STRUKTURA INTERNETAVII. RazredO KISELJAK

Raunalna mrea i internetNajmanje dva raunala ine raunalnu mreu

Internet se naziva i svjetska ili globalna (mrea svih mrea) mrea

Spajanje na internetPojedinano uz pomo modema i telefonske linije, ADSL-a, kabel kabelske televizije ili uz pomo beine veze (wireless)

Vei raunalni korisnici mrea komuniciraju veim, brim i skupljim zakupljenim raunalnim vezama zasnovanim na optikim vlaknima FIBER OPTIC ili bakrenim vodovima

Kvaliteta i brzinaKvalitetno koritenje interneta je uvjetovano i brzinom prijenosa informacija

Manja brzina je i sporiji prijenos i komunikacija, kao i obratno

Modemsko spajanje na mreuBrzina prijenosa 56 Kb/s (manja brzina)

Mogue i preko ISDN linije povezivanje

ISDNIntegrated Services Digital Network

Dva odvojena frekvencijska kanala (telefonski i internet)Brzina 64 Kb/s (uz frekvencijski kanal i do 128 Kb/s)Nedostatak nemogue ostvariti dvosmjernu vezuRazlog: koristi se samo jedan kanal

ADSLBrzina od 512 Kb/s do nekoliko Mb/s pa ak i 100x bre

Modem je digitalanVeza se ne ostvaruje biranjem broja (ISDN) nego upisom jedinstvenog korisnikog imena i lozinkeOdvojeni frekvencijski kanali Koristimo oba kanala u isto vrijeme, to je prednost

Kabelska televizija popularizacija interneta bilo gdje i na bilo kojem mjestu

Kabel jednim dijelom prenosi TV signal a drugim podatke za internet

Nedostatak: sva raunala dijele istu brzinu

Raunalne mreeRazlikujemo ih prema veliini:

LOKALNA MREA ILI LANMREA IREG PODRUJA ILI WANINTERNET

LOKALNA MREA ILI LANUnutar neke zgrade, ustanove...Raunala se povezuju kabelima i mrenim ureajima

Mreni ureaji preklopnik ili switchSvojstvo da poboljava i ubrzava mreni promet

MREA IREG PODRUJA ILI WAN

ini je vie lokalnih mrea

Primjerice kada poveemo vie tvrtki, gradova, drava ili kontinenata

INTERNETIzraen od vie WAN i LAN mrea

esto se pojavljuju dvije vrste raunala: posluitelj i klijent

Podaci koji se alju na velikoj udaljenosti uvijek dou onakvi kakvi su poslani, kako?

TCP / IPKomunikacija na internetu je uz pomo protkola ostvarena

Protokoli su pravila koja ureuju kako da raunala i mree meusobno razgovaraju

Osnovni protokol je TCP/IP

IP adresaTCP/IP mora znati kome alje upit, odnosno adresuTakva adresa se naziv IP adresaSastoji se od 4 broja meusobno odvojena tokom u rasponu od 0 do 255Primjerice: 213.202.112.175

ovjek - raunaloTeko su pamtljive IP adrese

ovjek koristi simbolike adrese

Primjerice www.os-kiseljak.ba

DNSDomain Name System

Funkcija mu je da pretvori brojane adrese u simbolike