Suvremene metode poučavanja u vojnom obrazovanju

Darko Možnik Ministarstvo obrane Republike Hrvatske

Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“ Ilica 256B, Zagreb, Republika Hrvatska

Telefon: 01-3784 613 Fax: 01-3784 210 E-mail: dmoznik@xnet.hr

Sažetak - Rad opisuje i objašnjava suvremene metode pou-

čavanja u obrambenim i vojnim sustavima u području vojnog

obrazovanja koje se u RH organiziraju, pripremaju i provode

na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“.

Cilj je poboljšati i unaprijediti kvalitetu i nastavna umijeća

tijekom provedbe nastave od strane nastavnika na HVU.

U nastavi u vojnim školama koristi se: e-učenje, LMS

sustavi MOODLE (MERLIN) i ILIAS, kreativni modeli

nastave, problemsko-istraživački modeli, recepcijsko-estetički

modeli, egzemplarno-paradigmatski modeli, vođenje razreda

te fleksibilno rješavanje nastalih izazova u provedbi nastave.

Održane su odgovarajuće radionice u cilju implementacije

suvremenih metoda poučavanja.

Nastavno osoblje je upoznato i provodi program DEEP

(engl. Defence Education Enhancement Program) u cilju

podizanja kvalitete nastave i izrade kurikuluma za provedbu

novih nastavnih metoda u vojnim školama.

Nastavlja se proces umrežavanja sa NATO i EU organizaci-

jama koje provode vojno obrazovanje.

Izrađen je nastavni plan i program tečaja za pripremu nas-

tavnika na HVU o suvremenim metodama poučavanja. Cilj

tečaja je osposobljavanje nastavnika na HVU za konkretna

stvaralačka rješenja u praksi i unapređenje provedbe nastave

na HVU.

Definirani su ishodi učenja i sadržaj tečaja je detaljno raz-

rađen. Navedena je korištena literatura (osnovna i dopunska)

kao i načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaz-

nih kompetencija.

Na kraju su navedena zaključna razmatranja.

I. UVOD

U RH se za potrebe obrambenih i vojnih sustava u

području vojnog obrazovanja na Hrvatskom vojnom

učilištu „Dr. Franjo Tuđman“ organizira, priprema i

provodi i e-učenje.

E-učenje i učenje na daljinu primjenjuju se u

obrambenim i vojnim sustavima zemalja članica NATO

saveza i EU. U obrambenim i vojnim sustavima zemalja

članica NATO saveza e-učenje se koristi i primjenjuje pod

nazivima: JADL (engl. Joint Advanced Distributed Lear-

ning) i ADL (engl. Advanced Distributed Learning).

Open source sustavi za upravljanje učenjem tj. LMS-ovi

(engl. Learning Management Systems) MOODLE (engl.

Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environ-

ment) i MERLIN najviše koriste akademske zajednice, a u

obrambenim i vojnim sustavima zemalja članica NATO

saveza i EU koristi se, uz navedene sustave, i ILIAS (njem.

Integriertes Lern Informations und Arbeitsko-operations

System). U MORH-u i OS RH u sustavu vojnog

obrazovanja za e-učenje se koriste LMS sustavi MOOD-

LE, MERLIN i ILIAS kao platforme i skupovi alata.

Također, na HVU „Dr. Franjo Tuđman“ provodi se

projekt “Uvođenje novih načina usvajanja i održavanja

znanja” odnosno e-obrazovanje u OS RH i MORH-u.

Određeni pripadnici OS RH i djelatnici MORH-a, a

poglavito nastavnici Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo

Tuđman” osposobljeni su vlastitim resursima, učinkovitim

korištenjem LMS-ova MOODLE, MERLIN i ILIAS, raz-

vijati i primjenjivati online ADL tečajeve i module za

obrambene i vojne potrebe.

Jedan od oblika usavršavanja nastavnika, na početku

akademske godine, je provedba tečaja Suvremene metode

poučavanja u vojnom obrazovanju.

Svrha je poboljšati kvalitetu provedbe nastave za polaznike

vojnih škola usvajanjem suvremenih nastavnih tehnika i

metoda od strane nastavnika na HVU.

Provedbom tečaja unaprijedit će se nastavna umijeća

vojnih nastavnika kroz slijedeća područja: poticanje

timskog rada između polaznika škola, osposobljavanje

nastavnika za provedbu suvremenih metoda nastave

korištenjem kreativnih modela nastave(kreativno čitanje,

kritičko čitanje i drugo), uvođenje inovacija, problemsko-

istraživački modeli, recepcijsko-estetički modeli,

egzemplarno-paradigmatski modeli, multimedijsko-više

izvorni modeli, vođenje razreda i fleksibilno rješavanje

nastalih izazova u provedbi nastave.

II. VOJNO OBRAZOVANJE

HVU, kao buduća sveučilišna sastavnica ili samostalno

sveučilište, kroz vojni obrazovni sustav treba osigurati

proces stvaranja vojne profesije kao uvjet primjene

znanosti i umijeća. Profesionalne vojne kompetencije uvjet

su stasanja vojnih vođa i pridonose njihovoj kreativnosti i

inventivnosti upravljanja u neizvjesnom i složenom strate-

gijskom okruženju. Tri su prioriteta razvoja HVU-a: sustav

akademskog stupnjevanja unutar HVU-a, osiguranje kvali-

tete kurikula HVU-a i priznavanje stečenih stupnjeva i

razdoblja školovanja na HVU-u.

HVU kao buduća sastavnica Sveučilišta je nužno, ali

samo prijelazno razdoblje sazrijevanja u procesu ustrojava-

nja Hrvatskog vojnog Sveučilišta.

III. SUVREMENE METODE POUČAVANJA

Poučavanje je neposredna pomoć učenicima u odgojno

obrazovnom procesu, prvenstveno prilikom stjecanja zna-

nja, zatim u razvijanju psihofizičkih sposobnosti i usvaja-

nja odgojnih vrijednosti. U nastavi imamo odnos modela,

od modela poučavanja, preko modela učenja do modela

stvaralaštva. Za proces poučavanja najvažniji je odnos

MIPRO 2017/CE 1133

između nastavnika i učenja. Učenje poučavanjem se razli-

kuje od učenja stvaralaštvom. Za stvaralaštvo je važnije

pitanje kako, nego što. Kod poučavanja je bitnije što

(sadržaj) a ne kako (način, metoda). Ipak ne bi se moglo

reći da su poučavanje i učenje stvaralaštvom radnje

suprotne jedna drugoj. Podučavanje je umijeće i znanost.

Poučavanje (što) je za danas, a učenje (kako) je za

sutra.Tradicionalna nastava transformira se u učenje putem

stvaralaštva. Stvaralaštvo je najveća čovjekova ambicija.

Trebamo naučiti učiti.

Modeli kreativne nastave

Tipovi učenja za budućnost su: učiti znati, učiti činiti,

učiti zajedno živjeti i učiti biti.

Stvaralaštvo u funkciji racionalizacije nastave. Stvaralaštvo

ima obilježja: rijetkosti, neponovljivosti i neizvjesnosti.

Sve ima granicu - osim stvaralaštvo. Stvaralaštvo treba biti

nastavnikova najveća ambicija.

„Nadmoćan je čovjek troslojan. Krepostan, oslobođen

od briga; Mudar, oslobođen je dvojbi; Neustrašiv, oslobo-

đen je straha“. (Konfucije)

Na ovome svijetu nema toga što bi pročišćavalo bolje od

mudrosti. „Mudrost koju temeljito naučimo nikada nećemo

zaboraviti.“ (Pitagora)

Nastavne strategije

Pod nastavnim strategijama podrazumijevamo ukupnost

odnosa zasnovanih na pojedinačnoj i simultanoj primjeni

oblika, metoda i sredstava nastavnog rada. Postoje tradicio-

nalne i suvremene nastavne strategije. Također, postoje

alternativni i kreativni modeli u nastavi.

Suvremeni nastavni modeli ili kreativni modeli nastave su:

1. kreativno-stvaralački modeli - na sistematičan

način upućuje recipijente u sadržaje, metode i

tehnike stvaralačkog rada. Krajnji cilj je razvija-

nje sposobnosti stvaralačkog mišljenja.

2. problemsko-otkrivajući/istraživački modeli -

Sadržaj ovog modela čine istraživačko-misaoni

postupci: formuliranje problema, dekomponiranje,

formuliranje hipoteza, sastavljanje plana istraživa-

nja, zaključivanje problema i sastavljanje liste

problema.

3. recepcijsko-estetički modeli - zasnivaju se na

postupku recepcije podataka. Učenik se javlja kao

aktivna ličnost koja prima poruke, obavlja njihovu

preradu i transformaciju.

4. esejističko-sintetički modeli - pružaju mogućnost

za spoznavanje u nastavi, ali i za biološko-psiho-

loške, pedagoško-didaktičke i estetsko-etičke

sadržaje kojima se djeluje, osim na kognitivno i

na afektivno i konativno (voljno) područje učeni-

kove ličnosti.

5. algoritamsko-matematički modeli. Ovaj model

najveći doprinos u osposobljavanju za stvaralaš-

tvo daje procesima samostalnog otkrivanja

algoritma i razvijanju procesa stvaralačkog mišlje-

nja.

6. egzemplarno-analogni/paradigmatski modeli pred-

stavljaju veliku mogućnost u osposobljavanju

učenika za samoučenje, ali istodobno pruža mo-

gućnost učenicima za istraživački rad. Nastav-nik

ne izlaže cjelokupno gradivo nego uzima ograni-

čeni dio gradiva, egzemplar, uzorni sadržaj, i to

izlaže učenicima.

7. multimedijsko-višeizvorni modeli oslobađaju lič-

nost učenika uniformnosti i monoističkih nastav-

nih postupaka.

8. kompjutorsko-simulacijski modeli imaju veliki

edukativni i konativni značaj za razvoj svakog

pojedinca. Dvije kratke riječi koje imaju presudnu

ulogu - počnite odmah.

9. književno-umjetnički modeli ili kreativno-umjetn-

ički modeli na vrlo jednostavan i svakom pristupa-

čan način uvode u procese stvaralaštva. To su

konkretni mentalni procesi koji vode rješenjima,

idejama, konceptualizaciji, umjetničkim formama,

teorijama i proizvodima koji su jedinstveni i koji

su novost i

10. strukturalno grafički omogućavaju na poseban

način razvijanje stvaralačkih sposobnosti učenika.

[1]

Svaki model sadrži u sebi više podmodela koji nude

alternativne i pluralističke mogućnosti stvaralaštva u

nastavi.

Vrijednost primjene svakog modela ovisit će od njego-

vog odnosa prema ostalim modelima.

Kreativni nastavnici su glavni pokretači i inspiratori

stvaralačkih aktivnosti svojih učenika i studenata.

Ovim modelima se tradicionalna nastva u školi/fakultetu

može transformirati u učenje putem stvaralaštva. Modeli su

otvoreni, što znači da se mogu mijenjati, dopunjavati,

transformirati i kombinirati. Smisao modelskog pristupa je

upravo u činjenici što su neovezujući i što ih svaki nastav-

nik može primijeniti prema svojim potrebama i mogućno-

stima.

Bitno je za kreativne metode nastave: znati - znanje, htjeti

- volja i smjeti - hrabrost.

Tehnike i metode učenja

Tehnike učenja su umješnost ili spretnost da se koriste

različita sredstva za učenje (udžbenici, rječnici,

enciklopedije, karte, crteži i slično). Svrha je metoda:

emocionalna - nastavnik „nameće“ tekst da se prihvati,

konativna - razvijanje volje za recepcijom, kognitivna -

sposobnost dekodiranja teksta, afektivna - buđenje raspo-

loženja i izgrađivanje pozitivnih stavova, referencijalna -

dovođenje u vezu novih znanja s prethodnima, fatična -

jasnost poruke gradiva koje se izlaže i metaučenje - učenje

učenja.

IV. E-UČENJE I UČENJE NA DALJINU

A. E-učenje

E-učenje je vrsta komunikacijskog kanala, kanala kroz

koji se odvija učenje.

Postoje dvije skupine definicija e-učenja i to: 1. skupina

"tehničkih" definicija stavlja naglasak na tehnologiju (na

"e" dio u imenu). Primjer jedne od "tehničkih" definicija

glasi: "E-obrazovanje je bilo koji oblik učenja, poučavanja

ili obrazovanja koji je potpomognut uporabom računalnih

tehnologija, a posebno računalnih mreža temeljenih na

1134 MIPRO 2017/CE

Internet tehnologijama." i 2. skupina "pedagoških" defini-

cija ima naglasak na obrazovanju, tj. na učenju i poučava-

nju ("learning" dio u imenu). Jedna od takvih definicija je:

"E-learning je interaktivan ili dvosmjeran proces između

nastavnika i učenika uz pomoć elektroničkih medija, pri

čemu je naglasak na procesu učenja, dok su mediji samo

pomoćno sredstvo koje upotpunjuje taj proces [3].“ U

skladu s navedenim e-učenje je presjek dvaju svjetova, i to:

svijeta „informacijskih i komunikacijskih tehnologija“ i

svijeta „obrazovanja“. E-učenje kao oblik obrazovanja

postoji na više razina: kao potpuno samostalan oblik, ali i

kao sastavni dio ili nadopuna klasičnog obrazovanja.

Proširena klasifikacija ili "vremenska crta" e-obrazovanja

prikazuje obrazovanje kao kontinuum e-učenja.

Slika 1. Prikaz “kontinuum”a e-učenja

Na slici 2. prikazan je odnos e-učenja, učenja na daljinu i

online obrazovanja. Iako se e-learning i učenje na daljinu

često izjednačuju, nije riječ o istim oblicima obrazovanja:

postoje vrste e-obrazovanja koje se ne odvijaju online, a

isto tako postoje i oblici učenja na daljinu koji ne koriste

ICT. Među glavnim prednostima e-učenja su: a) vremen-

ska i prostorna fleksibilnost; b) interakcija (komunikacija)

između polaznika i nastavnika, koja se odvija putem raču-

nala (na primjer: e-mail, forumi) te je često neposrednija i

intenzivnija nego komunikacija u razredu; c) komunika-cija

i grupni rad na zajedničkim projektima između polaz-nika

međusobno; d) programi e-obrazovanja su dostupni putem

Interneta nevezano za fizičku lokaciju na kojoj se polaznici

nalaze; e) programe e-obrazovanja mogu putem Interneta

pohađati polaznici koji zbog svog posla ili drugih obveza

ne mogu nazočiti tradicionalnoj nastavi u vrijeme u koje se

ona odvija; f) materijali pripremljeni za e-obrazovanje

relativno se lako obnavljaju, prilagođavaju i ponovo koriste

za različite grupe polaznika; g) korištenje interaktivnih

sadržaja za učenje i različitih medija za prezentiranje

sadržaja te dostupnost sadržaja 24 sata online.

Slika 2. Odnos e-učenja i učenja na daljinu

B. Učenje na daljinu

Učenje na daljinu (engl. distance learning, distance

education) je obrazovanje ili obuka koja se nudi učeni-

cima na različitim mjestima odnosno fizički udaljenima od

učitelja ili izvora informacija. U praksi je učenje na daljinu

puno složenije od ove definicije jer uključuje koriš-tenje

novih tehnologija i novih interaktivnih nastavnih metoda.

Termin učenje na daljinu u novije vrijeme se zamjenjuje

terminom online učenje, čime se naglašava da je riječ o

posebnom obliku e-learninga ili e-obrazovanja.

Department of Defense (DoD) je uvidio da sa konstan-

tnim brzim i neplaniranim promjenama lokacija vojnih

snaga ne može omogućiti konstantnu potrebu za edukaci-

jom u novim tehnologijama. Pošto je vremenski interval

razmještaja postrojbi kao i vrijeme implementiranja novih

tehnologija kraće sve više pojavljuje se potreba za eduka-

cijom "right time, right place", gdje je vrijeme često sada,

a mjesto bilo gdje na planeti. Dolazi se do zaključka da u

informacijskom dobu vojska mora biti spremna odgovoriti

na nove prijetnje odmah i sada sa najnovijim tehnologija-

ma. Kao odgovor na takve izazove razvijalo se i dalje se

razvija e-učenje odnosno JADL i ADL čija je svrha

postavljanje okvira koji će omogućiti DoD službenicima

(od ratnika - do tajnika) pristup: a) kvalitetnoj edukaciji i

treningu prema individualnoj potrebi, b) relativno mali

troškovi i c) kada god i gdje god to bude potrebno. Kao

jedna od najvećih prednosti učenja na daljinu smatra se to

što omogućuje stalno učenje (engl. lifelong learning) i

profesionalno usavršavanje.

E-učenje omogućuje izbor mjesta, vremena i trajanja

učenja. Također, omogućuje pristup udaljenim korisnicima

kojima je preskupo putovati. Kvalitetno oblikovan sustav

e-učenja omogućuje prilagodbu korisniku uz praćenje

dinamike i kvalitete prijeđenog sadržaja, a sam sadržaj,

kako bi ostavio odgovarajući dojam i bio što jasniji,

obrađen je multimedijalno. Najvažnije u učenju na daljinu

uz računalo je interaktivnost..

Sustavi za e-učenje omogućuju: 1) veću kreativnost

nastavnika,ućenja, 2) veću dostupnost materijala za učenje,

3) mobilnost i fleksibilnost nastavnika i polaznika (u smislu

vremena i prostora), 4) personalizaciju – polaznici mogu

samostalno odlučiti o slijedu i ritmu učenja, 5) nove

komunikacijske kanale za suradnju nastavnika i polaznika,

6) nove modele procjene znanja:kvizovi za samoprocjenu,

procjena pomoću ralunala i slično, kojima procjena znanja

postaje integralnim dijelom procesa učenja, 7) podršku

promjenama, partnerstvima i transformaciji procesa učenja

i 8) uštedu vremena, jednostavnu evaluaciju, trenutne

povratne informacije, izravno praćenje napretka u online

procjeni znanja.

V. KONCEPT, UPRAVLJANJE I TEHNIKE

E-UČENJA

a) KONCEPT E-UČENJA

Danas je sveprisutna potreba ali i želja da se unaprijedi

kvaliteta i dostupnost različitih obrazovnih programa. Pri

tome je obrazovanje postalo cjeloživotnim procesom i

potrebom, pa se briga o dostupnosti i kvaliteti odnosi na

sveukupni ciklus cjeloživotnog obrazovanja. E-učenje je

proces obrazovanja (proces učenja i poučavanja) uz

uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije, koja

pri tome doprinosi unaprjeđenju kvalitete toga procesa i

kvalitete ishoda obrazovanja.

E-učenje omogućava: učenje prilagođeno individualnim

potrebama studenta (bilo kada, bilo gdje), aktivno sudjelo-

vanje i aktivnu ulogu studenata, aktualnije i ažurnije obra-

zovne materijale, globalni pristup različitim obrazovnim

sadržajima, smanjenje „pritiska“ na fizičke resurse (omo-

gućavajući virtualne učionice, virtualne laboratorije), više

MIPRO 2017/CE 1135

komunikacije nastavnik-student i student-student, timski

rad, projektni rad nastavnika i studenta, bolju iskorištenost

vremena (za kvalitetnije sadržaje) pri kontaktima nastav-

nik-student, samostalnu provjeru znanja i kontinuirano

mjerenje i praćenje napretka studenta [7].

To je učenje i poučavanje koje je usmjereno na studente.

Slika 3. Model učenja usmjeren na studenta

b) UPRAVLJANJE PROCESIMA E-UČENJA

Model upravljanja procesom e-učenja se sastoji od 3

faze: planiranje, organiziranje i kontroliranje procesa e-

učenja. Proces upravljanja e-učenjem napreduje kroz

slijedeće faze: planiranje procesa e-učenja (izrada opera-

tivnog plana odnosno scenarija e-učenja), organiziranje

odnosno implementacija procesa e-učenja (uz provedbu

scenarija e-učenja u praksi), kontroliranje procesa e-uče-

nja (tj. vrednovanje različitih aspekata procesa) i pobolj-

šanje procesa i platforme. Osnovni princip ovog procesa je

ponavljanje - jednom kada se potvrde ili odbace početne

pretpostavke kroz fazu vrednovanja, ciklus se ponavlja uz

primjenu poboljšanja [8].

PLANIRANJE procesa e-učenja je iznimno bitan za

cjelokupni uspjeh e-učenja, a najčešće obuhvaća aktivnosti

od analize suvremenih trendova u obrazovanju i identifi-

ciranje karakteristika polaznika tečajeva za e-učenje; zatim

osmišljavanje okoline za učenje koja odgovara sadržaju,

ciljanoj publici i tehničkoj platformi te odabira

odgovarajuće platforme za e-učenje; pa sve do formulira-

nja očekivanih ishoda e-učenja i izrade operativnog plana

odnosno scenarija e-učenja. Cilj faze planiranja procesa e-

učenja je osmišljavanje ishoda i scenarija e-učenja prema

određenom kontekstu. Ishodi učenja predstavljaju instru-

ment razvoja plana i programa, te provjere njegove konzi-

stentnosti. Na razini programa preporučeno je definirati 15

do 30 ishoda učenja, na razini predmeta 5 do 10, a na

razini nastavne cjeline 5 do 15 ishoda učenja [9].

ORGANIZIRANJE osnovnog sadržaja e-učenja

LMS sustavi omogućuju polaznicima da kolegije istražuju

nelinearno, a isto tako i nastavnicima omogućuju izradu

tečajeva na fleksibilan način, nelinearno. Redoslijed doda-

vanja materijala i funkcionalnosti u sam kolegij ovisi isk-

ljučivo o nastavniku. Ako nastavnik i ne zna gdje započe-ti,

npr. nije siguran treba li organizirati kolegij oko tjed-nog

ili tematskog oblika, treba ipak odabrati jedan oblik i

početi s dodavanjem materijala. U obrazovnom okruženju

gdje se koriste LMS-ovi nastava se može odvijati i u pot-

punosti online.

KONTROLIRANJE napretka i ponašanja polaznika

Pri kontroliranju je nužno postaviti standarde mjerenja,

izmjeriti performanse, usporediti performanse sa standar-

dima te poduzeti potrebne korektivne akcije u svrhu

poboljšanja cjelokupnog procesa e-učenja. Svrha faze kon-

troliranja e-učenja može se najbolje izraziti kao proma-

tranje i procjena cjelokupnog procesa e-učenja i očekiva-

nih rezultata u odnosu na postavljene ciljeve.

c) TEHNOLOGIJE E-UČENJA

Postoji više tehnologija obrazovanja i obuke primjenom

e-učenja, a prema NATO-voj podjeli, to su:

1. združeno napredno distribuirano učenje - JADL

(engl. Joint Advanced Distributed Learning) i

napredno distribuirano učenje - ADL (engl.

Advanced Distributed Learning),

2. učenje pomoću ICT-a odnosno CBT (engl.

Computer-Based Training),

3. „uronjeno“ učenje (engl. Immersive learning),

4. mobilno učenje (engl. M-learning),

5. suradničko ili kolaborativno učenje (engl. Colla-

borative learning) i

6. kombinirano ili hibridno učenje (engl. Blended

learning) [7].

Slika 4. Tehnologije e-učenja prema NATO-u

1. JADL i ADL

a) JADL

Slika 5. Oznaka za JADL

b) ADL

Slika 6. Oznaka za ADL

ADL (engl. Advanced Distributed Learning) proizvod je ADL inicijative uspostavljene 1997. godine u Ministarstvu obrane SAD-a za standardizaciju i modernizaciju uprav-ljanja „treninzima“ i „edukacijama“ te načinima poučava-nja. ADL koristi strukturne i suradničke (engl. Collabora-tion) metode iz industrije, akademskih zajednica i vlada koji razvijaju standarde, alate i sadržaje učenja.

Zemlje članice NATO saveza i EU mogu koristiti izra-đene obrazovne on-line tečajeve za različita područja u obrambenim i vojnim sustavima.

Više o JADL i ADL nalazi se na: https://jadl.act.nato.int

1136 MIPRO 2017/CE

2. CBT (engl. Computer Based Training)

CBT je obrazovni ili obučni tečaj dostavljen direktno na studentsko računalo putem CD-ROM-a ili nekog drugog uređaja za pohranu. On se razlikuje od ADL-a po tome što se ne isporučuje preko weba ili putem sustava za uprav-ljanje učenjem.

Slika 7. Oznaka ili logo za CBT

3. „URONJENO“ UČENJE (engl. Immersive learning)

„Uronjeno“ (engl. Immersive) učenje koristi računalno

simulirano okruženje koje se događa u stvarnom životu ili

hipotetsku situaciju u grafički bogatom i dinamičnom

okruženju. Studenti su stavljeni u situaciju i uključeni su u

proces učenja kroz interaktivne simulacije i igre temeljene

na game-based aplikacijama. Immersive učenje podupire

jednog učenika ili više malih timova da rade zajedno kako

bi riješili problem, uvježbali tehnike ili poboljšali svoje

vještine.

4. MOBILNO UČENJE (engl. M-learning)

Slika 8. Mobilno učenje (engl. M-learning)

Mobilno učenje (engl. M-learning) je uporaba prije-

nosnih računalnih uređaja, kao što su različiti iPad-i i drugi

tableti, prijenosna računala, osobni digitalni pomoć-nici

(PDA) i pametni telefoni povezani s bežičnim mreža-ma.

To omogućuje da se podučavanje i učenje proširi i na

prostore izvan tradicionalne učionice te daje nastavnicima i

polaznicima povećanu fleksibilnost i nove mogućnosti za

interakcije koje su prikladne i dostupne virtualno s bilo

kojeg mjesta.

5. SURADNIČKO ILI KOLABORATIVNO UČENJE

Slika 9. Suradničko ili kolaborativno učenje

Suradničko ili kolaborativno učenje (engl. Collaborative

learning) podupire nastavu kroz interaktivne metode ili

online komunikacije koristeći društvene medijske alate kao

što su chat sobe, tribine i video alate kao što su webi-nari i

web-emitiranja. Ovi alati se mogu implementirani u

učionici i online okruženju kako bi podržali tijek nastave.

Oni daju mogućnost velikom broju polaznika da rade zaje-

dno s nastavnikom-instruktorom.

6. KOMBINIRANO ILI HIBRIDNO UČENJE

(engl. Blended learning)

Slika 10. Kombinirano ili hibridno učenje

VI. LMS SUSTAVI

U zemljama članicama NATO saveza i EU koriste se

LMS-ovi: ILIAS, MOODLE i MERLIN.

LMS sustavi koji se koriste na HVU su: ILIAS i

MOODLE (MERLIN).

MERLIN je LMS sustav za e-učenje uspostavljen kao

platforma za izvođenje kolegija sveučilišnih studija uz

primjenu tehnologija e-učenja. MERLIN se temelji na

sustavu otvorenog koda MOODLE (engl. Modular Object-

Oriented Dynamic Learning Environment) - modularno,

objektno orijentirano dinamičko okruženje za učenje.

Činjenica je kako danas postoji i potreba i želja za unaprje-

đivanjem kvalitete i dostupnosti različitih obrazovnih

programa, pri čemu je učenje postalo cjeloživotnim

procesom i potrebom. Prvo i najvažnije, izvrstan e-nastavik

je izvrstan nastavnik.

Komunikacija i interakcija važni su elementi e-učenja jer

je nužno da polaznik (učenik ili student) bude aktivno

uključen u vlastito učenje. Važno je naglasiti da je e-učenje

izvođenje obrazovnog procesa uz pomoć informacijskih i

komunikacijskih tehnologija. Pri tome se ne smije staviti

naglasak samo na tehnologiju i zanemariti važnost kvalitet-

nog učenja i poučavanja. Jer e-učenje ne može zamijeniti

klasičan pristup učenju i obrazovanju općenito već mu

služi kao potpora.

Slika 11. LMS sustav ILIAS

MIPRO 2017/CE 1137

Slika 12. LMS sustav MOODLE

VII. POGLED U BUDUĆNOST

Slika 13. Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“

Slika 14. Primjena elemenata e-učenja na terenu

HVU „Dr. Franjo Tuđman“ je u procesu transformacije u visoko obrazovnu i znanstveno-istraživačku vojnu ustanovu odnosno instituciju tj. sastavnicu sveučilišne zajednice. Od 2014. godine provodi dva nova preddip-lomska sveučilišna studijska programa za potrebe OS RH. Vizija je da se uvođenjem e-učenja želi u procesu obrazo-vanja ostvariti aktivan partnerski odnos nastavnika i polaznika, prilagođen osobinama i potrebama svakog po-laznika, s jasno postavljenim obrazovnim ciljevima i jasno dodijeljenim odgovornostima za postizanje tih ciljeva. Uvođenjem i aktivnom primjenom e-učenja HVU „Dr. Franjo Tuđman“ namjerava ostvariti četiri strateška cilja: unaprijediti kvalitetu obrazovanja, omogućiti nastavnicima i studentima ostvarivanje novih uloga u obrazovnom procesu, povećati konkurentnost i dostupnost učilišta i učilišnih programa i osposobiti studente za uporabu teh-nologija cjeloživotnog učenja.

I u europskom, kao i u hrvatskom, vojnom obrazovanju ponuđen je određeni broj tečajeva i zajedničkih modula u području e-učenja. Svaki od njih obuhvaća IDL i f2f fazu. Sadašnje sposobnosti su na zavidnoj razini, a njihovim daljnjim razvojem, koje su precizirane Smjernicama za daljnje unapređenje sustava e-učenja, osnažit će se novim sposobnostima, a polaznici će sistematizirati postojeća i usvojiti nova znanja, vještine i sposobnosti kojima će biti osposobljeni za još učinkovitiju njihovu primjenu u sva-kodnevnim zadaćama.

VIII. ZAKLJUČAK

U informacijskom društvu i vremenu e-učenje dobiva sve

više na značenju poglavito u europskom i hrvatskom

vojnom obrazovanju. Prikazane su suvremene metode

poučavanja i sustavi koji se koriste za njihovu primjenu na

HVU „Dr. Franjo Tuđman“. I na taj način dostižu se

postavljeni ciljevi poboljšanja i unapređenja kvalitete i

nastavna umijeća tijekom provedbe nastave na HVU „Dr.

Franjo Tuđman“. Prikazan je proces umrežavanja sa

NATO i EU organizacijama koje provode vojno obrazo-

vanje. Nastavnici (vojni i sa sastavnica Sveučilišta u Zagre-

bu) koji provode nastavu - obrazovanje pripadnika OS RH

primjenjuju suvremene metode poučavanja koje su stekli

na istoimenom tečaju „Suvremene metode poučavanja“ na

kome su definirani ishodi učenja i detaljno je razrađen

sadržaj tečaja. Načini praćenja kvalitete provedbe suvreme-

nih metoda poučavanja osiguravaju stjecanje izlaznih kom-

pentencija.

„Znanjem u budućnost“ moto je sadašnjih naraštaja i os-

tat će moto i naraštajima koji će doći na vojno obrazovanje

u škole Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ u

Zagrebu.

LITERATURA

[1] M. Stevanović, „Modeli kreativne nastave“,

Andromeda, Rijeka, 2003.

[2] M. Wolfgang „Nastavne metode - 75 komparativnih

pregleda za nastavnike i učenike“, Ljevak d.o.o.,

Zagreb, 2007.

[3] A. W. (Tony) Bates, „Upravljanje tehnološkim

promjenama - Strategije za voditelje visokih učilišta“,

CARNet - Zagreb i Benja - Lokve, 2004. (prijevod),

Izvornik: „Managing Techological Change: Strategies

for College and University Leaders“, Jossey-Bass

Publishers, San Francisco, USA, 2000.

[4] B. Shackelford, „Project Managing E-Learning“,

American Society for Training & Development

Press, Alexandria, USA, 2002.

[5] M. M. Lynch & J. Roecker, „Project Managing E-

Learning“, A handbook for successful design,

delivery and management, MPG Books Ltd, Bodmin,

Great Britain, 2007.

[6] J. Greene & A. Stellman,“Head First PMP“ A

Learner's Companion to Passing the Project

Management Professional Exam, A Brain-Friendly

Guide, Oreilly Media, Inc., CA, USA, 2007.

[7] Grupa autora, „E-Lerning Concept“, NATO

unclassified, NATO, Bruxelles, Belgium, 8.2.2012.

[8] M. Ćukušić & M. Jadrić, „E-učenje: koncept i

primjena“, Školska knjiga d.d., Zagreb, 2012.

[9] B. Divjak, „Ishodi učenja u visokom školstvu“,

TIVA, FOI, Varaždin, 2008.

[10] P. Jandrić & D. Boras, „Kritičko e-obrazovanje

Borba za moć i značenje u umreženom društvu“,

Tehničko veleučilišta u Zagrebu i Filozofski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2012.

1138 MIPRO 2017/CE