaciju

od vie od osam milimetara ive (Hg) u sistolikome kivnom tlaku izmeu

dviju ruka kod priblino etvrtine svojih pacijenata. U jednom sluaju razlika

je iznosila 20 milimetra ive. 1 "

Situacija je LI pravo zbunjujua kod trudnica i djece. Lijenici i zdravstveni

radnici ak se ne mogu sloiti u tome kako oitati drugi otkucaj krvnog tlaka

(ijastolini), koji mjeri kaci krv puni srcc , I K niti u tomu da li odreeni zvui

tono odraavaju ijastolini tlak. To je bio predmet une rasprave na Svjet

skom kongresu o hipertenziji u trudnoi, odranom u Italiji, koji je pozvao

na donoenje meunarodnog konsenzusa o tome kako mjeriti kivni tlak

kod trudnica. Neki su istraivai tovie tvrdili da su lijenici koristili krivi tip

oitanja krvnog tlaka kod trudnica: porodniari i primalje davali su prednost

oitanju mjernog instrumenta na osnovi etvrte Korotkovljeve faze (K4) , dok

istraivanja pokazuju da je oitanje u petoj fazi (K5) daleko pouzdanije

obrnuto od prevladavajueg stajalita. U jednom se ispitivanju gotovo nitko

nije sloio s K4. dok su se svi sloili s K5 oitanjem. | i ; to se djece tie, pos

ljednje su preporuke da i ona takoer imaju pokretno praenje.- 1 '

Mogunost razliitih interpretacija oitanja moe vam prouzroiti proble

me ako va krvni tlak mjeri nekoliko osoba koje su mogue drugaije izvje

bane- kako ga oitati s mjernog instrumenta.

MJERENJE KOLESTEROLA

Danas je mjerenje kolesterola jedna od najtraenijih dijagnostikih pretraga

uope. Prilikom opeg pregleda lijenik e vam je rutinski ponuditi kako bi

odredio imate li rizik od sranih bolesti. Tom se pretragom mjeri koliina ko

lesterola i trigliceria u krvnom serumu.

Potpuni lipiogram, koji se ovih dana rijetko koristi, ispitat e sve krvne

masnoe, ukljuujui ukupnu razinu kolesterola, LDL (l ipoproteine niske

gustoe, ili lo kolesterol), I IDI. (lipoproteine visoke gustoe, ili dobar ko

lesterol), VLDL (lipoproteine vrlo niske gustoe), hilomikrone (masnoe koje

su prisutne odmah nakon jela, ali uobiajeno nestaju tijekom dva sata) i tri-

gliceride (spojevi koji pomiu masne kiseline kroz krv). Meutim tipinom

se pretragom kolesterola ispituje 1.1)1. kolesterol.

Pretraga zahtijeva relativno jednostavnu analizu krvi. Zatrae od vas da se

suzdrite od jela 9-12 sati prije pretrage. Podvee vam se ila na ruci, tako da

3

D i j a g n o s t i k i i s p a d

se nie vene napune krvlju, a krv se izvadi iz vene, s unutarnje strane pregi

ba lakta ili na nadlanici.

Analize masnoa (lipida, medicinskim rjenikom reeno) izraavaju se ili

u miligramima po decilitru krvi (mg/dl) ili u milimolinia po litri (mniol/1).

Medicina procjenjuje da su za ukupan kolesterol prihvatljive vrijednosti ma

nje od 5,17 mmol/l (200 mg/dl). Moderna medicina smatra da to je vei ko

lesterol, to je vei rizik za srane bolesti ili aterosklerozu (zaepljenje arteri

ja) , te ako su vae vrijednosti iznad 6,21 mmol/l (240 mg/l), va se- rizik /a

bolesti srca gotovo udvostruuje u usporedbi s osobom koja ima normalne

vrijednosti.

(Uglavnom neosnovano) miljenje je da visoka razina LDL kolesterola naj

bolje predskazuje rizik za bolest srca; nemate li druge faktore rizika, vaa

LDL vrijednost treba biti ispod 4,12 mmol/l (16() mg/dl). Osobe s dijabete

som, bolesti srca ili krvoilnog sustava, drugim rizinim initeljima ili obitelj

skom anamnezom sranih bolesti trebale bi nastojali odravali jo nie vri

jednosti kolesterola, kau lijenici.

Medicina voli statistiku, a nigdje to nije vidljivije nego kod ove pretrage,

gdje se pretpostavlja da je visok LDL suprotstavljen visokom HOL, i obrnuto.

Smatra se da razina HDL kolesterola od 1,56 mmol/l (60 mg/dl) suzbija druge

rizine faktore; 111)1. vrijednosti ispod 1,04 mmol/l (40 mg/dl) postaju same

po sebi initelj rizika.

ak i ako imale niski LDL, a visoki I IDI, kolesterol, visoka razina triglice

ria moe vas ugroziti. Na primjer, normalne bi vrijednosti trigliceria trebale

biti manje od 1,69 mmol/l (150 mg/dl). Razne okolnosti mogu pridonijeti ne

tonosti testa bolest jetre, preaktivna ili nedovoljno aktivna titnjaa, bu

brene bolesti, loa apsorpcija hrane, perniciozna anemija, infekcija i nekon

trolirani dijabetes. Trudnice i ene kojima su odstranjeni jajnici takoer e

imali visoke vrijednosti. Niz lijekova beta blokalori, tiazidni iuretici, ste-

roidi, fenitoin, sulfonamidi, kontracepcijske tablete, ak i vitamin D mogu

obezvrijedili nalaz vae pretrage.

Uz to je prisutan i problem netonosti samih laboratorijskih analiza. Pre

ma jednoj studiji, u oko 70 posto analiziranih uzoraka otkrivena je pristranost

u obradi podataka; drugo istraivanje pokazuje da su ve i sami biokemijski

analizatori koji se koriste za mjerenja kolesterola u krvi prilino m a n j k a v i . ^

U jednoj kanadskoj studiji odreivanja kolesterola priblino jedna etvrtina

rezultata bila je krivo rasporeena (kao, primjerice, visokorizina), priblino

T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E

jedna petina registrirana je kao lano pozitivna (odnosno kao visoka razina

kolesterola kada to nije bio sluaj), a od onih u kategoriji visokog rizika po

lovina je imala lano pozitivno oitanje. 2 3

Nekoliko medicinara postalo je svjesno injenice da same vrijednosti LDL

kolesterola nisu toan pretkaziva bolesti srca. J e d n a velika britanska

zdravstvena anketa pokazala je da je predvianje bolesti srca u velikoj mjeri

tonije uzme li se u obzir i razina HDL kolesterola. 2 4

EKG SNIMANJE

Nakon mjerenja krvnog tlaka i vrijednosti kolesterola sljedea omiljena aktiv

nost vaeg lijenika jest posluati otkucaje vaega srca. Meutim danas je

svestrani stetoskop zamijenjen brojnim svemirskim napravama, osmiljenima

da biljee i najmanje promjene sposobnosti srca da obavlja svoj p o s a o . 2 1

Glavni oslonac bilo kojeg kardiologa jest elektrokardiogram (EKG), premda

su studije razotkrile golemi potencijal za pogreke u biljeenju ili tumaenju

rezultata. Jedna je studija pokazala da su raunala, esto koritena za tuma

enje EKG zapisa, ispravno radila u svega dvije treine sluajeva, te propusti

la registrirati 15 posto sluajeva proirenja desne srane klijetke. No ni ljud

ska bia nisu bezgrena; ak i uvjebani kardiolozi pogreno tumae jedan

od etiri zapisa. 2 6 To je najveim dijelom stoga to, kao i u sluaju krvnog tla

ka, na 20 posto oitanja moe utjecati nedavna aktivnost, doba dana, pa ak

i strah od toga to e kardiolog nai! Pokojni dr. Robert Mendelsohn pisao je

o studiji u kojoj je elektrokardiografija detektirala svega etvrtinu dokazanih

sluajeva sranog udara, te o drugoj studiji prema kojoj su pretrage pronale

velike nepravilnosti u vie od polovine savreno zdravih o s o b a . 2 7 Kao to je

primijetio Stephen Fulder, autor knjige Kako biti zdrav pacijent (How to Be

a Healthy Patient), neispravan EEG doveo je do smjele dijagnoze organske

bolesti mozga kod zdrave, ali nestane djece, pretvorivi ih u medicinske slu

ajeve, dok je na slian nain EKG pokrenuo niz kardiolokih pretraga, trau

matinih i nerijetko neugodnih. 2 8

Naprednija tehnika u usporedbi s EKG-om je ehokardiografija dija

gnostika pretraga srca za koju se esto koristi smjesa kontrastnih sredstava i

zvunih valova. Postupak je prihvaen zbog svoje sigurnosti i tonosti. Me

utim, kao to je to sluaj i s mnogim drugim savreno sigurnim tehnologi

jama, lijenici su tek nedavno otkrili da je to daleko opasnija tehnika nego

40

D i j a g n o s t i k i i s p a d

to se mislilo, koja moe rezultirali komplikacijama s moguim smrtnim isho

dom.

Prva vea studija otkrila je da ta pretraga moe biti po ivot opasna u jed

nom od 210 sluajeva, pri emu zahtijeva poseban tretman ili boravak u bol

nici; dvoje od 3-000 ispitanika pretrpjelo je srani udar nakon zavretka pre

trage.^

Pretraga esto podrazumijeva uporabu mikromjehuria kontrastnog sred

stva kao to je oktafluoropropan, koji je koristan za ocrtavanje najtanjih krv

nih ila srca. U laboratorijskom istraivanju takori su, nakon izlaganja eho-

kardiografiji, dobili sranu aritmiju jer je kontrastno sredstvo meudjelovalo

s ultrazvukom, uzrokujui time promjene sranog ritma. Iako ivotinjski mo

deli esto nisu primjenjivi na ljude, taj uinak na ivom biu zorno pokazuje

da pulsni ultrazvuk moe biti u interakciji s mjehuriima kontrastnog sred

stva. 3 0 Takoer je dokazano da mikromjehurii uzrokuju destrukciju kapilara

i curenje crvenih kivnih stanica u skeletne miie. 3 1 Nadalje se pokazalo da

koritenje pulsnih zvunih valova s kontrastnim sredstvom u mozgu dovodi

do oteenja stijenki kivnih ila, uzrokujui krvarenje (hemoragiju) i poslje

dino odumiranje tkiva. 3 2

ANGIOGRAFIJA

Posumnja li va lijenik da nije sve kako treba, moe vas uputiti na angiogra-

fiju, pretragu u kojoj se rendgenskim zrakama ispituje stanje arterija uz po

mo kontrastnog sredstva. Lijenik e vam uvesti kateter u kivnu ilu na ruci

ili nozi, voditi ga prema srcu, pa ubrizgati boju, uobiajeno na bazi joda, po

put isosorbid initrata, koja onda putuje u srce. Kad je sve to namjeteno, li

jenik e vam snimiti srce iz razliitih kutova uz nadopunjavanje dotoka boje.

Mnotvo je dokaza da ta pretraga ne daje najbolje rezultate i da neoprav

dano inicira neku od brojnih potencijalno letalnih sranih operacija. U jed

nom je bostonskom ispitivanju ustanovljeno da polovina skupine od 171 pa

cijenta, preporuenih za koronarnu angioplastiku (operaciju u kojoj se sue

na koronarna arterija iri sitnim balonom) na osnovi uraene im angiografije,

ne treba operaciju. Na kraju se ispostavilo da je samo kod etiri posto paci

jenata kojima je savjetovana angiografija ona doista i bila potrebna. 3 3

Angiografija je usto posebice podlona krivom tumaenju. U jednoj dru

goj studiji patoloki su nalazi preminulih pacijenata usporeivani s prethod

no napravljenim angiogramima, od ega su dvije treine njih utvrene po

l l

T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E

grenima. 3 4 Brojne kritike optuuju samu pretragu, koja ispituje jedino glav

ne koronarne arterije, da ne pokazuje niti jednu krvnu ilicu promjera ma

njeg od 0,5 milimetra te da e samo oznaiti, u najboljem sluaju, etvrtinu

krvi koja tee prema srcu.

Mnogi se pacijenti s abnormalnim angiogramom upuuju na operativni

zahvat kad, u najboljem sluaju, pretraga uspije locirati poloaj opstrukcije i

ozbiljnost iste, ali ne i c jelokupno funkcioniranje srca. Angiografija, primje

rice, ne razlikuje pacijente sa stabilnom ili nestabilnom anginom pektoris.

Tonost predstavlja naredni problem. U jednom primjeru, nakon smrti tri

pacijenta neuspjeno lijeenih angioplastikom, obdukcija je pokazala da je

angiografija, na osnovi koje je postupak preporuen, dala krivu informaciju

o pacijentovu s tan ju . "

Naposljetku, ni ta neugodna pretraga nije sama po sebi bezopasna. Pos

tupak e prouzroiti smrt dva od 1.000 pacijenata ili, u najmanju ruku, moe

izazvati srani udar, modani udar ili ozbiljan gubitak krvi.

Mogue su ozbiljne popratne pojave, bez obzira na tip koritene kontra-

stne boje , 3 f ' koje se esto pojavljuju i do tjedan dana kasnije. Prema jednoj

studiji, priblino polovina pacijenata alila se na zakanjele reakcije to je

ukljuivalo svrbe, osip na koi i muninu u rasponu od jednog sata do

sedam d a n a . " Vie od pet posto pacijenata reagira na boju umjerenim inten

zitetom, uglavnom o s o b e koje su ve prije bile podvrgnute pretrazi- a jedan

od deset pacijenata imat e neku vrstu reakcije, lako su reakcije veinom

blage, najmanje je jedna od 2.500 njih ozbil jna. 3 9

Ako se morate podvrgnuti ovakvoj pretrazi, manje opasan izbor bila bi

angiografija s magnetnom rezonancijom, koja ne koristi ni rendgenske zrake

ni boju, nego magnetno polje i pulsaciju energije radiovalova za snimanje

mekih tkiva u tijelu.'" 11 kako to omoguuje slike u tri dimenzije i u vie rav

nina, tako ujedno daje i bolju diferencijaciju tkiva.

RENDGENSKO SNIMANJE

Rendgensko snimanje je pretraga za koju je najizvjesnije da ete je obaviti

barem jednom u ivotu. Danas na nju otpada priblino deset posto trokova

zdravstvenog sustava bilo koje zapadne nacije. Ionizirajue se zraenje za

pravo sastoji od vrlo visokofrekventnih valova koji prolaze kroz. ivo tkivo.

Tijelo zadrava dio toga zraenja u zavisnosti od gustoe tkiva. Apsorbirane

zrake biljee se na filmu kao bijela ili siva povrina; one koje u potpunosti

42

D i j a g n o s t i k i i s p a d

prolaze pojavljuju se na fotografskoj ploi kao tamnosive ili crne povrine.

Uz mamografiju i rendgensko snimanje kosti i zuba, najnoviji nain upotrebe

rendgenskih zraka ukljuuje CAT skeniranje, kod kojeg pokretni snop rend

genskih zraka stvara trodimenzionalnu sliku, najee mozga, te fluoroskopi-

ju, kojom se rendgensko snimanje organa u pokretu prati na ekranu. Povre

meno se koriste i kontrastne bo je poput jopamidola ili kontrastna sredstva

poput barijeve kae kako bi se dobila jasnija slika.

lako najnovija oprema koristi nie i preciznije ciljane doze, jo uvijek ne

postoji sigurno rendgensko snimanje (to vrijedi i za snimanje zuba). U cije

lom medicinskom svijetu nema ni traga neslaganju oko netetnosti ioniziraju

e radijacije a takvi se rizici umnaaju kako naa saznanja o tome rastu.

Medicinsko oznaivanje je daleko najvei ovjekov doprinos radijacijskom

optereenju populacije u razvijenim zemljama-, napisao je u jednom priru

niku R. Wootton, profesor i direktor Medicinske fizike u londonskoj bolnici

Hammersmith. U Velikoj Britaniji, rekao je, rendgenska snimanja po lijeni

koj uputi iznose preko 90 posto ukupne izloenosti zraenju populaci je. ' 1

Rendgenske ili x-zrake ugroavaju ljude na tri naina. Prvo, o n e oteuju

pojedinane stanice (iako se teta uzrokovana niim dozama obino brzo

popravlja). Rijetko (ali ovisno o izlaganju) to oteenje moe u stanici pokre

nuti kancerogena zbivanja. Premda ne znamo tono kako se to dogaa, pret

postavlja se da, budui da voda ini 75 posto stanice, veinu radijacije upija

voda te stvara s lobodne radikale, koji su znani po kancerogenosti/'-

Drugo, ako je ena trudna, rendgensko snimanje moe nakoditi plodu u

razvoju, uzrokujui smrt ili deformacije.

Konano, x-zrake mogu otetiti spermu ili jajnike, djece ili odraslih oso

ba, uzrokujui abnormalnosti u buduim generacijama. Znamo i to da se iz

laganje x-zrakama kumulira; opasnost da neto pode po zlu moe se pove

avati sa svakim novim rendgenskim snimanjem.

Pa ipak mi jo uvijek nismo naisto koliko su doista opasne rendgenske

zrake. Nepotrebna izloenost x-zrakama mogla bi biti odgovorna za 700 smr

ti zbog raka u Velikoj Britaniji svake godine, i moda 5.700 smrti od raka go

dinje u SAD-u, prema novijoj studiji Sveuilita u Oxfordu. 4 3 No te bi brojke

moda mogle biti i vee. Odbor britanske Nacionalne akademije znanosti

(National Academy of Science) kritiki se osvrnuo na uobiajene pretpostav

ke da su x-zrake odgovorne za jedan posto svih leukemija i 1-2 posto svih

drugih oblika raka, te zakljuio da bi stvarni rizik mogao biti do etiri puta

43

T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E

vei'1'1 zakljuak do kojeg je istodobno dola i Meunarodna komisija za

zatitu od zraenja ' 5 (International Commission on Radiological Protection).

Odnedavno se viestruko rendgensko zraenje ak povezuje i s multiplim

mijelomom oblikom raka kosti koji je danas u strelovitom porastu. Osobe

koje su se najvie izlagale rendgenskim zrakama uetverostruile su rizik

obolijevanja od mijeloma, ustanovio je Nacionalni institut za ral11' (National

Cancer Institute).

Ve je u dalekim 1950-ima medicina otkrila vezu izmeu leukemije i pre

natalnoga rendgenskog snimanja. Rendgensko snimanje trudnica bila je ru

tinska pretraga, temeljena na smijenoj pretpostavci da x-zrake otkrivaju li

jeniku je li zdjelica trudnice dovoljno iroka da kroz nju moe proi dijete.

Danas znamo da se, ako su djeca izloena x-zrakama in utero, njihov rizik

od obolijevanja od svih oblika raka povisuje za 40 posto, od leukemije za 70 -

posto, a od tumora ivanog sustava za 50 posto . ' 7 Moda takoer nema ni

sigurnog praga doze; pojedinane bebe koje su dobile pel do est puta ma

nje radijacije nego blizanci koji su bili ee izloeni x-zrakama, imale su istu

stopu pobola od raka.' 1 8 Zorno prikazujui, od milijuna djece koja su u pre

natalnoj fazi bila ozraena jainom od samo 0,01 greja (Gy) to je ekviva

lent zraenja pri jednom snimanju eluca i crijeva izmeu 600 i 6.000 njih

moglo bi dobiti leukemiju. 1'-' John Gofman, profesor molekularne i stanine

biologije na Sveuilitu Kalifornija, vjeruje da kumulativne doze ena koje se

svake godine podvrgavaju mamografiji nisu puno drugaije nego one kod

Japanaca koji su preivjeli atomsku bombu. 5 "

Gofman procjenjuje da enske dojke akumuliraju po 0,004 Gy (greja) me

dicinskih x-zraka za svaku godinu ivota. Ako se to doziranje usporedi s

onim koje su pretrpjeli Japanci preivjeli u eksploziji atomske bombe , tvrdi

on, od 62 do 75 posto ena kojima je dijagnosticiran rak dojke moglo bi za

to okrivili rendgenske zrake. Rendgensko snimanje mozga moe dovesti,

osim do raka i genetskih deformacija, i do abnormalnog rada hormona, ne

aktivne titnjae i neplodnosti ili rezultirati suptilnim promjenama nadbub

rene li jezde. 5 1 Osim toga. u ameriku je Upravu za hranu i lijekove u po

sljednje vrijeme pristiglo mnotvo prijava pacijenata koji su zbog radijacije

dobili opekline na koi, u nekim sluajevima tako ozbiljne da je dolo do

odumiranja koe. Problem tim vie komplicira injenica da ta oteenja nisu

vidljiva tjednima nakon izlaganja zrakama. Tipina doza za fluoroskopiju

moe rezultirati oteenjem koe ve i nakon manje od jednog sata . 5 '

44

D i j a g n o s t i k i i s p a d

Od rendgenskih zraka trpe ak i potomci osoba koje su im bile izloene.

Izloenost x-zrakama poveava enin rizik za raanje djeteta s Downovim

s indromom. 5 3

Premda se rizik od rendgenskog snimanja kumulira sve vrijeme izlaganja,

odnosno tijekom cijelog ivota, ak ni pojedinana snimanja nisu bezazlena.

Prema p o d a c i m a amer ike grupe za zatitu potroaa Health Research

Group, koja izvjetava o rizicima u medicini, na vrhu se liste nalazi rendgen

sko snimanje gornjeg probavnog trakta, koje daje ekvivalentnu dozu cijelom

tijelu od 4-8 mGy (miligreja); slijedi (ne uzimajui u obzir rizik od zraenja

drugih organa) snimanje kraljenice (1-5 mGy), eluca, dojke i zdjelice (1-2

mGy svaki) , lubanje ili ramena (0 ,25-0 ,75 mGy), prsnog koa (0 ,20-0 ,60

mGy) te snimanje zuba u cijeloj usnoj upljini (0,1-0,3 mGy) .^

Ako se kojim sluajem osjeate spokojno zbog tako male doze koju ete

primiti pri rendgenskom snimanju zuba, znajte da vam jedno snimanje zagri

zom (bitev/ing) teti kao i svakodnevno puenje pola cigarete tijekom godi

nu dana. Amerika Akademija znanosti (Academy of Science) procjenjuje da

je jedno snimanje crijeva s barijevom kaom jednako rizino kao i puenje

jedne kutije cigareta dnevno cijelu jednu godinu. To znai da bi zbog snima

nja donjeg dijela lea, emu se samo u Velikoj Britaniji godinje podvrgne

oko 700 .000 osoba, 19 osoba svake godine moglo umrijeti . 5 5

Iako svatko u medicini zna da su rendgenske zrake opasne, lijenici

moda zabljesnuti jo jednim o svojih uda, sposobnou da u supermen-

skom stilu vide kroz ivo tkivo bezbrino prikazuju opasnosti kao ne

vane i ne trude se, dok vam ispisuju uputnicu, smanjiti vae izlaganje zraka

ma na najmanju moguu mjeru, ak i kad su u pitanju zubi. Mnogi lijenici

ope prakse i ortopedi automatski upuuju na rendgensko snimanje.

Zajednika radna grupa britanskoga Kraljevskog zbora radiologa (Royal

College of Radiologist) i Nacionalnog odbora za radioloku zatitu (National

Radiological Protection Board NRPB) istraila je postojee nalaze za 1990.

godinu i procijenila da je oko jedne petine rendgenskih snimanja obavljenih

u Velikoj Britaniji bilo nepotrebno ili krajnje beskorisno. 5 6 A prema nalazima

jedne kontrole pacijenata kojima je uinjeno rendgensko snimanje donjeg di

jela leda, vie od polovine snimanja bilo je potpuno nepotrebno . 5 7 Amerika

Uprava za hranu i lijekove procjenjuje da je treina svih rendgenskih snima

nja u SAD-u nepotrebna. S K

45

S T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E

Najea nepotrebna rendgenska snimanja odnose se na snimanje prsnog

koa, udova i zglobova. Izraeno brojkama, to iznosi oko sedam milijuna ne

potrebnih rendgenskih snimanja godinje. Umjerena rastronost Velike Brita

nije ima zabrinjavajue implikacije za ostatak zapadnog svijeta, jer je broj

rendgenskih zraenja po osobi tamo upola manji u odnosu na druge zemlje

poput Francuske ili SAD-a 5 9 , gdje se sedam od deset osoba najmanje jednom

godinje podvrgava rendgenskom zraenju. 6" U Kanadi su brojke ak i gore:

ondje se gotovo svatko jednom godinje izlae rendgenskom snimanju bilo

koje vrste. 6 1 (No nema razloga za spokojnost ni u Velikoj Britaniji, jer tamo

nji lijenici upuuju na dvostruko vie nekih drugih radiolokih pretraga

snimanja uz barijevu kau i rektalne klizme nego njihovi ameriki kole

g e . 6 2 ) XRPB je nedavno najavio da bi se sveukupna radijacija u Velikoj Brita

niji mogla prepoloviti, a da se pritom ne smanji dijagnostika uinkovitost.

Primjerice, lijenici rutinski alju na snimanje zbog bolova u leima, za

to nikada nije utvreno da je od ikakve koristi. 6 3 Rendgensko snimanje gla

ve biljei slab uspjeh u detektiranju krvarenja u mozgu, 0 4 pa ak i svima zna

no snimanje prsnog koa, koje se koristi za otkrivanje tuberkuloze, Svjetska

zdravstvena organizaciji dri gubitkom vremena. 6 5 Prestini medicinski aso

pis The Lancet priznao je da je veina rendgenskog snimanja prsnog koa,

na koji se rutinski upuuju pacijenti koje oekuje neki operativni zahvat, ali

ne srca ili plua, bila od tako male koristi da bi bilo bolje da je preko milijun

Funti utroenih na ta snimanja spasilo barem jedan ivot. 6 6

Odluka o tome trebate li rendgensko snimanje ili ne takoer ovisi i o ras

poloenju pojedinog lijenika. Slubena kontrola provedena na priblino mi

lijun dnevnih i bolnikih pacijenata pokazala je da se upuivanje na rend

gensko snimanje razlikovalo 13-struko openito i 25-struko za prsni ko u

zavisnosti od toga koji je lijenik bio na dunosti . 6 7

Kako su reproduktivni organi podloni oteenju zraenjem, oni bi uvijek

za vrijeme rendgenskog snimanja trebali biti zatieni olovnim titnicima.

Unato tomu, prema izvjeu britanske udruge za zatitu potroaa Which?,

u 40 posto sluajeva snimani mukarci nisu imali zatiene testise, dok su ne

zatiene bile dvije treine ena . 6 8 (U treini sluajeva ena uope nije upita

na je li trudna.) Jedna studija provedena na djeci pokazala je da u tri etvrti

ne sluajeva olovni titnici za zatitu reproduktivnih organa nisu bili koriteni

ili propisno stavljeni. 6 9

46

Neosporno je da ima situacija kada je rendgensko snimanje nezamjenjivo

na primjer kod prijeloma kosti (premda mnogi lijenici inzistiraju na uvi

jek svjeim snimkama kako bi pratili napredak lijeenja). Ali ak i ako se va

lijenik ponaa odgovorno prema ogranienju doze novi struni radio

loki termin za najmanju koliinu radijacije potrebne za pojedinanu snimku

vi biste jo uvijek mogli biti ozraeni vie no to je potrebno, uglavnom

zbog starosti radioloke opreme. NRPB je izvijestio da pacijenti u nekim bol

nicama primaju doze oko 20 do 30 puta vee od potrebnih jer su ponegdje

aparati za snimanje bili stari 15 godina. 7 " Prije nekoliko godina Liz Francis,

slubenica NRPB-a za odnosne s javnou, rekla je da fiziari tvrde da stari

rendgenski ureaji isputaju vee doze nego ernobil. 7 1

Ve vas i rendgensko snimanja zuba moe izloiti nepotrebnim rizicima,

jer ih esto izvodi neuvjebano osoblje, koje ne umije pravilno koristiti opre

mu i koje e ili trebati ponoviti snimanje ili e podesiti nepotrebno visoko

doziranje. Dvojica zubnih lijenika iz West Midlandsa uspjela su izbjei sus

pendiranje zbog angairanja neuvjebanih srednjokolaca za izvoenje rend

genskih snimanja samo stoga to se ispostavilo da potpuno istu stvar ine zu

bari diljem Velike Britanije.

Kada je rije o veini pretraga, pa tako i onim radiolokima, vjerojatnost

ljudske pogreke u tumaenju rezultata je velika. J e d n o ispitivanje radiologa

s Llarvarda pokazalo je da se nisu slagali u interpretaciji svake druge snimke

prsnog koa. Pritom su bitne pogreke pronaene u 41 posto njihovih nala

za.7-'

Mi je logra f i ja i kontrastne boje za rendgenska snimanja

Dodatnu opasnost od rendgenskog snimanja predstavljaju kontrastna sred

stva koja se esto koriste za isticanje mekih tjelesnih tkiva. Te se boje dovode

u vezu s anafilaktikim okom, sranom nestabilnosti, trovanjem bubrega,

posebice kod dijabetiara. Prema jednoj studiji na 319 pacijenata s nenormal

nom funkcijom bubrega priblino jedan od deset njih trebao je, nakon to su

im dana kontrastna sredstva visokog osmolaliteta, dijalizu bubrega . 7 3

Kontrastna sredstva poput jopamidola, koji se koristi kod urografije i an-

giografije, isto se tako povezuju s edemom plua (tekuina u pluima) . 7 4 Za

barij, koji se koristi za barijevu klizmu, ustanovljeno je da zaostaje u crijevi

ma i stvrnjava se. Kod pacijenata s oslabljenim crijevima zbog divertikuliti-

47

S T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E

48

D i j a g n o s t i k i i s p a d

noi bolovi prisiljavali da se svakih sat do dva die iz kreveta. Skeniranje

magnetskom rezonancijom (MRI) i rendgensko snimanje naposljetku su ot

krili da Brian ima arahnoiditis te da je od mijelografije kojoj je ranije bio pod

vrgnut ostalo neto boje u njegovoj trtinoj kosti. Poslije osamnaest mjeseci

i konzultacija s nekoliko lijenika, koritenja miinih relaksatora i fizikalne

terapije, injekcija i kiropraktike, pa ak i lijekova protiv konvulzija, inilo se

da nita ne djeluje, rekao je.

Pantopaque je uveden u ameriku praksu 1944. godine, nakon to se li

jenike uvjerilo da je siguran. Do toga je dolo unato ispitivanjima na ivo

tinjama koja su pokazala da je Pantopaque prouzroio arahnoiditis (veani

su zabranili proizvod za humanu upotrebu 1948 . ) . 7 5 Pa iako je tvrtka Glaxo

prestala s njegovom proizvodnjom, zamijenivi ga kontrastnim bojama na

vodenoj osnovi i novim tehnikama snimanja, jofendilat se i dalje rabio diljem

svijeta sve dok zalihe nisu iscrpljene, a mnogi su specijalisti i dalje drali tla

je boja sigurna.

U to vrijeme amerika Uprava za hranu i lijekove i britanska vlada tako

er nisu nita uinile da zabrane mijelografije s uljnim kontrastima. Unato

injenici da je za jofendilat identificirana uzrono-posljeina veza s poja

vom arahnoiditisa, njegovu uporabu u SAD-u nisu nikada ograniile ni indus

trija, ni vlada, ni medicinska profesija, kae dr. Charles Burton. 7 6

To je navelo pacijente s mijelografijom induciranim LSAA da podignu tu

be protiv proizvoaa. Britansko Drutvo za oboljele od arahnoiditisa (Ara

chnoiditis Society) , koje ima preko 1.000 lanova, pokrenulo je sudski postu

pak protiv tvrtke Glaxo. Nakon iscrpnih pregovora Glaxo je pristao nagoditi

se s 426 tuitelja i isplatiti im 7 milijuna funti, bez priznanja odgovornosti.

Ni vodena kontrastna sredstva, koja se danas koriste umjesto uljnih, nisu

bez rizika. ena snimana zbog lumboishijalgije (bolovi niz iijalini ivac to

se prua od kria do pete) , pri emu je koriten jopamidol (Niopam 200) , vo-

dotopljivo konlrastno sredstvo, trenutano je postala paraplegina, 7 7 jednako

kao i jedna druga ena srednjih godina kod koje je koriten joheksol (Omni-

paque) , druga vodotopljiva kontrastna b o j a . 7 8 Dr. Burton navodi da neka no

va sredstva uzrokuju takav bol da su rendgenska snimanja morala biti prove

dena pod opom anestezijom. Medicinska struka, tvri, nije dosad uspjela

pronai benigno i uinkovito mijelografsko sredstvo.

49

sa, ulceroznog kolitisa ili Chronove bolesti stvrdnuta tvar moe prouzroiti

puknue debelog crijeva.

Od tisua sluajeva kroninih iscrpljujuih bolova u leima vie stotina

njih prouzroeno je rendgenskim snimanjem kraljenice zvanom mijelografi-

ja. Za tu se dijagnostiku pretragu koristi kontrast ili boja koja se iglom ubriz

ga u kraljenini kanal te o k o diskova i korijena ivaca, a zatim se snima. Sve

je vei broj dokaza da e kod zamjetnog broja pacijenata podvrgnutih mije-

lografiji doi do razvoja arahnoiditisa, iscrpljujueg stanja za koje su karakte

ristini trajni nepopustljivi bolovi u kraljenici i ogranienost mogunosti kre

tanja.

Arahnoiditis, u kojem dolazi do oteenja arahnoideje, srednje ovojnice

koja titi kraljeninu modinu, nije u cijelosti spoznato stanje. ivci atrofira

ju i pletu mreu gustog oiljnog tkiva i priraslica, koja stalno pritie na kra

ljenicu. Dr. Charles Burton, ameriki kirurg ortoped s Instituta za lijeenje

kraljenice (Institute for Low Back Care) u Minneapolisu, jedan od nekolici

ne lijenika koji su napravili studiju lumbosakralnog adhczivnog arahnoiditi

sa (LSAA), procjenjuje da se to dogaa kod oko 11 posto pacijenata sa sin

dromom neuspjenog operativnog zahvata na kraljenici kod kojih je ki

rurki zahvat samo pogorao prvobitno stanje.

Iako se LSAA javlja zbog razliitih razloga, dr. Burton je miljenja da je to

stanje uglavnom prouzroeno uvoenjem sirane tvari u subarahnoialni

prostor. Strano tijelo koje je najee identificirano kod rtava, kae, jest jo

fendilat (u Velikoj Britaniji poznat kao Myodil, u SAD-u i kod nas kao Panto-

paque) , uljno konlrastno sredstvo koriteno u mijelografiji. Kod pacijenata s

LSAA, dodaje dr. Burton, jofendilat je esto pronaen u cisti unutar oiljnog

tkiva.

Procjenjuje se da jedan milijun ljudi irom svijeta pati od arahnoiditisa

prouzroenog tom kontrastnom bojom, no to bi mogla biti tek preoprezna

procjena. Do 1980-ih u SAD-u je svake godine napravljeno priblino pola mi

lijuna mijelograma.

Upravo se to dogodilo Brianu iz Massachuset ts . Brian je 1980. godine,

nakon stafilokokne infekcije krvi koja je izazvala paralizu, vruicu i bolove,

morao na operaciju kraljenice. Prije operativnog zahvata podvrgnut je mije

lografiji, pri emu je u njegovoj trtinoj kosti ostalo kontrastne boje .

Godine 1993- javlja se, nakon istegnua kraljenice, jako grenje miia i

rezultira bo