PowerPoint Presentation
Strategije uenjaHarun Hasi
Uenje je vrlo sloena kognitivna aktivnost.Uenje je aktivnost
kojom organizam mijenja svoje ponaanje, pod utjecajem vanjskih
uvjeta, ali i rezultata vlastite aktivnosti, kako bi se uklonilo
stanje poetne neizvijesnosti. Uenje ovisi o:-intelektualnim
sposobnostima,-strategijama uenja, -motivaciji i sl.
Uenje, ta je uenje?
Uitelj je ovjek koji teke stvari ini lahkima.
(RalphWaldoEmerson)Kako da uenje ne bude muenje?Strategije
uenja
Strategije uenja su operacije koje uenik koristi da sebi olaka
sticanje, pamenje ili prisjeanje informacija, odnosno specifine
akcije koje uenik poduzima kako bi uenje uinio lakim, brim,
zanimljivijim, uinkovitijim.Strategije uenjaVrste strategija
uenjaPoznato je da neki uenici ue temeljno, koriste razliite izvore
kako bi neto nauili, dok drugi ue ponekad, tzv. kampanjci, nastojei
povrinski zahvatiti sav sadraj. Iz ovoga proizlazi postojanje vane
podjele na: povrinske(atomistike) idubinske(holistike)strategije
uenja. Povrinske strategije podrazumijevaju usvajanje i pamenje
injenica, usvajanje opisa i nekakvo rutinsko uenje kao niz
nepovezanih informacija. Ova vrsta uenja na neki nain je
ograniavajua jer se gradivo samo povrinski zahvati. esta je kod
velike koliine gradiva i kod situacija kada se doivljavaju
prijetnja i nelagoda.Povrinske strategije
Dubinske strategije podrazumijevaju primjenu nauenog na niz
novih situacija, jer temeljno uenje omoguava bolje razumijevanje
odreenog sadraja. Podrazumijevaju postavljanje kritikih pitanja,
promiljanje o sadraju, zakljuivanje, koja je svrha toga te omoguava
rjeavanje problema. Dubinske strategije omoguuju povezivanje novoga
s prethodno nauenim, to je i bit obrazovnog sistema.Za razliku od
kampanjaca koji vole brzo obaviti uenje, uenici koji koriste
dubinske strategije odvajaju vie vremena za proces uenja jer su
strategije same po sebi zahtijevnije, ali su i rezultati
dugotrajniji i kvalitetniji. Takoer, doprinosi i vlastitom
zadovoljstvu zbog usvojenog znanja i vjetina.
Dubinske strategije
Generalne strategije uenja
Strategije ponavljanjaPonavljanje je najprimitivnija strategija
uenja.Kod veine djece javlja se spontano u dobi od 5 6 godina.Ovu
strategiju koristimo kada trebamo napamet nauiti neku pjesmicu,
tekst, podatke
Krae tekstove ponavljamo globalnom metodom ponavljanje sadraja u
cjelini.Za opsene i nepoznate sadraje primjerenija je fragmentarna
metoda sadraj dijelimo u manje dijelove i ponavljamo dio po dio, a
potom vie dijelova zajedno.
Strategije ponavljanja
Kod sloenih zadataka kao to je uenje tekstova (povijest,
geografija), ova strategija ukljuuje podcrtavanje onoga to je
bitno, pravljenje biljeaka, oznaavanje na margini (nepoznate rijei,
nejasni dijelovi i sl.)
Strategije ponavljanja
Smatra se da ova strategija utjee na procese panje i kodiranja,
ali ne pomae u stvaranju unutarnjih veza meu informacijama ili u
povezivanju znanja s prethodnim znanjem.Stoga, ako gradivo ee ne
ponavljamo, lako ga zaboravimo.
Strategije ponavljanjaStrategije ponavljanjaGradivo je potrebno
ponavljati u pravilnim vremenskim razmacima.
Dokazano je da ono to smo nauili danas:istoga dana moemo
ponoviti 80%drugog dana 45%poslije sedam dana 10%(ukoliko to u
meuvremenu ne ponavljamo)
Zato zaboravljamo?etiri su razloga: Namjerno zaboravljanje
skloni smo zaboraviti ono to nam ne odgovara ili nije u skladu s
naom slikom o sebi. Dug vremenski periodsvaka informacija u
dugoronom pamenju ima svoj biokemijski / ivani zapis. Prolaskom
vremena od zadnjeg koritenja zapis slabi, te se polako izgubi. Zbog
toga informacije koje ne koristimo esto lake zaboravimo.
Zato zaboravljamo? Nove informacije briu stare opseg pamenja
nije neogranien. Da bismo unijeli nove informacije, moramo maknuti
stare informacije koje se jo nisu potpuno ukomponirale u strukturu
znanja. Uenje napamet informacije koje smo nauili napamet i nismo
ih meusobno povezali s ve postojeim znanjem, ve su one zasebne
cjeline, skloni smo vrlo brzo zaboraviti. Primjer -kampanjsko
uenje.
Cilj: uoiti razliku izmeu uenja napamet (uenja bez
razumijevanja) i uenja s razumijevanjem.
Vjeba
Zadatak br. 1.vbnrktpdfgsjvmhgbnsv
Zadatak br. 2.stol hodaj oko kua sat trai
Zadatak br. 3.Haris je pojeo kilogram banana.
Zapiite slova koja ste zapamtili u svakom zadatku, izbrojite ih
i napiite taj broj pored svakog
zadatka.RezultatiRjeenja1.vbnrktpdfgsjvmhgbnsv (24)
2.stol hodaj oko kua sat trai (24)
3.Haris mnogo voli jest banane. (24)
Prosjean broj zapamenih slova:1.zadatak: 5 6 slova2.zadatak: 15
slova3.zadatak: 24 slova
Zakljuak: to je zadatak smisleniji (razumljiviji), broj
zapamenih slova je vei. Rezultati uenika 5. razredaORGANIZACIJSKE
STRATEGIJEPoivaju na pretpostavci da se organizirane informacije
lake pamte i tee zaboravljaju. Kod veine djece spontano se razvija
u dobi od 8 do 9 godina.
Bit ove strategije:-identificirati najvanije pojmove-pronai vezu
meu njima-stvoriti hijerarhiju izmeu pojmova u gradivu te ih na taj
nain povezati.
ORGANIZACIJSKE STRATEGIJEOrganizovanjem i grupisanjem pojmova
poveavamo njihovu smislenost, olakavamo zapamivanje i
dosjeanje.
Korisne organizacijske strategije su: skiciranje i grafiko
prikazivanje (sheme, tablice, grafikoni, mentalne mape, Venov
dijagram i sl).
Uenike se moe pouiti izradi skica prezentovanjem nepotpunih
skica koje treba dopuniti. U poetku skica moe sadravati vane
informacije, a uenici dopunjavaju pomone informacije. Koliina
informacija koju treba dopuniti postepeno se poveava.Organizacijske
strategije -skiciranjeORGANIZACIJSKE STRATEGIJE hijerarhijska
organizacija
ORGANIZACIJSKE STRATEGIJE mentalne mapeMentalne mape su rezultat
dugogodinjih istraivanja i otkria o tome kako mozak radi i to mu je
potrebno da bi radio bolje.
Istraivanja kau da mozak misli u bojama i slikama, a ne u
rijeima.
Mentalne mape
pamenju podatakajasnijem i boljem voenju biljekiuenju i
ponavljanju gradivastvaranju idejaoslobaanju mateboljoj
koncentraciji i panjiboljem uspjehu u koli
Mentalne mape pomau pri:
Sredinja tema slika centralne temeIzbor podtema (od 4 do 7) u
obliku obojenih debljih granaIzrada od centra prema
periferijiPodteme se niu u smjeru okretanja kazaljke na
satuPovezane grane bez prekidatampana slova na svim granama
najbolje crnaSvaka grana u drugoj bojiIstu boju koristiti za cijelu
granuIzrada mentalnih mapa
Ove strategije pomau ueniku da povee nove informacije s
prethodnim znanjem. Znanje usvojeno elaboracijom najtrajnije ostaje
pohranjeno u dugotrajnom pamenju.Intelektualnu zrelost za koritenje
elaboracije mladi doseu s 13 godina, ali ukoliko se na tome radi
mogue ih je koristiti i ranije.ELABORACIJSKE STRATEGIJEZa uenje
jednostavnih sadraja (nazivi, kategorije, redoslijed) korisne
elaboracijske strategije su mnemotehnike.Mnemotehnika -osmiljavanje
gradiva na nain koji olakava zapamivanje. Razlikujemo:vizualne i
verbalne mnemotehnike.
ELABORACIJSKE STRATEGIJE
Vizualne mnemotehnike povezuju informacije sa zamiljenom slikom.
Verbalne mnemotehnike -povezuju nove informacije s poznatim rijeima
(kodiranje, akronimi, rima i ritam).Mnemotehnike
Dodaju se informacije i prerauju na takav nain da budu to bolje
zapamenePrimjer: Merkur, Venera, Mars, Jupiter, Saturn, Uran,
Neptun, Pluton:Moja Vrlo Znatieljna Majka Je Svima Uvijek Nabrajala
PlaneteMnemotehnike - kodiranje
Akronimi-rijei izvedene iz prvih slova niza rijei (EU, UN, SAD).
Kratice se lake pamte nego niz rijei.Primjer: E=mc2 :Einstein mirie
cvijeta dva
Primjer: Nikada Vodu U Kiselinu
Mnemotehnike - akronimi
Unoenje rime i ritma u materijal koji treba zapamtiti znatno
olakava uenjePrimjer: Mala moja, dajem ti na znanje, sila masi daje
ubrzanje!Primjer:Ako je ispred zagrade vie,zagrada se brie.Ako je
ispred zagrade manje,u zagradi se mijenja stanje.Mnemotehnike rima
i ritamELABORACIJSKE STRATEGIJEElaboracijske strategije za sloene
zadatke ukljuuju:Parafraziranje - prepriavanje svojim
rijeimasumiranje izbor kljunih reenicapravljenje analogijabiljeenje
vlastitim rijeimaobjanjavanjepostavljanje pitanja i odgovaranje na
njih - daje uvid u razumijevanje gradiva.
I uiti treba nauiti
Hvala na panji
