Click here to load reader

SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) S PROIZVODNOG

  • View
    237

  • Download
    6

Embed Size (px)

Text of SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) S PROIZVODNOG

  • 248

    STRUNI LANCI PROFESSIONAL PAPERS

    UDK 630* 49 : 562 (Abies alba Mill.)umarski list Posebni broj (2011), 248-263

    SUENJE OBINE JELE (Abies alba Mill.) S PROIZVODNOG STAJALITA NA PRIMJERU NEKOLICINE BUKOVO-JELOVIH SASTOJINA

    PRODUCTION ASPECT OF SILVER FIR (Abies alba Mill.) DIEBACK ON EXAMPLE OF A FEW BEECH-FIR STANDS

    Elvis PALADINI, Denis TIMAC, Hrvoje MARJANOVI,

    Ivan BALENOVI, M. Zorana OSTROGOVI*

    SAETAK: Problematika koju rad istrauje je suenje obine jele u bu-kovo-jelovim umama s proizvodnog stajalita. Proizvodnjom umskih drvnihsortimenata jele u sastojinama razliitih kategorija zdravstvenog stanja,ostvaruje se sortimentna struktura koja vrlo esto znaajno odstupa od plani-rane strukture, a time i od planiranih prihoda proizvodnje. Navedene razlikeizmeu planirane i ostvarene proizvodnje, koje su znaajne za sastojine u ko-jima je jela umjereno do izrazito naruenog zdravstvenog stanja, ponajprijepromatrajui osutost kroanja, glavna su tema ovoga rada.

    Podruje istraivanja odreeno je granicama Uprave uma PodruniceDelnice, s naglaskom na one gospodarske jedinice, odnosno odjele zahvaeneintenzivnim suenjem stabala jele. U skladu s tim, te uz strunu pomo Ekolo-kog i Proizvodnog odjela navedene Podrunice, prikupljanje podatka obav-ljeno je na podruju gospodarskih jedinica Brloko i iroka Draga.Osnovna razlika na temelju koje su te jedinice odabrane je u kategoriji opegzdravstvenog stanja stabala jele.

    Terensko istraivanje provoeno je u skladu s operativnim proizvodnimplanom Podrunice za svaku godinu istraivanja, na nain da je odabrano ne-koliko odjela/odsjeka predvienih za prebornu sjeu tijekom godine. Na te-renu su prikupljani podaci o oborenim jelovim stablima i to osnovne mjerneveliine prsni promjer i ukupna visina stabla, te mjere svakog izraenog i kla-siranog sortimenta iz stabala uzorka. Prikupljeni terenski podaci obraivanisu Microsoft Excel 2007, te SPSS programom za statistiku obradu podataka.

    Analizom su potvrene statistiki znaajne razlike izmeu planirane iostvarene proizvodnje drvnih sortimenata jele u odjelima sa znaajnim sue-njem jele, a dokazane su znaajne razlike izmeu proizvodnje istovrsnih sorti-mentnih klasa pridobivenih iz jelovih sastojina razliitih kategorijazdravstvenoga stanja.

    K l j u n e r i j e i : kategorija zdravstvenoga stanja sastojine, obinajela, suenje, umski drvni sortimenti, planirana proizvodnja, ostvarena proiz-vodnja

    *

    Dr. sc. Elvis Paladini, Hrvatski umarski institut, e-mail: [email protected]

    Denis timac, dipl. ing. um., Uprava uma Podrunica Delnice,

    e-mail: [email protected]

    Dr. sc. Hrvoje Marjanovi, Hrvatski umarski institut, e-mail: [email protected]

    Ivan Balenovi, dipl. ing. um., Hrvatski umarski institut, e-mail: [email protected]

    M. Zorana Ostrogovi, dipl. ing. um., Hrvatski umarski institut,

    e-mail: [email protected]

    Paladinic Stimac 16.07.2011 18:13 Page 248

  • E. Paladini, D. timac, H. Marjanovi, I. Balenovi, M. Z. Ostrogovi: SUENJE OBINE JELE (Abies alba Mill.) ... umarski list Posebni broj (2011), 248-263

    249

    UVOD IntroductionObina jela (Abies alba Mill.) je prirodno rasprostra-

    njena u planinama srednje, june i djelomino zapadne

    Europe. Areal obine jele u Hrvatskoj obuhvaa podru-

    ja Gorskog kotara, odakle se preko Velebita protee

    kroz cijeli Dinarski masiv. Ova se vrsta nalazi i u gor-

    skim predjelima (Papuk) izmeu Save i Drave (Vi d a -

    k o v i , 1993).

    Obina jela je ekoloki, gospodarski i tradicionalno

    najvanija hrvatska etinjaa, s oko 35 % udjela u uku -

    p noj drvnoj zalihi etinjaa (P r p i i S e l e t k o v i ,

    2001). Pridolazi u prebornim umama koje predstav-

    ljaju znaajno ekoloko uporite najumovitijega po-

    druja Republike Hrvatske. Ako se pri gospodarenju

    ovom vrstom nema u vidu raznovrsnost meudjelova-

    nja svih okolinih imbenika, a zahvati pridobivanja

    drva se obavljaju jednoliko na svim stanitima, moe se

    dogoditi da neki drugi imbenik (klimatski, biotski) do

    toga trenutka beznaajan, postane na nekim stanitima

    vrlo znaajan, odnosno odluan za razvoj, prirast, uz

    rast pa i opstanak jele ( a f a r , 1965).

    Inae, propadanje odnosno suenje obine jele po-

    javljuje se periodiki u Europi jo negdje od oko 1500.

    god. (M e y e r , 1957; K r e h a n , 1989), bilo da se po-

    stupno odvijalo bilo stepeniastim trendom, s time

    da su zabiljeeni i nagli porasti suenja povezani s izne-

    nadnim stresnim obratima u jelovim umama (I n n e s ,

    1993). Prostorna i vremenska varijabilnost suenja obi-

    ne jele promatra se s porastom intenziteta i raspodjele

    jo od 19. Stoljea (L a r s e n , 1986).

    Suenje uma u Hrvatskoj se sustavno prati te izvje-

    tava od 1987. godine kada je RH poela sudjelovati u

    programu ICP Forests. O prvim rezultatima procjene

    stanja kroanja u Hrvatskoj u okviru ICP Forests piu

    P r p i , K o m l e n o v i i S e l e t k o v i (1988), a go-

    dinje procjene prate se odgovarajuim izvjeima (S e -

    l e t k o v i i T i k v i , 1996; P o t o i i S e l e t k o v i

    2000a, 2000b, 2001, 2002, 2003, 2004). Prema navede-

    nim godinjim izvjeima obina jela je naa najotee-

    nija vrsta umskog drvea, s vrlo visokim postotkom

    znaajne oteenosti (S e l e t k o v i i P o t o i , 2004),

    iji je minimum u promatranom razdoblju zabiljeen

    1999. godine (58,1 %), a maksimum od 88,4 % 2004.

    godine (Vr b e k i dr., 2008). Toni uzroci suenja obine

    jele jo su nepoznati. Istraivanjima se ustanovilo da je

    suenje posljedica sinergistikog djelovanja vie nepo-

    voljnih (okolinih) imbenika, poput sue, mraza, veli-

    kih padova temperature zraka, nadmetanja sa susjednim

    stablima, zranog zagaenja, zakiseljavanja tla, nedosta-

    tka minerala, kukaca, a i ostalih patogena (S c h t t ,

    1977; L a r s e n , 1986; K r e h a n , 1989; C e r t i n i et al.,

    2000; T h o m a s , 2002; a f a r , 1965; K a u z l a r i ,

    1988; B e z a k i dr., 1991; T i k v i i dr., 1995, K o m l e -

    n o v i i dr., 1997; P o t o i i dr., 2008; T i k v i i dr.,

    2008; A n i i dr., 2009). L a r s e n (1986) ukazao je na

    nedovoljnu genetsku varijabilnost i nisku sposobnost

    prilagoavanja obine jele u sredinjoj te zapadnoj Eu-

    ropi, kao predodredive imbenike smrtnosti jele.

    Sam proces suenja jelovih stabala popraen je sma-

    njenim rastom te oteivanjem kronje stabla u obliku

    gubitka iglica (osutost) te uenja istih (B a u c h , 1986;

    L a r s e n , 1986; I n n e s , 1993; A n d r o i i C e s t a r ,

    1975; A n d r o i i dr., 1975;

    Na lokalitetima jelovih uma gdje je uoeno suenje,

    ono se oituje kao suenje manjih ili veih skupina sta-

    bala. Izravna posljedica suenja je ta da se sjeivi obu-

    jam jele namiruje najveim dijelom sanitarnim sjeama

    odumrlih jelovih stabala, ime je gospodarenje jelovim

    umama na poznatim i propisanim osnovama postalo u

    najmanju ruku upitno (K r p a n i P i m a n , 2001).

    Stoga takvo znaajno naruavanje kvalitete drva djelo-

    mino do potpuno suhih stabala snano utjee na eko-

    nomsko stajalite proizvodnje sortimenata iz takvih

    sastojina, kojima je naruena stabilnost uslijed prinud-

    nog otvaranja sklopa, to onda ima dugorone poslje-

    dice na zdravstveno stanje i prirodnu obnovu sastojine.

    PROBLEMATIKA ISTRAIVANJA Research issuesPropadanje jelovih sastojina, odnosno intenzivno

    suenje stabala jele velik je problem u smislu odrivog

    gospodarenja te proizvodnje kvalitetnih drvnih sorti-

    menata iz naih bukovo-jelovih uma s kojim se sva-

    kodnevno susreu umarski strunjaci na terenu. Stabla

    jele se prema stanju osutosti osvijetljenog dijela kro-

    nje klasificiraju u pet klasa osutosti prilikom procjene

    stanja oteenosti umskih sastojina (S e l e t k o v i i

    P o t o i , 2004), dok se prilikom doznaivanja sta-

    bala za umsko-uzgojne radove pomlaivanja prebor-

    nom sjeom biljee posebno jelova stabla kojima se

    utvrdi jedna od dvije najvie klase osutosti. Inae, pro-

    cjena oteenosti uma obavlja se prema jedinstvenoj

    metodi propisanoj od ICP Forests (PCC, 1998), koja je

    u meuvremenu jo dvaput (2006. i 2009.) doraivana i

    dopunjavana. Vodei se stupnjevanjem klasa osutosti

    kroanja jele po ICP metodologiji te injenicom da se

    znaajno oteenim stablima smatraju stabla osutosti

    kronje iznad 25 %, bukovo-jelove sastojine naelno su

    podijeljene u tri kategorije zdravstvenog stanja jele. To

    su: a) sastojine dobrog (zadovoljavajueg) zdravstve-

    nog stanja (primjer: gospodarska jedinica skraeno: g.j.

    iroka Draga), b) sastojine umjereno naruenog

    zdravstvenog stanja (primjer: g.j. Kobiljak-Bitoraj),

    c) sastojine izrazito naruenog zdravstvenog stanja

    (primjer: g.j. Brloko). Glede navedene podjele, is -

    tra ivanjem je bilo predvieno obaviti prikupljanje po-

    dataka u sve tri kategorije.

    Paladinic Stimac 16.07.2011 18:13 Page 249

  • E. Paladini, D. timac, H. Marjanovi, I. Balenovi, M. Z. Ostrogovi: SUENJE OBINE JELE (Abies alba Mill.) ... umarski list Posebni broj (2011), 248-263

    250

    Iako je postojei razmjer suenja jele na podruju

    Uprave uma Podrunice (skraeno: UP) Delnice ve

    godinama na priblino ujednaenoj razini (podatak iz

    Odjela za ekologiju navedene UP), ostvarena proiz-

    vodnja umskih sortimenata iz oborenih stabala jele

    znatno se razlikovala od planirane sortimentne struk-

    ture i njezinih koliina (navodi Proizvodnog odjela

    UP Delnice). Takva je razlika izmeu planirane i

    proizvedene sortimentne strukture, a ujedno i izmeu

    planiranih i ostvarenih prihoda proizvodnje, znaajna

    posebice za sastojine jele umjereno te izrazito narue-

    nog zdravstvenog stanja. Spomenute razlike idu do te

    mjere da su provedeni umsko-uzgojni radovi pridobi-

    vanja drvnih sortimenata na granici isplativosti, odnos -

    no da su neisplativi. Gledano s ekonomske strane,

    provedba tih radova postaje upitna, no ne moe nikako

    izostati, jer bi izostanak sjee suaca i stabala koja iz-

    gledom pokazuju da e relativno brzo postati suci, po-

    godovao daljnjem naruavanju zdravstvenog stanja

    sastojine, irenju bolesti i tetnika, te smanjenju ka-

    kvoe i ekonomske vrijednosti drvne zalihe.

    Prilikom izrade godinjeg plana proizvodnje nadle-

    na sluba UP koristi kompjutorski program izraen

    za vlastite potrebe. Za izraun planskih koliina sorti-

    menata iz pojedinog odjela predvienog za provoenje

    umsko-uzgojnih radova, program koristi datoteku s ta-

    blicama relativnih udjela sortimentnih klasa u obujmu

    krupnog drva razvrstanih po debljinskim stupnjevima i

    vrstama drvea, tzv. sortimentne tablice (Rebula, 1996;

    t e f a n i , 1997; t e f a n i , 1998; P r k a , 2001).

    Te su tablice izraene prema zahtjevima Hrvatskih

    normi proizvoda iskoritavanja uma iz 1995. (A n o n ,

    1995), a nastale kao rezultat viegodinjih analiza plan-

    skih veliina na osnovi stablimine procjene i ostvare-

    nja sortimenata bilo na pomonim stovaritima, bilo

    kod prikrajanja stabala pri panju. Napravljene su tako

    da se za odreenu vrstu drvea koriste na velikom po-

    druju, primjenjujui se za ume nekoliko UP-a (npr.

    za jelu na podruju Gorskog kotara i Like). Prilikom

    odabira odgovarajuih sortimentnih tablica u planira-

    nju prihoda ne uvaavaju se specifinosti poput tipa fi-

    tocenoze, ekoloko-gospodarskog tipa (skraeno:

    EGT), kvalitetnih razreda stabala i slino. Stoga je pri-

    mjena tablica u planiranju proizvodnje umskih sorti-

    menata mogui glavni uzrok u sluajevima postojanja

    znaajnih razlika izmeu plana i ostvarenja u umi.

    Meutim, u odreenom postotku razilaenju plan-

    skih veliina od ostvarene sortimentne strukture na te-

    renu u pogledu proizvedenih koliina, doprinosi i

    injenica da se u vremenu od (sanitarne) doznake sta-

    bala pa do izvoenja radova sjee i izrade, jedan dio

    stabala jele naruenog zdravstvenog stanja do tada u

    potpunosti osui (stupanj osutosti 4).

    Cilj istraivanja je: ispitati i kvantificirati intenzivno

    suenje jele sa stajalita proizvodnje umskih drvnih sorti-

    menata. Osnovni je zadatak istraivanja nakon osnovne

    obrade podataka izraditi usporedbu plana proizvodnje

    umskih sortimenata s ostvarenom proizvodnjom (na

    osnovi knjige primanja sortimenata kod panja) kako bi se

    ustanovilo postoji li statistiki znaajna razlika izmeu

    planskih i proizvedenih koliina po sortimentnim kla-

    sama. Navedeno e se iskazati kao planirano, naspram

    ostvarenog prihoda, odnosno rashoda do trenutka kada su

    sortimenti privueni na pomono stovarite. Drugi zada-

    tak bi bio statistiki ispitati proizvodnost sortimenata s

    obzirom na kategorije zdravstvenog stanja sastojina jele,

    meusobno usporeujui istovrsne sortimentne klase raz-

    liitih kategorija zdravstvenog stanja.

    Hipoteze u istraivanju Research HypothesesS obzirom na cilj i postavljeni zadatak istraivanja,

    oblikovane su sljedee radne hipoteze.

    H1: Ako se usporeuju planirana i ostvarena proiz-

    vodnja umskih drvnih sortimenata jele za odjel u ko-

    jemu je vidljivo znaajno suenje stabala jele, dokazat

    e se statistiki znaajne razlike izmeu planskih i

    ostvarenih koliina po sortimentnim klasama.

    H2: Ako se usporeuje proizvodnja sortimenata s

    obzirom na definirane tri kategorije zdravstvenog sta-

    nja jelovih sastojina, tada se mogu statistiki dokazati

    znaajne razlike izmeu istovrsnih sortimentnih klasa

    pridobivenih iz sastojina razliitih kategorija zdrav -

    stve nog stanja.

    MATERIJALI I METODE ISTRAIVANJA Material and Methods of the researchTijekom trajanja ovog istraivanja, sve su aktivnosti

    i predradnje vezane za terensko prikupljanje podataka

    provodile u dogovoru s Proizvodnim odjelom UP

    Delnice. Meutim, prije poetka istraivanja obavljen

    je informativni sastanak s voditeljem Odjela za ekolo-

    giju u vezi s detaljnim upoznavanjem postojeeg stanja

    suenja jele na podruju Podrunice. Tako je dobiven

    uvid u razmjere suenja jele, na temelju ega su onda

    prema preporuci odabrane tri gospodarske jedinice za

    istraivanje. Svaka g.j. naelno predstavlja jednu od tri

    kategorije zdravstvenog stanja sastojine jele, navede-

    nih u prethodnom poglavlju.

    Procjena kategorije zdravstvenog stanja pojedine sa-

    stojine obavljena je na sljedei nain. U odabranim odje-

    lima/odsjecima procjenjivana je osutost kronji na uzorku

    jelovih stabala. Kada su znaajno oteena stabla sudjelo-

    vala s manje od 20,0 % ukupnog broja stabala uzorka,

    tada je takva sastojina svrstana u kategoriju dobrog zdrav-

    stvenog stanja. Kada bi broj znaajno oteenih stabala

    bio od 20,0 % pa do 50,0 % veliine uzorka, tada se sasto-

    Paladinic Stimac 16.07.2011 18:13 Page 250

  • E. Paladini, D. timac, H. Marjanovi, I. Balenovi, M. Z. Ostrogovi: SUENJE OBINE JELE (Abies alba Mill.) ... umarski list Posebni broj (2011), 248-263

    251

    jina svrstava u kategoriju umjereno naruenog zdravstve-

    nog stanja. Kategorija sastojina izrazito naruenog zdrav-

    stvenog stanja pridijeljena je onim sastojinama gdje je

    broj znaajno oteenih stabla jele inio vie od 50,0 %

    uzorka (S e l e t k o v i i P o t o i , 2004).

    U svrhu provedbe istraivanja dogovoren je plan ak-

    ti v nosti koji e se provoditi na odreenom broju od -

    jela/odsjeka u odabranim g.j. Plan je osmiljen na nain

    da se u odabranim odjelima/odsjecima koji su u tekuoj

    godini predvieni za prebornu sjeu, prikupe podaci o

    posjeenim stablima jele, uvaavajui dogovorene

    smjernice ra da. Te smjernice izgledaju ovako: a) prema

    jedinstvenoj me todi (PCC, 1998) obaviti procjenu osu-

    tosti kroanja jele na standardnom uzorku stabala; b) u

    odabranim odjelima prikupiti podatke za 100 stabala

    jele (ukoliko ih je bilo toliko doznaeno); c) snimana

    stabla jele trebaju obu h vatiti cijeli raspon debljinske dis-

    tribucije doznake; d) sv a ko mjereno stablo oznaiti bro-

    jem koji se upisuje u knji gu primanja uz ifru svakog

    sortimenta izraenog iz tog sta bla; e) uz redovnu iz-

    mjeru sortimenata i klasiranje, sva kom stablu mjeriti

    prsni promjer te ukupnu visinu, odno sno duljinu; f) zabi-

    ljeiti podatak o visini prve grane na de blu; g) u sorti-

    mentnoj strukturi stabala koju u knjizi prima nja vodi re-

    virnik ili poslovoa, biljeiti celulozno i ogrjevno drvo.

    Prilikom sjee i izrade trupaca koritena je sortimen-

    tna metoda, s tim da su najee po dva susjedna sorti-

    menta u jednom komadu izvlaena ili iznoena iz odjela.

    Zbog nunosti praenja sortimenata po stablu, koritena

    je knjiga primanja umjesto ve sveprisutnih terenskih

    raunala. Prsni promjeri stabala mjereni su promjerkom

    centimetarske podjele. Duljina oborenih stabala mjerena

    je metrom u namotaju s tonosti od 1 cm, a dobivena je

    kao zbroj izmjerene visine panja, duljine debla te duljine

    ovrka (vrha). Svakom sortimentu izmjeren je aritmeti-

    ki srednji promjer na sredini komada zaokruen na

    puni centimetar, osim celuloznom i ogrjevnom drvu

    gdje se mjeri samo jedan promjer, te je izmjerena duljina

    sortimenta na puni metar osim kod celuloznog i ogrjev-

    nog drva, gdje se u sluajevima krajnjih komada pone-

    kad zaokruuje na puni decimetar.

    Za odjele koji su postali predmetom istraivanja

    ovoga projekta, podaci plana proizvodnje prikupljeni

    su tijekom ili nakon obavljene preborne sjee, dok su

    ostali potrebni podaci poput trokova sjee i izrade sor-

    timenata, trokova transporta sortimenata na pomono

    stovarite i slino, pribavljeni nakon obavljenih zah-

    vata. Nakon to su dobiveni podaci izmjere stabala,

    odnosno sortimenata jele s terena, daljnja obrada obav-

    ljala se u programu Microsoft Excel 2007, te progra-mom za statistiku obradu podataka SPSS v.16.

    Prilikom ispitivanja hipoteze H1, uzimajui u obzir

    strukturu podataka gdje obujmi sortimenata jele predstav-

    ljaju kontinuirane varijable, razumno je bilo upotrijebiti

    najprije statistiki test jednosmjernu analizu varijance (u

    daljnjem tekstu: ANOVA) zajedno s testom ispitivanja

    homogenosti varijance uzoraka (engleski: Test of Homo-geneity of Variances). Obujmi furnirskih trupaca, pilan-skih trupaca 1., 2. i 3. klase, celuloznog i ogrjevnog drva

    te drvnog ostatka predstavljali su varijable koje su ispiti-

    vane u svrhu provjere hipoteze H1. Celulozno i ogrjevno

    drvo svrstani su u zajedniku kategoriju iz razloga to je

    ogrjevnog drva u snimanim odjelima bilo iznimno malo

    zabiljeeno, odnosno preuzeto, te s obzirom da celulozno

    drvo po namjeni moe sluiti kao drvna biomasa za proiz-

    vodnju toplinske energije postupak je opravdan. Inae u

    cjelokupnom uzorku snimljenih stabala postoji svega

    14 komada ogrjevnog drva i to samo u dva odjela. Kate-

    gorija drvnog ostatka podrazumijeva one komade sorti-

    menata, odnosno stabla razliitih duljina (od pola metra

    do duge viemetrice) i promjera (od 16 cm navie) ostav-

    ljenih na umskom tlu zbog svoje neupotrebljivosti (ras -

    pucali ili jako truli komadi).

    Znaajnost razlika izmeu podataka obujma istovr-

    snih sortimenata za svaki odjel ispitana je na podacima

    ostvarene i planirane proizvodnje. Ostvarenu proizvo-

    dnju inio je uzorak stabala, odnosno snimljenih sorti-

    menata, a plansku proizvodnju uzorak istih stabala

    kojima je sortimentna struktura izraunata primjenju-

    jui sortimentne tablice koje koristi Proizvodna sluba

    Podrunice Delnice. Ispitujui homogenost varijanci

    uzor ka planskog i ostvarenog obujma pojedine sorti-

    mentne klase pokazalo se da u gotovo niti jednom istra-

    ivanom odjelu, pa tako ni za sortimentnu, klasu nije

    statistiki dokazana jednakost varijanci. S druge strane,

    u svega par sluajeva gdje se pokazala jednakost vari-

    janci uzoraka, ANOVA je pokazala kako su razlike

    meu uzorcima (odnosno njihovim aritmetikim sredi-

    nama) statistiki znaajne.

    S obzirom da je homogenost varijanci promatranih

    gru pa podataka temeljna pretpostavka za uporabu

    ANOVE, a to nije bio sluaj, pristupilo se nezavisnom

    T-testu (engleski: Independent-samples T test). Razlike uobujmu istovrsnih sortimenata po snimanim odjelima

    ponovo su ispitivane na uzorcima ostvarene i planirane

    proizvodnje.

    Ispitivanje druge hipoteze H2 usporeujui proizve-

    dene sortimente istovrsne kakvoe izmeu odjela razlii-

    tih po kategoriji zdravstvenog stanja, obavljeno je

    sukladno testovima kao za prethodnu hipotezu. Naime,

    usporeivani su odjeli predstavljali dvije od tri kategorije

    zdravstvenog stanja, odnosno nedostajali su oni u katego-

    riji sastojina umjereno naruenog zdravstvenog stanja, jer

    g.j. Kobiljak-Bitoraj nije obraena tijekom istraiva-

    kog razdoblja. S obzirom na dvije grupe podataka i nji-

    hove nejednake veliine, openito gledano, navedene su

    analize dolazile u obzir. Nerazmjer u veliini grupa od-

    nosi se na to da su za kategoriju sastojina izrazito narue-

    nog zdravstvenog stanja prikupljeni podaci iz pet odjela, a

    za kategoriju dobrog (zadovoljavajueg) zdravstvenog

    stanja iz dva odjela.

    Paladinic Stimac 16.07.2011 18:13 Page 251

  • E. Paladini, D. timac, H. Marjanovi, I. Balenovi, M. Z. Ostrogovi: SUENJE OBINE JELE (Abies alba Mill.) ... umarski list Posebni broj (2011), 248-263

    252

    PODRUJE ISTRAIVANJA Research areaire podruje istraivanja predstavljaju sastojine jele u

    Gorskom kotaru, dok je ue podruje odreeno grani-

    cama UP Delnice, i to one g.j., odnosno sastojine zahva-

    ene intenzivnim suenjem stabala jele. Odabir podruja

    istraivanja unaprijed je bio poznat, s obzirom da je UP

    Delnice iskazala potrebu za istraivanjem ove tematike

    (slika 1). Dogovorom s rukovoditeljima Ekolokog i

    Proizvodnog odjela odabrane su tri g.j., od kojih svaka

    Osim navedenog, bilo je planirano proiriti istrai-

    vanje u suradnji s kolegama iz Zavoda za zatitu uma

    Hrvatskog umarskog instituta, na nain da se u oda-

    branim odjelima za istraivanje prikupi biljni materijal

    od posjeenih stabala, kao uzorak za laboratorijska

    ispitivanja prisutnosti tetne entomofaune. Tako je tije-

    kom 2008. godine obavljeno prikupljanje uzoraka dr-

    vnog materijala (diskova) s oborenih jelovih stabala u

    jednom odjelu. Prikupljeni je materijal nakon dva tje-

    dna prevezen u entomoloki laboratorij Hrvatskog umar -

    skog instituta na analize. Analizu prisutnosti entom ofaune

    nadzirao je dr.sc. M. P e r n e k .

    Slika 1. Podruje istraivanja - crveno obojano prikazuje g.j. Brloko, zeleno obojano prikazuje g.j. iroka Draga, dok su uto

    oznaeni istraivani odjeli.

    Figure 1 The research area - the red-colored displays Management Unit Brloko, a green colored displays M.U. iroka Draga, while the yellow highlighted sections are forest compartments encompassed by research.

    Paladinic Stimac 16.07.2011 18:13 Page 252

  • E. Paladini, D. timac, H. Marjanovi, I. Balenovi, M. Z. Ostrogovi: SUENJE OBINE JELE (Abies alba Mill.) ... umarski list Posebni broj (2011), 248-263

    253

    Tablica 1.

    Osnovni strukturni podaci o stablim

    a jele u istraivanim

    odjelim

    a

    Tabl

    e 1

    Mai

    n st

    ruct

    ural

    dat

    a ab

    out f

    ir tr

    ees i

    n fo

    rest

    com

    part

    men

    ts e

    ncom

    pass

    ed b

    y re

    sear

    chG

    ospodarska

    Om

    jer

    Kategorija

    jedinica, broj

    sm

    jese

    Godinji

    zdravstvenog

    odjela

    Povrina

    Nadm

    orska

    Broj

    Tem

    eljnica

    Drvna zaliha po debljinskim

    razredim

    apo

    teajni

    stanja

    Fore

    stodjela

    visina

    stabala

    Stem

    Gro

    win

    g st

    ock

    divi

    ded

    in d

    iam

    eter

    cla

    sses

    drvnoj

    prirast

    Uzorak*

    1

    sastojine*

    2

    Man

    agem

    ent

    Fore

    stAb

    ove

    Num

    ber

    basa

    lzalihi

    Mea

    nSa

    mpl

    eH

    ealth

    Uni

    t, Fo

    rest

    com

    part

    -Se

    a le

    vel

    ofar

    eaG

    row

    ing

    annu

    alst

    atus

    com

    part

    men

    tm

    ent a

    rea

    trees

    10-30

    31-50

    Iznad 51 cm

    Ukupno

    stoc

    kin

    crem

    ent

    of st

    and

    num

    ber

    cm

    cm

    Abov

    e 51

    cm

    Tota

    lra

    tioca

    tego

    ryha

    mN

    ha

    -1

    m

    2

    ha

    -1

    m

    3

    ha

    -1

    m

    3

    ha

    -1

    m

    3

    ha

    -1

    m

    3

    ha

    -1

    %m

    3

    ha

    -1

    Brloko, 1

    34,9

    932

    151

    25,29

    13,49

    77,66

    206,79

    297,94

    74,0

    3,61

    89

    A

    Brloko, 5

    23,7

    825

    97

    13,9

    10,46

    38,44

    74,39

    123,29

    68,0

    1,43

    99

    A

    Brloko, 15

    34,2

    885

    87

    12,18

    13,69

    37,58

    97,69

    148,96

    67,0

    1,93

    103

    A

    Brloko, 17

    22,2

    900

    113

    21,11

    7,43

    48,83

    170,05

    226,31

    63,0

    2,61

    78

    A

    Brloko, 28

    28,7

    1.000

    46

    6,58

    5,91

    24,17

    34,99

    65,08

    26,0

    1,22

    76

    A

    iroka D

    raga, 29

    50,0

    1.005

    189

    15,12

    21,0

    25,0

    141,0

    187,0

    43,27

    2,80

    50

    B

    iroka D

    raga, 59

    44,8

    960

    238

    31,35

    34,0

    79,0

    296,0

    409,0

    76,3

    4,40

    50

    B

    *

    1

    broj jelovih stabala u odjelu kojim

    a su na terenu prikupljeni podaci te ine uzorak za statistike analize

    num

    ber o

    f fir

    tree

    s for

    whi

    ch d

    ata

    in fo

    rest

    com

    part

    men

    t has

    bee

    n co

    llect

    ed d

    urin

    g se

    lect

    ion

    cutti

    ng, r

    epre

    sent

    ing

    sam

    ple

    for s

    tatis

    tical

    ana

    lysi

    s*

    2

    naelna kateg

    orija obzirom

    na zdravstveno stanje stabala jele u sastojini: A

    sastojine izrazito naruenog zdravstvenog stanja; B

    sastojine dobrog (zadovoljavajueg) zdravstvenog stanja

    stan

    d ca

    tego

    ry re

    gard

    ing

    heal

    th c

    ondi

    tions

    of f

    ir tr

    ees i

    n th

    e st

    and:

    A

    stan

    ds o

    f ser

    ious

    ly d

    istu

    rbed

    hea

    lth c

    ondi

    tion;

    B- s

    tand

    s of g

    ood

    heal

    th c

    ondi

    tion

    predstavlja jednu od tri kategorije jelovih sasto-

    jina glede opeg zdravstvenog stanja stabala

    jele. To su sljedee g.j.: Brloko, iroka

    Dra ga i Kobiljak-Bitoraj.

    ume UP Delnice mahom su gorske bu-

    ko vo-jelove ume. Od etiri umske zajed-

    nice u kojima pridolazi jela na ovom

    po druju, najrasprostranjenija je Abieti-Fa-getum illyricum Ht. Inae, s obzirom na mati-ne stijene ovoga podruja, jelove ume rastu

    na silikatnim te na vapnenakim podlogama.

    Tijekom razdoblja istraivanja dogaale

    su se promjene, kako s obzirom na odabir

    odjela za prikupljanje podataka, tako i s obzi-

    rom na brojnost planiranih odjela. Do tih pro-

    mjena dolo je zbog promjena u planu i

    poslovanju Podrunice, ali i poradi tehnikih

    potekoa te dugotrajnijih vremenskih nepri-

    lika (primjerice dugo zadravanje debelog

    snjenog pokrivaa) koje su znaajno utje-

    cale na proizvodnju u tekuoj godini. Iz tih

    razloga, izmeu ostalog, snimanja na podru-

    ju g.j. Kobiljak-Bitoraj su izostala.

    Prvo terensko prikupljanje podataka zapo-

    e lo je prebornom sjeom u 5 odjelu g.j. Br-

    lo ko. Podaci o drugim odjelima u kojima su

    sni matelji iz umarija obavljali izmjere po

    do go vorenoj metodologiji, prikazani su u ta-

    blici 1.

    Paladinic Stimac 16.07.2011 18:13 Page 253

  • E. Paladini, D. timac, H. Marjanovi, I. Balenovi, M. Z. Ostrogovi: SUENJE OBINE JELE (Abies alba Mill.) ... umarski list Posebni broj (2011), 248-263

    254

    Kako je osnovni zadatak istraivanja ispitivanje i

    dokazivanje postojanja statistiki znaajnih razlika pri-

    likom usporedbe plana proizvodnje umskih sortime-

    nata i ostvarene proizvodnje po sortimentnim klasama

    u odjelima zahvaenim znaajnim suenjem jele, naj-

    prije se prikazuju i razmatraju rezultati ispitivanja

    radne hipoteze H1.

    Osnovni problem u istraivanjima sortimentne

    strukture je taj, da odreeni broj stabala ne sadri sorti-

    mente svih kvalitetnih klasa. Vu l e t i (1996) u svom

    radu tvrdi kako je posljedica te pojave grupiranje iz-

    mjerenih podataka u dva odvojena oblaka, od kojih

    jedan predstavlja prave vrijednosti, a drugi oblak poda-

    taka lei na x-osi i sadri vrijednosti obujma jednake

    nuli. Te nulte vrijednosti autorica naziva neprave

    nule. One nisu pokazatelj loe sortimentne kvalitete

    stabala, ve ukazuju na nepotpunu sortimentnu struk-

    turu kao uobiajenu i/ili gospodarski ciljanu pojavu.

    Tako na primjer, stablo s dva sortimenta (furnir i pilan-

    ski trupci 1. klase) imat e u ekonomskom smislu atri-

    but visoke kvalitete.

    Ispitujui obujam furnirskog (F) sortimenta, u svim

    su odjelima osim u jednom (iroka Draga, odjel 29)

    potvrene statistiki znaajne razlike srednjih vrijed-

    nosti obujma izmeu stvarnog stanja i plana. Dobiveni

    rezultat bio je za oekivati, jer pet od sedam odjela pri-

    pada kategoriji izrazito naruenog zdravstvenog stanja,

    te od stabala jele u takvim sastojinama nije niti za oe-

    kivati da e u deblima sadravati najviu kvalitetnu

    klasu drva. Inae, sortimentne tablice predviaju sva-

    kom stablu koje prsnim promjerom prelazi donju gra-

    nicu za furnirski trupac odreeni udio furnira u deblu, a

    to je injenica koja znatno utjee na razlike izmeu

    proizvedene strukture sortimenata i planske veliine.

    Inae, obujam F sortimenta u zbirnom obujmu svih sor-

    timentnih klasa cjelokupnog uzorka ostvarene proizvo-

    dnje sudjeluje s 0,59 %, a gledano po pojedinim

    odjelima s 0,00 % u etiri odjela do najvie s 3,01 % u

    odjelu 29 g.j. iroka Draga (tablica 2). R e b u l a

    (1996) pri izradi sortimentnih tablica deblovine jele ne

    spominje sortiment furnira, dok je u n j a r (2003), u

    svom istraivanju znaajki kakvoe stabala obine jele

    na uzorku od 1.404 stabla, imao svega 0,23 % obujma

    F trupaca od ukupno izraenog obujma uzorka. On na

    osnovi prijanjih istraivanja te svog istraivanog

    uzorka zakljuuje da su furnirski trupci kod jele u pre-

    bornim sastojinama vrlo rijetki te su rezultat velikog

    broja povoljnih imbenika, od staninih sastojinskih i

    klimatskih do genetskih svojstava pojedinih stabala.

    Pilanski trupci 1. klase pojavljuju se od debljinskog

    razreda 32,5 cm, tonije od prsnog promjera 34,0 cm.

    Statistiki znaajne razlike obujma 1. klase izmeu

    proizvedene i planirane strukture pokazale su se u svim

    odjelima, izuzev odjela 15 g.j. Brloko, gdje rezultat

    dvostranog t-testa iznosi 0,080, to je neto iznad gra-

    nice signifikantnosti od 0,050. Takoer je za odjel 5 re-

    zultat od 0,049 neposredno ispod granine vrijednosti,

    no ipak ukazuje na znaajnost razlika (tablica 3). Obu-

    jam trupaca 1. klase u zbirnom obujmu svih sortiment-

    nih klasa cjelokupnog uzorka ostvarene proizvodnje

    sudjeluje s 21,14 %, a gledano po pojedinim odjelima s

    5,85 % do 35,95 % u odjelu 59 g.j. iroka Draga.

    Za pilanske trupce 2. klase situacija je neto druk-

    ija. Znaajne razlike u obujmu te kvalitetne klase iz-

    meu proizvedenih i planskih koliina utvrene su

    T-testom za tri odjela, od kojih dva predstavljaju kate-

    goriju dobrog zdravstvenog stanja, a jedan kategoriju

    izrazito naruenog stanja (odjel 5). U preostala etiri

    odjela izrazito naruenog zdravstvenog stanja, test je

    ukazao na nepostojanje statistiki znaajnih razlika, od

    toga za odjele 1 i 15 g.j. Brloko sa znaajnou da-

    leko veom od granine. Obujam trupaca 2. klase u

    zbirnom obujmu svih sortimentnih klasa cjelokupnog

    uzorka ostvarene proizvodnje sudjeluje s 21,24 %, a

    gledano po pojedinim odjelima s 13,93 % do 31,28 % u

    odjelu 29 g.j. iroka Draga.

    U sluaju jelovih pilanskih trupaca 3. klase na stati-

    stiki znaajne razlike obujma tog sortimenta test je

    ukazao u dva odjela izrazito naruenog zdravstvenog

    stanja (1 i 5 odjel) te u dva odjela g.j. iroka Draga.

    Razlike izmeu proizvedene i planirane koliine te

    kvalitetne klase nisu dokazane u odjelima 15, 17 i 28

    g.j. Brloko. Prema broju izraenih odnosno preuze-

    tih komada trupaca 3. klase u ukupnom uzorku svih

    stabala, oni su najzastupljeniji nakon kategorije celu-

    loznog i ogrjevnog drva. Deskriptivnom analizom je

    takoer uoeno kako je broj komada te klase u odjelima

    g.j. iroka Draga znaajan, odnosno velik usporeu-

    jui ga s odjelima g.j. Brloko, gdje je ta prisutnost u

    najveoj mjeri uvjetovana loom kvalitetom deblovine

    jelovih stabala zahvaenih suenjem, odnosno potpunih

    suaca. Obujam trupaca 3. klase u zbirnom obujmu svih

    sortimentnih klasa cjelokupnog uzorka ostvarene proiz-

    vodnje sudjeluje s 25,40 %, a gledano po pojedinim

    odjelima s 16, 29 % do 36,90 % (odjel 5 g.j. Brloko).

    Kategorija sortimenata celulozno i ogrjevno drvo

    brojem komada i njihovim duljinama prednjai u ukup-

    nom uzorku izraenih sortimenata. Ta se injenica naj-

    veim dijelom temelji na looj kvaliteti drveta stabala

    koja se sue ili su potpuno suha u trenutku obaranja. T-

    test je ukazao na znaajne razlike izmeu proizvedenog

    i planiranog obujma tih sortimenata za sve odjele obuh-

    vaene istraivanjem osim odjela 5 g.j. Brloko gdje

    razlika prema testu nema. Drvni obujam te kategorije

    sortimenata u zbirnom obujmu svih sortimentnih klasa

    uzorka ostvarene proizvodnje sudjeluje s 29,94 %, a

    REZULTATI ISTRAIVANJA I RASPRAVA Results of research and discussion

    Paladinic Stimac 16.07.2011 18:13 Page 254

  • E. Paladini, D. timac, H. Marjanovi, I. Balenovi, M. Z. Ostrogovi: SUENJE OBINE JELE (Abies alba Mill.) ... umarski list Posebni broj (2011), 248-263

    255

    Sortim

    entne

    Gospodarska jedinica B

    rloko

    Gospodarska jedinica

    iroka D

    raga

    klase

    Fore

    st M

    anag

    emen

    t Uni

    t Br

    lok

    oFo

    rest

    Man

    agem

    ent U

    nit

    iro

    ka D

    raga

    Asso

    rtm

    ent

    Odjel br./Fo

    rest

    com

    part

    men

    t O

    djel br./Fo

    rest

    com

    part

    men

    t

    clas

    ses

    15

    15

    17

    28

    29

    59

    1

    n

    2

    RuO

    %

    nR

    uO

    %

    nR

    uO

    %

    nR

    uO

    %n

    RuO

    %

    nR

    uO

    %

    nR

    uO

    %

    Furnirski trupci

    Vene

    er lo

    gs0

    0,0

    10,02

    00,0

    00,0

    0

    0,0

    53,01

    21,35

    Pilanski trupci 1. klase

    1st c

    lass

    saw

    logs

    20

    13,25

    52

    23,04

    39

    20,96

    27

    15,71

    75,85

    43

    34,47

    43

    35,95

    Pilanski trupci 2. klase

    2nd

    clas

    s saw

    logs

    40

    15,97

    64

    21,77

    51

    21,39

    36

    17,36

    20

    13,93

    48

    31,28

    48

    27,36

    Pilanski trupci 3. klase

    3rd

    clas

    s saw

    logs

    53

    28,21

    84

    36,90

    52

    21,27

    37

    16,29

    27

    20,27

    49

    24,86

    49

    28,84

    Celuloza i ogrjevno drvo

    Pulp

    - and

    fire

    woo

    d85

    40,95

    95

    16,99

    99

    35,05

    78

    48,45

    68

    54,41

    49

    6,38

    50

    6,50

    Drvni ostatak

    Reco

    vere

    d w

    ood

    12

    1,62

    19

    1,28

    15

    1,33

    14

    2,18

    26

    5,54

    00,0

    00,0

    Br. stabala uzorka

    Sam

    ple

    trees

    89

    99

    103

    78

    76

    50

    50

    Tablica 2.

    Broj stabala uzoraka i udio obujm

    a svake sortim

    entne klase u zbirnom

    obujm

    u sortim

    entnih klasa uzorka ostvarene proizvodnje

    Tabl

    e 2

    Tree

    s num

    ber o

    f sam

    ples

    and

    per

    cent

    of e

    ach

    asso

    rtmen

    t cla

    ss vo

    lum

    e in

    asso

    rtmen

    t cla

    sses

    cum

    ulat

    ive v

    olum

    e for

    sam

    ple o

    f rea

    lized

    pro

    duct

    ion

    1

    n - broj stabala u uzorku iz kojih je izraen sortim

    ent (-ti) pojedine klase .Tr

    ees n

    umbe

    r of s

    ampl

    e fro

    m w

    hich

    cer

    tain

    ass

    ortm

    ent(s

    ) was

    (wer

    e)carryed out

    2

    RuO

    - relativni udio obujm

    a sortim

    entne klase u

    zbirnom

    proizvedenom

    obujm

    u sortim

    entnih klasa uzorka pojedinog odjela Pe

    rcen

    tage

    of a

    ssor

    tmen

    t cla

    ss v

    olum

    ein

    cum

    ulat

    ive,

    prod

    uced

    ass

    ortm

    ent c

    lass

    es v

    olum

    e fo

    r sam

    ple

    of c

    erta

    in fo

    rest

    com

    part

    men

    t.

    gledano po pojedinim odjelima s 6,38 % do 54,41 % u

    odjelu 28 g.j. Brloko.

    Drvni ostatak kao stanovitu kategoriju sortimenta

    teko je ekonomski vrednovati zbog njegove relativne

    neupotrebljivosti, iako bi u bliskoj budunosti mogao

    postati znaajan, posebice kao sortiment iz kojega bi se

    proizvodila drvna sjeka, koja inae slui i kogenera-

    cijskim energanama na umsku biomasu za proizvo-

    dnju elektrine i toplinske energije. Obujmom i brojem

    komada ta je kategorija u ukupnom uzorku proizvede-

    nih sortimenata zastupljena s izrazito malim udjelom, a

    u oba odjela g.j. iroka Draga nije niti zabiljeena.

    Paladinic Stimac 16.07.2011 18:13 Page 255

  • E. Paladini, D. timac, H. Marjanovi, I. Balenovi, M. Z. Ostrogovi: SUENJE OBINE JELE (Abies alba Mill.) ... umarski list Posebni broj (2011), 248-263

    256

    Tablica 3.

    Rezultati ispitivanja neovisnim

    T

    testom

    obujm

    a istovrsnih sortim

    enata po odjelim

    a izm

    eu uzorka ostvarene i planirane proizvodnje

    prim

    jer pilanskih trupaca 1. i 2. sortim

    entne klase

    Tabl

    e 3

    Resu

    lts o

    f ind

    epen

    dent

    -sam

    ples

    t te

    st fo

    r equ

    ival

    ent a

    ssor

    tmen

    ts v

    olum

    e co

    mpa

    red

    betw

    een

    sam

    ples

    of r

    ealis

    ed a

    nd p

    lann

    ed p

    rodu

    ctio

    n

    exam

    ple

    of 1

    stan

    d 2n

    dcl

    ass s

    aw lo

    gs Obujam

    pilanskih trupaca 1. klase

    Obujam

    pilanskih trupaca 2. klase

    Volu

    me

    of 1

    stcl

    ass s

    aw lo

    gsVo

    lum

    e of

    2nd

    clas

    s saw

    logs

    Ispitivanje

    Ispitivanje

    jednakosti

    jednakosti

    Gospodarska jedinica,

    varijanci

    varijanci

    broj odjela

    (Lev

    ene

    test

    )T

    test jednakosti aritm

    . sredina

    (Lev

    ene

    test

    )T

    test jednakosti aritm

    . sredina

    Fore

    st M

    anag

    emen

    tLe

    vene

    'sobujm

    a sortim

    enata

    Levene's

    obujm

    a sortim

    enata

    Uni

    t,Te

    st fo

    rt-t

    est f

    or E

    qual

    ity o

    f Mea

    nsTe

    st fo

    rt-t

    est f

    or E

    qual

    ity o

    f Mea

    ns

    Fore

    st c

    ompa

    rtm

    ent

    Equa

    lity

    Equa

    lity

    num

    ber

    of V

    aria

    nces

    of V

    aria

    nces

    Znaaj-

    Stupnjevi

    Znaajnost

    Srednja

    Znaajnost

    Stupnjevi

    Znaajnost

    Srednja

    F

    nost

    t veliina

    slobode

    (2-strano)

    razlika

    F

    Significance

    t veliina

    slobode

    (2-strano)

    razlika

    Sign

    ifi-

    t val

    ueD

    egre

    esSi

    gnifi

    canc

    eM

    ean

    Deg

    rees

    t val

    ueD

    egre

    esSi

    gnifi

    canc

    eM

    ean

    canc

    eof

    free

    dom

    (2-ta

    iled)

    Diff

    eren

    ceof

    free

    dom

    of fr

    eedo

    m(2

    -taile

    d)D

    iffer

    ence

    Brloko, 1

    EV

    A*1

    11,815

    0,001

    2,928

    176

    0,004

    0,343

    10,054

    0,002

    1,265

    176

    0,208

    0,119

    EV

    nA

    2,928

    129,122

    0,004

    0,343

    1,265

    149,942

    0,208

    0,119

    Brloko, 5

    EV

    A56,821

    0,000

    -1,988

    196

    0,048

    -0,246

    37,664

    0,000

    -2,831

    196

    0,005

    -0,284

    EV

    nA

    -1,988

    118,737

    0,049

    -0,246

    -2,831

    128,818

    0,005

    -0,284

    Brloko, 15

    EV

    A11,671

    0,001

    1,764

    204

    0,079

    0,216

    7,601

    0,006

    ,621

    204

    0,536

    0,064

    EV

    nA

    1,764

    170,324

    0,080

    0,216

    ,621

    190,034

    0,536

    0,064

    Brloko, 17

    EV

    A8,241

    0,005

    2,624

    154

    0,010

    0,459

    11,557

    0,001

    1,709

    154

    0,090

    0,256

    EV

    nA

    2,624

    117,330

    0,010

    0,459

    1,709

    127,893

    0,090

    0,256

    Brloko, 28

    EV

    A0,053

    0,818

    5,965

    150

    0,000

    0,649

    20,965

    0,000

    1,782

    150

    0,077

    0,221

    EV

    nA

    5,965

    122,601

    0,000

    0,649

    1,782

    109,131

    0,078

    0,221

    iroka D

    raga, 29

    EV

    A57,544

    0,000

    -4,039

    98

    0,000

    -0,878

    22,115

    0,000

    -5,159

    98

    0,000

    -0,808

    EV

    nA

    -4,039

    57,078

    0,000

    -0,878

    -5,159

    66,340

    0,000

    -0,808

    iroka D

    raga, 59

    EV

    A37,071

    0,000

    -3,664

    98

    0,000

    -0,562

    16,958

    0,000

    -2,247

    98

    0,027

    -0,297

    EV

    nA

    -3,664

    61,390

    0,001

    -0,562

    -2,247

    67,146

    0,028

    -0,297

    *

    1

    EV

    A - dio rezultata T

    testa u kojim

    a se koristi pretpostavka da su varijance dvaju uzoraka hom

    ogene on

    e pa

    rt o

    f t te

    st re

    sults

    in w

    hich

    equ

    al v

    aria

    nces

    of t

    wo

    inde

    pend

    ent s

    ampl

    es

    are

    assu

    med

    EV

    nA

    - dio rezultata T

    testa u kojim

    a se koristi pretpostavka kako varijance dvaju uzoraka nisu hom

    ogene on

    e pa

    rt o

    f t te

    st re

    sults

    in w

    hich

    equ

    al v

    aria

    nces

    of t

    wo

    inde

    pend

    ent

    sam

    ples

    are

    not

    ass

    umed

    Paladinic Stimac 16.07.2011 18:13 Page 256

  • E. Paladini, D. timac, H. Marjanovi, I. Balenovi, M. Z. Ostrogovi: SUENJE OBINE JELE (Abies alba Mill.) ... umarski list Posebni broj (2011), 248-263

    257

    U skladu s tim su i rezultati T-testa koji su za sve

    odjele pokazali statistiki znaajne razlike obujma te

    kategorije izmeu proizvedenih i planiranih koliina,

    nposebice iz razloga to sortimentne tablice za planira-

    nje svakom stablu pridjeljuju odreeni udio tog sorti-

    menta (tzv. otpad) u bruto obujmu stabla. Na temelju

    navedenog, dalje u radu se ne daje vanost u obrazlaga-

    nju te sortimentne kategorije.

    Provedenim analizama moe se zakljuiti da je hi-

    poteza o neslaganju plana proizvodnje umskih sorti-

    Tablica 4.

    Rezultati ispitivanja neovisnim

    T

    testom

    obujm

    a istovrsnih sortim

    enata izm

    eu dvaju utvrenih kategorija zdravstvenog stanja istraivanih odjela

    Tabl

    e 4

    Resu

    lts o

    f ind

    epen

    dent

    -sam

    ples

    t te

    st fo

    r equ

    ival

    ent a

    ssor

    tmen

    ts vo

    lum

    e com

    pare

    d be

    twee

    n tw

    o he

    alth

    stat

    us ca

    tego

    ries

    of f

    ores

    t com

    part

    men

    ts en

    -co

    mpa

    ssed

    by

    rese

    arch

    Ispitivanje jednakosti

    varijanci (L

    evene test)

    T test jednakosti aritm

    etikih sredina obujm

    a sortim

    enata

    Sortim

    entnetne

    Leve

    ne's

    Test

    for

    t-tes

    t for

    Equ

    ality

    of M

    eans

    of a

    ssor

    tmen

    ts v

    olum

    eklase

    Equa

    lity

    of V

    aria

    nces

    Asso

    rtm

    ent

    Stupnjevi

    Znaajnost

    Srednja

    Standardna

    clas

    ses

    F

    Znaajnost

    t veliina

    slobode

    (2-strano)

    razlika

    pogreka razlika

    Sign

    ifica

    nce

    t val

    ueD

    egre

    es o

    fSi

    gnifi

    canc

    eM

    ean

    Stan

    dard

    Err

    orfre

    edom

    (2-ta

    iled)

    Diff

    eren

    ceD

    iffer

    ence

    Furnirski trupci

    EV

    A*

    1

    113,841

    0,000

    5,116

    543

    0,000

    0,129

    0,025

    Vene

    er lo

    gsE

    VnA

    2,418

    99,001

    0,0

    17

    0,129

    0,053

    Pilanski trupci 1. klase

    EV

    A

    8,440

    0,004

    10,615

    543

    0,0

    00

    1,351

    0,127

    1st c

    lass

    saw

    logs

    EV

    nA

    9,648

    133,788

    0,000

    1,351

    0,140

    Pilanski trupci 2. klase

    EV

    A

    1,149

    0,284

    9,363

    543

    0,000

    0,977

    0,104

    2nd

    clas

    s saw

    logs

    EV

    nA

    8,839

    138,483

    0,0

    00

    0,977

    0,110

    Pilanski trupci 3. klase

    EV

    A

    13,365

    0,000

    4,812

    543

    0,0

    00

    0,557

    0,116

    3rd

    clas

    s saw

    logs

    EV

    nA

    5,596

    178,878

    0,000

    0,557

    0,100

    Celuloza i ogrjevno drvo

    EV

    A

    78,679

    0,000

    -6,428

    543

    0,000

    -1,034

    0,161

    Pulp

    - and

    fire

    woo

    dE

    VnA

    -12,631

    536,730

    0,000

    -1,034

    0,082

    Drvni o

    statak

    EV

    A

    36,194

    0,000

    -3,182

    543

    0,002

    -0,083

    0,026

    Reco

    vere

    d w

    ood

    EV

    nA

    -6,717

    444,000

    0,000

    -0,083

    0,012

    *

    1

    EV

    A - dio rezultata T

    testa u kojim

    a se koristi pretpostavka da su varijance dvaju uzoraka hom

    ogene - one

    par

    t of t

    test

    resu

    lts in

    whi

    ch e

    qual

    var

    ianc

    es o

    f tw

    o in

    depe

    nden

    tsa

    mpl

    es a

    re a

    ssum

    ed

    EV

    nA

    - dio rezultata T

    testa u kojim

    a se koristi p

    retpostavka kako varijance dvaju uzoraka nisu hom

    ogene - one

    par

    t of t

    test

    resu

    lts in

    whi

    ch e

    qual

    var

    ianc

    es o

    f tw

    o in

    de-

    pend

    ent s

    ampl

    es a

    re n

    ot a

    ssum

    ed

    Paladinic Stimac 16.07.2011 18:13 Page 257

  • E. Paladini, D. timac, H. Marjanovi, I. Balenovi, M. Z. Ostrogovi: SUENJE OBINE JELE (Abies alba Mill.) ... umarski list Posebni broj (2011), 248-263

    258

    menata i ostvarene proizvodnje po kvalitetnim klasama

    potvrena, jer su dokazane statistiki znaajne razlike

    u veini ispitivanih kombinacija.

    Ispitujui H2 hipotezu, ANOVA i T-testom potvr-

    ene su statistiki znaajne razlike varijanci obujma

    sortimenata izmeu dviju ispitivanih kategorija zdrav-

    stvenog stanja sastojina, za svaku kvalitetnu klasu sor-

    timenta. Jednako tako statistiki su potvrene razlike u

    srednjim vrijednostima obujma sortimenata izmeu te

    dvije grupe uzoraka usporeujui klasu po klasu sorti-

    menta. Za navedene testove podaci obujma uzoraka sa-

    dravali su uvijek neku vrijednost, 0 za nepostojanje

    sortimenta ili neki decimalni broj predstavljajui iz-

    mjeren ili planski obujam, dakle nije bilo varijabli bez

    podataka (engleski: System missing) u analizama.Dobiveni rezultati potvruju drugu hipotezu, odno-

    sno utjecaj kategorije zdravstvenog stanja na proizve-

    denu sortimentnu strukturu. Time su ustanovljene

    statistiki znaajne razlike u strukturi proizvedenih sor-

    timenata izmeu sastojina/odjela dobrog i onih izrazito

    naruenog zdravstvenog stanja (g.j. Brloko).

    U radu Z e i i dr. (2009) za svoj uzorak navode

    kako ukupno iskoritenje drvnoga obujma stabala 3b

    stupnja posuenosi (osutost kronje od 81 do 99 %) iz-

    nosi 73,79 %, a 4 stupnja 71,55 %, stoga postotni

    udio otpada iznosi 26,51 % odnosno 28,45 %. Kod po-

    suenih stabala jele obine otpad se poveava za oko 10

    % u odnosu na prijanja istraivanja kod zdravih sta-

    bala. Navedeni autori tvrde kako je razlog tomu vea

    pojavost trulei u deblu, natrula i trula bjeljika, polom-

    ljeni i truli dijelovi kronje. Takoer se pod zakljunim

    razmatranjima iznosi kako prihod od prodaje drvnih

    sortimenata izraenih iz posuenih stabala obine jele

    neposredno ovisi o stupnju oteenja kronje i prsnom

    promjeru. S obzirom na te imbenike, vrijednost jedi-

    ninog drvnog obujma manja je i do 45 % u odnosu na

    drvne sortimente zdravih stabala prebornih sjea.

    to se tie rezultata u pogledu ispitivanja prisutnosti

    tetne entomofaune u odjelima zahvaenim intenzivnim

    suenjem jele, a provedenim u sklopu istraivanja tijekom

    2008. godine, utvrena je prisutnost kukaca koji naselja-

    vaju drvo kada je ono ve u polu suhom/ sasvim suhom

    stanju, a ne pripadaju potkornjacima. Tragovi jelinih pot-

    kornjaka na uzorcima naeni su maloj mjeri, to znai da

    oteena stabla s kojih su uzeti nisu najvjerojatnije stra-

    dala od posljedica napada potkornjaka. Nakon toga,

    uzorci nisu uzimani za daljnja ispitivanja, pa tako nije

    utvrivana daljnja korelacija prisutnosti tetnika i poslje-

    dica intenzivnog suenja jele.

    ZAKLJUCI ConclusionsProblemi s kojima se suoava proizvodna grana u-

    marstva u dinarskim bukovo-jelovim umama, posebice

    onim zahvaenim intenzivnim suenjem jele, postoje ve

    par desetljea. Osim to takve sastojine degradiraju u eko-

    lokom smislu mijenjajui i naruavajui strukturu te de-

    gradirajui umsko tlo, proces suenja jelovih stabala ima

    za posljedicu i znaajne ekonomske gubitke kao to su

    smanjeni prihodi u odnosu na trokove proizvodnje jelo-

    vih sortimenata uslijed stalnog degradiranja kvalitete dr-

    veta zahvaenog suenjem.

    S ciljem doprinosa u rjeavanju navedene problema-

    tike, ovim istraivanjem je obavljena usporedba plana

    proizvodnje umskih sortimenata s ostvarenom proizvo-

    dnjom po sortimentnim klasama u odjelima zahvaenim

    znaajnim suenjem jele. Inae, esto neslaganje plana

    proizvodnje s ostvarenom kvalitetnom strukturom drvnih

    sortimenata poznato je Proizvodnoj slubi H d.o.o. ve

    otprije i to u jelovim umama i umama drugih naih gla-

    vnih vrsta drvea. Osnovni razlog tom neslaganju, pose-

    bice u sluajevima jelovih sastojina jednake kategorije

    zdravstvenog stanja, najvjerojatnije lei u sortimentnim

    tablicama koje su uz distribuciju broja doznaenih stabala

    osnovni element u izradi planova proizvodnje. Iako kon-

    kretno za jelu postoje sortimentne tablice za redovnu pre-

    bornu sjeu, a isto tako i za sanitarnu sjeu suaca, ne

    mijenja na stvari da se neslaganje esto deava. Drugi raz-

    log znaajno manje vjerojatnosti i utjecaja na krajnji re-

    zultat proizvodnje je odabir neprikladne tarife.

    Za ispitivanje statistiki znaajnih razlika u obujmu sor -

    timentnih klasa izmeu ostvarene proizvodnje i plana ko -

    riteni su najprije ANOVA, test homogenosti varijance i T-

    test. Rezultati ispitivanja jednakosti varijanci i sred njih vr i-

    jednosti obujma furnirskog sortimenta ukazali su ka ko se

    proizvedena koliina tog sortimenta statistiki raz likuje od

    planirane u svim odjelima obuhvaenim is tra ivanjem os -

    im jednog. Takvi rezultati su u korelaciji s lo im zdravst venim

    stanjem jelovih stabala u istraivan im odjelima, gdje nije za

    oekivati prisutnost stabala furni rskih svojsta va drva, to se

    ne moe rei za dva odjela g.j. iroka Draga.

    Ispitivanjem obujma pilanskih trupaca 1. klase usta-

    no vljene su statistiki znaajne razlike u 6 od 7 odjela,

    a s obzirom na rezultat T-testa 0,080 za taj jedan odjel

    ko ji ne pokazuje razlike, moe se rei da je H1 potvre -

    na za tu klasu sortimenta. U sluaju obujma pilanskih

    trupaca 2. klase u etiri od sedam odjela nisu dokazane

    znaajne razlike izmeu planskih i proizvedenih koli-

    ina, to ukazuje kako sortimentne tablice za tu kvalite-

    tnu klasu daju relativno dobru procjenu udjela sortime -

    n ta u bruto obujmu odjela i kada se radi o sastojinama

    izrazito naruenog zdravstvenog stanja. Statistiki zna-

    ajne razlike obujma pilanskih trupaca 3. Klase izmeu

    proizvedenih i planiranih koliina ustanovljene su kod

    etiri odjela, a u preostala tri odjela g.j. Brloko nisu

    znaajne. Kategorija celuloznog i ogrjevnog drva, od-

    nosno njihov proizvedeni obujam statistiki se razlikuje

    od planske koliine, a objanjava se loom kvalitetom dr -

    Paladinic Stimac 16.07.2011 18:13 Page 258

  • E. Paladini, D. timac, H. Marjanovi, I. Balenovi, M. Z. Ostrogovi: SUENJE OBINE JELE (Abies alba Mill.) ... umarski list Posebni broj (2011), 248-263

    259

    va stabala jele koja se uklanjaju iz odjela, jer su zahvae -

    na procesom suenja. Rezultati ispitivanja obujma drvnog

    os tatka oekivano su pokazali najiz razitije statistike raz-

    li ke (p < 0,001) izmeu pro izvedenog i planiranog ob u j -

    ma za sve odjele, te zbog potekoa u njegovom snimanju

    na terenu i proble ma u odreivanju njegove trine vrijed-

    nosti izosta lo je daljnje obrazlaganje po toj kategoriji.

    Druga bitna smjernica ostvarena u istraivanju bila

    je usporedba proizvodnje sortimenata izmeu jelovih

    sa stojina dobrog zdravstvenog stanja i izrazito narue-

    nog zdravstvenog stanja. Istraivanjem su ustanovljene

    znaajne razlike u strukturi proizvedenih sortimenata

    izmeu tih dviju kategorija zdravstvenog stanja sasto-

    jina, ime je potvrena hipoteza H2 postavljena ovim

    istraivanjem. Imajui u vidu prethodno navedene i-

    njenice, prilikom izrade plana proizvodnje za sve one

    budue odjele/odsjeke u najugroenijoj kategoriji, tre-

    balo bi pomnije odabirati najprikladnije sortimentne ta-

    blice, kako bi plan bio to blii ostvarivoj proizvodnji.

    Jedno od pitanja koje se namee nakon istraivanja

    je pitanje: da li se sanitarne sjee jelovih sastojina

    mogu optimizirati na nain da se pokuaju prostorno i

    vremenski uskladiti na godinjoj razini u cilju smanje-

    nja trokova proizvodnje?

    U konanici, prihod proizvodnje umskih drvnih

    sortimenata, on se moe iskazati na nekoliko naina: a)

    na temelju podatka o prikrojenom sortimentu u umi

    (po udarenoj ploici), b) na temelju podatka o proda-

    nim koliinama iz raunovodstvenih faktura (takav pri-

    hod je dosta varijabilan podatak), i c) prihod dobiven iz

    podataka o razduenju odjela/odsjeka. to se tie tro-

    kova proizvodnje, oni ovise o koliini dozanenog dr-

    vnog obujma u odjelu koji izravno utjee na normu

    sjee i izrade u odreenom odjelu.

    A n d r o i , M., D. C e s t a r , 1975: Problematika istra-

    ivanja, Istraivanje uzroka i posljedica suenja

    prirodnih jelovih uma u SR Hrvatskoj. Radovi

    23, 1116, Zagreb.

    A n d r o i , M., D. C e s t a r , V. H r e n , 1975: Zaklju-

    ne napomene i preporuke za gospodarenje,

    Istraivanje uzroka i posljedica suenja prirod-

    nih jelovih uma u SR Hrvatskoj. Radovi 23,

    152153, Zagreb

    A n i , I., J. Vu k e l i , S. M i k a c , D. B a k i , D.

    U g a r k o v i , 2009: Utjecaj globalnih klimat-

    skih promjena na ekoloku niu obine jele

    (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj. um. list, 34, s.135144.

    A n o n ., 1995: Hrvatske norme proizvoda iskoritava-

    nja uma. II. izdanje, Dravni zavod za normiza-

    ciju i mjeriteljstvo, Zagreb.

    B a u c h , J., 1986: Characteristics and response of

    wood in declining trees from forests affected by

    pollution. IAWA Bull. NS 7, 269276.

    B e z a k , K., V. K r e j i , B. Vr b e k , 1991: Propadanje

    jele praeno promjenama vitalnosti i prirasta

    ume bukve i jele od 1969.1990. godine. Rad.

    umar. inst. 26(1): 115128, Zagreb

    C e r t i n i , G., C o r t i , G., U g o l i n i , F.C., 2000: Inf-

    luence of soil properties on the mortality of sil-

    ver fir in Tuscany, Italy. Forstw. Cbl. 119,

    323331

    G l a v a , M., H. K o e n i e s , B. P r p i , 1985: Zur

    Imissionbelastung der industriefernen Buchen

    und Buchentannenwaelder in den Dinarischen

    Gebirgen Nortwestjugoslaviens. Verhandelung

    der Gesellschaft fuer Oekologie, Band XV: 237

    247, Gratz (Goettingen 87).

    I n n e s , J.L., 1993. Forest Health: Its Assessment and

    Status. CAB International Wallingford, Oxon, UK

    K a u z l a r i , K., 1988: Utjecaj tetnih polutanata na

    propadanje uma u Gorskom Kotaru. um. list,

    vol. 112: 231245.

    K o m l e n o v i , N., N. M a t k o v i , D. M o a n , P.

    R a s t o v s k i , 1997: Unos oneienja iz zraka u

    umi bukve i jele (Abieti-Fagetum dinaricum)

    u predjelu Lividrage u zapadnoj Hrvatskoj. um.

    list, 78: 353360, Zagreb.

    K r e h a n , H., 1989: Das Tannensterben in Europa.

    Eine Literaturstudie mit kritischer Stellun-

    gnahme. FBVA Berichte 39, 156.

    K r p a n , A., D. P i m a n , 2001: Neka obiljeja iskori-

    tavanja hrvatskih jelovih uma. Obina jela

    (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Prpi, B. (ur.).Akademija umarskih znanosti, Zagreb. 659686.

    L a r s e n , J.B., 1986. Das Tannensterben: eine neue

    Hypothese zur Klrung des Hintergrundes dieser

    rtselhaften Komplexkrankheit der Weisstanne

    (Abies alba Mill.). Forstw. Cbl. 105, 381396.M e y e r , H., 1957: Beitrag zur Frage der Rckgngig-

    keitserscheinungen der Weisstanne (Abies albaMill.) am Nordrand ihres Naturareals. Arch.

    Forstw. 6, 719787.

    PCC, 1998: Manual on methods and criteria for harmoni-

    zed sampling, assesment, monitoring and analysis

    of the effects of air pollution on forests. UN/ECE

    and EC, Geneva and Brussels, PCC Hamburg.

    P o t o i , N., I. S e l e t k o v i , 2000a: Stanje otee-

    nosti uma u Republici Hrvatskoj 1998. godine.

    um. list, 12: 5156, Zagreb.

    P o t o i , N., I. S e l e t k o v i , 2000b: Oteenost

    uma u Hrvatskoj 1999. godine. umarski insti-

    tut, Jastrebarsko, rukopis, 24 str.

    P o t o i , N., I. S e l e t k o v i , 2001: Oteenost uma

    u Hrvatskoj 2000. godine. Izvjee za JP Hrvat-

    ske ume, umarski institut, Jastrebarsko.

    LITERATURA References

    Paladinic Stimac 16.07.2011 18:13 Page 259

  • E. Paladini, D. timac, H. Marjanovi, I. Balenovi, M. Z. Ostrogovi: SUENJE OBINE JELE (Abies alba Mill.) ... umarski list Posebni broj (2011), 248-263

    260

    P o t o i , N., I. S e l e t k o v i , 2002: Oteenost uma

    u Hrvatskoj 2001. godine. Izvjee za JP Hrvat-

    ske ume, umarski institut, Jastrebarsko.

    P o t o i , N., I. S e l e t k o v i , 2003: Oteenost uma

    u Hrvatskoj 2002. godine. Izvjee za JP Hrvat-

    ske ume, umarski institut, Jastrebarsko.

    P o t o i , N., I. S e l e t k o v i , 2004: Oteenost uma

    u Hrvatskoj 2003. godine. Izvjee za JP Hrvat-

    ske ume, umarski institut, Jastrebarsko.

    P o t o i , N., I. S e l e t k o v i , D. U g a r k o v i , A.

    J a z b e c , S. M i k a c , 2008: The influence of cli-

    mate properties on crown condition of Common

    beech (Fagus sylvatica L.) and Silver fir (Abiesalba Mill.) on Velebit. Periodicum biologorum,Vol.110 No.2, pp. 145150.

    P r k a , M., 2001: Udio i kakvoa umskih sortimenata

    u oplodnim sjeama bukovih sastojina bjelovar-

    ske Bilogore. Magistarski rad, 103, Zagreb.

    P r k a , M., T. Porinsky, 2009: Usporedba strukture

    tehnike oblovine jednodobnih bukovih sjeina

    u sortimentnim tablicama izraenim primjenom

    normi HRN (1995) i HRN EN 13161: 1999.

    um. list, 133 (12): 1525.

    P r p i , B., 1975: Zakorjenjivanje i hidratura obine

    jele. Istraivanje uzroka i posljedica suenja pri-

    rodnih jelovih uma u SR Hrvatskoj. Rad. um.

    Inst., vol. 23: 4153, Jastrebarsko.

    P r p i , B., N. K o m l e n o v i , Z. S e l e t k o v i , 1988:

    Propadanje uma u SR Hrvatskoj. (Dieback of Fo-

    rests in Croatia). um. list (5/6): 195216, Zagreb.

    P r p i , B., Z. S e l e t k o v i , 2001: Ekoloka konstitu-

    cija obine jele. Obina jela (Abies alba Mill.) uHrvatskoj, Prpi, B. (ur.). Akademija umarskih

    znanosti, Zagreb. 255269.

    R e b u l a , E., 1996: Sortimentne i vrijednosne tablice

    za deblovinu jele. Mehanizacija umarstva br.4:

    201222, Zagreb

    S c h t t , P., 1977: Das Tannensterben: der Stand unse-

    res Wissens ber eine aktuelle und gefhrliche

    Komplexkrankheit der Weisstanne (Abies albaMill.). Forstw. Cbl. 96, 177186.

    S e l e t k o v i , I., N. P o t o i , 2004: Oteenost uma

    u Hrvatskoj u razdoblju od 1999. do 2003. go-

    dine. um. list CXXVIII (3-4): 137148, Zagreb

    S e l e t k o v i , Z., I. T i k v i , 1996: Oteenost um-

    skih ekosustava razliitih staninih prilika u Re-

    publici Hrvatskoj. U: Sever, S. (ur.): Zatita

    uma i pridobivanje drva, umarski fakultet, Za-

    greb i umarski institut, Jastrebarsko: 8188.

    a f a r , J., 1965: Problem suenja jele i nain gospoda-

    renja na Macelj gori. um. list, 89 (1/2): 116.

    t e f a n i , A., 1997: Udio drvnih sortimenata u vo-

    lumenu krupnog drva do 7cm promjera za hrast

    lunjak, hrast kitnjak i poljski jasen-sui tip.

    um. list br. 910: 479497, Zagreb

    t e f a n i , A., 1998: Udio drvnih sortimenata u vo-

    lumenu krupnog drva do 7cm promjera za obi-

    nu bukvu u jednodobnim sastojinama. um. list

    br. 78: 329337, Zagreb.

    u n j a r , M., 2003: Some quality characteristics of

    fir trees (Abies alba Mill.) in the educational-ex-perimental forest site Zalesina, management unit

    Belevine. Glasnik za umske pokuse 40: 157.

    T h o m a s , A.L., G e g o u t , J.C., L a n d m a n n , G.,

    D a m b r i n e , E., K i n g , D., 2002: Relation bet-

    ween ecological conditions and fir decline in a

    sandstone region of the Vosges mountains (nort-

    heastern France). Ann. For. Sci. 59, 265273.

    Ti k v i , I., Z. S e l e t k o v i , I. A n i , 1995: Propa-

    danje uma kao pokazatelj promjene ekolokih

    uvjeta u atmosferi. um. list, CXIX (11-12):

    361372, Zagreb

    Ti k v i , I., Z. S e l e t k o v i , D. U g a r k o v i , S. P o -

    s a v e c , . p a n j o l , 2008: Dieback of Silver Fir

    (Abies alba Mill.) on Northern Velebit (Croatia). Pe-riodicum biologorum, Vol.110 No.2, pp. 137143.

    Vi d a k o v i , M., 1993: etinjae, morfologija i vari-

    jabilnost. Grafiki zavod Hrvatske i Hrvatske

    ume Zagreb, 741 p.

    Vr b e k , B., I. P i l a , T. D u b r a v a c , N. P o t o i , I.

    S e l e t k o v i , M. P e r n e k , 2008: Forest crown

    condition and monitoring deposited matter in

    Gorski Kotar area in Croatia. Zbornik savjetova-

    nja Climate Change Forest Ecosystems &

    Landscape, Priwitzer, T. (ur.). Forest Research

    Institute, Zvolen, Slovaka, 112112.

    Vu l e t i , D., 1996: Ekonomski gubici na vrijednosti

    drva hrasta lunjaka (Quercus robur L.) kao po-sljedica ozljeivanja stabla. Magistarski rad, str.

    189 + VI, Zagreb.

    Z e i , ., I. S t a n k i , D. Vu s i , A. B o s n e r , D. J a -

    k i , 2009: Iskoritenje obujma i vrijednost drvnih

    so rtimenta posuenih stabala jele obine (Abies al -ba Mill.). um. list, CXXXIII (12): 2737, Zagreb.

    SUMMARY: The research problem, raised by Croatian Forests Ltd., ForestAdministration Delnice, is the frequent discrepancy in planned versus realisedyields during selecting cutting in fir-beach forests. This discrepancy betweenplanned and realised wood assortments structure and at the same time bet-ween revenues, is significant for fir-beach stands affected by fir trees dieback.The result is that performed sylvicultural activities in such disturbed stands, in

    Paladinic Stimac 16.07.2011 18:13 Page 260

  • E. Paladini, D. timac, H. Marjanovi, I. Balenovi, M. Z. Ostrogovi: SUENJE OBINE JELE (Abies alba Mill.) ... umarski list Posebni broj (2011), 248-263

    261

    order to get timber assortments, have questionable cost-effectiveness, and insome cases are fully unprofitable. The key point in process of calculating plan-ned values according to timber assortments are so called Assortment ta-bles, empirical models for estimation of timber assortments structure, whichare definitely inappropriate for current climatic and disturbed stand condi-tions. Hence, the aim of this research is to study existing Assortment tables forfir, which are used by the Production department of Forest Administrationbranch Delnice, in order to satisfy criteria for sufficiently reliable planning inthe production of timber assortments.

    Material and methods. In order to ensure quality and uniformity of researchfrom the be ginning, the detailed plan of field activities was designed andagreed for implementati on with Production department. On the research areain target Forest management un i ts, a few forest compartments were chosen forfield data acquisition each year. In each of selected forest compartments it wasrequired to collect data for around 100 marked fir tr ees, which were felled du-ring selecting cutting. Diameter distribution of those hundred tr ees should re-present fir diameter distribution of whole compartment. Each of those fir tr eesgot measured diameter at breast height, total height, height of the first branch,and all bucked timber assortments. From those data we got volumes (per treesand per timber assortment). Ultimately, assortment structure data were collec-ted from seven forest co mpartments. Each compartment has two dataset, onerepresenting produced timber assortments (done by foresters) versus plannedassortment structure (calculated using assortments tables).

    Concerning research aim, two hypotheses (H1, H2) were constructed. H1states: If planned and realised timber assortments production from forest com-partment significantly affected by fir dieback is compared, than statistically si-gnificant differences between planned and realised values according toassortments classes will be confirmed. H2 states: If timber assortments pro-duction is compared according to three general health categories of fir stands,than statistically significant differences between same assortment classes willbe confirmed. For testing H1, One-way ANOVA was used together with Test ofHomogeneity of Variances. Analysed variables are veneer logs volume, saw-logs (1st, 2nd and 3rd class), pulp-wood and firewood, and volume of wood re-sidues (recovered wood). Pulp-wood and firewood are in the same category,because only 14 pieces of firewood were measured in whole sample. Wood resi-due category refers to timber assortments thicker than 16 cm and left on forestfloor because of its uselessness for technical purposes (damaged, decayed).

    Statistical significance of differences between samples of planned and rea-lised volume according to assortment classes was analysed. Testing homoge-neity of variances between these two samples showed in most cases thatvariances of the same assortment classes volumes are not homogenous. Con-sidering this findings, Independent-samples T test was used for analyzing H1.Analog to H1 testing, the same tests were used for H2 analyzing. Forest com-partments which were compared represented two of three health categories offir stands (stands of moderately damaged health condition were missing).Those two compared groups of data were unequal in size, one consisting ofdata acquired from 5 forest compartments, and another of data acquired fromtwo forest compartments.

    This research was partially extended with sampling of fallen fir trees to geta clue about insect and pest species which could be one of main factors cau-sing fir dieback. So, in the 2008 woody samples collected from fallen trees inone forest compartment, were analysed in CFRI laboratory.

    Research area. In wider context, research area represents fir-beach standsof Gorski Kotar region, and narrower area is determined by boundaries of

    Paladinic Stimac 16.07.2011 18:13 Page 261

  • E. Paladini, D. timac, H. Marjanovi, I. Balenovi, M. Z. Ostrogovi: SUENJE OBINE JELE (Abies alba Mill.) ... umarski list Posebni broj (2011), 248-263

    262

    Forest Administration Branch Delnice i.e. forest area affected by intensive firtrees dieback. The stands in focus represent main fir-beach forest communityin Gorski Kotar, Abieti-Fagetum illyricum Ht. Research activities on fielddata acquisition were started in forest management unit Brloko. Dataabout forest compartments included in research are presented in Table 1.

    Results of research and discussion. Firstly, the results of H1 are presentedand discussed. Statistically significant differences between planned and reali-sed volumes were confirmed for veneer assortment, for all forest compartmentsexcept one. The results were expected because five of seven compartments areconsidered as stands of significantly disturbed health condition, where possibi-lity for production of high quality timber assortments from fir trees is minimal.Another fact considerably affects on differences between planned vs realisedtimber assortment structure is assortments tables, according to which eachtree with dbh higher than lowest threshold for veneer class gets certain veneervolume from tree volume. Veneer volume participates in the whole sample ofproduced timber assortment volume with 0.59 %, and concerning forest com-partments from 0.00 % to maximum 3.01 % (see Table 2).

    T-test results for 1st class saw logs confirmed discrepancies between reali-sed and planned quantities for all forest compartments except compartmentno.15 in forest management unit Brloko (t value is 0.80). Volume of 1stclass saw logs participates in the whole sample of produced timber assortmentvolume with 5.85 % to 35.95 %, concerning forest compartments. Differentfrom previous, t-test for 2nd class saw logs confirmed discrepancies betweenrealised and planned quantities for three forest compartments, two represen-ting category of good health condition, and one category of worse health con-dition (table 3). Volume of 2nd class saw logs participates in the whole sampleof produced timber assortment volume with 13.93 % to 31.28 %, concerningforest compartments. Testing volume of 3rd class saw logs confirmed discre-pancies between realised and planned quantities for four forest compartments(two in category of good health condition, and two in category of worsehealth). This assortment class after pulp-wood and firewood has the highestshare in whole sample volume of assortment classes. Volume of 3rd class sawlogs participates in the whole sample of produced timber assortment volumewith 16.29 % to 36.90 %, concerning forest compartments.

    The most frequent timber assortment is pulp-wood and firewood category,leading by number of logs. This fact is in line with disturbed wood quality ofstanding fir trees which are in process of dieback or completely dead trees inthe felling moment. Analysing discrepancies between realised and plannedquantities for this assortment category, tests confirmed statistically significantdifference for all forest compartments except one. Tested wood volume of thecategory participates in the whole sample of produced timber assortment vo-lume with 6.38 % to 54.41 %.

    Recovered wood (i.e. wood residue) assortment is problematic because ofits technical inapplicability. This assortment category consisted of small num-ber of pieces, and according to assortment tables each tree gets certain vo-lume of the assortment (so called wood waste). This discrepancy is supportedwith T-test results confirming significant differences between realised andplanned quantities for all forest compartments. Hence, further considerationof the recovered wood assortment was cancelled.

    Regarding to obtained results, it can be concluded that H1 is accepted be-cause statistically significant differences have been confirmed for majority oftested combinations. Testing H2 by ANOVA and T-test, for each assortmentclass were confirmed differences between assortment volume variances com-paring two health categories of stands (table 4). Other words, the relationship

    Paladinic Stimac 16.07.2011 18:13 Page 262

  • E. Paladini, D. timac, H. Marjanovi, I. Balenovi, M. Z. Ostrogovi: SUENJE OBINE JELE (Abies alba Mill.) ... umarski list Posebni broj (2011), 248-263

    263

    between health categories of fir stands and realised assortment structure hasbeen confirmed. Concerning this, in process of timber assortment productionplanning more attention on assortments tables should be done (carefullychoosing and constructing new ones adapted for different health categories).

    Conclusions. This project was aimed to give additional contribution in re-solving discrepancy between planned and realised timber assortment produc-tion from fir-beech stands with different degree of fir trees dieback. The mainreason for this discrepancy, especially in case of same health category stands,most probably lays on current assortments tables which were constructed in90is and updated a few times mostly on empirical basis. Another reason, butwith considerably smaller influence on final production plan than assortmenttables is inappropriate tariff selection.

    Performed statistical tests confirmed significant differences between plan-ned and realised timber assortment quantities in case of veneer. And such re-sults are in strong correlation with worse health condition of the majority ofresearched forest compartments (except the ones in f.m.unit iroka Draga).Tests have been confirmed H1 on other timber assortments mostly for 1st and3rd class of saw logs, pulp-wood and firewood category, and for 2nd class sawlogs havent. Worse wood quality of fir trees from stands with significant firdieback resulted in the statistically significant differences between plannedand realised values of pulp-wood and firewood assortment volumes. Recove-red wood category hasnt been further analysed because of quite a small sam-ple collected on the field.

    Testing H2 on realised production data of the same timber assortmenttypes between forest compartments belonging different health category, signi-ficant discrepancies in quantities of assortment volumes between two obser-ved health categories have been confirmed.

    Final recommendation or question to forest Management is Would it bepossible to adjust spatio-temporally the realisation of sanitary selecting cut-ting in fir-beach forests on yearly basis, in order to minimise timber produc-tion costs?

    K e y w o rd s : health status category of stand, silver fir, dieback, forestwoody assortments, planned production, realised production

    Paladinic Stimac 16.07.2011 18:13 Page 263