SUDSKA PSIHIJATRIJA

SUDSKA PSIHIJATRIJA1. UVOD

Sudska psihijatrija je znanost koja se bavi prouavanjem, nastankom, razvojem i lijenjem duevnih poremeaja, a nastala je za potrebe suda. Duevno zdrava osoba je osoba koja:

1. moe izraziti ljubav

2. ima povjerenja u druge

3. ima samostalnost4. ima samopotovanje

5. ima osjeaj slobode (inicijativu da neto poduzme)

6. ima osjeaj vlastitog identiteta

7. ima razvijenu sposobnost za rad

8. moe uspostaviti blizak odnos s drugima

9. moe izraziti svoje seksualne potrebe

10. zna uvati svoje zdravlje

EPSTEIN OFFER duevno zdravu osobu definira u 5 toaka:

1. da nema psihopatologije

2. da moe ovladati svojim zadacima

3. da ima sposobnost za fleksibilno izraavnje emocija

4. da moe odravati odnose s drugima, naroito sa svojim roditeljima

5. da postoji osjeaj to je to normalno za sredinu u kojoj se ivi

Psiha je sastavljena od sljedeih duevnih funkcija:

1. svijest

2. percepcija (opaanje)

3. pamenje

4. miljenje

5. inteligencija

6. emocije

7. nagon

8. volja

2. SVIJEST

iz rijenika: svijest je sposobnost miljenja i rasuivanja o objektivnom svijetu u sveukupnom doivljavanju

to je duevna funkcija koja govori o cjelokupnom duevnom doivljaju u odreenom trenutku

osoba je orijentirana

POREMEAJ SVIJESTI:

A) KVALITATIVNI:

1. mjesearstvo

2. smeteno stanje

3. sumrano stanje

B) KVANTITATIVNI:

1. depersonalizacijaosoba misli da je netko drugi

2. autistinostosoba je povuena u vlastiti svijet

3. PANJA

iz rijenika: panja je upravljanje svijesti na to, usredotoenost, koncentriranost misli, vida duha na neto

Panja je sposobnost osobe da se usmjeri na neto drugo, tj. da svoje mentalane sposobnosti usmjeri na neku drugu osobu, stvar ili radnju

Potrebna je motivacija; ovisi od osjetilnih organa

VRSTE PANJE:

1. napetost panje

2. promjenjivost panje

3. budnost panjekod maninih osoba je poveana = VIGILNOST, a kod depresivnih osoba je smanjena.

4. PERCEPCIJA

iz rijenika: percepcija je proces stvaranja predodbi u svijesti na temelju osjeta, dojmova; poimanje, opaaj

Percepcija ili opaanje je psihika funkcija koja se razvija od samog roenja; to je subjektinvi doivljaj realiteta i ovisi od naih ukupnih mentalnih funkcija

POREMEAJI PERCEPCIJE:

1. iluzija (iz rijenika: netono objanjenje podataka koje daju osjetila) = obmana (iz rijenika: postupak ili in koji rijeima, slikama, lanim podacima itd. namjerno oblikuje tue pogreno miljenje o neemu) 2. halucinacija (iz rijenika: osjetni doivljaj izazvan abnormalnim uzbuenjem ivanog sustava bez vanjskog podraaja; osjetilna obmana kad se neto priinja, privia), a moe biti sluna, okusna i vidna = trabunjanje te tri funkcijasvijest, panja i percepcijasu saznajne funkcije

5. PAMENJE

iz rijenika: pamenje je psiholiki proces usvajanja i zadravanja novih sadraja ili novih oblika ponaanja

pamenja omoguuje:

A) proirenje naeg znanja

B) uenje

C) da zapamtimo neto ega nismo ni svjesni

STUPNJEVI PAMENJA:

1. motivacijsko voljnizapamivanje

2. emocionalnizadravanje

3. analitikida to to smo zapamtili dozovemo u sjeanje

VRSTE: 1. ultra-kratko pamenjeje nestabilno pamenje jer se zadrava svega nekoliko minuta

2. stabilno pamenjeje ono koje se zadrava najmanje pola sata

ono to je neshvaeno ili nerazumljivo ne moe se zapamtiti, takve se informacije ne mogu pohraniti

to je mozak mlai, bolje pamti

RIBOT PRAVILO: ono to zapamti mladi mozak to najdulje traje, a ono to zapamti stari mozak brzo nestaje

EKSFORIRANJEdozivanje odreenih informacija POREMEAJI PAMENJA:

1. retrogradna amnezijane sjeamo se onoga to se dogodilo pola sata prije nesree jer nije bilo dovoljno vremena da se to ugradi u mozak

2. anterogradna amnezijane sjeamo se dogaaja pola sata poslije nesreejavlja se kod kontuzije mozga i kod potresa mozga

3. palimset amnezijakada osoba tolko popije da se ne sjea dogaaja dok je bio pijan

4. hipo amnezijasmanjeno sjeanje, nekih se dogaaja sjeamo a nekih ne

5. psihogen amnezijakada potiskujemo neugodne dogaaje kojih se ne moemo sjetiti

6. vitomansko sjeanjedogaajima se dodaju neke svoje fantazije

6. MILJENJE

iz rijenika: miljenje je proces oblikovanja misli; misao je rezultat miljenja; uvjerenje, ideja, shvaanje to je psihika funkcija pomou koje dovodimo u vezu viene predmete i pojave; to je najvanija saznajna funkcija

VRSTE MILJENJA:

1. konkretno miljenje (ovo je kreda)konkretan = koji postoji, koji se moe opaziti osjetilima, koji je u vezi sa stvarnou

2. apstraktno miljenje (kredom se pie)apstraktno = bez oslonca na ozbiljnost injenica; neusmjereno prema stvarnom stanju stvari

3. kreativno miljenje (ne zadovoljiti se onim to nastaje iz pojmova ve treba produbljivati miljenje)

POREMEAJI MILJENJA:

A) PO FORMI:

1. opirno miljenje (kod starih osoba)

2. ljepljivo miljenje (kod padaviara)

3. usporeno miljenje (kod depresivnih osoba)

4. ubrzano miljenje (kod manine osobe)

5. inkogentno miljenje (nedovoljno povezano miljenje, kod osoba u alkoholnom deliriju ili kod sluajeva drugih organskih bolesti)

6. disocirano miljenje (jedna asocijacija se ne nadovezuje na drugu)

7. perseveracijaponavljanje nekih rijei ili izmiljanje rijei koje imeju znaenje samo za tu osobu, ne i za druge

B) PO SADRAJU:

1. zabluda = osjena, sud ili postupak zasnovan na pogrenim pretpostavkama ili predrasudama

2. zakljuivanje na osnovi krive predodbe

3. tvrdoglavost

4. dominantne misli

5. prisilne misli (opsesija)

6. prisilne radnje (kompulzija)

7. lude misli (paranoidne misli, misli iz moralne sfere, misli iz sfere zdravljahipohondar, megalomanske misli)

7. INTELIGENCIJA iz rijenika: inteligencija je ukupnost sposobnosti shvaanja i uoavanja injenica u neposrednom snalaenju i borbi za opstanak ivih bia

to je sposobnost snalaenja u raznim situacijama

KARAKTERISTIKE INTELIGENCIJE:

1. sposobnost predoavanja onoga to se nekada dogodilo

2. sposobnost percepcije (opaanja)

3. sposobnost da u odreenom trenutku svu svoju energiju usmjerimo u pozitivnom smjeru, korisnom smjeru

4. sposobnost adaptacije (prilagoditi se odreenoj situaciji)

emocionalna inteligencijasvakom naom aktivnou upravljaju emocije

utilitarna

8. EMOCIJE

Emocije su subjektivni odgovor na odreeni dogaaj

Osjeaj je subjektivni odgovor na realitet

Osjeanje ini skup osjeaja

PSIHOPATOLOGIJAje znanost o bolesnim duevnim pojavama, dolazi od gr psychedua, pathosbolest, logiaznanost

Primitivne emocijeljubomora, zavist, mrnja, pohlepa, ljutnja, bijes = one su prve kod djeteta Sloene emocijesamopotovanje i saaljenje

Samopotovanje se sastoji od 3 emocije: ljubav, njenost, ljutnja

Saanjenje se sastoji od ljubavi i superiornosti

EMPATIJAsposobnost da se suosjea s nekim

POREMEAJI EMOCIONALNOG IVOTA:

1. stanje povienog raspoloenja

2. hipomanija

3. ekstaza

4. snieno raspoloenje koje ide prema depresiji

5. tjeskoba

6. emocionalna ambivalencija

7. emocionalna krutost

8. amimijaemocionalni ivot nije usklaen sa mimikom9. katatimija

10. afektsnano osjeanje

11. produeni afektosoba koja nije u stanju razrijeiti to osjeanje, osobito kod osoba s poremeajem karaktera

12. kumulirani afektstvara ga dugotrajno provociranje

najvaniji poremeaj emocija1. depresija

2. manija

3. anksioznost

izmeu depresije i manije postoji distimijaangrizavost

ako dijete ne prihvati majku nikad se nee rijeiti primitivnih emocija; odnos majke i djeteta je bezuvjetan odnos (majka sebe daje djetetu bezuvjetno)

onaj koji nije prihvatio oca ne moe biti lan grupe

u odnos treba investirati, ulagati ; emocijama se obogaujemo kultiviramo ; ovjek se organizira hijerarhijski, on je organizirani, hijerarhijski identitet

emocije moraju biti ispred nagona

9. NAGON

Nagon je doivljeni instinkt

Nagon samoodravanja vrste je seksualni nagon

poremeaji su anoreksijaodbijanje hrane, i bulimijauzimanje previe hrane pa namjerno povraanje

POREMEAJI SEKSUALNOG NAGONA:

A) KVALITATIVNI:

1. pedofilijakarakterni poremeaj, seksualna nastranost prema djeci u predpubertetskom i pubertetskom razdobljurazlika mora biti 6godina2. nekrofilijapotreba za seksualnim odnosom s mrtvim tijelima

3. fetiizam4. parafilija

5. homoseksualizamu nekim se udbenicima smatra boleu

6. mazohizam

7. sadizam

B) KVANTITATIVNI:

1. anerotizam

2. frigidnostspolna hladnoa

3. nimfomanijaspolna nezasitljivost

4. satirijaza

10. VOLJA

iz rijenika: svojstvo ili sposobnost duha da to hoe, da se moe odluiti na neto

Volja je svjesni izbor izmeu dva ili vie poriva, ciljeva, radnji

volja je funkcija koja nas vodi ka slobodi, i kod nje treba razlikovati izobr cilja; na koji nain ostvarujemo taj ciljponaanjem; put do ostvarenja cilja moe biti i patolokipatoloko ponaanje

naa radnja i djelovanjavolja

poremeaji volje snani su kod debila jer oni posjeduju laki voljni poticaj i lako ih je na neto negativno nagovoriti

POREMEAJ NAGONAOSOBE

1. piromaniimaju snanu volju da neto zapale

2. kleptomaniimaju snanu volju da neto ukradu

EUBULIJAsmanjena volja

Kod depresoje moe biti smanjenj svih aktivnosti

STUPORnapeto stanje, stanje zakoenosti, da se ne mie

MANIRIZAMosoba posjeduje manire koji joj ne pripadaju, npr. oponaanje kraljevskog dranja

ekopraksija i ekolalija

svi poremeaji su sindromi

ukoliko su spojene svih devet funkcija moemo govoriti o integritetu linosti; sve su te funkcije koje tvore integritet linosti posebno spojene po kvaliteti i kvantiteti i kod svake linosti tvore njenu osobnost svako od nas ima manjevie ujednaeno ponaanje, a ako ono odudara govorimo o nekekvoj psihopatiji (npr. derealizacijapogrean uvid u svijet, dvostruka linost, raspad linosti, osiromaena linost)

11. DEFINITIVNA (STACIONIRANA) DUEVNA STANJA

TO SU:

1. OLIGOFREMIJA

A) HEREDITARNAnasljedna, nasljeuje se od roditelja1. tuberozna sklerozanedovoljno razvijeni mozak zbog tumora

2. fenilbirubina oligofremijaporemeaji amonokiselina (debeli prsti)

3. egostoza/kargoilizamkrae kosti, slabije razvijeni miii, koenje cijelog tijela, poremeaji psihomotorike

4. amourotina obiteljska idiotijadijete se moe roditi slijepo

5. mongoloidna idiotijakose oi, nedovoljna mentalna razvijenost, kratki debeli prsti

B) KONGENITALNAuvjetovana dogaajima neposredno prije, za vrijeme i neposredno nakon poroda1. amencefalijanerazvijeni mozak

2. mikrocefalijau sluaju ako je majka npr. oboljela od rubeole

3. dolikocefalijaizduena uska glava, oteen sluh i vid

4. brahicefalijaproirena glava, oteen sluh i vid

5. kretenizamnedovoljno razvijena titna lijezda, nedostatak joda, zbog krvarenja u modanu opnu, modane ovojnice te razne druge ozlijede tijekom poroda

6. toksoplazmozainfekcija trudnice i djeteta zbog virusa i bakterija

7. inkompaktibilnostpodudaranje Rh faktora kod roditelja

8. kongenitalni sifilisako je majka bolovala od sifilisa

9. archinsonova zjenicaporemeaj proirenja i skupljanja zjenica

2. POREMEAJ LINOSTI Linostorganizirani identitet koji je manje ili vie postojan (stabilan) na unutarnje i vanjske podraaje; nju moemo razvijati integracijom, proirenjem znanja, pa tako to je linost vie integrirana osoba e biti tolerantnija a to zani i da je osoba socijalizirana

Za razvoj linosti djeteta naroito su bitni roditelji, pogotovo do 12. godine ivota

Linost se sastoji od 7 dimenzija = 4 dimenzije temperamenta + 3 dimenzije karaktera

DIMENZIJE TEMPERAMENTAnasljeuju se od roditelja (nisu jednako izraene kod svih):1. znatielja

2. znatielja i kazna

3. izbjegavanje4. upornost

prvi zadatak roditelja je da istrauje djetetov temperament i da ne vre nasilje; temperament se ne moe promijeniti, to je nasilje

DIMENZIJE KARAKTERAnjih stjeemo tijekom ivota; karakter je neto to moramo zaraditi:1. samouvjerenost

2. odnos prema drugima

3. transcendentalna dimenzijaduhovna dimenzija, odnos prema Bogu

ako ne vrimo nasilje na temperament i razvijamo karakter dobivamo moralnu osobu, u protivnom moemo dobiti zastoj u razvoju i zastoj u sazidanju linosti PERSONOLOGIJAznanost koja izuava linost, ono ljudsko, univerzalna

4 OSNOVNA PRAVILA, DOSTIGNUA OVJEKA:

1. moralitet

2. dignitet

3. humanost

4. legalitetpotivanje pravila

to ovjek vie zna to je tolerantniji

karakter je vaniji nego intelekt, dobar karakter moe sve nauiti, to znai da je dobrota vanija od znanja, dobrota se ne moe stei

osoba s poremeajem linosti se prikrada drugima, njoj je vanije osobno zadovoljstvo

tijekom razvijanja nae linosti moramo rijeiti razne konflikte, i ukoliko ih ne rijeimo dolazi do zastoja u razvoju linosti, a time i do poremeaja linosti

KONFLIKTI:

1. separacijski konflikt

2. narcistiki konflikt

3. personalni konflikt

4. seksualni konflikt

12. SHIZOFRENIJA

SHIZENrascijepiti; FRENOSdusa = rascijep due

najuestalija i inajzbunjujua duevna bolest, psihoza, duevni poremeaj koji dezorganizira linost pojavljuje se u umovima (periodima) i svaki um ostavlja trajne posljedice

ako se ne lijei u roku od 2 godine dovodi do izmijenjenosti svih psihikih funkcija; dovodi do nemogunosti razlikovanja dva realitetaunutarnjeg i vanjskog to je zatajivanje barijera izmeu fantazija, snova i realiteta, dolazi do inkompatibilnosti 2 elementa; bolesnik teko razlikuje snove od jave i matu od realiteta

itav modani sustav je poremeen

frontalno temporalni limbiki? Deficit

shizofreni proces se moe zaustaviti (tako se kae)

obino se pojavljuje izmeu 1835 god ali je mogue i kasnije, npr. u 48 godini nakon prestanka menstruacije; estrogeni su odreena zatita pa se kod ena pojavljuje 4 godine kasnije nego kod mukaraca

akutno se pojavljuje oko 17%, subakutno oko 15%, a kronino oko 68%

od shizofrenije oboli oko 1.27%

PSIHIKE FUNKCIJE ZAHVAENE kod shizofrenije:

1. poremeaj svijestinema li se moe pojaviti fenomen derealizacije, depersonalizacije (osoba se ne voli onakvom kakva je, moe se sastojati od vie raznih linosti ili umiljati da je transformirana u ivotinju), autizma

2. panjausmjerena na ono to on doivljava

3. opaanjehalucinacije (vidne, slune, okusa, dodira, mirisa), iluzije, obmane

4. sjeanje, pamenjeu poetku nema velikih poremeaja

5. miljenjesvaki shizofren ima poremeaj miljenja i to formalno (arhajsko miljenje, prelogino, nelogino) i sadrajno

6. inteligencijadugo ouvana

7. emocijesu promjenjene, nema oscilacije koju imamo u normalnom ivotu, uvijek su iste8. nagonuglavnom ostane, kod ena se moe pojaviti pretjerana dlakavost, kod mukaraca smanjeni testisi

9. voljaosnovne funkcije volje su oteene, mogu biti ukoeni pojedini miii

skoro da nema nijedne duevne funkcije koja nije oteena gotovo 7% oboljenja poinje sa pozitivnim simptomima (halucinacije, iluzije), 73% poinje gubitkom interesa (tromost, klonulost, nije vie zainteresiran za drutvo, nema slijeda misli PRIMARNI SIMPTOMI:

1. smanjenje aktivnosti2. nema popratnog afekta (nije emocijonalno zainteresiran za neto)

3. manjak asocijacija4. javlja se ambivalencija5. autizam (zatvara se u ahuru, nalazi se u svom svijetu)

SEKUNDARNI SIMPTOMI:

1. iluzije

2. obmane

3. halucinacije

4. promjene psihomotorike

5. stup (ukoenost)

6. negativizam

FENOMEN STAKLENE PLOEkao da se izmeu vas i sudionika nalazi staklena ploa, nema rezonance, ne moe se doprijeti u njegov svijet

PARANOIZAMosjeaj da te netko prati, kontrolira

Polako padaju sve funkcije, osoba vrlo brzo zavrava demencijom

VRSTE shizofrenije:1. HEBEFRENA SHIZOFRENIJA(mladenaka shizofrenija) je ona koja poinje agresijom

2. SHIZOAFEKTIVNI POREMEAJako doe do poremeaja afekta

3. STUPOLOZNA (KATATONA) SHIZOFRENIJAako se radi samo o poremeaju motorike

bolest moe trajati jako dugo, bolesnik moe ivjeti i do 60 godina.

shizofreni bolesnik je neubrojiv

moe se relativno dobro lijeiti u smislu da se smanje simptomi, uglavnom medikamentima (antipsihotici koji su otkriveni 1952. godine), psiho- i socioterapijom a katkada elektrookovima

UZROK shizofrenijesmatra se da postoji genetsko optereenje, ali takoer i okolinski faktor ima veliki utjecaj

Ima onih koji smatraju da je to primarni poremeaj miljenja, orijentacije u prostoru; esto se tu nae neki provokativni faktor, meutim on NIJE BITAN hiperaktivnost moe dovesti do propadanja nekih modanih stanica, takoer previe luenja hormona, dopamina

HIPERKOZOLMENCIJApretjerana koliina luenja zola

Shizofrenija je duevni poremeaj koji je proces koji traje Oko 28% shizofreniara se ubije, oko 50% to pokua

SIMPTOMI MOGU BITI:

1. pozitivni simptomi.

2. negativni simptomi (tromost)

3. depresivni simptomi

4. kognitivni simptomi (spoznaja, kako doivljava svijet)

TEORIJE SHIZOFRENIJE:

1. organske: a) bioloke, b) biokemijske

2. psiholoke

3. socioloke

13. DEPRESIJA to je poremeaj raspoloenja, ekstremni poremeaj emocija

ako netko ima velike oscilacije u raspoloenju kae se da nije emocionalno zreo (impulzivan); oni teko kontroliraju impulse; to su poremeaji linosti ako ima nakon 6 tjedana velike oscilacije do ekstaze (maksimalnog osjeaja sree) to prelazi u maniju

moe biti da se to snizi a nakom pola godine poremeaj se opet pojavi

BIPOLARANako se jedno vrijeme pojavljuje manini poremeaj, pa depresivni pa opet manini

POREMEAJ RASPOLOENJA:

1. manija

2. depresijablai oblik depresije je DISTIMIJA (ako je netko depresivan i angrizav)

3. bipolarnostbipolarni afektivni poremeajblai oblik je CIKLOTIMIJA

EUTIMIJAnormalno raspoloenje

depresija je poremeaj koji je inverzan, suprotan od ivota, sve ivotne aktivnosti stanu

GLAVNI SIMPTOMI DEPRESIJE (ako ih osoba neprekidno ima 6 tjedana):

1. depresivno raspoloenje, negativno raspoloenje

2. gubitak interesa

3. gubitak energije

depresija zahvaa sve psihike funkcije i mnoge tjelesne; osoba uglavnom uti, nespava, ne uzima hranu

smatra se da od depresije boluje oko 10% stanovnitva

TJELESNI SIMPTOMI:

1. nesanica

2. gubitak apetita

3. gubitak interesa

4. gubitak seksualne elje

5. usporenost

6. gubitak interesa za drutvo

depresivne osobe vide u svojoj prolosti pogreke zbog kojih pate, misle da nisu zasluili ivjeti; osjeaj krivnje je esto toliko izraena da izaziva nagon za samoubojstvom; 75% samoubica su bolovale od depresije

depresija se moe pojaviti naglo, a ponekad i postepeno; nekad moe poeti hiperaktivnou, tzv. fenomen ouvanja dostojanstva prva borba protiv depresije, iz ponosa, skrivanje depresije

TACIT COLUSIONpreutni dogovor izmeu bolesnika i lijenik u interesu je bolesnika da se ne proglasi bolesnim, sa depresivnim poremeajem

MONOSOMATSKA DEPRESIJAkad depresija ima samo jedan tjelesni simptom

Pojavljuje se i tjeskoba ANKSIOZNOST :

a) anksiozno agitiranstalno su u pokretu, lome prste, jauu

b) anksiozno inhibitoranusporen

POREMEAJI PSIHIKIH FUNKCIJA:

1. svijest kao fenomen depersonalizacije, derealizacije, detransformacijeosjeaj da propada

2. panja uvijek je kod depresivnih bolesnika poremeena; hipertenzitetusmjerenost na odreeni problem

3. percepcija relativno je ouvana ali se mogu pojaviti iluzije i halucinacije, obino se neto dogaa u tijelu

4. sjeanje, pamenje depresivni bolesnik da je preveliku vanost prolosti koju doivljava negativno; dan im je jako teak, posebice jutro; u interpretaciji prolosti nalaze greke koje moraju ispatati

5. miljenje je usporeno; formalni poremeaj = teko sastavljaju reenicu, sadrajni poremeaj = imaju lude misli, hipohondrija6. inteligencija ouvana ali opada to ima vie umova

7. emocije negativne, apatija

8. nagon u padu

9. volja voljne funkcije su smanjene, mogu biti u stuporu

ako se radi o depresiji koja ima sumanite misli koje teko utjeu na ponaanje, osoba se proglaava neubrojivom

ZATO DOLAZI DO DEPRESIJE? :

1. analitiari smatraju zbog traume u prvoj godini ivota, trajna ambivalenicija prema majci

2. zbog nedovoljno razvijenih hormonskih funkcija u mozgu

3. zbog pomanjkanja odreenih hormona u mozgu, npr. dopaminza senzormotorne funkcije kao to je oprez; adrenalinza aktivnost, energiju; serotonimza raspoloenje i komfor

depresija se lijei ljekovima koji poveavaju razinu tih hormona

MANIJAsnano povieno raspoloenje; hiperaktivnost, nesanica, osjeanje enormne energije, lako stupa u kontakte s drugima; pojavljuje se u 45 godini

manina osoba ini sve pretjerano da zadovolji svoje potrebe, sve moe, sve zna, bolesni osjeaj sree, zarazno nasmijava druge

Bipolaritet se esto pojavljuje kod mlaih osoba koje su iskoritene, zlorabljenje seksualno, prvi put se obino pojavljuje u razdoblju od 18-te do 35-te godine

depresija se lijei psihoformatskim lijekovima; bolesnici su obino niskog rasta, kratkog vrata, bavasta prsa; vie je depresivnih ena

najvie su poremeene vitalne funkcije, komunikacija s drugim

samoubilaki in je posljednji apel okolini da nije bio shvaen ANAMNEZAuzimanje povijesti bolesti

75% osoba sa depresijom imaju poremeaj linostiegoizam, okrenutost prema sebi

roditeljska uloga je istraivanje djeteta

14. NEUROZE

to je duevno oboljenje koje se manifestira kao anksiozni poremeaj

osobe koje obole od neuroze ive u realitetu, ali je on za njih nepodnonjiv pa iskrivljuju sliku realiteta oko sebe kako bi im on postao podnoljiviji, i time postiu mehanizam obrane

u rijeavanju konflikata, takve osobe, uvijek prave kompromis na svoju tetu

kad nam nedostaje dovoljno energije pokuavamo rijeiti konflikt na infantivni nain a to dovodi do neuroze

neuroza je jedno infantivno ponaanje, odnosno infantivna elja odrasle osobe da napravi kompromis

TJELESNI SIMPTOM: strah da bi se neto moglo dogoditi, kazniti od super ega (roditelja), okoline

Postoji difuzni strah koji osoba nastoji kanalizirazi i vezati uz odreeni prostor, zatvoreni (izbjegava aktivnostiDEPRESIVNA NEUROZA)

ANKSIOZNA NEUROZAneuroza, psihoneuroza i anksiozna neuroza su sinonimiizraz je prvi put uveden 1777. g. (Cullen)

Neuroze se pojavljuju jer osoba tijekom razvoja nije rijeila odreene konflikte

KONFLIKTI:

1. separacijski konfliktodvajanje od majke

2. narcistiki konfliktmora se nauiti da ne usmjerava svoju energiju, ljubav na sebe nego na drugoga

3. konflikt ljubomorenisam ja sam koji treba ljubav nego je i drugi trebaju; ljubomora vodi egoizmu; znai da nije rijeio odnos s majkom

4. konflikt specifinog zadovoljstva s radomonaj koji nema osjeaj ugode da je neto napravio

5. seksualni konfliktnije dovoljno da se ostvari seksualna elja, matanje, treba akciju6. interpersonalni konfliktnedostatak duevne energije, pojavljuje se regres zbog nerazrijeenih drugih konflikata

7. edipski konflikt (muko), elektrin konflikt (ensko)rjeenje od kompleksa, ulazak u grupu s roditeljima

8. konflikt autoritetadijete mora prihvatiti autoritet roditelja

DISOCIJACIJA izmeu miljenja i emocijazbog nerazrijeenih konflikata moe doi do depersonalizacije, gubitka realnosti Freud je tvorac teorije neuroza, teorija o strahu

OSNOVNI SIMPTOMI NEUROZA SU:

1. tjeskoba

2. nelagoda

3. strah iekivanja

neuroza je simbolini izraz konflikta koji potjeu iz djetinjstva subjekta

najlake se lijei psihoterapijom, stvaranjem komunikacije s psihoterapeutom ; izgrauje se linost, stvara se novo iskustvo

neurotina osoba tei za parcijalnim doivljajem a odrasla osoba za potpunim

FAZE RAZVOJA:

1. ORALNA FAZAod 0 do 18 mjeseci ivota;aktivnosti koje se zadovoljavajudojenjejedenje, kao i micanje ustima, ukljuujui cuclanje, neuspjeno vakanje (gumming), grickanje i gutanje

interakcija s okolinomza dojene majine grudi su ne samo izvor hrane i pia, nego predstavljaju njenu lubav; budui da djetetovom osobnou kontrolira ID, ono zahtijeva trenutno zadovoljenje, pa je dojenje najbolje rjeenje; nesposobno i prisilno hranjenje moe rezultirati fiksiranjem u ovoj fazi.

simptomi oralne fiksacije puenje; neprestano vakanje kauguma, kemijski, olovaka itd.; grickanje noktiju; prejedavanje; sarkazam i verbalno neprijateljstvo

2. ANALNA FAZAod 18 mjeseci do 3. godineaktivnosti koje se zadovoljavajurad crijeva i kontroliranje takvog rada

interakcija s okolinom djeca ue kako kontrolirati stvari; samokontrola i poslunost; najvei dogaaj u ovoj fazi jeste nauiti ii na toalet, to je proces u kojem se djeca ue kada, gdje i kako izluivati na nain koji drutvo smatra prihvtaljivim; djeca u ovoj fazi primjeuju zadovoljstva i nezadovoljstva rad crijeva; kroz uenje odlaska na toalet, djeca ujedno ue i kako sami kontrolirati takav rad; time shvate kako im ta sposobnost da je mo nad njihovim roditeljima; vjebanjem kontroliranja zadravanja ili isputanja izmeta, djete moe izabrati da li e udovoljiti ili ne, eljama roditelja analna fiksacijaanal-expulsive personality (analnoienje osobnost)ako su roditelji previe blagi / popustljivi i neuspiju usaditi pravila drutva o kontroliranju rada crijeva (velika nuda), dijete e izvui zadovoljstvo i uspjeh iz ienja crijeva; individue sa fiksacijom na ovu fazu su izrazito lampavi, neorganizirani, nemarni, nepaljivi i drski;analna fiksacijaanal-retentive personality (analnozadravajua osobnost)ako dijete bude pretjerano kanjavano tijekom uenja obavljanja nude, ono e iskusiti nelagodu u obavljanju nude i nai zadovoljstvo u zadravanju te funkcije; individue koje neuspiju uspjeno napredovati kroz ovu fazu su opsesivno iste i uredne osobe, i netolerantne prema onima koji to nisu; one mogu biti vrlo oprezne, krte, suzdrane, svojeglavi / nepopustljivi, pedantni, pokorni i pasivnoagresivni

3. FALUSNA / FALINA FAZAod 3g. do 7.god.aktivnosti koje se zadovoljavajumasturbacija i spolno milovanje

interakcija s okolinom djeaci i djevojice ue o fizikim razlikama meu njima; ovo je najvjerojatnije jedna od najizazovnijih faza u psihoseksualnom razvoju ovjeka; kljuni dogaaj u ovoj fazi, prema Freudu, je djetetov osjeaj privlanosti prema roditelju suprotnog spola, zajedno sa zavisti i strahom prema roditelju istog spola; kod djeaka ova situacija se zove Edipov kompleks (koji je dobio ime po mladiu iz grke mitologije, koji je ubio svog oca a oenio se majkom, ne znajui tko su oni uistinu), a kod djevojica Elektrin kompleks. {Boys, in the midst of their Oedipus Complex, often experience intense "castration anxiety", which comes from the fear of punishment from the fathers for their desire for the mothers. Girls' Electra Complex involves "penis envy". That is, according to Freud, the girl believes that she once had a penis but that it was removed. In order to compensate for its loss, the girl wants to have a child by her father. Success or failure in the Oedipus conflict is at the core of either normal psychological development or psychological disorder. If a child is able to successfully resolve the conflict, he or she will have learnt to control their envy and hostility and begin to identify with and model after the parent of their own sex, and are ready to move on to the next developmental stage.}

falusna fikcijaza mukarce tjeskoba i osjeaji krivnje zbog seksa, strah od kastracije i narcisoidnostfalusna fikcijaza ene smatra se kako ene nikad ne prou ovu fazu do kraja i uvijek e zadrati osjeaj zavisti i podreenosti / potinjenosti, iako Freud nije dokazao tonost u vezi moguih fiksacija koja rezultiraju ovom fazom kod ena; slino, Freud priznaje nesigurnost u pogledu enske situacije kad je konstruirao teoriju o penis zavidnosti. 4. FAZA LATENCIJEod 7g. do 12 god. interakcija s okolinomovo je preiod tijekom kojega su seksualni osjeaji potisnuti kako bi se omoguilo djeci da usmjere svoju energiju na druge aspekte ivota; ovo je vrijeme uenja, prilagoavanja drutvenoj okolini izvan kue, upijanja kulture, stvaranja uvjerenja i vrednota, razvijanje prijateljsva kod istog spola, ukljuivanje u sport itd.; ovaj period seksualne latencije traje 56 godina do puberteta, kad djeca postanu sposobna za razmnoavanje i njihova seksualnost je probuena.

5. GENITALNA FAZAod pubertetaaktivnosti koje se zadovoljavajumasturbacija i heteroseksualni odnosi

interakcija s okolinom ovu fazu oznaavaju obnavljanje seksualnog interesa, elja i zanimanje za veze

fiksacija ova faza ne uzrokuje nikakve fiksacije; prema Freudu, ako ljudi iskuse potekoe u ovoj fazi, a mnogi ih iskuse, teta je uinjena u prijanjoj oralnoj, analnoj i falusnoj fazi; takvi ljudi dolaze u zadnju faru razvoja sa fiksacijama iz prijanjih faza; na primjer, privlanost suprotnog spola moe biti izvor tjeskobe u ovoj fazi ako osoba nije uspjeno razrijeila edipov ili elektrin konflikt u falusnoj fazi. FREUDOVA TEORIJA LINOSTI:

A) TOPOGRAFSKA TEORIJA LINOSTI1905.linost se sastoji od tri sloja:

1. nesvjesni slojnae elje, snovi, nagonske potrebe2. predsvjesni slojmogue je testirati realitet, ali ne s osjetilima

3. svjesni slojosjetilni sloj

B) STRUKTURNA TEORIJA LINOSTI1915, 1926, 1930

1. IDnagon

2. EGOdio linosti koji usklauje odnos realnog svijeta i pritiska ID-a i nae savjesti

3. SUPEREGOnaa savjest, ako je superego prestrog i ne dozvoljava da se ego zadovolji osoba e biti traumatizirana; ako je previe ID takoer ne valja

FREUDova TRI PRINCIPA PSIHODINAMIKE:

1. duevna energija je stalno u pokretu

2. duevna energija je potroila ekonomsku funkciju

3. strukturni principuz koju strukturu linosti je vezano najvie duevne energije

HARTMAN SE NADOVEZUJE:

4. genetrski principgovori o tome na kojem je stupnju osoba bila najvie traumatizirana

5. adaptacijski princip psihodinamike

TEORIJA STRAHAdijete ima sposobnost da u opasnim situacijama prepozna strah, a nakon toga i da predvidi strah, npr.:

1. separacijski strah (odvajanje od majke)2. kstracijski strahstrah da e izgubiti volju, da e biti odbaeno, kanjeno

3. strah od osobne savjesti

4. strah od burnih nagonskih potreba

VRSTE OBRAMBENIH MEHANIZAMA:

1. poricanjeto ne moe biti istina

2. potiskivanje ili represijadaleko od oiju daleko od srca; out of sight, out of mind

3. suprotna formacija izraavanje suprotne reakcije4. projekcijaokrivljivati nekog drugog; pointing the finger at others

5. premjetanjepronalaenje sigurne i lake mete; impulsi i porivi se premjetaju

6. regresijaponaati se kao beba; acting like a baby

7. racionalizacijaspaavati lice upotrebom logike

8. sublimacijapretvaranje loeg u dobro

9. izolacija

VRSTE NEUROZE:

1. konverzivna neurozahisterine pojave ne nastaju na osnovi organskog uzroka, ve su kompromis u koji se konflikt praen neugodnim situacijama preobraa, konvertira ili transformira u tjelesni sindrom

2. fobina neurozastrah je usmjeren na jednu situaciju, strah od nekog ili neeg, npr.: strah od visine, zatvorenog prostora, otvorenog prostora, mraka

3. anksiozna neurozaanksioznost je neugodno doivljavanje, doivljava se kao nervozno stanje

4. kompulzivna neurozaprisline misli i radnje

5. depresivna neuroza

6. neurostentina neuroza

DISOCIJATIVNE REAKCIJE pokuaji izbjegavanja ili bjeanja iz stanja prekomjerne napetosti i anksioznosti, odjeljivanjem funkcioniranja pojedinih dijelova linosti iz njene cjeline ; grupedepersonalizacija, stanja slina snu, amnezija GANSEROV SINDROM We call GANSER SYNDROME the Dissociativo Upheaval that if manifest for a voluntary production of severe, exuberant and very unusual sintomatologia psychiatric. In the examination of these patients we can perceive incoherent answers and despropositado speech, whose objective is to solidamente convince the observer of whom the fact patient is wild. Asking how much he is two plus one the patient it answers four, or the color of a green wall it says to be black. Evidently, in case that it were of the disoriented fact would say I do not know for the two questions. This syndrome can be part of the dissociativo picture together with the too much cited symptoms above.

15. ALKOHOLIZAM I NARKOMANIJA

to su bolesti slobode jer niti jedan niti drugi ovisnik nemaju slobodu donoenja odluke

i alkohol i driga mijenjaju funkcije mozga

do 1960godine alkoholizam se smatrao manom, tek od tada je stekao status duevnog poremeaja koji nastaje prekomjernim konzumiranjem i dovodi do oteenja na psihofizikom i socijalnom planu

svaka osoba koja ima problem s alkoholom je alkoholiar, a sa drogom je narkoman

DROGAje prirodna ili sintetska supstancija koja ima sposobnost da mijenja funkcije mozga; kada droga postane sastavni dio metabolizma to se zove METABOLIKA odnosno FIZIKA ovisnost

PSIHIKA OVISNOSTpsiholoka potreba za drogom

NARKOMANIJAnesavladiva potreba da se uzima prirodno ili sintetiko sredstvo

s obzirom da mijenja funkcije moe se rei da droga proizvodi duevni poremeaj

1964. narkomanija je uvrtena u psihike bolesti

alkoholizam, narkomaniju izaziva = LINOST + IDEOLOGIJA + DROGA ALKOHOLIARje svaka osoba koja ima problem s pijenjem, a to je ona koja ne zna kad e, s kim e i koliko e popiti

Narkoman ne ulazi s nikim u intimne odnose on je u odnosu s drogom; to su nesigurne osobe koje oponaaju druge; ni alkoholiar nema odnos s drugima, nema razloga da bude drugaiji jer nije u odnosu

Odnos nas tjera da usvajamo odreene oblike ponaanja

VRSTE ALKOHOLIZMA:

1. ALFA () alkoholizam osoba kad se nae u odreenoj krizi uzima alkohol, ne svaki dan!2. BETA () alkoholizam osoba svaki dan konzumira odreenu koliinu alkohola, nije alkoholiar, ali moe doi do oteenja modane funkcije i razvijaju se odreene tjelesne smetnje

3. GAMA () alkoholizam osoba koja kad pone piti ne zna odrediti koliinu; pravi su alkoholiari gama i delta ovisnici

4. DELTA () alkoholizam osoba koja nije u stanju biti bez alkohola, jer ako na piju javljaju se znaci apstinencije

5. ZETA () alkoholizam osobe i na male koliine alkohola zapadaju u agresivna stanja

6. EPSILON () alkoholizam osobe koje imaju potrebu nekoliko dana piti alkohol pa onda naprave pauzu koja moe trajati danima

Alkoholizam je oralna potreba a alkoholiari su osobe koje su bile traumatizirane u oralnoj fazi

KONCENTRACIJA ALKOHOLA U KRVI:

a) 01.5 pripito stanjeb) 1.52.5 pijano stanje

c) 2.53.5 prepito stanje

d) vie > 3.5 alkoholna koma

PATOLOKA OBITELJSKA HOMEOSTAZAje sluaj kada suprug trpi svoju pijanu enu ili obratno, puta ju u kuu i krevet, nije mokri alkoholiar ali je suhi alkoholiar i snosi dio krivnje

90% alkohola prerauje jetra, a samo 10% odlazi u mokrau; alkohol koji odlazi u crijeva oteuje resice koje apsorbiraju hranu; B1 vitamin nosi na sebi kisik modanoj stanici, i budui da je on potreban i za razgradnju alkohola, onaj koji pije potroi B1 vitamni, to znai da se time uskrauje kisik modanim stanicama

alkohol iz krvi odlazi u modanu koru i moe doi so edema mozga, proirenja mozga, te moe doi do propadanja modanih stanica

16. DEMENCIJA

poremeaj pamenja

kod starijih osoba, staraka demencija oko 65te godine; osoba nije u stanju kontrolirati emocije, nije u stanju donositi odlukesugestibilna je

najee misle da ih se potkrada, stalno misleda su neto izgubili

nisu u stanju potpisati ugovor

osoba je dezorijentirana, njene radnje nelogine

dementne osobe su neubrojive, nisu poslovno sposobni, nisu u stanju donositi odluke OBLICI DEMENCIJE:

1. predsenilna demencija

2. lorzakov demencijakod alkoholiara, ne moe sloiti reenicu, ne zna to je poeo govoriti

3. deficitarna demencija

4. toksina demencija

UZROK DEMENCIJEima ih mnogo, najei je alkohol, svakodnevni stres, suenje krvnih ila, odreeni upalni procesi, trovanje ugljinim dioksidom, dakle sve oteenje modane stanice uzrokuje demenciju

Osoba se degradira, propadaju sve funkcije

POST-TRAUMATSKI POREMEAJponaanje koje je razvijen o kad se nalazimo u ivotnoj opasnosti, a kad zavri opasnost osoba i dalje ostaje u tom stanju napetosti, traume, to se moe manifestirati dnevno ili kroz snove

Traumatski dogaajneto izvan uobiajenogposljedice su :

1. prisilne misli,

2. strah, 3. nesanica

4. tjeskoba

5. izbjegavanje odreenih situacija

nekad se moe izlijeiti sa dva sata psihoterapije

osoba s posttraumatskim poremeajem je smanjeno ubrojiva

parafilija seksualna nastranost

oprostitivjerovati u razvoj

MEGALOMANIJAoholost; ludilo veliine, umiljena veliina, bolesno precjenjivanje samog sebe; graudomanija?

AMBIVALENCIJAdvojaka vrijednost; podvojenost, npr.: istodobni osjeaj ljubavi i mrnje prema istoj osobi

KATATONIJAduevna bolest poremeena povremenom melankolijom, potpunom nepokretljivou, grevima, raznim halucinacijama, suludim idejama i sl. KONFABULACIJAlana sjeanja