Strategije učenja

Metakognicija i strategije učenja Rješavanje problema Kritičko mišljenje

Edukacijska psihologija 1

Ciljevi

Na koji način metakognicija (znanje i vjerovanja o vlastitim kognitivnim procesima) utječe na sposobnost učenja?

Koje strategije učenja facilitiraju školsko postignuće i kako poučavati strategije učenja?

Koje okolnosti povećavaju vjerojatnost primjene, odnosno transfera stečenih znanja i vještina na nove situacije?

... Ciljevi

Koje kognitivne procese uključuje rješavanje problema i na koji način pomoći učenicima uspješnije rješavati probleme?

Što je kritičko mišljenje i kako ga poticati?

... Ponavljanje

teorijski pristupi koji su se pokazali najplodnijima za objašnjavanje prirode učenja oslanjaju se na kognitivističku tradiciju u psihologiji:

Fenomenografski pristup

Konstruktivizam

... Ponavljanje Fenomenografski pristup

usmjeren na opisivanje odnosa između strategija učenja i ishoda učenja

središnji model je model dubinske obrade informacija

nastoje se utvrditi uvjeti koji pospješuju obradu novih informacija

radi njihove što bolje integracije s postojećim informacijama u DP

kako bi se jednom stečena znanja i vještine mogla lako i uspješno dozvati i primijeniti u novim situacijama

... Ponavljanje Konstruktivizam

bavi se procesom učenja kao temeljem kognitivnog razvoja

učenje je proces koji mijenjanjem kognitivnih struktura dovodi do novog razumijevanja

osoba uči vlastitom aktivnošću i tako gradi svoj unutrašnji doživljaj i otkriva smisao u pojavama oko sebe

konstrukciju spoznaje određuju: osobni motivi i ciljevi, predznanje i mogućnost

upotrebe postojećih znanja i vještina

... Ponavljanje

Aktivno učenje - visok stupanj samostalnosti i samoregulacije u učenju

primjena kognitivnih strategija i specifičnih kognitivnih vještina koje omogućavaju:

uočavanje bitnog u gradivu rasčlanjivanje i usporedbu informacija povezivanje s postojećim znanjem kritičku prosudbu značenja informacija

informacije su lako dostupne i primjenjive u rješavanju novih problema i snalaženju u novim situacijama

Dvije temeljne orijentacije u poučavanju Dvije temeljne orijentacije u poučavanju (Ramsden, 1992)(Ramsden, 1992)

poučavanje usmjereno na prijenos informacija

poučavanje usmjereno na poticanje učenja

I. Poučavanje usmjereno naI. Poučavanje usmjereno na prijenos informacija prijenos informacija

uloga nastavnika je jednosmjerni prijenos znanja ili demonstracija vještina postupkom prezentacije sadržaja

izloženo gradivo je konačno i neupitno, učenik je pasivni primatelj

uspješnost nastavnika ponajprije ovisi o njegovoj stručnostimora izvrsno vladati područjem kako bi u što

kraćem vremenu mogao prenijeti što veću količinu strukturiranih informacija

I. Poučavanje usmjereno na I. Poučavanje usmjereno na prijenos informacija prijenos informacija

osobine nastavnika sklonih ovom pristupu:

izvrsno poznavanje područja i dobra vještina izlaganja, ali i

nespremnost za dvosmjernu komunikaciju i davanje jasnih potpunih informacija o izvorima neuspjeha i sugestijama kako ih prevladati

II. Poučavanje usmjereno na II. Poučavanje usmjereno na poticanje učenja poticanje učenja

uloga nastavnika je promjena učeničkog razumijevanja; učenje novoga polazi od postojeće razine znanja (utvrđivanje predznanja)

nastavnika zanima ishod učenja, ali i proces kojim se taj ishod postiže

pojmovi, činjenice i njihovi odnosi jesu važni, ali je još važnije koliko učenik razumije smisao onoga što uči i u kojoj mjeri zna naučeno primjenjivati u novim situacijama

II. Poučavanje usmjereno na II. Poučavanje usmjereno na poticanje učenja poticanje učenja

nastavnik je spreman:

fleksibilno mijenjati metode poučavanja kako bi potaknuo učenike na primjenu strategija učenja koje potiču strukturiranje gradiva, povezivanje s drugim područjima, ali još više promišljanje o svrsi učenja i značenju gradiva

pažljivim praćenjem procesa učenja osigurati prikladne korektivne povratne informacije

II. Poučavanje usmjereno na II. Poučavanje usmjereno na poticanje učenja poticanje učenja

osobine nastavnika sklonih ovom pristupu:

izvrsno poznavanje područja i strukturiranost izlaganja, ali i

empatičnost, podržavajući stav prema učeniku, pristup učeniku kao cjelovitoj osobi, spremnost na refleksiju i evaluaciju od strane učenika

Pretpostavke poučavanja Pretpostavke poučavanja usmjerenog na poticanje učenjausmjerenog na poticanje učenja

cilj poučavanja je poticanje učenika na učenje koje će rezultirati razumijevanjem i mogućnošću primjene naučenog

nužan preduvjet za ostvarenje tog cilja u poučavanju je poznavanje procesa učenja

uspjeh u poučavanju ne počiva na urođenom talentu, već ovisi o ovladavanju specifičnim kognitivnim i socijalnim vještinama koje se mogu uvježbavati, mijenjati i unapređivati

Misaoni procesi višeg reda

Misaoni procesi višeg reda kognitivni procesi u kojima učenici idu “dalje” od

stjecanja specifičnih informacija primjena informacija u novim situacijama upotreba informacije pri rješavanju problema

ili stvaranju produkta kritička evaluacija informacija

učinkovito učenje i poučavanje uključuje ovladavanje temeljnim činjenicama i vještinama, ali i upotrebu i promišljanje nastavnih sadžaja na nov i produktivan način

Metakognicija i strategije učenja

jedan od osnovnih načina promoviranja viših misaonih procesa je poticanje razvoja učeničke metakognicije i strategija učenja

pomoći učenicima razumijeti što učinkovito

učenje konkretno uključuje

Metakognicija

uključuje dva međusobno povezana dijela:

a) znanje i uvjerenja o vlastitim kognitivnim

procesima uskladišteno u dugoročnom pamćenju

b) kontrola i regulacija kognitivnih procesa usmjeravanje procesiranja informcija za

vrijeme učenja odvija se u radnom pamćenju

Metakognicija

Primjeri:

promišljenje, refleksija o prirodi mišljenja i

učenja poznavanje ograničenja vlastitih sposobnosti

učenja i pamćenja znanje o tome koje zadatke učenja pojedinac

može realno svladati u određenom

vremenskom periodu

Metakognicija

znanje o tome koje su strategije učenja

učinkovite, a koje nisu planiranje pristupa zadatku učenja upotreba učinkovitih strategija za učenje i

pamćenje novog gradiva nadgledanje vlastitog znanja i razumijevanja

tj. znanje o tome kada je informacija

uspješno naučena, a kada nije

Metakognitivne strategije

Metakognitivne strategije Svi zadaci

STRATEGIJEPLANIRANJA

Određivanje ciljeva učenjaPregledavanje materijalaProduciranje pitanja na koja treba odgovoriti

STRATEGIJENADGLEDANJA

SamoprovjeravanjeUsmjeravanje pažnjeNadgledanje razumijevanjaStrategije odgovaranja na ispitu

STRATEGIJEREGULIRANJA

Prilagođavanje brzine čitanjaPonovno čitanjePonavljanjeStrategije odgovaranja na ispitu

Nadgledanje razumijevanja uspješni učenici periodički provjeravaju razumiju li

ono što čitaju ili slušaju u slučaju teškoća s razumijevanjem primjenjuju

regulacijske strategije (npr. ponovno čitaju dio teksta ili postavljaju pitanje u razredu)

kako bi uspješno nadgledao vlastito razumijevanje, odnosno znao što zna, a što ne zna, učenik treba naučiti kako testirati samog sebe: samoobjašnjavanje samopropitivanje

Kognitivne strategije učinkovite strategije učenja podrazumijevaju

aktivno razmišljanje o sadržaju i elaboraciju sadržaja

istraživači su identificirali brojne učinkovite strategije učenja: Identifikacija važnih informacija Doziv relevantnog prethodnog znanja Bilježenje Organiziranje informacija Namjerna elaboracija Sažimanje

Identifikacija važnih informacija

Učenici se najčešće usmjeravaju na:prvu rečenicu poglavlja ili odlomkadijelove koji izgledaju drugačije (definicije,

formule, deblje ili koso tiskane riječi)dijelove koji su prezentirani na više od jednog

načina (npr. verbalno i vizualno)dijelove koji su im intrinzično zanimljivi

Ideje koje su prezentirane u sredini poglavlja ili odlomka i nisu istaknute, često se izostavljaju

Identifikacija važnih informacija

Na koji način pomoći učenicima izdvojiti važne informacije?

osigurati popis ciljeva nastavne jedinice napisati ključne pojmove i glavne ideje na

školskoj ploči postavljati pitanja koja usmjeravaju pažnju

učenika na važne ideje

Doziv relevantnog prethodnog znanja

učenici se uključuju u smisleno učenje kada postoji predznanje na koje mogu nadovezati nove informacije i kada se takva potencijalna povezanost osvijesti modeliranje strategije doziva predznanja

npr. pročitati dio teksta iz udžbenika uz povremeno komentiranje povezanosti pročitanog s ranije obrađenim sadržajima

postavljanje specifičnih pitanja koja potiču učenike na razmišljanje o onome što već znaju (npr. Hoće li ovo što sada učite promijeniti ono što ste do sada znali o ovoj temi?)

Bilježenje

proces bilježenja ima dvije važne funkcije: pomaže učenicima u usmjeravanju pažnje i kodiranju

novih informacija (olakšava pohranu) predstavlja “vanjsko skladište” informacija

postoji pozitivna povezanost između školskog postignuća i količine bilješki, ali je presudnija kvaliteta zabilježiti što veći broj elaboriranih informacija

osobito je korisna strategija kod učenja sadržaja o kojima učenici imaju malo prethodnog znanja

Sažimanje

uključuje:odvajanje važnih od nevažnih informacijakondenzaciju detalja u općenitije ideje identifikaciju važnih odnosa između općih ideja

mnogi učenici imaju poteškoća u primjeni ove strategije, čak na visokoškolskoj razini

najbolji način razvoja strategije sažimanja je njena redovita primjena, samostalno ili suradnički (npr. kratka usmena prezentacija grupno pripremljenog sažetka na neku temu)

Kognitivne strategije

Kognitivne strategije Osnovni zadaci Složeni zadaci

STRATEGIJEPONAVLJANJA

Glasno ponavljanje liste Prepisivanje materijalaDoslovne bilješkePodcrtavanje

ELABORACIJSKESTRATEGIJE

MnemotehnikePredodžbe

ParafraziranjeSumiranjeBilježenjeStvaranje analogijaOdgovaranje na pitanja

ORGANIZACIJSKESTRATEGIJE

GrupiranjeMnemotehnike

Izdvajanje glavne misliSkiceMape

Vježba 1

Primjena Upitnika motivacijskih strategija za učenje

(Motivated Strategies for Learning

Questionnaire – MSLQ; Pintrich i sur., 1993)

Ponavljanje

Tvrdnje: 5, 9, 15, 19, 23 M=4.53; SD=1.35 Uključuju doslovno višestruko ponavljanje

sadržaja u izvornom obliku Korisne kod jednostavnih zadataka i za

aktivaciju informacija u radnom pamćenju Pretpostavlja se da utječu na pažnju i kodiranje Ne pomažu u konstrukciji unutrašnjih veza

među informacijama ili integraciji novog i prethodno stečenog znanja

Organizacija

Tvrdnje: 1, 7, 12, 18 M=4.14; SD=1.33

Omogućuju odabir prikladnih informacija i konstruiraju odnose među novim informacijama

Organizacija je aktivna strategija, zahtjeva napor i rezultira visokom uključenošću učenika u svladavanju sadržaja učenja

Dovodi do boljeg postignuća

Elaboracija

Tvrdnje: 4, 11, 17, 20 M=4.91; SD=1.08

Omogućuje pohranu informacija u DP formiranjem unutrašnjih veza među informacijama

Uključuju parafraziranje, sažimanje, kreiranje analogija, generativno bilježenje

Ove strategije pomažu u integraciji novih informacija i prethodnog znanja

Metakognitivna samoregulacija

Tvrdnje: 2(R) , 3, ,6, 8, 10, 13, 14 (R),

16, 21, 22 M=4.54; SD=0.90

Tri opća procesa MSR:

planiranje, nadgledanje i regulacija

Vježba 2

Vještine organiziranja i elaboracije udžbeničkih tekstovaTraženje unutrašnjih veza u gradivuElaboracija gradiva i traženje vanjskih veza

Poučavanje učenja ekspozitorne građeUtvrđivanje cilja čitanjaUočavanje pokazatelja unutrašnje strukture tekstaKognitivno umrežavanje

INSERT (interaktivni način obilježavanja za uspješno čitanje i mišljenje)

nešto što ste pročitali potvrđuje ono što ste znali ili mislili da znate

- informacija koju ste pročitali proturječi ili se razlikuje od onog što ste znali ili mislili da znate

+ informacija na koju ste naišli je nova za vas

? neka informacija vas zbunjuje ili postoji nešto o čemu biste željeli znati više

Površinski i dubinski pristup učenju površinski – memoriranje što većeg broja

podataka – pasivno primanje informacija dubinski – postizanje razumijevanja i

ostvarenje smisla – aktivno učenje razlika u korištenim strategijama učenja

površinski – strategije reprodukcije dubinski – strategije organizacije i elaboracije

Površinski pristup učenju

Svrha učenja – rješavanje zadatka Usmjerenost na znakove u zadatku Memoriranje koraka potrebnih za izvedbu

zadatka Nemogućnost izvođenja općih načela iz

pojedinačnih slučajeva Učenje se doživljava kao nametnuta

obaveza

Dubinski pristup učenju

Svrha učenja – razumijevanje problema

Usmjerenost na značajno u zadatku

Povezivanje novog znanja s postojećim

Povezivanje znanja među područjima

Dubinski pristup učenju

Povezivanje teorijskih postavki sa svakodnevnim iskustvom

Povezivanje i razlikovanje argumenata i činjenica

Organizacija sadržaja u smislenu cjelinu

Učenje se doživljava kao unutrašnja potreba za traženjem smisla

Površinski i dubinski pristup učenju

Studenti koji koriste dubinski pristup pokazuju bolje snalaženje i razumijevanje područja

Koji će pristup studenti koristiti ovisi o njihovoj percepciji zahtjeva ispita