Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet - ufzg.unizg.hr · opisi predmeta - silabusi reda predavanja uČiteljskog fakulteta za akademsku godinu 2016./2017. preddiplomski sveuČiliŠni

OP I S I PREDMETA - S I LABUS I

REDA PREDAVANJA UČ ITEL J SKOG FAKULTETA ZA AKADEMSKU GOD INU

2016 . /2017 .

PREDD IPLOMSK I SVEUČ I L I ŠN I STUD I J

„RAN I I PREDŠKOLSK I ODGOJ I OBRAZOVANJE“ - KOLEG I J I

SveučilišteuZagrebuUčiteljskifakultet

OP I S I PREDMETA - S I LABUS I

PREDD IPLOMSK I SVEUČ I L I ŠN I STUD I J

„RAN I I PREDŠKOLSK I ODGOJ I OBRAZOVANJE“ - KOLEG I J I

1 . G O D I N A : Pedagogijaranogaodgoja1;Razvojnapsihologija1;Glazbenakultura;Prirodoslovlje;Svjetskadječjaknjiževnost;ICTuodgojuiobrazovanju;Medijskakultura;Kineziološkakultura1;Pedagogijaranogaodgoja2;Razvojnapsihologija2;Psihologijadječjeigre;Hrvatskijezik;Hrvatskadječjaknjiževnost;Likovna kultura; Instrument 1 (Gitara/ Klavir/ Harmonika); Zaštita zdravlja i njega predškolskogadjeteta;Socioemocionalnirazvoj;Kineziološkakultura2;Stručno-pedagoškapraksa1.

2 . G O D I N A : Filozofija odgoja, Profesija odgojitelja i refleksivna praksa, Jezično izražavanje, Kineziologija,Instrument 2 (Gitara/ Klavir/ Harmonika), Metodika likovne kulture 1, Engleski/Njemački jezikodgojiteljskestruke1,Kineziološkakultura3,Inkluzivnapedagogija1,Lutkarstvoiscenskakultura1,Metodika likovnekulture2,Uvodumetodikuupoznavanjaokoline,Uvodumetodikuhrvatskogajezikaiknjiževnosti,Kineziološkametodika1,Instrumentalnapratnjaspjevanjem1(Gitara/Klavir/Harmonika),Engleski/Njemačkijezikodgojiteljskestruke2,Kineziološkakultura4,Izbornipredmet1,Stručno-pedagoškapraksa2

3 . G O D I N A : Inkluzivnapedagogija2,Partnerstvovrtića,obiteljiiškole,Lutkarstvoiscenskakultura2,Metodikahrvatskoga jezika i književnosti 1, Kineziološkametodika 2,Metodika glazbene kulture 1, Razvojkurikuluma ranog odgoja 1, Uvod u komunikologiju, Metodika upoznavanja okoline 1,Instrumentalnapratnjaspjevanjem2(Gitara/Klavir/Harmonika),Primijenjenarazvojnapsihologija2, Uvod u statistiku, Razvoj kurikuluma ranog odgoja 2,Metodika glazbene kulture 2,Metodikahrvatskogajezikaiknjiževnosti2,Metodikaupoznavanjaokoline2,Djetinstvoidječjaprava,Stručno-pedagoškapraksa3,Završnirad

OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

1

Tablica 2. Opis predmeta

*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet

1. OPĆE INFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Anka Jurčević Lozančić 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Djetinjstvo i dječja prava 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS)

1.3. Suradnici

Adrijana Višnjić Jevtić, predavač

Sanja Basta, predavač 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 1+0+1

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

Preddiplomski sveucilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu

1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

Razvijati svijest o konceptu djetinjstva kao o neovisnom društvenom fenomenu, te upoznati studente s konceptom prava djeteta,

izgraditi stav o važnosti poštivanja, zaštite i promicanja prava djeteta;

razvijati svijest o osobnoj i profesionalnoj odgovornosti u pogledu prepoznavanja i uklanjanja svih oblika diskriminacije.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

Razumijeti i razviti profesionalni identitet odgojitelja te djelovanje u skladu s etičkim normama i profesionalnim kodeksom

Prepoznati i razumijeti pitanja politika ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja

3



2

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Analizirati i osvještavati shvaćanje djeteta u povijesnom i društvenom kontekstu.

Analizirati i prepoznati utjecaj suvremenog društva na promjene u odrastanju.

Prepoznati kako se djetinjstva razlikuju i oblikuju ovisno o kulturnom, političkom i društvenom kontekstu.

Navesti prava djeteta prema Konvenciji o pravima djeteta.

Generalizirati stanje prava djeteta u Republici Hrvatskoj

Prepoznati i djelovati preventivno na situacije ugrožavanja prava djeteta.

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Tradicionalna i suvremena shvaćanja djetinjstva i djece

Suvremene paradigme djetinjstva

Globalizacija i suvremeno djetinjstvo

Koncept prava djeteta (određenje prava djeteta, potrebe djeteta, međunarodni simboli prava djeteta)

Konvencija o pravima djeteta i drugi međunarodni i domaći dokumenti kojima se reguliraju temeljna prava djeteta

Prava preživljavanja

Zaštitna prava

Razvojna prava - pravo na obrazovanje

Prava sudjelovanja (Hartova ljestvica sudjelovanja)

Dječji vrtić kao humana demokratska zajednica djece i odraslih

Odgoj u skladu s pravima djeteta (pravo na igru, obiteljski odgoj, institucionalni odgoj).

4



3

2.6. Vrste izvođenja nastave:

predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi i izvršavanju seminarskih zadataka

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)

Esej Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)

Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)

2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Pohađanje nastave:50%

Pisani ispit:35%

Seminarski rad:15%

2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih

medija

Maleš, D., i sur. (2003). Živjeti i učiti prava: Odgoj za ljudska prava u sustavu predškolskog odgoja. Zagreb: FFPress Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Odabrana poglavlja

5



4

Kopić,Ž. i Korajac, V. (2010) Djeca i djetinjstvo u dokumentima o pravima djece. Život i škola, 24 (2/2010), 45.–54

Jurčević Lozančić, A. (2010). Pedagoški aspekti institucionalnog djetinjstva. U A. Jurčevic- Lozančić (Ur.) Očekivanja, postignuća i perspektive u teoriji i praksi ranog i primarnog odgoja i obrazovanja.ECENSI (str. 145-156) Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Leach,P.(2003). Prvo djeca. Zagreb: Algoritam

Moss, P. i dr. (2009). Proučavanje svijeta i šire: Djeca kao znanstvenici. Djeca u Europi, zajednička publikacija mreže europskih časopisa. Zagreb: Udruga Korak po korak, (1) 1.

Kanyal, M. (2014). Children's Rights 0 - 8. London, New York: Routledge

Maleš, D., Stričević, I. (2004) Roditelji i prava djeteta. Zagreb: Udruženje Djeca prva.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveucilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statistickom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.

2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

6



1




1.1. Nositelj predmeta

docent dr.sc. Krunoslav Mikulan

Milka Bilić-Štefan, viši predavač

dr.sc. Alenka Mikulec, viši predavač

1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Engleski jezik odgojiteljske struke 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

2+0+1+0


Preddiplomski sveučilišni studij 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 100

1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta su razvijanjem jezičnih znanja i vještina osposobiti studente za samostalno služenje stručnom literaturom na engleskom jeziku, uspostavljanje usmene i pismene komunikacije u funkciji struke i razvijanje potreba i navika samoobrazovanja i samostalnog usvajanja i korištenja stranog jezika.


Predznanje engleskog jezika.


Student će biti sposoban za usmenu i pismenu komunikacija na stranom jeziku za potrebe izgradnje osobnog i profesionalnog identiteta odgojitelja s naglaskom na jezične strukture i funkcije te na receptivne jezične vještine koje omogućuju upućeno praćenje stručne literature važne za odgojiteljsku struku. Student će steći navike cjeloživotnog samoobrazovanja i samostalnog

7



2

usvajanja novih sadržaja u vezi sa strukom, proširiti znanja iz područja struke čitanjem stručnih i znanstvenih tekstova na engleskom jeziku, biti sposoban za profesionalno djelovanje u interkulturalnom i inkluzivnom okruženju (uvažavanje različitosti), biti sposoban za suradnju s drugima i timski rad, biti svjestan kulturnoga i lingvističkoga okruženja u kojemu profesionalno djeluje, znati vlastite ciljeve, vjerovanja, interese, motivaciju, iskustvo, talente i inteligenciju staviti u funkciju unaprjeđivanja vlastitoga rada i napretka učenika.


Student će

- moći upotrijebiti stečena znanja i vještine u svrhu uspostavljanja usmene i pismene komunikacije na engleskom jeziku u akademskom kontekstu

- uz pomoć usvojenih vještina, strategija i tehnika čitanja snalazit će se u stručnom tekstu na engleskom jeziku i pronalaziti bitne informacije

- koristiti znanja o strukturama karakterističnim za akademski tekst, koja će bitno olakšati interpretaciju jezičnog sadržaja.

- steći navike cjeloživotnog samoobrazovanja i samostalnog usvajanja i korištenja engleskog jezika, biti sposoban za profesionalno djelovanje u interkulturalnom i inkluzivnom okruženju (uvažavanje različitosti), biti svjestan kulturnoga i lingvističkoga okruženja u kojemu profesionalno djeluje,

- biti sposoban za suradnju s drugima i timski rad.


1.Engleski kao globalni jezik; Uvod u jezik struke; EGP/ESP/EPT: sličnosti i razlike

2.Učinkovite strategije učenja. Tehnike i strategije čitanja i pamćenja vokabulara

3. Rječnici: vrste i uporaba

4.Akademski stil: registri; obilježja akademskog stila

5.Akademsko pisanje: žanrovi i načini pisanja

6.Određivanje pojmova: morfem, vrste riječi, skupine riječi (phrases), rečenice (sentences and clauses), diskurs i diskursne oznake (discourse; discourse markers)

8



3

7. Tvorba riječi

8.Vrste riječi: funkcijske riječi (Function words); prijedložne skupine (prepositional phrases)

9.Punoznačne riječi (Content words); Imenska, pridjevska i priložna skupina (Noun phrase; Adjective phrase; Adverb phrase)

10.Glagoli: klasifikacija, glagolske dopune, finitni i nefinitni oblici (verb complementation; finite and non-finite forms)

11.Glagolska skupina: modalnost

12. Glagolska skupina: izražavanje vremena

13. Rečenica: klasifikacija (Sentence classification)

14. Rečenica: struktura (Clauses: structure)

15. Ponavljanje



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad konzultacije (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje (45 sati); Seminarski rad i portfolio (20 sati); Samostalno učenje i priprema za ispit (25 sati)


Pohađanje nastave 1,50 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat Portfolio (Ostalo upisati) 0,10

Esej Seminarski rad 0,30 (Ostalo upisati)


9



4

Pismeni ispit 1,10 Projekt (Ostalo upisati)


Pismeni ispit (70%), seminarski rad (20%), portfolio (5%), pohađanje nastave i aktivnost (5%)




medija

Bilić-Štefan, M. (2014). English for Teachers. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 10

Gačić, M. (2009). Gramatika engleskog jezika struke. Zagreb: Učiteljski fakultet i Školska knjiga. 10

Akademski tekst po izboru


Jednojezični engleski rječnik (advanced learner's dictionary, izdavač po izboru) i dvojezični englesko-hrvatski rječnik. Alexander, L.G. (1995) Right word, wrong word. Longman. Cox, K.i Hill, D. (2004). EAP Now! English for Academic Purposes. Harlow: Pearson and Longman. Jordan,R.R. (1997). English for Academic Purposes. Cambridge: CUP. Murphy, R. (2004). English Grammar in Use (Third edition). Cambridge: CUP. Swan, M. (2009). Practical English Usage (Third edition). Oxford: OUP.


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.

2.14. Ostalo (prema mišljenju Obzirom da se nastava u potpunosti odvija na engleskom jeziku očekuje se razina predznanja engleskog jezika B1 (samostalni

10



5

predlagatelja) korisnik), prema ZEROJ-u.

11



1





docent dr.sc. Krunoslav Mikulan

Milka Bilić-Štefan, viši predavač

dr.sc. Alenka Mikulec, viši predavač


1.2. Naziv predmeta Engleski jezik odgojiteljske struke 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


1+0+2+0




2. OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta su razvijanjem jezičnih znanja i vještina osposobiti studente za samostalno služenje stručnom literaturom na engleskom jeziku, uspostavljanje usmene i pismene komunikacije u funkciji struke i razvijanje potreba i navika samoobrazovanja i samostalnog usvajanja i korištenja stranog jezika.


Odslušan kolegij Engleski jezik odgojiteljske struke 1.


Student će biti sposoban za usmenu i pismenu komunikacija na stranom jeziku za potrebe izgradnje osobnog i profesionalnog identiteta odgojitelja s naglaskom na jezične strukture i funkcije te na receptivne jezične vještine koje omogućuju upućeno praćenje stručne literature važne za odgojiteljsku struku. Student će steći navike cjeloživotnog samoobrazovanja i samostalnog usvajanja novih sadržaja u vezi sa strukom, proširiti znanja iz područja struke čitanjem stručnih i znanstvenih tekstova na engleskom jeziku, biti sposoban za profesionalno djelovanje u interkulturalnom i inkluzivnom okruženju (uvažavanje različitosti),

12



2

biti sposoban za suradnju s drugima i timski rad, biti svjestan kulturnoga i lingvističkoga okruženja u kojemu profesionalno djeluje, znati vlastite ciljeve, vjerovanja, interese, motivaciju, iskustvo, talente i inteligenciju staviti u funkciju unaprjeđivanja vlastitoga rada i napretka učenika.


Student će

- moći uspostaviti usmenu i pismenu komunikaciju na engleskom jeziku u akademskom kontekstu

- prepoznati i pravilno interpretirati strukturu jezičnoga izričaja i njegove morfološke, sintaktičke i semantičke aspekte u stručnome tekstu

- uz pomoć stečenih vještina, strategija i tehnika samostalno se služiti stručnom literaturom na engleskom jeziku

- steći navike cjeloživotnog samoobrazovanja i samostalnog usvajanja i korištenja engleskog jezika

- usvojiti znanja i strategije uz pomoć kojih će kontinuirano i sustavno unaprijeđivati jezične kompetencije

- biti osposobljen za profesionalno djelovanje u interkulturalnom i inkluzivnom okruženju (uvažavanje različitosti), biti sposoban za suradnju s drugima i timski rad


1.Diskurs: postizanje kohezije i koherencije; vezna sredstva (punctuation, grammatical links: linking words, contextual reference, substitution, ellipsis)

2. Razumijevanje složenih struktura: zavisne rečenice - imenske rečenice (Subordinate clauses - nominal clauses)

3. Priložne rečenice (Adverbial clauses)

4. Atributne rečenice (Relative clauses)

5.Jezične funkcije: dodavanje informacija (Language functions: Addition)

6. Jezične funkcije: kontrastiranje (Contrasting)

7.Jezične funkcije: definicija (Definition)

13



3

8.Jezične funkcije: davanje primjera (Exemplification)

9.Jezične funkcije: izražavanje uzroka, posljedica i svrhe (Expressing cause, result and purpose)

10.Jezične funkcije: uopćavanje (Generalisation, qualification and caution)

11. Jezične funkcije: klasificiranje (Classification)

12. Jezične funkcije: citiranje i parafraziranje (Quotations and paraphrasing)

13.Jezične funkcije: opisivanje i izricanje sličnosti (Description and comparison)

14.Pravopisna pravila (Punctuation)

15. Ponavljanje



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad konzultacije (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje (45 sati); Seminarski rad i portfolio (20 sati); Samostalno učenje i priprema za ispit (25 sati)



Eksperimentalni rad Referat Portfolio (Ostalo upisati) 0,10




14



4


Pismeni ispit (70%), Seminarski rad (20%), Portfolio (5%), Pohađanje nastave i aktivnost (5%)




medija

Bilić-Štefan, M. (2014). English for Teachers. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 10

Gačić, M. (2009). Gramatika engleskog jezika struke. Zagreb: Učiteljski fakultet i Školska knjiga. 10

Akademski tekst po izboru


Jednojezični engleski rječnik (advanced learner's dictionary, izdavač po izboru) i dvojezični englesko-hrvatski rječnik. Alexander, L.G. (1995) Right word, wrong word. Longman. Cox, K.i Hill, D. (2004). EAP Now! English for Academic Purposes. Harlow: Pearson and Longman. Jordan,R.R. (1997). English for Academic Purposes. Cambridge: CUP. Murphy, R. (2004). English Grammar in Use (Third edition). Cambridge: CUP. Swan, M. (2009). Practical English Usage (Third edition). Oxford: OUP.




15



5

16



1





doc. dr. sc. Tomislav Krznar

doc. dr. sc. Draženko Tomić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Filozofija odgoja 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5


30+30


prediplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 90

1.5. Status predmeta obavezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

10 %

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Postići višu razinu poznavanja problematike povijesti filozofije, posebno problematike filozofije odgoja kao discipline i kao orijentacijskog alata u akademskom obrazovanju.


Sukladno Pavilniku o studiranju Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


Djelovanje u skladu s etičkim standardima profesije i najboljim interesom djece.

Poznavanje i upotreba postupaka znanstveno-istraživačkog rada u području odgoja i obrazovanja, posebice s gledišta uloge filozofije.

Preuzimanje odgovornosti za vlastiti profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje, uključujući sposobnost analize i vrednovanja vlastitoga rada u okviru odgojno-obrazovnih procesa.

17



2


1. Poznavanje osnovnih problema filozofije.

2. Poznavanje karaktera djelatnosti filozofije u odnose na druge misaone sustave.

3. Pozvanje misli pojedinih filozofa osobito u odnosu na problem odgoja.

4. Poznavanje i kritička ocjena društvenih struktura i mehanizama posebice s gledišta odgoja.

5. Viša razina vještine prikaza problema u usmenom i pisanom obliku što uključuje sposobnosti analize problema, argumentacije i primjene stečenog znanja u daljnjem radu osobito u kolegiju.


1. Uvod - filozofija odgoja kao predmet i kao disciplina.

2. Što je filozofija?

3. Nastanak i razvoj filozofije na Zapadu.

4. Filozofija i druga područja duhovnosti (mit, znanost, religija, umjetnost, mistika i sl.).

5. Odgoj kao formativna snaga građanina - temeljni kulturni i društveni koncepti (demokracija, država, društvo, vladavina prava, zakon, proizvodni kapaciteti i sl.).

6. Filozofijsko razumijevanje odgoja - povijesni presjek.

7. Odnos filozofije i pedagogije - kritički osvrt.

8. Odgoj i fenomen morala.

9. Problem stvaralaštva i slobode.

10. Fenom igre kao tema filozofije.

11. Odnos rada i dokolice.

12. Kritika sustava obrazovanja.

18



3

13. Alternativna učenja o procesu obrazovanja - filozofijski uvidi.

14. Problem odgoja i feminizam.

15. Zaključno predavanje.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u predavanjima i seminarima, redovno čitanje literature, pisanje seminarskih radova, grupno istraživanje i prezentacija istraživanja te usmeni ispit.


Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 1,5 Praktični rad



Kolokviji 1,5 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)


Praćanje sudjelovanja u nastavi i periodičkog obavljanja zadaća. Ocjenjivanje poznavanja problematike, ocjenjivanje pisanog i usmenog izražavanja s naglaskom na kritičko mišljenje o problematici.




medija

Krznar, Tomislav - Filipović, Nikolina Iris (prir.), Vrč i šalica. Filozofijska vivisekcija da

19



4

problema odgoja i obrazovanja, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2015.

Polić, Milan, Filozofija i odgoj u suvremenom društvu, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2006. (odabrana poglavlja).

Polić, Milan, Život i djelo Pavla Vuk-Pavlovića, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2013.

Pranjić, Marko, Na iskonima europskoga odgoja. Telemah kao odgajanik, Matica hrvatska, Zagreb, 2013. (odabrana poglavlja).


Aristotel, Nikomahova etika, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1992.

Barbarić, Damir (prir.), Čemu obrazovanje. Razmatranje o budućnosti sveučilišta, Matica hrvatska, Zagreb, 2011.

Barišić, Pavo (ur.), Demokracija na prekretnici, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2014.

Brkić, Miljenko, Filozofija koja odgaja: uz odnos filozofije i paideije kod Hegela, Učiteljski fakultet, Zagreb, 2006.

Bruning, Barbara, Kinder sind die besten Philosophen, Buchverlagfur die Frau, Leipzig, 2008.

Canivez, Patrice, Odgojiti građanina?, Durieux, Zagreb, 1999.

Dewey, John, Democracy and Education: An Introduction to the Philosophy of Education, The Macmillan Company, New York 1941.

Filipić, Petar, Anatomija destrukcije. Politička ekonomija hrvatskoga visokog školstva, Jesenski i Turk, Zagreb, 2014.

Fink, Eugen, Igra kao simbol svijeta, Demetra, Zagreb, 2000.

Freire, Paolo, Pedagogija obespravljenih, Odraz, Zagreb, 2002.

20



5

Hufnagel, Erwin, Filozofija pedagogike, Demetra, Zagreb, 2002.

Krznar, Tomislav, Znanje i destrukcija. Integrativna bioetika i problemi zaštite okoliša, Pergamena – Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2011.

Legrand, Louis, Moralna izobrazba danas – ima li to smisla?, Educa, Zagreb, 2001.

Liessmann, Konrad Paul, Teorija neobrazovanosti: zablude društva znanja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2008.

Lipman, Matthew – Sharp, Ann Margaret – Oscanyan, Frederick S., Philosophy in the Classroom, Temple University Press, Philadelphia, 1980.

Lipman, Matthew – Sharp, Ann Margaret, Ethical Inquiry, University Press of America, 1985.

Lyotard, Jean-Francois, Postmoderno stanje: Izvještaj o znanju, Ibis, Zagreb, 2005.

Morin, Edgar, Odgoj za budućnost, Educa, Zagreb, 2002.

Nietzsche, Fridrich, Schopenhauer kao odgajatelj, Matica hrvatska, Zagreb, 2003.

Nussbaum, Martha C., Ne profitu; zašto demokracija treba humanistiku, AGM, Zagreb, 2012.

Platon, Država. Naklada Jurčić, Zagreb, 2009.

Videnović, Radomir, Građenje budućnosti, Punta, Niš, 2012. .


Kontinuirano testiranje znanja studenata/ica i završna evaluacija rada u kolegiju.


21



1





Jospia Kraljić, v. pred.

Branimir Magdalenić, v. predavač

prof.dr.sc. Katarina Koprek


1.2. Naziv predmeta Glazbena kultura 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 ECTS

1.3. Suradnici Tihomir Prša, asistent (Petrinja) 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

2+1+0


Preddiplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 80


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Glazbeno opismenjivanje studenata teorijski i praktično te upoznavanje s povijesnim razvojem glazbe uz upoznavanje i slušanje glazbene literature.


Nema uvjeta.


Stjecanje vještina čitanja primjera glazbenom abecedom i ritmskim slogovima. Stjecanje vještine pjevanja pjesama za djeca uz metar i ritam, pljeskanjem i ishodavanjem. Upoznavanje glazbene literature za slušanje od renesanse do 21. stoljeća.


Sposobnost čitanja notnog teksta glazbenom abecedom.

22



2

Sposobnost čitanja glazbenog ritma.

Sposobnost prepoznavanja tonaliteta i mjere.

Sposobnost pjevanja dječjih pjesmica uz ishodavanje metra i pljeskanje ritma.

Sposobnost prepoznavanja i uočavanja glazbenih elemenata dječje pjesme.

Sposobnost prepoznavanja glazbenih primjera iz literature za slušanje.


Upoznavanje s notnim sustavom i ritamskim vrijednostima.

Upoznavanje s ljestvicama do četiri predznaka s povisilicama i snizilicama.

Akordi na glavnim stupnjevima ljestvice i obrati kvintakorda.

Kvintni krug.

Upoznavanje analize pjesama za djecu.

Opsezi dječjih glasova.

Osnovne upute o pjevanju.

Glazbena literatura za slušanje od renesanse do 21. stoljeća.




2.7. Komentari:

23



3

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, pismeni i usmeni ispit.




Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)

Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)



Redovito pohađanje nastave, usmeni i pismeni ispit.




medija

1. Spiller, F. (1998). Osnovne muzičkog izraza. Zagreb: Vlastita naklada F. Spiller

2. Andreis, J. (1974, 1976, 1989). Povijest glazbe 1 - 4. SNL

3. Gospodnetić,H. (2015). Metodika glazbene kulture za rad u dječjim vrtićima 2. Zagreb: Mali profesor. .

4. Blašković, J., Novosel, I. (2010). Skripta za glazbene kolegije na Studiju ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na Učiteljskom studiju u Zagrebu-Odsjek Petrinja.


Sam,R.(1998). Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta. Rijeka:Glosa,d.o.o.

24



4




25



1





prof. emer. dr. sc. Stjepan Hranjec

prof. dr. sc. Berislav Majhut

prof. dr. sc. Diana Zalar

izv. prof. dr. sc. Andrijana Kos-Lajtman

doc. dr. sc. Sanja Lovrić Kralj


1.2. Naziv predmeta Hrvatska dječja književnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 ECTS


15+0+30


Preddiplomski sveučilišni studij "Rani i predškolski odgoj i obrazovanje" 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 150

1.5. Status predmeta 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA


- upoznati studente s osnovnim pojmovima periodizacije hrvatske dječje književnosti, s vrstama koje su zastupljene i značajnijim opusima;

- upoznati razvoj hrvatske dječje književnosti u kontekstu svjetske dječje književnosti;

- osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela hrvatske dječje književnosti;

26



2

- osposobiti studente za kvalitetan izbor djela dječje književnosti u skladu s recepcijskim mogućnostima djece rane dobi;

- osposobiti studente za praćenje stručne i znanstvene literature o dječjoj kniževnosti.



Poznavanje osnovnih književno-teorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje hrvatske dječje književnosti.


- poznavanje reprezentativnih djela hrvatske dječje književnosti;

- razlikovanje književnih vrsta i njihovih specifičnosti;

- sposobnost prosudbe kvalitete književnih djela dječje književnosti;

- sposobnost odabira djela prema recepcijskim mogućnostima djece rane dobi;

- snalaženje u stručnoj i znanstvenoj literaturi.


Hrvatska slikovnica. Kratka povijest. Suvremeno stanje.

Usmena poezija.

Hrvatska dječja poezija. Počeci (1850. - 1920.).

Nagovještaji novog doba (1920.-1950.).

Suvremena dječja poezija (1950. do danas).Grigor Vitez i suvremeni pjesnici.

Hrvatske narodne bajke po izboru.

Hrvatska umjetnička bajka i fantastične priče.

Slavenska mitologija. Ivana Brlić-Mažuranić. Vladimir Nazor.

Stariji pisci fantastične priče, suvremeni pisci.

27



3

Humoristička pripovijetka. Realistična pripovijetka. Animalistička proza u Hrvatskoj.

Basna kao globalna poredba. Struktura basne. Najznačajniji svjetski i hrvatski pisci basne.

Hrvatski dječji roman.

Igrokaz. Dramatizacija književnih djela u igrokaze.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata

Dolaziti redovito na predavanja i seminare. Aktivno sudjelovati u radu seminara.

Pročitati zadanu literaturu. Predati seminarski rad.



Eksperimentalni rad Referat Redovito čitanje lektirnih djela (Ostalo upisati) 1


Kolokviji 1 Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit

1 (ako nije položen kolikvij)

Projekt (Ostalo upisati)


2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 3/9 kolokvij1 + 3/9 kolokvij 2 = 1 ocjena ili

28



4

2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 6/9 pismeni i usmeni ispit = 1 ocjena




medija

Zalar, I. (1991), Pregled hrvatske dječje poezije. Zagreb: Školska knjiga

Crnković, M., Težak D. (2002), Povijest hrvatske dječje književnosti od početaka do 1955. godine. Zagreb: Znanje (Poglavlja: Počeci hrvatske dječje književnosti, Periodizacija, Ivan Filipović, pokretač i organizator, Krunoslav Kuten, Drugo razdoblje-doba Ivane Brlić-Mažuranić, Treće doba (Lovrakovo), Razdoblje NDH, Prve poratne godine)..

Crnković, M. (1998) Hrvatske malešnice Zagreb. Školska knjiga.

Težak, D. (1991), Hrvatska poratna dječja priča. Zagreb: Školska knjiga

Hameršak, M. i Zima, D. Uvod u dječju književnost. Zagreb: Leykam

Lektirne knjige


Batinić, Š., Majhut, B. (2001) Od slikovnjaka do Vragobe .Zagreb. Hrvatski školski muzej.

Hranjec, S.(1998)Hrvatski dječji roman. Zagreb. Znanje.

Zalar, D. (2002). Poezija u zrcalu nastave Zagreb. Mozaik knjiga.

Majhut, B. (2016) U carevoj misiji. Zagreb: ArTresor

Težak, D. (2008)Portreti i eseji o dječjim piscima. Zagreb: Tipex

Zalar, D., Balić-Šimrak, A., Rupčić, S. (2014) Izlet u muzej na mala vrata. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

D. Zalar, M. Boštjančić, V. Schlosser (2009) Slikovnica i dijete 1. Zagreb: Golden marketing. (poglavlja o hrvatskim

29



5

slikovnicama)

D. Zalar., S. Kovač-Prugovečki, Z. Zalar (2009) Slikovnica i dijete 2. Zagreb: Golden marketing. (poglavlja o hrvatskim slikovnicama)


Kontinuirano praćenje rada studenata tijekom semestra uključujući povratnu informaciju studentima o napredovanju. Također, sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.


30



1





prof. dr. sc. Đuro Blažeka (Čakovec)

doc. dr. sc. Lidija Cvikić (Petrinja)

doc. dr. sc. Katarina Aladrović Slovaček (Zagreb)


1.2. Naziv predmeta HRVATSKI JEZIK 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici dr. sc. Vendi Franc (Petrinja) 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

1+0+1


preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 80


2. OPIS PREDMETA


Ovladati gramatičkom, pravopisnom i leksičkom normom hrvatskoga standardnoga jezika.

Uspješno rabiti hrvatski standardni jezik u govoru i pismu.

Osvijestiti i razumjeti raznolikost hrvatskoga jezika



Ovladanost usmenom i pismenom akademskom komunikacijom na hrvatskome standardnom jeziku i jednom stranom jeziku.

31



2

Poznavanje osnovnih elemenata znanstvenoga istraživanja


.Osposobljenost za razmišljanje o hrvatskom jeziku kao komunikacijskom sustavu, kao polifunkcionalnom organizmu te kao čimbeniku nacionalne kulture i identiteta.

Sposobnost znanstvenog istraživanja hrvatskoga jezika.

Poznavanje jezičnih i izvanjezičnih zakonitosti hrvatskoga jezika.

Poznavanje funkcionalne, prostorne, društvene i vremenske promjenjivosti hrvatskoga jezika i sposobnost njegove primjerene uporabe.

Svijest o vrijednosti materinskoga jezika, kao i drugih jezika, te o potrebi jezične (dijalektalne) tolerancije i međukulturalne komunikacije.


Jezik i komunikacija

Jezikoslovlje

Jezik i govor

Jezični sustav i jezični standard

Hrvatski pravopis

Gramatika hrvatskoga jezika

Gramatičke discipline

Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika

Povijest hrvatskoga jezika

Standardni jezik i narječja

Hrvatski standardni jezik kao čimbenik nacionalnog identiteta

32



3




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 40 sati

Redovita priprema za nastavu: 10 sati

Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka: 10 sati

Istraživački rad opsega 10 stranica: 15 sati

Samostalno učenje za ispit i ispit: 15 sati

Ukupno: 90 sati – 3 ECTS boda


Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad



Kolokviji 1 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)



Pismeni ispit – 50%;

Usmeni ispit – 20%;

Istraživački rad – 20%;

33



4

Redovito pohađanje nastave – 10%




medija

Glovacki-Bernardi, Z. i dr. (2001). Uvod u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga.

Silić, J., Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga. .

Jozić i sur. (2013). Hrvatski pravopis.Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Šonje, J. (ur.) (2000). Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Leksikografski zavod i Školska knjiga.

Moguš, M. (1995). Povijest hrvatskoga jezika, drugo prošireno izdanje. Zagreb: Nakladni zavod Globus.

L. Badurina, I. Pranjković, J. Silić (ur.). (2009). Ije/e/je/i. Jezični varijeteti i nacionalni identiteti. Zagreb: Disput.


1. Vince, Z. (1990). Putovima hrvatskoga književnoga jezika.. Zagreb: Liber

2. Brozović, D. (1997). Narječja hrvatskoga jezika. Hrvatski leksikon, sv. 2. Zagreb: Hrvatski leksikografski zavod Miroslav Krleža.

3. J. Silić (2006): Funkcionalna stilistika hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.

5. Silić, J., Anić, V. (2002). Pravopis hrvatskoga jezika. Zagreb: Liber.

6. Badurina, L., Mićanović, K., Marković I. (2007). Hrvatski pravopis. Zagreb: Matica hrvatska.

7. Babić, S., Moguš, M. (2010). Hrvatski pravopis usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika.

34



5

Zagreb: Školska knjiga.




35



1




1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Dejana Bouillet 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Inkluzivna pedagogija 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici

doc. dr. sc. Jasna Kudek Mirošević

mr. sc. Zlatko Bukvić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta osposobiti studente za kreiranje i razvoj inkluzivnog odgojno-obrazovnog okruženja u institucijama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja


nema


- osposobljenost za profesionalno djelovanje u interkulturanom i inkluzivnom okruženju (uvažavanje različitosti)

- uspostavljanje suradnje s različitim nositeljima interesa u ranome i predškolskome odgoju

- sposobnost prilagođavanja prakse ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja specifilčnostima individualnoga razvoja djeteta, odgojno-obrazovnoga i kulturalnog konteksta

- sposobnost prepoznavanja i zadovoljavanja posebnih odgojno-obrazovnih potreba djece u kontekstu ranoga i predškolskoga

36



2

odgoja i obrazovanja


Nakon realiziranih obveza iz kolegija student će moći:

- definirati odgojno-obrazovnu inkluziju (komponente, načela, pretpostavke, društveni značaj)

- obrazložiti ulogu odgojitelja u kreiranju i razvijanju inkluzivnih odgojno-obrazovnih okruženja, temeljem suvremenih edukacijsko-rehabilitacijskih teorija

- razvijati inkluzivnu i suradničku klimu u odgojnim skupinama i dječjim vrtićima

- kritički analizirati socijalne okolnosti u kontekstu ostvarivanja prava djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama na najbolji mogući odgoj i obrazovanje


1. Konceptualni okvir inkluzivne pedagogije (povijest, razvoj, međunarodni i nacionalni dokumenti, inkluzija kao temeljno ljudsko pravo) 2 h

2. Definiranje inkluzivne pedagogije (komponente, obilježja, načela, korisnici) 3 h

3. Teorijske osnove inkluzivne pedagogije (ekološka teorija, sociološke i kulturološke teorije, bihevioralno-kognitivna teorija i teorija izbora) 5 h

4. Komponente inkluzivnih okruženja (suradnja, kooperativne vještine, uvažavanje različitosti …) 2 h

5. Komponente inkluzivnog kurikuluma (prihvaćajuća komunikacija, prilagodba didaktičko-metodičkog pristupa, poticanje inkluzivnog ozračja u odgojnoj skupini) 4 h

6. Djelotvorne strategije inkluzivnog odgoja i obrazovanja (načela discipliniranja i restitucije) 4 h

7. Sudionici inkluzivnog odgoja i obrazovanja (djeca, roditelji, vršnjaci, kolege, stručni suradnici i službe) - 5 h

8. Modeli suradnje i timskog rada 2 h

9. Inkluzivna praksa (primjeri dobre prakse, individualni rad studenata) 3 h

37



3




2.7. Komentari:


Aktivno sudjelovanje na nastavi

Rješavanje samostalnih zadataka

Pisanje seminarskog rada

Priprema pisanog ispita








Aktivno sudjelovanje na nastavi 10%

Kvaliteta seminarskog rada 30%

Samostalni zadaci 20%

Pisani ispit 40%


Naslov Broj primjeraka Dostupnost putem ostalih

38



4

u knjižnici medija

Bouillet, D. (2010). Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga, str. 1-109.

Igrić, Lj. i sur. (2015): Osnove edukacijskog uključivanja: škola po mjeri svakog učenika, Zagreb: Školska knjiga i ERF - odabrana poglavlja.


Glasser, W. (2004). Teorija izbora. Zagreb: Alinea.

Krizmanić, M., Kolerarić, V. (2005). Tolerancija u svakidašnjem životu - Psihologija tolerancije. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Krizmanić, M. (2009). Život s različitima: koliko se međusobno poznajemo i razumijemo. Zagreb: Profil.Jastrebarsko: Naklada Slap.

Daniels, E.R., Staffrod, K. (2003). Kurikulum za inkluziju. Zagreb: Korak po korak.

Bouillet, D. (2014). Nevidljiva djeca - od prepoznavanja do inkluzije. Zagreb: UNICEF Ured u Hrvatskoj.




39



1




1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Dejana Bouillet 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Inkluzivna pedagogija 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici

doc. dr. sc. Jasna Kudek Mirošević

mr. sc. Zlatko Bukvić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje)

15+0+15




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta osposobiti studente za rani i predškolski odgoj i obrazovanje djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama


položen ispit iz kolegija Inkluzivna pedagogija 1


- osposobljenost za profesionalno djelovanje u interkulturanom i inkluzivnom okruženju (uvažavanje različitosti)

- uspostavljanje suradnje s različitim nositeljima interesa u ranome i predškolskome odgoju

- sposobnost prilagođavanja prakse ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja specifičnostima individualnoga razvoja djeteta, odgojno-obrazovnoga i kulturalnog konteksta

- sposobnost prepoznavanja i zadovoljavanja posebnih odgojno-obrazovnih potreba djece u kontekstu ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja

40



2


Nakon realiziranih obveza iz kolegija student će moći:

- objasniti etiološku osnovu i fenomenologiju socijalizacijskih teškoća djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

- uočiti, prepoznati i zadovoljiti odgojno-obrazovne potrebe djece s teškoćama u razvoju, problemima u ponašanju i drugim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

- sudjelovati u timskom radu u sklopu edukacijsko-rehabilitacijskih intervencija

- opisati djelokrug rada pojedinih pomažućih profesija u ostvarivanju edukacijsko-rehabilitacijskih intervencija

- izrađivati individualizirani odgojno-obrazovni program


1. Etiološki aspekti posebnih odgojno-obrazovnih potreba djece (egzogena i endogena etiologija) 2 h

2. Fenomenologija posebnih odgojno-obrazovnih potreba u dječjim vrtićima 2 h

3. Proces procjene sposobnosti, interesa i posebnih odgojno-obrazovnih potreba djece 2 h

4. Komponente izrade individualiziranih odgojno-obrazovnih programa 2 h

5. Didaktičko-metodičke odrednice odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju (usporeni kognitivni razvoj, senzoričke teškoće, motorički poremećaji, autistični spektar, govorno-glasovno jezične teškoće) 6 h

6. Didaktičko-metodičke odrednice odgoja i obrazovanja djece sa specifičnim teškoćama u učenju (ADHD, disleksija, disgrafija, diskalkulija, brzopletost …) 4 h

7. Didaktičko-metodičke odrednice odgoja i obrazovanja djece s problemima u ponašanju - egzogena etiologija 2 h

8. Didaktičko-metodičke odrednice odgoja i obrazovanja djece - pripadnika kulturoloških, etničkih i drugih manjina 2 h

9. Didaktičko-metodičke odrednice odgoja i obrazovanja darovite djece 2 h

10. Sudionici podrške djeci s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (edukacijski rehabilitatori, pedagozi, psiholozi, socijalni radnici ….) 2 h

41



3

11. Modeli dobre inkluzivne prakse 4 h




2.7. Komentari:


Aktivno sudjelovanje na nastavi

Rješavanje samostalnih zadataka

Priprema pisanog ispita








Aktivno sudjelovanje na nastavi 10%

Samostalni zadaci 30%

Pisani ispit 60%


Naslov Broj

primjeraka u knjižnici


medija

42



4

Bouillet, D. (2010). Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga, str. 109-190

Zrilić, S. (2011). Djeca s posebnim potrebama u vrtiću i nižim razredima osnovne škole - Priručnik za roditelje, odgojitelje i učitelje. Zadar: Sveučilište u Zadru.


Ferek, M. (2006; 2010). Hiperaktivni sanjari. Zagreb: „Buđenje“ Udruga za razumijevanje ADHD-a.

Tammet, D. (2006). Rođen jednog plavog dana. Zagreb: Faktura.

Haddon, M. (2003). The Courious Incident of the Dog in the Night-time. New York: Knopf Doubleday Publishing Group.

Barnett, K. (2013): Iskra: Kako sam u autističnom sinu pronašla genija. Zagreb: Profil.

Cvetković Lay, J. (2010). Kad bi se njih pitalo - priče iz radionica za darovitu djecu. Zagreb: Alinea i Centar za poticanje darovitosti djeteta "Bistrić".

Miro Gavran (2015. - 6. izdanje): Zaboravljeni sin. Zagreb: Mozaik knjiga

Bird, R. (2009). Diskalkulija, praktični priručnik. Lekenik: Ostvarenje.

Kocijan Hercigonja, D., Buljan Flander, G., Vučković, D. (2004). Hiperaktivno dijete – uznemireni roditelji i odgajatelji. Jastrebrasko: Naklada Slap.

Davis, R.D., Braun, E.M. (2001). Dar disleksije. Zagreb: Alinea.

43



5




44



1





Branka Bubalo Paliska, viši predavač

Igor Peteh, viši predavač

Branimir Magdalenić, viši predavač

dr. sc. Jelena Blašković, predavač


1.2. Naziv predmeta Instrument 1 – Klavir 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Karlo Ivančić, v.sur. (Petrinja) 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

0+2+0


Preddiplomski sveučilišni studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, Zagreb, Čakovec, Petrinja

1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 6


2. OPIS PREDMETA


Glazbeno opismenjavanje

Upoznavanje s instrumentom

Kompetentna primjena teoretskih znanja praktično na instrumentu


Osnovne predispozicije za razvoj glazbenih sposobnosti

45



2


Tonski sustav, note po trajanju i visini, teoretski i praktično na instrumentu.

Koordiniran rad ruku.

Usvojena znanja iz područja glazbene teorije, primijenjena praktično na instrumentu, doprinose kompetentnoj interpretaciji glazbenih sadržaja.


Vještina čitanja nota u G i F ključu; note prve, druge, male i velike oktave teoretski i praktično na instrumentu

Samostalno vladanje jednostavnim glazbenim sadržajima

Interpretacija melodija pjesama za djecu desnom rukom, te naizmjenice lijevom i desnom rukom, različitim tehnikama sviranja: legato, non legato, staccato i portato


Sadržaji iz područja glazbene teorije, neophodni za poduku na instrumentu.

Postava ruku, držanje tijela, vježbe motorike.

Vježbe iz škole za klavir, koordinacija rada ruku.

Tehnike sviranja na klaviru: non legato, legato, staccato i portato.

Sviranje melodija pjesama uz istovremeno čitanje nota abecednim slogovima i pjevanje teksta pjesama.

Ljestvica C-dur

Kadenca C-dur

Sviranje pjesama u C-duru uz akordičku pratnju trozvucima glavnih stupnjeva navedene ljestvice.

Korelacija sadržaja kolegija Glazbena kultura i Klavir.

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:

46



3

seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

Osvijestiti studente za kontinuirani rad na instrumentu.


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje: 30 sati

Redovita priprema za nastavu (vježbanje): 30 sati


Pohađanje nastave 0,8 Istraživanje Praktični rad 0,8



Kolokviji Usmeni ispit 0,4 (Ostalo upisati)



Pohađanje nastave 40%

Usmeni ispit na kraju semestra 20%

Praktični rad (sviranje) 40%




medija

3. Nikolajev, A. (1989): Škola za klavir, „Muzika“, Moskva

Manesteriotti, V. (1982), Zbornik pjesama i igara za djecu, Zagreb: Školska knjiga

Bubalo Paliska, B. (2000): Kadence – vlastita skripta

47



4

Bubalo Paliska, B. (2010): Pjesme za djecu, vlastita skripta

Blašković J., Novosel I., (2010). Skripta za glazbene kolegiju na studiju Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na UF u Zagrebu - Odsjek u Petrinji

Peteh, I. (), Pjevanka


Pjesme i kompozicije raznih autora pisane za djecu




48



1










1.2. Naziv predmeta Instrument 2 – klavir 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Karlo Ivančić, v.sur. (Petrinja) 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

0+2+0





2. OPIS PREDMETA


Proširiti stečena znanja iz prvoga semestra.

Svladati harmonizaciju pjesama, baziranu na akordima glavnih stupnjeva.

Usvojeni teoretski sadržaji trebaju biti i praktično primjenjeni na instrumentu.


Apsolvirani sadržaji iz prethodnoga semestra.

49



2


Viša razina primjene teoretskih znanja i tehnike sviranja na instrumentu.


Koordiniran rad ruku, razvijanje motorike.

Samostalnost u sviranju pjesama s akordičkom pratnjom.

Usvajanje teoretskih znanja neophodnih za harmonizaciju pjesama.

Trozvuk i njegovi obrati.

Dominantni četverozvuk.


Sustavni rad na vježbama iz škole za klavir.

Tehnika sviranja: non legato, legato, staccato, portato.

Dur – kadence do 4 predznaka.

Dur - ljestvice do 4 predznaka.

Sviranje melodija pjesama za djecu.

Kvintakordi glavnih stupnjeva i njihovi obrati.

Harmonizacija pjesama za djecu mlađe skupine.

Sviranje harmoniziranih pjesama uz akordičku pratnju glavnih stupnjeva.




2.7. Komentari: Na svakome satu, svaki student treba prezentirati obrađeni sadržaj, individualno i sa skupinom.

50



3



Redovita priprema za nastavu, vježbanje: 30 sati










Praktični rad, sviranje 40%




medija

3. Manasteriotti, V. (1990): Zbornik pjesama i igara za djecu, Školska knjiga, Zagreb


Bubalo Paliska, B. (2010): Harmonizirane pjesme za djecu, vlastita skripta


Peteh, I. (), Pjevanka

Izbor pjesama za djecu iz različitih priručnika po izboru nastavnika

51



4


Pjesme i kompozicije raznih autora pisane za djecu




52



1




1.1. Nositelj predmeta Tomislav Vrandečić 1.6. Godina studija 1. (Prva)

1.2. Naziv predmeta Instrument 1 - Gitara 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici -- 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

0+2+0



1.5. Status predmeta Obavezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

-

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Glazbeno opismenjavanje i upoznavanje s instrumentom. Praktično primjenjivanje usvojenog znanja notnog pisma na zadanom glazbenom instrumentu (git.,) uz pravilan prstomet i tehniku sviranja..


Osnovne,temeljne predispozicije za razvoj glazbenih sposobnosti. Najvažnija ulazna kompetencija je samostalna kontrola glazbenog sluha i ritma koji se tijekom nastave dalje razvijaju. Upoznavanje notnog pisma se savladava semestar ranije u kolegiju glazbena kultura. Prethodno znanje sviranja (glazbena škola i sl.) nije uvjet.i.


Praktična primjena glazbala u nastavi


Pravilna postava. Osnove motoričke vještine. Samostalno vladanje jednostavnim glazbenim sadržajima. Vještina čitanja nota u violinskom ključu te njihova primjena do V polja.


Kontinuirano savladavanje gradiva i vježbanje instrumenta kroz 15 termina X 2 sata.

53



2

-Uvodni sat: opis instrumenta, mogućnosti izvedbe i interpretacije na gitari, pravilno držanje instrumenta.

-Postava desne ruke ( izmjenično trzanje i,m : m,a po 3.2.1. žici te p, po 4.5.6. žici)

-Postava desne ruke ( vježbe- tirando, apoyando, ritmičke vježbe u 3/4 i 4/4 mjeri)

-Postava lijeve ruke ( vježbe po prva 4 polja po svim žicama )

-Pregled tonova po prve tri žice ( od g1 do a2 )

-Jednoglasne pjesme u opsegu od g1 do a2 u 2/4 mjeri

-Jednoglasne pjesme u opsegu od g1 do a2 u 2/4 i 4/4 mjeri

--Jednoglasne pjesme u opsegu od g1 do a2 u 4/4 i 3/4 mjeri

-Pregled tonova po 4.,5.,6.žici. Sviranje s palcem- vježbe. Pjesme po 6., 5.,4., i 3. žici.

--Pregled tonova po 4.,5.,6.žici. Sviranje s palcem- vježbe. Pjesme po 6., 5.,4., i 3. žici.

-Uvod u višeglasje

-Dvoglasne skladbe

-Ispitno gradivo

-Ispitno gradivo

Akordička postava desne ruke - vježbe


54



3


multimedija i mreža laboratorij mentorski rad povremeni individualni rad (ostalo

upisati)

Za napredovanje unutar kolegija potrebno je redovito vježbanje (sviranje izvan termina nastave)

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje.Redovita priprema za nastavu (vježbanje).


Pohađanje nastave .0.8 Istraživanje Praktični rad 0.8



Kolokviji Usmeni ispit 0.4 (Ostalo upisati)



Kontinuirano praćenje i ocjenjivanje postupnog napredovanja tijekom semestra.

Ispit na kraju semestra- praktična provjera ispitnog gradiva




medija

TH. Teuchert: Die neue Gitarrrenschule (Ricordi)

. 2

Šegula: Mladi kitarist (DZS); 5

55



4


Izbor iz navedene literature

• J. Sagreras- Lezioni di chitarra 1, (Berben\Svjetlost),

• E. Pujol- Escuela razonada para Guitarra, (Ricordi),

• J. P. Billet- Methode de Guitare (H. Lemoine),

• H. Pinto- Sirandina 1, (Ricordi),

• H. J. Teschner- Fridolin 1, (Heinrichshofen),




Poticanje razvoja sluha i ritma.

Senzibiliziranje glazbenog mišljenja u skladu s početnim pojmovima u nastavi

Aktivno bavljenje glazbom izvan fakulteta (zbor, folklor i sl.)

Pohađanje koncerata unutar Glazbene scene Učiteljskog fakulteta te glazbenih događanja izvan fakulteta..

.

56



1




1.1. Nositelj predmeta Tomislav Vrandečić 1.6. Godina studija 1. (Prva)

1.2. Naziv predmeta Instrument 2 - Gitara 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


0+2+0




-

2. OPIS PREDMETA


Praktično primjenjivanje usvojenog znanja notnog pisma na zadanom glazbenom instrumentu (gitara) uz pravilan prstomet. Sviranje akordičke pratnje određenom prema karakteru i tempu određene skladbe. Samostalna analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, oblik, opseg tonova unutar melodije)..Savladavanje višeglasja i praktično razumijevanje odnosa tempa, ritma i metra; dinamičke oznake.


Položen ipit iz predhodnog semestra


Praktična primjena glazbala u nastavi. Studenti se tijekom ovog semestra osposobe za samostalno čitanje nota i ritma, analizu skladbe (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet), te sviranja uz intonativno točno pjevanje teksta pjesme. Transponiranje melodija za oktavu više.


,Napredovanje u savladavanju motoričkih vještina. Akordička postava. Osnove višeglasja .Usvajanje osnovnih teorijskih pojmova u instrumentalnoj praksi.

57



2



1.Čitanje nota

2. Čitanje ritma

3.Samostalna analiza skladbe (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet)

4 Transponiranje melodija za oktavu više

5.Intonativno snalaženje (pravilno i točno intoniranje zadane melodije)

6.Intonativno brojanje ritma

7.Pravilno pjevanje točnog teksta uz sviranje melodije.

8. Upotreba dvoglasja,

9. Akordička postava, kadenca a-mola na više naćina trzanja.

10. Usvajanje osnovnih teorijskih pojmova u instrumentalnoj praksi.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad povremeni individualni rad (ostalo

upisati)

2.7. Komentari: Za napredovanje unutar kolegija potrebno je permanentno vježbanje.

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje.Redovita priprema za nastavu (vježbanje).

2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave .0.8 Istraživanje Praktični rad 0.8

58



3

udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):











medija

H. Teuchert: Die neue Gitarrenschule 2

V. Manasteriotti: Zbornik pjesama i igara za djecu. (Šk) 10

H. Gospodnetić: Skripte za odgojiteljski studij - gitara 20 u e obliku


Izbor iz literature:

• J. Sagreras> Lezioni di chitarra 1, (Berben\Svjetlost),

• A. Carlevaro> Escuela de la Guitarra, (Barry&Hawkes),

• A. Carlevaro> Serie didactica para Guitarra, (Barry),

59



4

• E. Pujol> Escuela razonada para Guitarra, (Ricordi),

• C. Hartog> Guitar Tripper,

• F. Rich> Gitarre für jeden vol. 2,




Poticanje razvoja sluha i ritma. Senzibiliziranje na kritičko glazbeno promišljanje.

Pohađanje koncerata unutar Glazbene scene Uč.F.te glazbenih događanja izvan fakulteta..

60



1




1.1. Nositelj predmeta Tomislav Vrandečić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Instrumentalna pratnja s pjevanjem 1 - Gitara 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1


0+2+0




-

2. OPIS PREDMETA


Savladavanje višeglasja. Samostalnost u pratnji, intonativna čistoća, promjene akorada u tempu unutar tonaliteta G,D dura i a mola. Praktično primjenjivanje usvojenog znanja notnog pisma na glazbenom instrumentu (gitara) prema određenom prstometu desne i lijeve ruke. Sviranje akordičke pratnje prema karakteru i tempu određene skladbe. Samostalna teorijska analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, akordi, oblik, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje vještine samostalnog čitanja i sviranja (a vista). Permanento razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa..


Položen ispit iz predhodnog semestra


Praktična primjena glazbala s posebnim naglaskom na akordičku pratnju.


Razumjevanje glazbe na razini samostalnog zaključivanja pojmova tonaliteta apsolutne i programne glazbe. Vladanje dvoglasjem te osnovama višeglasja. Razumjevanje glazbe s obzirom na strukturu kolegija. Samostalna analiza skladbe (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet). Višeglasno sviranje. Intonativno snalaženje (pravilno i točno intoniranje zadane

61



2

melodije) Intonativno brojanje ritma. Pravilno pjevanje točnog teksta uz akordičku pratnju.



Uvod u harmoniju

Glavni stupnjevi

Kadence G, D dura te a, e.mola.

Različiti ritmički načini pratnje

Samostalno sviranje akordičke pratnje uz intoniranje melodije

Harmonizacija pjesama za djecu mlađe u srednje skupine.

Daljnji rad na oblikovanju tona i čistoći sviranja.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad permanentni individualni rad (ostalo

upisati)

2.7. Komentari: Za napredovanje unutar kolegija potrebno je permanentno samostalno vježbanje.

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje.Redovita priprema za nastavu (vježbanje). Povremeno pohađanje koncerata. Praćenje glazbenih sadržaja putem elektroničkih medija.





62



3









medija

H. Gospodnetić: Skripte za instrumentalnu pratnju - gitara 20 u e obliku


H. Teuchert: Die neue Gitarrenschule ( Ricordi) 2


T. Šegula- Mladi kitarist 1, Mladi kitarist 2 (Tehnične vaje in etude, Skladbe 1. del), (DZS

• J. Sagreras- Lezioni di chitarra 1, (Berben\Svjetlost),

• A. Carlevaro- Escuela de la Guitarra, (Barry&Hawkes),

• A. Carlevaro- Serie didactica para Guitarra, (Barry),

• E. Pujol-Escuela razonada para Guitarra, (Ricordi),

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih

Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka

63



4

kompetencija Studentske referade.


Poticanje razvoja sluha i ritma. Senzibiliziranje na kritičko glazbeno promišljanje.Daljni rad na izgrađivanju glazbenih sposobnosti i potencijela studenta.

64



1










1.2. Naziv predmeta Instrumentalna pratnja s pjevanjem 1 – klavir 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1

1.3. Suradnici Dr. sc. Blaženka Bačlija-Sušić (Petrinja) 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

0+2+0





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Samostalna pismena harmonizacija pjesama i praktično sviranje na klaviru.


Apsolvirani sadržaji iz prethodnoga semestra i položen ispit.


Samostalnost u harmonizaciji pjesama za djecu, pismeno i praktično na instrumentu.

65



2

Koordinacija rada ruku.

Usklađenost vokalnoga i instrumentalnog djelovanja, glas i klavir istovremeno, bez zastoja.



Samostalnost u sviranju pjesama i akordičke pratnje.

Samostalna harmonizacija pjesama izvan nastavnih satova.

Interpretacija pjesama, vokalno i instrumentalno istovremeno.


Uvod u harmoniju.

Intervali.

Glavni stupnjevi u ljestvici.

Kvintakord i obrati kvintakorda.

Harmonizacija pjesama za djecu mlađe i srednje dobne skupine trozvucima glavnih stupnjeva.

Dur – kadence do 4 predznaka.

Mol – kadence do 2 predznaka.


Samostalno harmoniziranje pjesama za djecu u pismenoj formi i samostalno sviranje na instrumentu uz akordičku pratnju.

Spajanje vokalnoga i instrumentalnog izričaja u interpretaciji, individualno i sa skupinom.

Neakordički tonovi, prohodni i izmjenični.

66



3




2.7. Komentari: Kontinuitet rada, pismeno i praktično, skupno i individualno.

















medija

Manasteriotti, V. (1990): Zbornik pjesama i igara za djecu, Školska knjiga, Zagreb


67



4


Izbor pjesama za djecu iz različitih priručnika po izboru nastavnika.

Blašković J., Novosel I., (2010), Skripta za glazbene kolegije na studiju Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na UF u Zagrebu - Odsjek u Petrinji

Peteh I. (), Pjevanka


Pjesme i kompozicije raznih autora pisane za djecu.




68



1




1.1. Nositelj predmeta Tomislav Vrandečić 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Instrumentalna pratnja s pjevanjem 2 - Gitara 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1


0+1+0




-

2. OPIS PREDMETA


Savladavanje višeglasja. Sviranje akordičke pratnje prema karakteru i tempu određene skladbe. Samostalna analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, oblik, akordi, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje vještine samostalnog čitanja i sviranja (a vista). Permanento razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa u visinu, rad na vokalnoj tehnici (pravilno disanje, dikcija, fraziranje). Samostalnost u pratnji, intonativna čistoća, promjene akorada u tempu unutar tonaliteta do 4 predznaka.


Položen ispit iz predhodnog semestra


Praktična primjena glazbala u nastavi s posebnim naglaskom na pjevanje i razrađenu akordičku pratnju.


Razumjevanje umjetničkih elemanata glazbe na razini: agogike, dinamike, ritma, interpretacije. Razumjevanje glazbe na razini samostalnog zaključivanja pojmova tonaliteta apsolutne i programne glazbe. Samostalna analiza skladbe (tonalitet, mjera, akordi, opseg tonova, prstomet) Višeglasno sviranje. Intonativno snalaženje (pravilno i točno intoniranje zadane melodije)

69



2

Vladanje ritmičnim figurama. Pravilno pjevanje točnog teksta uz akordičku pratnju





samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad povremeni individualni rad (ostalo

upisati)

2.7. Komentari: Za napredovanje unutar kolegija potrebno je permanentno vježbanje.

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje.Redovita priprema za nastavu (vježbanje).Povremeno pohađanje koncerata. Praćenje glazbenih sadržaja putem elektroničkih medija.













medija

H. Gospodnetić: Skripte za Instrumentalnu pratnju - gitara 20 u e obliku

70



3


H. Teuchert: Die neue Gitarrenschule ( Ricordi) 2


Izbor iz literature:

Etide:

T. Šegula- Mladi kitarist 2 (Tehnične vaje in etude)

• J. Sagreras- Le seconde lezioni di chitarra,

• E. Pujol- Escuela razonada para, Guitarra,

• A. Carlevaro- Escuela de la Guitarra,T.

Skladbe:

• K. Schindler- Zeit für Träume,

• H. Teuchert> Meine ersten Gitarrenstücke

• Y. Rivoal- Le Répertoire du Guitariste vol. 1,

• K. Scheit- Die leichtensten Solostücke (Universal),

• N. Koškin- Mascarades vol. 1 (H.Lemoine),

• G. Montreuil- Divertissements pour guitare vol. 2,

71



4

• R. Brightmore- Modern Times




Poticanje razvoja sluha i ritma. Senzibiliziranje na kritičko glazbeno promišljanje.Daljni rad na izgrađivanju glazbenih sposobnosti i potencijela studenta.

72



1










1.2. Naziv predmeta Instrumentalna pratnja s pjevanjem 2 – klavir 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1

1.3. Suradnici dr. sc. Blaženka Bačlija-Sušić (Petrinja) 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

0+1+0





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Usvojena teoretska znanja iz područja glazbe kompetentno primijeniti na instrumentu, na višoj tehničkoj razini.


Apsolvirani sadržaji iz prethodnoga semestra.


Samostalna harmonizacija pjesama za djecu, sviranje i pjevanje individualno i u skupini.

73



2



Samostalan odabir akorada u harmonizaciji pjesama, individualno i sa skupinom.

Samostalnost sviranja i pjevanja pjesama uz akordičku pratnju.

Harmonizacija pjesama načinom klavirske literature.


Dur - kadence do 4 predznaka.

Mol - kadence do 2 predznaka.


Mol - ljestvice do 2 predznaka.

Harmonizacija pjesama većega opsega za djecu starije dobne skupine, trozvucima glavnih stupnjeva.

Trozvuk VI. st. i D7 u harmonizacijama pjesama.

Modulacija u bliže tonalitete (za kvintu uzlazno i silazno).

Predtakt, harmonizacija da ili ne?

Neakordički tonovi, prohodni i izmjenični.

Harmonizacija pjesama načinom klavirske literature.

Sviranje pjesama iz klavirske literature.


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

2.7. Komentari: Samostalna pismena harmonizacija pjesama na satu i izvan nastavnoga

74



3

terenska nastava (ostalo upisati) procesa.

















medija

Manasteriotti, V. (1990): Zbornik pjesama i igara za djecu, Školska knjiga, Zagreb




75



4

Peteh. I. (), Pjevanka


2.13. 1. Reich, T.- Žganjer, J. : Male pjesme velikih majstora, Muzička naklada, Zagreb 2. Izbor pjesama za djecu iz raznih priručnika




76



1





Đuro Blažeka

Lidija Cvikić

Jelena Vignjević


1.2. Naziv predmeta Jezično izražavanje 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


1+0+3




2. OPIS PREDMETA


Osvijestiti kod studenata potrebu njegovanja govorenoga i pisanoga jezičnog izražavanja.

Osvijestiti kod studenata potrebu sustavne brige za skladan razvoj dječjega jezičnog izražavanja

Naučiti studente o zakonitostima primjerena jezičnog izražavanja

Naučiti studente o zakonitostima i tijeku dječjega jezičnog razvoja


Ovladanost svim sastavnicama komunikacijske kompetencije izvornih govornika hrvatskoga jezika

Za govornike hrvatskoga kao drugog jezika, ovladanost hrvatskim jezikom na C2 razini

77



2

Poznavanje lingvističkih zakonitosti hrvatskoga jezika


Poznavanje i razumijevanje odgojno-obrazovnih teorija i novijih znanstvenih spoznaja o prirodi učenja djeteta i o procesu razvoja i odgoja

Korištenje različitih oblika jezičnog i umjetničkog izražavanja u kurikulumima ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja

Sposobnost prilagođavanja prakse ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja specifičnostima individualnoga razvoja djeteta, odgojno-obrazovnoga i kulturalnog konteksta


Poznavanje zakonitosti govorene i pisane komunikacije na hrvatskome standardnom jeziku

Sposobnost kreiranja komunikacijskih tekstova i težnja prema estetskoj kvaliteti izražavanja

Poznavanje zakonitosti dječjega jezičnog razvoja i osposobljenost za poticanje i razvijanje dječjega jezičnog izražavanja komunikacijskim pristupom poučavanju

Sposobnost pretraživanja, prikupljanja i obrađivanja pisanih informacija iz stručne i znanstvene literature u području ranoga jezičnog razvoja


Teme predavanja (15 sati):

1. Komunikacija - jezik - jezično izražavanje

2. Pisani i govoreni jezik

3. Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, 1. dio: razgovorni, književno-umjetnički, novinarsko-publicistički stil

4. Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, 2. dio: administrativni stil i pripadajuće tekstne vrste

5. Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika 2. dio: znanstveni stil i pripadajuće tekstne vrste

6. Akademsko pisanje

78



3

7. Govorništvo za odgojitelje

8. Govorne vrednote i interpretacija umjetničkog teksta

9. Usvajanje i učenje jezika

10. Usvajanje jezika u višeidiomatskoj sredini

11. Jezične djelatnosti u ranoj i predškolskoj dobi, 1. dio: slušanje i govorenje

12. Jezične djelatnosti u predškolskoj dobi, 2. dio: čitanje i pisanje

13. Uloga vrtića u razvoju djetetovih jezičnih sposobnosti

14. Govorne vrednote i interpretacija umjetničkog teksta

15. Istraživanje dječjega jezika

Teme seminara

Izrada sljedećih tekstnih vrsta

- Seminarski rad (prikaz odabrang poglavlja iz dječjega jezičnog razvoja) (3 sata)

- Molba za posao (1 sat)

- Žalba (1 sat)

- Poslovni (tekstni i tablični) životopis (1 sat)

- Prigodni govori odgojiteljice (na prvom roditeljskom sastanku/božićnoj priredbi/priredbi u zahvalu za plodove zemlje) (3 sata)

- Čestitke i sućuti (1 sat)

79



4

- Pismo (privatno i poslovno) (1 sat)

- E-poruka (1 sat)

- Obavijest (1 sat)

- Izvještaj (2 sata)

- priprema lirskoga i epskog teksta za govornu interpretaciju, označavanje govornih vrednota (3 sata)

- pojedinačni govorni nastupi interpretacije izabranoga književnog teksta (9 sati)

- pojedinačni govorni nastupi javnoga govorenja (9 sati)

- pojedinčni govorni nastupi akademskoga govorenja (izlaganja) (9 sati)




2.7. Komentari:


- prisustvovati na 80% predavačkih i seminarskih nastavnih sadržaja

- izraditi mapu s primjercima tekstnih vrsta

- održati govorne nastupe

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS

Pohađanje nastave 1/2 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat Mapa s tekstnim vrstama (Ostalo upisati) 1

80



5

bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Esej Seminarski rad 1 govorni nastupi (Ostalo upisati) 1


Pismeni ispit 1/2 Projekt (Ostalo upisati)


Ocjenjuju se govornički nastupi tijekom nastave, mapa s pisanim radovima i ispit.




medija

Silić, Josip. 2006. Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput..

Pavličević-Franić, Dunja. 2005. Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa..

Oraić Tolić, Dubravka. 2011. Akademsko pismo. Zagreb: Naklada Ljevak.

Pavličević-Franić, Dunja. 2011. Jezikopisnice : rasprave o usvajanju, učenju i poučavanju hrvatskoga jezika u ranojezičnome diskursu. Zagreb: Alfa.

Ivanetić, Nada. 2003. Uporabni tekstovi. Zagreb: Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Škarić, Ivo. 2008. Temeljci suvremenoga govorništva. Zagreb: Školska knjiga.

Prebeg-Vilke, Mirjana (1991). Vaše dijete i jezik, Zagreb: Školska knjiga.


Težak, Stepko. 1999. Govorne vježbe. Zagreb: Školska knjiga.

Novaković, Novak. 1980. Govorna interpretacija umjetničkoga teksta. Zagreb: Školska knjiga.

Frančić, Anđela., Hudeček, Lana., Mihaljević, Milica. 2005. Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom

81



6

jeziku, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.

Čudina-Obradović, Mira. 2005. Igrom do čitanja, Zagreb: Školska knjiga..

Čudina-Obradović, Mira. 2004. Kad kraljevna piše kraljeviću, Zagreb: Korak po korak.



82



1





Prof.dr.sc. Ivan Prskalo; doc.dr.sc. Vatroslav Horvat; doc.dr.sc. Ivan Šerbetar; doc.dr.sc. Marko Badrić


1.2. Naziv predmeta Kineziologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5

1.3. Suradnici

dr.sc. Marijana Hraski, dr.sc. Marija Lorger, dr.sc. Ivana Nikolić, Igor Bokor, Srna Jenko Miholić

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

2+0+2




2. OPIS PREDMETA


Poučavati opće zakonitosti upravljanja procesom vježbanja kao i posljedice djelovanja tih procesa na ljudski organizam s posebnim osvrtom na populaciju djece predškolske dobi.

Upoznati studente s osnovama metodologije istraživanja u području kineziologije, načinima rješavanja problematike vezane uz upravljanje procesom vježbanja te s mogućim promjenama antropoloških obilježja, motoričkih znanja i stanja zdravlja pod utjecajem odgovarajućeg programa vježbanja


Osim administrativnih uvjeta odnosno upisanog 4. semestra studija ne postoje dodatni uvjeti niti dodatne ulazne kompetencije.

2.3. Ishodi učenja na razini programa Stjecanje teoretskih i metodoloških znanja u području osnovnih kineziologijskih disciplina, primijenjene kineziologijske discipline

83



2

kojima predmet pridonosi - kineziološke metodike, pomoćnih kineziologijskih disciplina.

Teorijska i praktična priprema za integriranu primjenu ovih spoznaja u radu s djecom predškolske dobi.


Upoznavanje s osnovnim pojmovima kineziologije i njenih metodoloških pretpostavki.

Poznavanje zakonitosti upravljanja procesom vježbanja, kinantropološkim obilježjima i njihovoj transformaciji.

Upoznavanje s kineziološkim disciplinama.

Poznavanje utjecaja vježbanja i prirodnih čimbenika na zdravlje.


Pojam i definicija znanosti, razvoj znanosti, znanstvena područja, polja grane.

Pojam i definicija kineziologije, razvoj kineziologije.

Struktura kineziologije, osnovne kineziologijske discipline, primijenjena kineziologijska disciplina - kineziološka metodika, pomoćne kineziologijske discipline, interdisciplinarnost kineziologije.

Metodološke osnove kineziologije.

Osnovni principi upravljanja procesom vježbanja, temelji kibernetskog pristupa u kineziologiji, pojam upravljanog procesa, planiranje i programiranje upravljanog procesa vježbanja, paradigme kvalitete procesa vježbanja.

Transformacijski proces, pojam i definicija kinezioloških podražaja, utjecaj kinezioloških podražaja na antropološka obilježja, utjecaj kinezioloških podražaja na motoričke informacije, osnovne kineziološke transformacije.

Utjecaj kinezioloških podražaja na zdravlje, pojam i definicija zdravlja, zdravlje i tjelesna aktivnost, utjecaj tjelesne aktivnosti na strukturu tijela, okolina i zdravlje, utjecaj prirodnih faktora na zdravlje, tjelesno vježbanje i ekologija, higijena i tjelesno vježbanje.


84



3




Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje;

seminarski rad iz zadane literature;

referat ili prezentacija zadane teme u seminaru;

čitanje propisane literature;

samostalno učenje i priprema








Pohađanje nastave 20%;

Praktičan rad 20%,

Pismeni ispit 30%,

Usmeni ispit 30%.

85



4




medija

Prskalo, I., Sporiš, G. (2016). Kineziologija. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (246 str.) 40

Mraković, M. (1997). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. 10

Hoffman, S. J. (2005). Introduction to kinesiology. Champaign, IL: Human Kinetics Publishers, Inc. da

Findak, V., Prskalo, I. (2004). Kineziološki leksikon za odgojitelje. Petrinja: visoka učiteljska škola u Petrinji. (100 str.) 15


1. Findak, V., D. Metikoš, M. Mraković, B. Neljak i F. Prot (2000). Motorička znanja. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.

2. Findak, V., Metikoš, D., Mraković, M., Neljak, B. (1996). Primijenjena kineziologija u školstvu. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. (72 str.)


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka studentske referade.


86



1





Prof.dr.sc. Ivan Prskalo, doc.dr.sc. Ivan Šerbetar, doc.dr.sc. Vatroslav Horvat, doc.dr.sc. Marko Badrić


1.2. Naziv predmeta Kineziološka metodika 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5

1.3. Suradnici

Igor Bokor, Srna Jenko Miholić, dr.sc. Marijana Hraski, dr.sc. Ivana Nikolić, dr.sc. Marija Lorger


2+2+1




-

2. OPIS PREDMETA


Osposobiti studente da usvoje bitna znanja i zakonitosti na kojima se zasniva podmirenje biopsihosocijalnih motiva za kretanjem i igrom.

Stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja o organiziranju svakodnevnih i povremenih oblika rada, u kojima će uspješno primjenjivati sadržaje tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja te u konačnici osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa i organizacijskih oblika rada u kineziološkoj kulturi.



2.3. Ishodi učenja na razini programa Stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja te u konačnici osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa i

87



2

kojima predmet pridonosi organizacijskih oblika rada u kineziološkoj kulturi doprinijet će osposobljenosti budućeg odgojitelja za integraciju odgojnoobrazovnih područja i uspješno djelovanje u okviru odgojiteljske struke. .


Upoznavanje s općim i posebnim ciljevima i zadaćama kineziološke kulture i tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja.

Upoznavanje s osnovnim pojmovima Kineziološke metodike.

Upoznavanje s pojmom, ciljevima i zadaćama Kineziološke metodike kao znanstvene i nastavne discipline.

Upoznavanje s općim značajkama biopsihosocijalnog razvoja učenika s težištem na mlađoj školskoj dobi.

Teorijska osposobljenost za izvođenje svih organizacijskih oblika rada u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području u osnovnom programu.

Teorijska osposobljenost za izvođenje svih organizacijskih oblika rada u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području u diferenciranom programu.


Pojam i definicija kineziološke metodike.

Cilj i zadaci te interdisciplanarnost kineziološke metodike.

Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje.

Osnovni pojmovi kineziologije, kineziološke kulture, tjelesnog i zdravstvenog odgojno- obrazovnog područja.

Plan i program kineziološke kulture.

Organizacijski oblici rada u kineziološkoj kulturi.

Pripremanje odgojitelja za sat kineziološke kulture.

Metodički organizacijski oblici rada.

Metode rada u kineziološkoj kulturi.

88



3




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje)

Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka

Seminarski rad opsega 10 stranica

Samostalno učenje za ispit i ispit


Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 1







Praktičan rad 20%,

Pismeni ispit 20%,

Usmeni ispit 20%

Seminarski rad 20%

89



4




medija

Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga (288 str.). 10

Findak, V., Prskalo, i. (2004). Kineziološki leksikon za odgojitelje. Petrinja: Visoka učiteljska škola (100 str.). 15

Lorger, M., Prskalo, I., Findak, V. (2012). Kineziološka metodika - vježbe: priručnik za praćenje vježbi: Studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja: 3 godina. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Findak, V., Delija, K. (2001). Tjelesna i zdravstvena kulture u predškolskom odgoju. Zagreb: Edip (86).



Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade


90



1





Prof.dr.sc. Ivan Prskalo, doc.dr.sc. Vatroslav Horvat, doc.dr.sc. Ivan Šerbetar, doc.dr.sc. Marko Badrić


1.2. Naziv predmeta Kineziološka metodika 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici Igor Bokor,dr.sc. Marijana Hraski, dr.sc. Marija Lorger, dr.sc. Ivana Nikolić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





-

2. OPIS PREDMETA


Osposobiti studente da usvoje bitna znanja i zakonitosti na kojima se zasniva podmirenje biopsihosocijalnih motiva za kretanjem i igrom.

Stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja o organiziranju svakodnevnih i povremenih oblika rada, u kojima će uspješno primjenjivati sadržaje tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja.

Primjena metoda i metodičkih organizacijskih oblika rada te u konačnici osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa i organizacijskih oblika rada u kineziološkoj kulturi.

91



2




Stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja,

osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa, metoda i metodičkih organizacijskih oblika rada doprinijet će osposobljenosti budućeg odgojitelja za integraciju odgojno-obrazovnih područja i uspješno djelovanje u okviru odgojiteljske struke.


Poznavanje općih karakteristika biopsihosocijalnog razvoja djece predškolske dobi, utjecajem tjelesnih vježbi i tjelesnog vježbanja na organizam, metodičkim zakonitostima, te njihovim teorijskim i praktičnim aspektima, realizacijom tijeka odgojno-obrazovnog procesa, rukovanjem spravama, pomagalima i sredstvima, te načinom njihova korištenja, planom i programom tjelesne i zdravstvene kulture za djecu mlađe, srednje i starije predškolske dobi. Stečen interes za metodičke inovacije i stvaralačku djelatnost u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi.


Opće karakteristike bio-psiho-socijalnog razvoja djece od rođenja do polaska u školu.

Psihičke osobine i njihov utjecaj pri tjelesnom vježbanju.

Biomehaničke zakonitosti kretanja tijela pri tjelesnom vježbanju.

Informacije o radu s djecom u koje su uočene smetnje u razvoju i ponašanju, te s djecom oštećena zdravlja.

Pozitivan utjecaj tjelesnog vježbanja na pravilan rast i razvoj dječjeg organizma.

Održavanje kontrole osobne higijene, higijene opreme za vježbanje i higijene okoline u kojoj dijete živi.

Zdravstvena kontrola, čuvanje i unapređivanje zdravlja, pružanje prve pomoći kod povreda pri tjelesnom vježbanju.

Opće karakteristike motoričkih i funkcionalnih sposobnosti.

Utjecaj tjelesnog vježbanja na motoričke i funkcionalne sposobnosti.

Opća karakteristike motoričkih znanja i motoričkih postignuća.

92



3

Planiranje i programiranje u kineziološkoj kulturi.

Pojam, definicija, etape planiranja i programiranja.

Praćenje i provjeravanje u kineziološkoj kulturi.

Prostori, oprema i sredstva u kineziološkoj kulturi.

Dokumentacija u kineziološkoj kulturi.

Odgojno-obrazovni proces.




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje)


Priprenma za javni sat

Seminarski rad opsega 10 stranica

Samostalno učenje za ispit

Ispit

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS

Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad 1


93



4

bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):






Praktičan rad 20%,

Pismeni ispit 20%,

Usmeni ispit 20%

Seminarski rad 20%


Naslov Broj



medija

Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga (288 str.).

10

Findak, V., Prskalo, i. (2004). Kineziološki leksikon za odgojitelje. Petrinja: Visoka učiteljska škola (100 str.).

15

Findak, V. (1992). Metodički organizacijski oblici rada u edukaciji, športu i športskoj rekreaciji. Zagreb: Hrvatski savez za športsku rekreaciju -"MENTOREX" d.o.o (131 str.).

10

Findak, V., Delija, K. (2001). Tjelesna i zdravstvena kulture u predškolskom odgoju. Zagreb: Edip (86).

Findak, V. (1997). Programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb, Školske novine (82 str).

94



5

Lorger, M., Prskalo, I., Findak, V. (2012). Kineziološka metodika - vježbe: priručnik za praćenje vježbi: Studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja: 3 godina. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.


Prskalo, I., Sporiš, G. (2016). Kineziologija. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (246 str.)




95



1





red.prof.art. Danijel Žabčić

izv.prof.mr.art. Ljubomir Levačić

izv.prof.art. Davor Žilić


1.2. Naziv predmeta Likovna kultura 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici - 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

2+2+0+0


RPP01-13 - Preddiplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja



-

2. OPIS PREDMETA


Stjecanje opće likovne naobrazbe i stvaralačko razvijanje i njegovanje likovnog izražavanja kao preduvjeta za izvođenje nastave Likovne kulture što podrazumijeva:

a) upoznavanje s likovnim stvaralaštvom i njegovim značenjem

b) stjecanje znanja o vizualnom jeziku, vizualnoj komunikaciji, likovnom jeziku i likovnom mišljenju

c) upoznavanje s likovno – tehničkim sredstvima i likovnim tehnikama u području crtanja i slikanja

96



2

d) usvajanje likovno-jezičnih problema praktičnim likovnim izražavanjem i stvaranjem


-


- Preuzimanje odgovornosti za vlastiti profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje, uključujući sposobnost analize i vrednovanja vlastitoga rada, odgojno-obrazovnih procesa i učenja;

- Razumijevanje, poznavanje i upotreba odgovarajućih postupaka likovno-istraživačkog rada u području odgoja i obrazovanja;

- Sposobnost samostalne primjene likovnih tehnika, tehnologija i medija u odgojno-obrazovnom kontekstu


- Razumijevanje i usvajanje likovnog jezika (likovne terminologije - likovni elementi i kompozicijska načela)

- Usvajanje rada likovnim tehnikama u području crtanja, slikanja i modeliranja

- Primjena likovno-jezičnih rješenja problema u osobnom likovnom izražavanju i stvaranju

- Razvijanje sposobnosti analiziranja djela likovnih umjetnosti

- Usvajanje temeljne stručne terminologiju potrebnu za analize i interpretacije likovnih djela

- Razvijati vizualnu pecepciju i likovni senzibilitet

- Upoznavanje s likovnim stvaralaštvom i njegovim značenjem unutar područja kulture


Predavanja:

1.Uvod u likovno stvaralaštvo (stvaralački proces, likovna umjetnost, likovna područja,originalnost)

2.Pristup likovnom djelu

3.Likovni jezik (likovni elementi i kompozicijska načela)

4.Likovne tehnike (crtačke, slikarske, grafičke, prostorno-plastičke)

97



3

5.Osnovni elementi arhitekture, skulpture i slikarstva

6.Likovno- jezična i likovno tehnička analiza slike, kipa, građevine, urbanističkih cjelina

7.Ikonografska i ikonološka analiza tematskog sadržaja, ikonografske metode u slikarstvu i kiparstvu

8.Stilska analiza u likovnoj umjetnosti

9.Stilsko morfološka obilježja kroz povijest umjetnosti

10.Nacionalni spomenici kulture

Vježbe:

1.Ritam i kontrast crta po toku i karakteru (olovka)

2.Obrisna, teksturna i strukturna crta i točka (tuš – drvce)

3.Grafička i tonska modelacija, harmonija oblika i kontrast svjetla–tame ( grafička olovkom ili tuš-drvcem, tonska ugljenom)

4. Tonske vrijednosti plohe; degradacija inteziteta, ritam ploha, kompozicija (vrste kompozicija), ravnoteža (simetrična, asimetrična, optička),( lavirani tuš-kist)

5.Tonska monokromatska i polikromatska skala (modelacija oblika ili plošno komponiranje likova (superpozicija), ritam, harmonija (akvarel))

6.Kontrasti boja, valeri, kolorističke vrijednosti, optička ravnoteža boja, (tempera)

7.Dominacija likova (bojom, veličinom, smještajem – optičko središte, zlatni rez) (pastel)

8.Geometrijska i atmosferska perspektiva (gvaš)

9.Koloristička perspektiva (tempera)

10.Optičko miješanje boja, ritam i kontrast obojenih točaka (flomaster u boji ili tempera)

98



4

11.Rekompozicija fotografije (kolaž)

12.Redefinicija crno-bijele fotografije ili fotokopije (tempera)




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Odslušati i aktivno sudjelovati na predavanjima, obavezno pohađanje likovnih vježbi i aktivno sudjelovanje u likovnom izražavanju i stvaranju (izraditi 12 likovnih radova prema navedenim nastavnim jedinicama)


Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 1,5






Vrednovati i ocijeniti likovne radove s aspekta usvojenosti likovnog jezika i likovnih tehnika, originalnosti, estetskog dojma i upornosti u radu, a na ispitu provjeriti razumjevanje i poznavanje likovno - jezične strukture djela iz područja slikarstva, kiparstva i arhitekture kroz likovno - jezičnu analizu.




medija

99



5

Jakubin, M. (1999), Likovni jezik i likovne tehnike. Zagreb: Educa

Ivančević, R. (1990), Uvod u ikonologiju iz Leksikona ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva,str.13-82, Zagreb: Kršćanska sadašnjost

Janson, H. W. – Janson, A. F. (2003), Povijest umjetnosti, uvod, str. 16 – 47. Varaždin: Stanek d. o. o.

Roelof van Straten, (2003),Uvod u ikonografiju, Zagreb,IPU


Bačić, M. – Mirenić – Bačić, J. (1994), Uvod u likovno mišljenje. Zagreb: Školska knjiga

Damjanov, J. (1991), Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb: Školska knjiga

Ivančević,R.,Perspektive, Školska knjiga, Zagreb, 1996.


U praktičnom dijelu nastave prati se i vrednuje stvaralački proces likovnog oblikovanja, kreativnost, razumijevanje i usvajanje likovno-jezičnih i likovno-tehničkih problema te likovna i estetska kvaliteta radova. Kroz pismeni ispit provjerava se usvojenost likovnog jezika (likovne terminologije - likovni elementi i kompozicijska načela) na djelima likovne umjetnosti: slikarstva, kiparstva i arhitekture


100



1




1.1. Nositelj predmeta Dr.sc. Iva Gruić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Lutkarstvo i scenska kultura 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Maša Rimac Jurinović, Frana Marija Vranković, Zdenka Đerđ 1.8. Način izvođenja nastave (broj

sati P+V+S+e-učenje) 1-1-1


Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na

predmetu 80


2. OPIS PREDMETA


Osposobiti studente za razumijevanje osnova kazališne i dramske umjetnosti, s naglaskom na kazalište za djecu. Upoznati studente s osnovnim teorijskim znanjima o kazalištu i drami. Upoznati studente s raznolikim mogućnostima dramskog rada s djecom predškolske dobi. Stjecanje uvodnih znanja potrebnih za analizu predstave za djecu. Upoznavanje s osnovnim teorijskim postavkama na kojima se temelje raznoliki oblici dramskog rada s djecom. Stjecanje uvodnih znanja potrebnih za pripremu predstave s djecom i razvoj primjerenih vještina.


Elementarno poznavanje kazališne umjetnosti.


Razvoj sposobnosti za umjetničko izražavanje i djelovanje u mediju kazališne umjetnosti. Razumijevanje kreativnosti kao jedne od mogućnosti rada s djecom u vrtiću.

2.4. Očekivani ishodi učenja na Prepoznavanje i razumijevanje osnovnih teorijskih koncepata potrebnih za analizu i procjenu kazališne predstave za djecu.

101



2

razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Razumijevanje specifičnosti vrlo mlade publike. Poznavanje i razumijevanje osnovnih teorijskih koncepata dramskog odgoja. Razumijevanje specifičnosti rada s djecom predškolske dobi. Sposobnost osmišljavanja različitih oblika dramskog rada s djecom. Sposobnost aktivnog uključivanja u rad na predstavi za djecu.


Kroz predavanja studenti se informiraju o osnovama kazališne umjetnosti, s osobitim naglaskom na kazalište za djecu, što je podloga za razumijevanje, analizu i procjenu vrijednosti kazališne predstave za djecu. Poseban naglasak stavljen je na lutkarsko kazalište. Teme: Osnovni elementi kazališne umjetnosti. Predstava kao komunikacija. Znakovi u kazališnoj predstavi. Funkcije kazališne predstave. Specifičnosti kazališta za djecu. Analiza predstave za djecu. Vrste lutaka. Lutke kroz povijest. Lutka u dječjem vrtiću. Nadalje, studenti se informiraju o teorijskom aspektu dramskog odgoja. Teme: Ciljevi i smisao dramskog odgoja. Oblici dramskog rada s djecom. Dramske metode i tehnike. Na seminarima se studenti aktivno uključuju u analizu kazališnih predstava i u planiranje dramskog rada, kao i u praktično propitivanje mogućnosti dramske forme. Na vježbama studenti savladavaju osnovne vještine dramskog i kazališnog izražavanja i praktično se upoznaju s različitim oblicima dramskog rada, pripremajući se za provođenje takvih aktivnosti u vrtiću. Teme: Dramske igre. Dramske vježbe. Improvizacija. Procesna drama. Rad rad na predstavi.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Uredno pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi. Proučavanje obavezne literature. Gledanje kazališnih predstava za djecu. Osmišljavanje planova dramskog rada u zadanim oblicima i provođenje nekih od tih planova na satu.



Eksperimentalni rad Referat gledanje predstava (Ostalo upisati) 0,33

Esej Seminarski rad Proučavanje literature (Ostalo upisati) 0,33



102



3


Tijekom nastave vrednuju se aktivnosti studenta i praktični rad koji je prezentirao. Na ispitu se vrednuje sposobnost analize kazališne predstave, poznavanje osnova teorije dramskog odgoja i sposobnost primjene različitih dramskih metoda i tehnika.


Naslov Broj


Dostupnost putem ostalih medija

Perić Kraljik, Mira (2009) Dramske igre za djecu predškolske dobi, Osijek: Učiteljski fakultet.

Ladika, Z. (1970) Dijete i scenska umjetnost, Zagreb: Školska knjiga, poglavlje: 'Metodika rada u dječjem dramskom studiju';

Scher, A. i Verrall, C. (2005) 100+ ideja za dramu, Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj – Pili-poslovi d.o.o.

Krušić, V. Što sve može drama http://www.hcdo.hr/knjiznica/knjiz_vlado.htm

Gruić, I. (2002) Prolaz u zamišljeni svijet – Procesna drama ili drama u nastajanju, Zagreb: Golden marketing.


Batušić, N. i Švacov, V.: 'Drama, dramaturgija, kazalište', U: Škreb, Z. i Stamać, A. (ur.) (1983) Uvod u književnost (zbornik), Zagreb: GZH, 48 str.Boal, A. (2009) Igre za glumce i ne-glumce. Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj - Pili poslovi d.o.o.

Counsell, C. i Wolf, L. (ed.) (2001) Performance Analysis. An Introductory Coursebook. London and New York: Routledge.

103



4

Lekić i drugi (2007) Igram se a učim! Dramski postupci u razrednoj nastavi. Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj - Pili poslovi d.o.o.

Pignarre, R. (1970) Povijest kazališta, Zagreb: Matica hrvatska.


Praćenje napredovanja studenata događa se kontinuirano kroz sudjelovanje u analizi predstava na predavanjima i seminarima i kroz analizu praktičnih radova na vježbama.


104



1




1.1. Nositelj predmeta Dr.sc. Iva Gruić 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Lutkarstvo i scenska kultura 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Maša Rimac Jurinović 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

0-2-0


Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 80


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno planiranje i provođenje dramskih aktivnosti s djecom u vrtiću. Osposobiti studente za pripremu igrokaza za djecu.


Odslušan predmet Lutkarstvo i scenska kultura 1, uz sve obavljene obaveze koje su vezane uz nastavni proces.


Razvoj sposobnosti za umjetničko izražavanje i djelovanje u mediju kazališne umjetnosti. Razumijevanje važnosti sudjelovanja umjetničkih disciplina u odgojnom procesu u dječjem vrtiću.


Prepoznavanje i razumijevanje raznih dramskih metoda i tehnika. Planiranje dramskih aktivnosti s djecom, uz korištenje raznih metoda i tehnika. Provođenje planiranih dramskih aktivnosti s djecom u vrtiću. Priprema igrokaza za djecu.


Na vježbama se studenti aktivno uključuju u dramski rad; na temelju osobnog sudjelovanja u ciljanim dramskim aktivnostima razvijaju razumijevanje funkcioniranja takvih aktivnosti. Kroz osmišljavanje planova na zadane teme i u zadanoj formi pripremaju se za rad u vrtiću. Teme: Procesna drama. Teme i motivi u dramskom radu. Planiranje procesne drame. Od plana

105



2

do provedbe. Nadalje, studenti sudjeluju u radu na igrokazu za djecu. Teme: Animacija lutaka Izbor teksta / priče / teme. Izbor adekvatnog načina uprizorenja. Probe i izvedba.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Uredno pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi. Proučavanje obavezne literature. Osmišljavanje planova dramskog rada u zadanim oblicima i provođenje nekih od tih planova na satu. Sudjelovanje u radu na igrokazu.


Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 0,5






Tijekom nastave vrednuju se aktivnosti studenta i praktični rad koji je prezentirao. Na ispitu se vrednuje sposobnost analize praktičnog rada i poznavanje teorijskih koncepata dramskog odgoja, kao i sposobnost analize vlastitog rada na igrokazu.




medija

Gruić, I. (2002) Prolaz u zamišljeni svijet – Procesna drama ili drama u nastajanju, Zagreb: Golden marketing.

20

Perić Kraljik, Mira (2009) Dramske igre za djecu predškolske dobi, Osijek: Učiteljski fakultet.

Nacionalna i sveučilišna

106



3

Pokrivka, V. (1978) Dijete i scenska lutka, Zagreb: Školska knjiga

Županić Benić, M. (2009) O lutkama i lutkarstvu, Zagreb: Leykam international

bilioteka

8


Bastašić, Z. (1988) Lutka ima i srce i pamet, Zagreb: Školska knjiga.

Varl, B. (1999-2001) Moje lutke 1-6, Zagreb: Međunarodni centar za usluge u kulturi.


Praćenje napredovanja studenata događa se kontinuirano kroz sudjelovanje u aktivnostima i kroz analizu praktičnih radova na vježbama.


107



1





Astrid Pavlović, predavač


doc. dr. Sanja Lovrić Kralj.


1.2. Naziv predmeta MEDIJSKA KULTURA 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


30+0+30


Prediplomski sveučilišni studij "Rani i predškolski odgoj i obrazovanje" 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 150


2

2. OPIS PREDMETA


Upoznavanje s medijskom kulturom kao oblikom opće kulture.

Upoznavanje medijskih izraza namijenjenih djeci rane dobi.

Upoznavanje međuzavisnosti medija, njihovog ispreplitanja, objedinjavanja i protoka informacija

Upoznavanje izražajno-komunikacijskih osobina povijesnog razvoja pojedinih medija

Upoznavanje informativne, estetske, zabavne i edukacijske uloge medija.

108



2

Osposobljavanje za aktivnu komunikaciju s medijima.



Po uspješnom završetku kolegija student bi trebao moći

- razumjeti kako medijske poruke oblikuju kulturu i društvo

- prepoznati tehnike izlaganja svojstvene različitim medijima;

- opisati razvoj izražajnih postupaka u različitim medijima

- objasniti mehanizme prenošenja značenja iz jednog medija u drugi, a osobito prenošenje tema u medijske vrste namijenjene djeci rane dobi


- definirati medije i njihova svojstva

- opisati i interpretirati različite načine primjene medija

- vrednovati medijske sadržaje

- razlikovati upotrebu medijskih vrsta namijenjenih djeci


1. Što je medij? Tradicionalni kanon umjetnosti. Medijske sličnosti i različitosti. Film kao umjetnost.

2.Medij teksta: knjige i novine; mediji zvuka: radio; mediji slike: slikovnice, strip, film i televizija. Medijska recepcija u dječjoj ranoj i predškolskoj dobi.

3. Film i drugi mediji. Filmska izražjna sredstva. Filmski rodovi i vrste. Dječja filmsko stvaralaštvo.

4. Vrste filmskog izlaganja. Filmsko pripovijedanje. Filmsko pripovijedanje namijenjeno djeci.

5. Povijest nijemog filma.

6. Razvoj filmskih pravaca i žanrova.

109



3

7. Vrste animacije i animirani film s posebnim osvrtom na dječji animirani film.

8. Povijest hrvatskog filma

9. Povijest hrvatskog animiranog filma s posebnim osvrtom na dječji animirani film

12. Filmsko stvaralaštvo za djecu

13. Radio i televizija. Radijske i televizijske vrste namijenjene djeci.

14. Novi mediji (Internet, multimedijski sadržaji i računalne igre).

15. Medijska pismenost. Primjena medija uradu odgajatelja s djecom.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Sudjelovati aktivno na predavanjima i seminarima


Pohađanje nastave 1 Istraživanje 0,5 Praktični rad



Kolokviji 2 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit 2 (ako student ne položi


110



4

kolokvije)


2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 3/9 kolokvij1 + 3/9 kolokvij 2 = 1 ocjena

ili





medija

1. Mikić, K., (2001.), Film u nastavi medijske kulture,Zagreb - Educa

2. članci iz Filmske enciklopedije (A. Peterlić, ur.) 20

3. Peterlić, A.,(2000), Osnove teorije filma,Zagreb-Hrvatska sveučilišna naklada 5

4. Mikić, Krešimir: Mediji u vrtiću (članci u Zapisu, biltenu Hrvatskog filmskog saveza) internet

5. Škrabalo, I. (1998) 101 godina filma u Hrvatskoj. Zagreb: Nakladni zavod Globus.

Filmovi: Građanin Kane, Rondo, Snjeguljica i 7 patuljaka (Disney), Profesor Baltazar


1. Peterlić, A. (2009), Povijest filma, Zagreb, Hrvatski filmski savez

2.Težak, S. (2002), Metodika nastave filma, Zagreb: Školska knjiga

3. Turković, Hrvoje (1996), Umijeće filma, Zagreb, Hrvatski filmski savez


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade. .

111



5


112



1





Josipa Kraljić, v.pred.

Branimir Mgdalenić,v.pred.

dr.sc.Jelena Blašković,pred.


1.2. Naziv predmeta Metodika glazbene kulture 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 ECTS

1.3. Suradnici dr.sc.Blaženka Blaženka Sušić (Petrinja) 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

2+1+0




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studenete za provođenje glazbenih aktivnosti u vrtiću s djecom rane i predškolske dobi


Položena Glazbena kultura, Instrument 1 i 2, Instrumentalna pratnja spjevanjem 1


Stjecanje znanja i vještina za glazbene aktivnosti studenata s predškolskom djecom.

Oblici aktivnosti: Igre s pjevanjem, usvajanje pjesme, usvajanje brojalice, aktivno slušanje glazbe i poticanje dječjega glazbenog stvaralaštva.


Vještina pjevanja dječjih pjesama

113



2

Vještina sviranja dječjih pjesama

Pravilan izgovor brojalica uz pljeskanje metra i ritma

Vještina sviranja dječjeg instrumentarija

Sposobnost odabira prikladnih skladbi za provođenje aktivnosti slušanja glazbe

Sposobnost koordinacije plesa i pokreta uz glazbu


Osnove metodike glazbene kulture

Razvoj dječjih glazbenih sposobnosti

Vrste glazbenih aktivnosti u vrtiću

Priprema odgojitelja za aktivnost

Načini rada u glazbenoj aktivnosti

Metodički postupci pri usvajanju pjesme i brojalice te aktivnom slušanju glazbe

Glazbena literatura za slušanje-minijature iz glazbene literature od renesanse do 21.stoljeća

Sviranje na udaraljkama

Igre s pjevanjem


114



3




Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi.

Redovita priprema za nastavu i vježbe.

Samostalno vježbanje pjevanja i sviranja za vježbe i ispit.


Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad 1






Redovito pohađanje nastave i usmeni ispit




medija

1.Gospodnetić,H. (2015). Metodika glazbene kulture za rad u dječjim vrtićima 1 i 2. Zagreb: Mali profesor.

2.Gospodnetić,H., Spiller,F. (2002). Dječje igre s pjevanjem uz pratnju klavira / ilii gitare.Zagreb: vlastita naklada F.Spiller

115



4

3.Marić,LJ., Goran, LJ.(2012). Zapjevajmo radosno.Metodički priručnik za odgojitelje, studente i roditelje.Zagreb: Gloden Marketing-Tehnička knjiga






116



1





Josipa Kraljić, v.pred.

Branimir Mgdalenić,v.pred.

dr.sc.Jelena Blašković,pred.


1.2. Naziv predmeta Metodika glazbene kulture 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2 ECTS

1.3. Suradnici Branka Bubalo-Paliska, v. pred. (Zagreb); dr.sc.Blaženka Blaženka Sušić (Petrinja) 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studenete za provođenje glazbenih aktivnosti u vrtiću s djecom rane i predškolske dobi


Položena Glazbena kultura, Instrument 1 i 2, Instrumentalna pratnja spjevanjem 1


Stjecanje iskustva i lakoće u neposrednom kontaktu s djecom u vrtiću.

Sposobnost provođenja svih vrsta glazbenih aktivnosti u vrtiću (Igre s pjevanjem, usvajanje pjesme, usvajanje brojalice, aktivno slušanje glazbe i poticanje dječjega glazbenog stvaralaštva)

117



2

Sposobnost razvoja i integracije različitih kurikularnih područja u praktičnom radu s djecom.


Usvojenost određenog broja pjesama za jasličku, mlađu, srednju i stariju dobnu skupinu.

Usvojenost određenog broja brojalica za jasličku, mlađu, srednju i stariju dobnu skupinu.

Poznavanje i pravilna uporaba dječjeg instrumentarija.

Sposobnost provođenja aktivnosti pasivnog i aktivnog slušanja glazbe.

Sposobnost odabira prikladnih skladbi za provođenje aktivnosti slušanja glazbe.

Sposobnost koordinacije plesa i pokreta uz glazbu.


Pasivno slušanje glazbe

Aktivnosti sviranja na udaraljkama (upoznavanje i uporaba Orffovog instrumentarija).

Bodypercussion.

Trema (održavanje svjesnosti i samokontrole).

Elementi glazbenog djela pri usvajanju pjesme.

Vrste brojalice (brojalice s melodijom; brojalice s obzirom na tekst).

Koreografija na glazbu za aktivno slušanje glazbe s djecom.

Slušanje glazbe kroz likovno i verbalno izražavanje.

Poticanje i primjeri dječjeg glazbenog stvaralaštva od jasličke do starije dobne skupine.

118



3




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi.

Redovita priprema za nastavu i vježbe.

Priprema za aktivnost u vrtiću.

Samostalno vježbanje pjevanja i sviranja za vježbe i ispit.








Redovito pohađanje nastave, aktivnost u vrtiću te pismeni i usmeni ispit.




medija

1. Gospodnetić,H. (2015). Metodika glazbene kulture za rad u dječjim vrtićima 1 i 2. Zagreb: Mali profesor.

119



4

2. Gospodnetić,H., Spiller,F. (2002). Dječje igre s pjevanjem uz pratnju klavira / ilii gitare.Zagreb: vlastita naklada F.Spiller

3.Marić,LJ., Goran, LJ.(2012). Zapjevajmo radosno.Metodički priručnik za odgojitelje, studente i roditelje.Zagreb: Gloden Marketing-Tehnička knjiga






120

OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i

integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija


1




1.1. Nositelj predmeta 3 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Metodika hrvatskog jezika i književnosti 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Brankica Blažević, Marina Gabelica, Matea Galinec, Renata Bernić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 1 2 0




1

2. OPIS PREDMETA


- osmišljavanje i primjenjivanje funkcionalnih poetskih tekstova radi razvijanja komunikacijske kompetencije u ranojezičnome

diskursu

-upoznavanje s metodičkim strategijama za rad s djecom predškolskoga uzrasta u području književnosti ( usmenoknjiževni

prozni sadržaji i poezija) te govornog izražavanja i stvaranja na temelju književnoumjetničkih tekstova

- upoznavanje suvremenih metoda, sredstava i oblika rada u svrhu poticanja govornog razvoja djece te njihove sposobnosti izražavanja i govornog stvaralaštva

-osvještavanje značenja vlastitih govornih sposobnosti i jezika u svrhu utjecaja na opći razvoj djece te kompetentne i kvalitetne komunikacije s djecom predškolske dobi.

- uvježbavanje kvalitetne govorne i metodičke interpretacije proznih i poetskih književnoumjetničkih tekstova

121




2

- upoznavanje s odgojnim i obrazovnim značenjem slikovnica te njihovom primjenom u radu s djecom predškolske dobi.

- upoznavanje s metodičkim aspektima rada s književnoumjetničkim tekstovima, posebno s usmenoknjiževnim sadržajima:

narodnim bajkama, poslovicama, zagonetkama, brojalicama i brzalicama u radu s djecom predškolske dobi


Izvršene sve obveze te položeni ispiti iz kolegija Uvod u Metodiku hrvatskoga jezika i književnosti

Komunikacijske jezične kompetencije:

- lingvistička kompetencija

- poznavanje književno-umjetničkog korpusa

- sociolingvistička kompetencija

- pragmatička kompetencija


Ostvariti metodičku razinu općih, profesionalnih i stručnih kompetencija za odgojiteljsko zvanje

Osmišljavati i primjenjivati funkcionalne poetske i usmenoknjiževne prozne tekstove radi razvijanja komunikacijske kompetencije u ranojezičnome diskursu.

Poznavanje povijesnog razvoja svjetske i hrvatske dječje književne baštine.

Poznavati zakonitosti dječjega jezičnoga razvoja, te načine razvijanja komunikacijske kompetencije, poticanja slušanja i

govorenja u predškolskoj dobi


osmišljavati i primjenjivati funkcionalne poetske tekstove radi razvijanja komunikacijske kompetencije u ranojezičnome diskursu

-interpretirati potrebna znanja iz dječje književnosti, jezikoslovalja, teorije kognitivnog i psiholingvističkog razvoja djeteta

- kreirati metodičke postupke za rad s djecom predškolskoga uzrasta u području književnosti ( proznih usmenoknjiževnih

sadržaja i poezije) te govornog izražavanja i stvaranja na temelju književnoumjetničkih tekstova

- analiziranje suvremenih metoda, sredstava i oblika rada u svrhu poticanja govornog razvoja djece te njihove sposobnosti

122




3

izražavanja i govornog stvaralaštva

-procjenjivanje značenja vlastitih govornih sposobnosti i jezika u svrhu utjecaja na opći razvoj djece te kompetentne i kvalitetne

komunikacije s djecom predškolske dobi.

- uvježbavanje kvalitetne govorne i metodičke interpretacije proznih usmenoknjiževnih i poetskih književnoumjetničkih tekstova

- upoznavanje s odgojnim značenjem slikovnica te njihovom primjenom u radu s djecom predškolske dobi.

- upoznavanje s metodičkim aspektima rada s književnoumjetničkim tekstovima, posebno s poetskim sadržajima, bajkama,

poslovicama, zagonetkama, brojalicama i brzalicama u radu s djecom predškolske dobi


Teme (neke teme iznose se više sati):

1. Ponavljanje sadržaja iz prethodnog semestra

2. Metodički postupci vezani uz razvoj dječjeg govora, komunikaciju, govorno stvaralaštvo i dječju književnost – proširivanje i

specifičnosti

3. Samostalno planiranje, organiziranje i provođenje metodičkih scenarija i aktivnosti s područja Metodike hrvatskoga jezika i književnosti

4. Samostalno planiranje, organiziranje i provođenje metodičkih scenarija i aktivnosti s područja Metodike hrvatskoga jezika i

književnosti

5. Govorna interpretacija umjetničkih tekstova – bajka

6. Metodičke interpretacije bajki

7. Metodičke interpretacije umjetničkih tekstova – poezija

8. Dječje govorno stvaralaštvo – stvaranje stihova s djecom

9. Poslovice, zagonetke, brzalice u radu s djecom predškolske dobi

10. Slikovnica – odabir, analiza

123




4

11. Slikovnica –specifičnosti u predškolskom razdoblju

12. Metodičke specifičnosti u radu sa slikovnicom u dječjem vrtiću

13. Dijaloško čitanje slikovnice – jednostavna i složena razina

14. Dječje govorno stvaralaštvo - stvaranje slikovnica, priča, pjesama, igrokaza s djecom

15.Rekapitulacija sadržaja




2.7. Komentari: Samostalni zadaci odnose se na pripremu i provođenje jedne usmjerene javne aktivnosti u dječjem vrtiću prema

metodičkom scenariju te jedne individualne aktivnosti

2.8. Obveze studenata -redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje, čitanje propisane literature, vođenje bilježaka, jedna samostalna usmjerena javna aktivnost u dječjem vrtiću te jedna individualna aktivnost



Eksperimentalni rad Referat

priprema i provođenje jedne usmjerene javne aktivnosti u dječjem vrtiću prema metodičkom scenariju, 1 individualna aktivnost (Ostalo upisati)

1




124




5


Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje, čitanje propisane literature i vođenje bilježaka 50%, Samostalni rad -jedna usmjerena javna aktivnost prema metodičkom scenariju i jedna individualna 50%


Naslov Broj primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Velički, Vladimira (2013). Pričanje priča - stvaranje priča. Povratak izgubljenomu

govoru. Zagreb: Alfa

2. Čudina - Obradović, M. (1996). Igrom do čitanja. Zagreb: Školska knjiga (odabrana

poglavlja)

3. Petrović – Sočo, B. (1998). Dijete, odgajatelj, slikovnica. Zagreb: Alinea

4. Velički, V., Katarinčić, I., Stihovi u pokretu, Zagreb: Alfa

5, Zalar, D., Boštijančić, M., Schlosser, V. (2002), Slikovnica i dijete 1 i 2, Zagreb: Golden marketing

6. Štanger Velički, V., Blažević, B. (1999), Svjetiljke za dječju dušu, Alfa: Zagreb

7. Bojović, D. (2012). Više od igre - Ispričaj mi priču. Dramske metode u radu s djecom.

Split: Harfa


1. Hoff,H. (2005). Märchen geben Kindern Mut, Freiburg: Herder

2. Zalar, D. (2002). Poezija u zrcalu nastave, Zagreb: Mozaik knjiga

3. Tkačenko, T. (2011). Velika knjiga aktivnosti i vježbi za razvoj govora. Zagreb: Planet Zoe


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se

samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka

125




6

Studentske referade.


126




1




1.1. Nositelj predmeta Vladimira Velički, Tamara Turza-Bogdan 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Metodika hrvatskoga jezika i književnosti

2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Brankica Blažević , Marina Gabelica, Matea Galinec 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 2 2 0




1

2. OPIS PREDMETA


-osmišljavanje i primjenjivanje funkcionalnih tekstova radi razvijanja komunikacijske kompetencije u ranojezičnome diskursu

-upoznavanje s metodičkim strategijama za rad s djecom predškolskoga uzrasta koje se odnose prije svega na specifičnosti

govornog razvoja (teškoće i darovitost, nemirna, hiperaktivna i povučena djeca)

- upoznavanje suvremenih metoda, sredstava i oblika rada u svrhu poticanja govornog razvoja djece te njihove sposobnosti izražavanja i govornog stvaralaštva te predpisačkih vještina

- upoznavanje metodičkih specifičnosti pristupa odgojno-obrazovnom radu vezanih uz pripremu za školu u dječjem vrtiću te

prijelaza iz vrtića u školu

-osvještavanje značenja vlastitih govornih sposobnosti i jezika u svrhu utjecaja na opći razvoj djece te kompetentne i kvalitetne

127




2

komunikacije s djecom predškolske dobi.

- upoznavanje utjecaja medija na govor i početnu pismenost u predškolskom razdoblju


Izvršene sve obveze Metodika hrvatskoga jezika i književnosti 1



- poznavanje književno-umjetničkog korpusa


- pragmatička kompetencija


Ostvariti metodičku razinu općih, profesionalnih i stručnih kompetencija za odgojiteljsko zvanje

Osmišljavati i primjenjivati funkcionalne tekstove radi razvijanja komunikacijske kompetencije u ranojezičnome diskursu.

Poznavati povijesni razvoja svjetske i hrvatske dječje književne baštine.

Poznavati razvoj predpisačkih vještina kod djece te mogućnosti poticanja.

Poznavati zakonitosti dječjega jezičnoga razvoja, te načine razvijanja komunikacijske kompetencije, poticanja slušanja i

govorenja u predškolskoj dobi, s posebnim osvrtom na prijelaz iz vrtića u školu, teškoće i nadarenost.


osmišljavati i primjenjivati funkcionalne tekstove radi razvijanja komunikacijske kompetencije u ranojezičnome diskursu

-interpretirati potrebna znanja iz dječje književnosti, jezikoslovlja, teorije kognitivnog i psiholingvističkog razvoja djeteta

- kreirati metodičke postupke za rad s djecom predškolskoga uzrasta u području književnosti, govornog izražavanja i stvaranja

na temelju književnoumjetničkih tekstova te predpisačkih vještina

- ovladati metodičkim strategijama za rad s djecom predškolskoga uzrasta koje se odnose prije svega na specifičnosti govornog

razvoja (teškoće i darovitost, nemirna, hiperaktivna i povučena djeca)

128




3

- analizirati suvremene metode, sredstva i oblike rada u svrhu poticanja govornog razvoja djece te njihove sposobnosti izražavanja i govornog stvaralaštva te predpisačkih vještina

- ovladati metodičkim specifičnostima pristupa odgojno-obrazovnom radu vezanih uz pripremu za školu u dječjem vrtiću te

prijelaza iz vrtića u školu

- upoznati utjecaja medija na govor i početnu pismenost u predškolskom razdoblju

-procjenjivanje značenja vlastitih govornih sposobnosti i jezika u svrhu utjecaja na opći razvoj djece te kompetentne i kvalitetne komunikacije s djecom predškolske dobi



1. Razvoj fine motorike šake, suodnos fine i grube motorike

2. Predpisačke vještine

3. Predpisačke vještine - ples pisanja za najmlađe

4. Predpisačke vještine - Ples pisanja za predškolsku djecu

5. Predznaci disleksije u dječjem vrtiću – rano otkrivanje i prevencija

6. Govorne teškoće – prepoznavanje

7. Uzroci i prevencija govornih teškoća u predškolskom razdoblju

8. Zadnja godina u dječjem vrtiću (Predškola ili "mala škola") – metodičke specifičnosti

9. Metodičke specifičnosti pristupa odgojno-obrazovnom radu na području razvoja govora (govorni poremećaji, djeca s teškoćama u razvoju)

10. Metodičke specifičnosti pristupa odgojno-obrazovnom radu na području razvoja govora (nadarena djeca)

11. Metodičke specifičnosti pristupa odgojno-obrazovnom radu na području razvoja govora (nemirna, hiperaktivna i povučena

djeca)

129




4

12. Prijelaz iz vrtića u školu

13. Priprema za školu u dječjem vrtiću

14. Utjecaj medija na govor i početnu pismenost u predškolskom razdoblju

15. Rekapitulacija i objedinjavanje sadržaja..




2.7. Komentari: Samostalni zadace odnose se na pripremu i provođenje dviju usmjerenih

javnih aktivnosti u dječjem vrtiću prema

metodičkom scenariju te jedne individualne aktivnosti


-redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje, čitanje propisane literature, vođenje bilježaka/portfolio, dvije samostalne

usmjerene javne aktivnosti u dječjem vrtiću te jedna individualna aktivnost, seminarski rad, samostalno učenje i priprema za rad

tijekom semestra, pismeni ispit na kraju semestra




priprema i provođenje dviju usmjerenih javnih aktivnosti u dječjem vrtiću prema metodičkom scenariju i jedne individualne aktivnosti (Ostalo upisati)

1

Esej Seminarski rad 0,5 Bilješke-portfolio (Ostalo upisati) 0,5



130




5


Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje 40%, Samostalni rad -dvije usmjerene javne prema metodičkom scenariju 30%, Bilješke / portfolio 5 %, seminarski rad 5%, pismeni ispit 20%



u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1.Posokhova, I. (1999). Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece.

Zagreb:Ostvarenje (odabrana poglavlja)

2. Moomaw,S., Hieronymus, B. (2008), Igre čitanja i pisanja, Zagreb: Ostvarenje

3. Došen Dobud, A. (2002). Predškola, Zagreb: Alinea

4. Kikierman,H., Muter, V. (2007), Pripremite dijete za školu, Ostvarenje: Zagreb (Poglavlja koja se odnose na govor, jezik, predčitačke i predpisačke vještine)

5. Velički, V. (2007), Utjecaj medija na govor i početnu pismenost u predškolskom i

ranom školskom razdoblju, članak u Zborniku sa znanstvenog skupa „Rano učenje

hrvatskoga jezika“, Zagreb: Europski centar za napredna i sustavna istraživanja

(ECNSI) i Učiteljski fakultet u Zagrebu

6. Oussoren, R. (2007), Ples pisanja, Zagreb: Ostvarenje (teorijski uvod)

7. Kuvač Kraljević, J. (ur.) (2015), Priručnik za prepoznavanjei obrazovanje djece s

jezčnim teškoćama, Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijki fakultet Sveučilište u Zagrebu

(odabrana poglavlja)


1. Posokhova, I. (2005). Izgovor: kako ga poboljšati, Zagreb: Ostvarenje (odabrana poglavlja

2. Donata , E. (2001). Weltwissen der Siebenjährigen, München: Goldman Verlag

131




6

3. Oussoren, R. (2007) Ples pisanja za najmlađe, Zagreb: Ostvarenje

4. Sizova, O. (2012)., Šest koraka u razvoju govora. Zagreb: Planet Zoe






132



1





Antonija Balić Šimrak, izv.prof

Mr.art.Kristina Horvat Blažinović, izv.prof.

Stjepko Rupčić, izv.prof.

Svetlana Novaković, predavačica


1.2. Naziv predmeta Metodika likovne kulture 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


1+4+0



1.5. Status predmeta obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

15%

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s metodama, načinima poticanja i oblicima rada, u okviru likovnih aktivnosti s djecom predškolske dobi.

Upoznati studente s likovno-tehničkim mogućnostima likovnih tehnika i materijala, s uvjetovanošću likovnih tehnika i motiva, te njihovom primjenom u kurikulumima ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja.

133



2

Upoznati studente s pojmovima kreativnosti i darovitosti u području likovnog, s primjerima poticanja kreativnosti, te s načinima rada s likovno darovitom djecom.

Upoznati studente s mogućnostima korelacije likovnih aktivnosti s drugim područjima, uz korištenje suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije.

Upoznati studente s osnovama grafičkog dizajna i dizajna unutrašnje arhitekture, radi primjene znanja u praksi, pri estetskom uređenju prostora vrtića, odnosno pri izradi didaktičkih materijala za rad s predškolskom djecom.


Student treba biti upisan u 4. semestar druge godine studija i imati položen kolegij LIkovna kultura s 1.godine studija


•iskazivanje sposobnosti za različite oblike jezičnoga i umjetničkoga izražavanja i djelovanja

•svijest o potrebi poticanja cjelovitoga razvoja djeteta

•osposobljenost za korištenje suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija

•sposobnost prepoznavanja i zadovoljavanja posebnih potreba djece u kontekstu ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja

•korištenje različitih oblika jezičnog i umjetničkog izražavanja u kurikulumima ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja

•sposobnost korištenja teorijskih modela i znanstvenih istraživanja u području ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja za mijenjanje i razvijanje prakse (refleksivni praktičar)

•sposobnost razvoja i integracije različitih kurikularnih područja u praktičnome radu.


Student će biti osposobljen za :

134



3

-korištenje različitih oblika umjetničkog izražavanja u kurikulumima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

-rano prepoznavanje I identificiranje darovite I talentirane djece

-kreiranje i vođenje odgojno-obrazovnih aktivnosti u različitim kontekstima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

-oblikovanje crteža, slike, skulpture, otiska, lutkei scenografije kao odraza osobnog umjetničkog senzibiliteta s razrađenom konceptualnom primjenom.

-vrjednovanja i kritičke procjene kreativnoga procesa i konačnoga rezultata djetetova i vlastitoga umjetničkoga rada


Poticanje I ometanje dječjeg likovnog stvaralaštva

Prepoznavanje kreativnosti dječjeg rada

Rad s nadarenom djecom

Igra likovnim materijalom

Utjecaj kiča na kreativnost djece i odgojitelja

Njegovanje nacionalne baštine kao poticaj u radu s djecom

Uvjetovanost motiva i likovne tehnike

Korelacija likovnih aktivnosti s ostalim područjima

Estetsko uređenje vrtića,izložbenih panoa i priredbi

Grafičko oblikovanje časopisa za djecu ( grafički dizajn )

Permanentna edukacija odgojitelja

Suradnja s roditeljima (edukacija i radionice )

135



4

Vođenje likovne dokumentacije

Estetsko oblikovanje završne svečanosti



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad izrada, provođenje i evaluacija

projekta za unaprjeđivanje odgojno-obrazovne prakse (ostalo upisati)

2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 75 sati

Redovita priprema za nastavu (zadaće i projekti): 10 sati

Seminarski rad ( osvrt ) opsega 5 stranica: 5 sati

Praktični rad ( lutka ) : 10 sati


Ukupno: 120 sati – 4 ECTS boda;


Pohađanje nastave Istraživanje Praktični rad




136



5




Naslov Broj



medija

1.Belamarić D. (1986) Dijete I oblik. Zagreb, Školska knjiga

2.Jakubin, M. (1999), Likovni jezik i likovne tehnike. Zagreb, Educa..

3.Grgurić,N., Jakubin M. (1995) Vizualno-likovni odgoj I obrazovanje. Zagreb, Educa

4.Županić Benić M., (2009) O lutkama I lutkarstvu. Zagreb, Leykam international


1.Bačić, M., Mirenić-Bačić, J. (1998), Uvod i likovno mišljenje. Zagreb: Školska knjiga.

2.Peteh, M. (1995), Igrajmo se papirom. Zagreb: Alinea.

3.Tanay, E.R., Kucina, V. (1995), Tehnike likovnog izražavanja, Zagreb.

4.Peić, M. (1986.). Pristup likovnom djelu, Školska knjiga, Zagreb.



137



6


138



1





Biserka Petrović-Sočo

Anka Jurčević Lozančić 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Metodika upoznavanja okoline 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS)

4

1.3. Suradnici

Helena Burić

Katica Kuljašević

Ljubimka Hajdin

Adrijana Višnjić Jevtić


15+30+0




2. OPIS PREDMETA


Osposobljavanje studenata za integrirani metodicki pristup cjelovitom djecjem razvoju i ucenjuutemeljenom na prirodnoj znatiželji i aktivnom istraživalackom i stvaralackom odnosu djeteta prema svijetu koji ga okružuje.

Shvacanje Metodike upoznavanja okoline kao cjelovitog i otvorenog sustava koji se može i treba mijenjati u skladu s postojecim kontekstulanim uvjetima ostvarivanja izvanobiteljskih predškolskih programa, tehnološkim dostignucima i suradnickim

139



2

profesionalnim resursima.


Odslušano gradivo iz kolegija Pedagogija rane dobi, Razvojna psihologija i Uvod u metodiku poznavanja okoline


Svijest o potrebi poticanja cjelovitoga razvoja djeteta


Sposobnost razvoja i integracije različitih kurikularnih područja u praktičnome radu.

Uspostavljanje suradnje s različitim nositeljima interesa u ranome i predškolskome odgoju (djeca, roditelji, obitelji, kolege, interdisciplinarni tim stručnjaka, uprava, lokalna zajednica…)


Student će biti osposobljen za:

- primjenu pedagoško-metodičkih spoznaja o organizaciji poticajnog okruženja za učenje djece putem rješavanja problema s naglaskom na vrijednosti grupnog učenja, nezavisnog istraživanja i samostalnog rada djeteta.

-primjenu osnovnih polazišta, načina i oblika rada u planiranju, izvođenju, praćenju i vrjednovanju istraživačko spoznajnih, životno-praktičnih, slobodnih i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti za upoznavanje okoline

-objašnjenje i interpretiranje nastajanja novih spoznaja u razvoju djeteta putem igre, opažajno-praktičnih i istraživačkih odgojno-obrazovnih aktivnosti

-opisivanje i objašnjenje mogućnosti korištenja različitog materijala (pedagoški oblikovanog i neoblikovanog) za poticanje djece na aktivnosti učenja o prirodi i njezinim zakonitostima

-razlikovanje suvremenih od tradicionalnih strategija učenja i poučavanja u odgojno-obrazovnom radu s djecom

-primjenu različitih strategija odgojno-obrazovnog djelovanja i suradničkog učenja


1. Dijete – polazište u kreiranju okruženja i odgojno-obrazovnih aktivnosti za upoznavanje okoline

2. Strategije odgojno-obrazovnog djelovanja (svakodnevne životne situacije, planski stvorene situacije – na razini odgojne

140



3

skupine, ustanove i izvan nje, stvaranje stimulativnog cjelokupnog ozračja za učenje o okolini)

3. Učenje djeteta o prirodi u prirodi, putem posjeta, izleta, šetnji i promatračko-otkrivačkih odgojno-obrazovnih aktivnosti,

4. Kutić prirode u unutrašnjem i vanjskom prostoru ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (smještaj, oprema, eksponati i njihovo aktualiziranje, pribor za istraživačko-otkrivački rad djece, poticanje istraživačkih odgojno-obrazovnih aktivnosti i dr.)

5. Kako dijete istražuje okolinu (etape istraživanja, multiperceptivne aktivnosti)

6. Raznovrsni metodički modeli istraživačkih odgojno-obrazovnih aktivnosti na primjerima upoznavanja bilja

7. Istraživanje magnetizma

8. Istraživanje svjetlosti i sjene

9. Istraživanje zvuka

10.Istraživanje zraka, vode, pijeska

11. Istraživanje boja

12. Istraživanje kosine, statike, ravnoteže,

13. Istraživanje težine, oblika i količinskih odnosa

14. Istraživanje elektriciteta

14. Upoznavanje životinja i kućni ljubimci

15. Upoznavanje okoline posrednim načinima: modeli, filmovi, TV-vrtić, internet, slike i slikovnice,plakati, znanstveno-popularni tekstovi u dj. časopisima i dr.

Na metodičkim vježbama studenti će pripremati (pismeno, materijalno i organizacijski) poticaje za dječje promatračko-otkrivačke, multiperceptivne i istaživačke odgojno-obrazovne aktivnosti,izvoditi ih s djecom, vršiti samorefleksiju i grupnu refleksiju njihova ostvarenja i planirati i izvoditi nove odgojno-obrazovne aktivnosti u suradnji s odgojiteljem-mentorom,

141



4

voditeljem vježbi i drugim studentima u odgojno-obrazovnoj skupini



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad metodičke vježbe (ostalo upisati)

2.7. Komentari:


Aktivno sudjelovanje u nastavi

Pisanje priprema za izvođenje odgojno-obrazovnih aktivnosti u području upoznavanja okoline i početnih matematičkih pojmova, izvođenje istih s djecom u vrtiću-vježbaonici i izrada samorefleksije nakon obavljenih odgojno-obrazovnih aktivnosti (najmanje tri tijekom semestra)

Suradnja s odgojiteljem-mentorom i voditeljem metodičkih vježbi u pripremi i refleksiji odgojno-obrazovnih aktivnosti



Eksperimentalni rad Referat Metodičke vježbe (Ostalo upisati) 1,5





Student će dobiti "feed-back" o uspješnosti održanih odgojno-obrazovnih aktivnosti s djecom putem grupne refleksije od drugih studenata, odgojitelja-mentora i voditelja metodičkih vježbi

Student će polagati pismeni ispit na kraju semestra.

142



5




medija

Barth M-B (2004). Razumjeti što djeca razumiju. Zagreb: Profil International

Došen-Dobud, A. (2007). Malo dijete veliki istraživač. Zagreb: Alinea

Došen-Dobud

Jensen, E. (2005). Poučavanje s mozgom na umu. Zagreb: Educa

Miljak, A., (2009). Življenje djece u vrtiću - novi pristupi u shvaćanju, istraživanju i organiziranju odgojno-obrazovnog procesa u dječjim vrtićima. Zagreb: Spektar Medija

Slunjski, E. (2006). Kad djeca istražuju. Varaždin: Stanek

Časopis Dijete, vrtić, obitelj. Zagreb: Udruga roditelja Koraka po korak (2 članka po izboru studenata iz područja dijete i okolina)


Diamond, M. (2006). Čarobno drveće uma. Lekenik: Ostvarenje

Miljak, A., Vujicic, L. (2000), Vrtic kao djecja kuca - Odgajatelji Istre odgajateljima na zajednickom putu odrastanja s djecom. Porec: DV Porec.

Miljak, A., Vujicic, L. (2002). Vrtic u skladu s djecjom prirodom «Djecja kuca». Rovinj: DV Neven.

Miljak, A., (2009). Življenje djece u vrtiću - novi pristupi u shvaćanju, istraživanju i organiziranju odgojno-obrazovnog procesa u dječjim vrtićima. Zagreb: Spektar Medija.

Rothschild, J., Daniels, R. E. (1999). Bogatstvo materijala kao izvor dječje spoznaje. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak.

143



6

Šagud, M. (2006). Odgajatelj kao refleksivni prakticar. Petrinja: Visoka uciteljska škola.




144



1






Anka Jurčević-Lozančić 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Metodika upoznavanja okoline 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici

Helena Burić

Katica Kuljašević



30+30+0




2. OPIS PREDMETA


Upoznavanje sa specificnostima djecjeg mišljenja i sposobnostima ucenja djece rane i predškolske dobi.

Osposobljavanje studenata za primjenu razlicitih strategija ucenja, sredstava i oblika odgojno-obrazovnog rada kojima ce poticati djecje ucenje u interakciji s fizickom i socijalnom sredinom posebice u području odgoja za očuvanje okoliša i održivi razvoj, zdravstvenog, prometnog, radnog odgoja, i matematičkih pojmova


Položen ispit iz Uvoda u metodiku upoznavanja okoline i odslušano gradivo iz Metodike upoznavanja okoline 1



145



2





Student će biti osposobljen za

- kreativnu izradu, izbor i primjenu razlicitog didaktičkog materijala, sredstava i igračaka (pedagoški oblikovanog i

neoblikovanog) u cilju poticanja i razvijanja odgojno-obrazovnih aktivnosti u području upoznavanja okoline i početnih matematičkih pojmova

- razlikovanje i primjenu suvremenih strategija ucenja i poucavanja u odgojno-obrazovnom radu s djecom od tradicionalnog pristupa učenju

- objasnjenje i interpretiranje projekta kao metodičkog modela cjelovitog, integriranog ucenja

- analizu strategija odgojno-obrazovnog djelovanja i suradnickog ucenja (na razini grupe,

vrtica i šire)


1. Odgojno-obrazovne situacije i aktivnosti za formiranje I razvijanje pozitivne slike o sebi kod djeteta

2. Suvremene strategije učenja i poučavanja djece o proizvedenoj okolini

3. Izvori izravnog upoznavanja i djelovanja na okolinu: multiperceptivne, eksploracijske aktivnosti, eksperimenti, opažajno-praktične i radne aktivnosti

4. Odgoj za očuvanje okoliša i održivi razvoj

5. Prometni odgoj, obrazovanje i samozaštita djece

146



3

6. Učenje djece o radu i životu ljudi, međuljudskim odnosima, kulturnim i civilizacijskim tekovinama

7. Posjeti i susreti s ljudima raznovrsnih profesija i hobija kao izvori iskustava i znanja

8. Obilježavanje blagdana, proslava i svečanosti

9. Uvođenje djece u količinske odnose, skupove i brojevne simbole

10. Uvođenje djece u poznavanje geometrijskih oblika

11. Uvođenje djece u razumjevanje mjera

11. Upoznavanje i orijentiranje djeteta u prostornim i vremenskim odnosima

12. Projekti odgojitelja i djece - suvremeni metodički oblik integriranog demokratskog grupnog učenja

13.Dječji vrtić kao zajednica koja uči

14. Dokumentiranje i evaluiranje odgojno-obrazovnog procesa

15. Izrada plana, pismenih priprema te didaktičkih sredstava za izvođenje odgojno-obrazovnih aktivnosti za upoznavanje okoline i matematičkih pojmova.

Na metodičkim vježbama studenti će pripremati (pismeno, materijalno i organizacijski) poticaje za odgojno-obrazovne aktivnosti (iz područja odgoja za očuvanje okoliša i održivi razvoj, zdravstvenog, prometnog, radno-tehničkog odgoja i matematičkih pojmova, izvoditi odgojno-obrazovne aktivnosti s djecom, vršiti samorefleksiju i grupnu refleksiju njihova ostvarenja i planirati i izvoditi nove odgojno-obrazovne aktivnosti u suradnji s odgojiteljem-mentorom, voditeljem vježbi i drugim studentima u odgojno-obrazovnoj skupini


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad metodičke vježbe (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

147



4

terenska nastava



Pisanje priprema za izvođenje odgojno-obrazovnih aktivnosti u području upoznavanja okoline i početnih matematičkih pojmova, izvođenje istih s djecom u vrtiću-vježbaonici i izrada samorefleksije nakon obavljenih odgojno-obrazovnih aktivnosti (najmanje tri tijekom semestra)

Suradnja s odgojiteljem-mentorom i voditeljem metodičkih vježbi u pripremi i refleksiji odgojno-obrazovnih aktivnosti



Eksperimentalni rad Referat Metodičke vježbe (Ostalo upisati) 1,5



Pismeni ispit 0,5 Projekt 0,5 (Ostalo upisati)


Student će dobiti "feed-back" o uspješnosti održanih odgojno-obrazovnih aktivnosti s djecom putem grupne refleksije od drugih studenata, odgojitelja-mentora i voditelja metodičkih vježbi

Student će polagati pismeni ispit na kraju semestra.




medija

Gabelica-Šupljika, M. i Milanović, M. (1995). Blagdani djetinjstva. Zagreb: Školska knjiga.

Moss, P. i dr. (2009). Proučavanje svijeta i šire: Djeca kao znanstvenici. Djeca u Europi, zajednička publikacija mreže europskih časopisa. Zagreb: Udruga Korak po korak, (1) 1.

148



5

Peteh, M. (2008). Matematika za predškolce. Zagreb, Alinea

Slunjski, E. (2006). Kad djeca pišu, broje i računaju. Varaždin: Stanek

Slunjski, E. (2009). Dječji vrtić-zajednica koja uči. Zagreb: SM naklada

Slunjski, E. (2012) Tragovima dječjih stopa. Zagreb: Profil

Uzelac,V.,Vujičić, L. (Ur.) (2008). Cjeloživotno učenje za održivi razvoj. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet u Rijeci. (odabrani radovi)


Liebeck, P. (1995) Kako djeca uče matematiku. Zagreb: Educa.

Miljak, A. i Vujičić, L. (Ur.) (2002), Vrtić u skladu s dječjom prirodom «Dječja kuća». Rovinj: DV Neven.

Miljak, A. (2015). Razvojni kurikulum ranog odgoja Model Izvor 2. Zagreb: Mali profesor.

Slunjski, E. (2006). Stvaranje predškolskog kurikuluma u uvrtiću-organizaciji koja uči. Zagreb: Mali profesor.

Wood, D. (1992) Kako djeca misle i uče. Zagreb: Educa




149



1





Prof. dr. sc. Blaženka Filipan-Žignić

Doc. dr. sc. Damir Velički 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Njemački jezik odgojiteljske struke 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Iris Šmidt - Pelajić, v. pred., Lena Sušić, pred., Sonja Šimek-Cvitković, pred. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 30+0+15+0


Preddiplomski studij predškolskog odgoja - program 980 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 15


1

2. OPIS PREDMETA


Osposobljavanje studenata i studentica za primjereno usmeno i pismeno jezično djelovanje u različitim formalnim i neformalnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama i za služenje stručnom pedagoškom literaturom na njemačkom jezku, s naglaskom na:

- razvoju receptivnih i produktivnih jezičnih vještina u pismenom i usmenom obliku

- sistematiziranju teorijskih znanja o gramatičkom sustavu njemačkog jezika, kao i o gramatičkom nazivlju na njemačkom jeziku

- ponavljanju i proširivanju vokabulara

- upoznavanju studenata s tehnikama određivanja strukture jednostavnih, kraćih tekstova

150



2

- upoznavanju studenata s tehnikama za samostalnu uporabu rječnika i prevođenje jednostavnijih tekstova

- upoznavanju studenata s osnovama novog njemačkog pravopisa


Ostvareni uvjeti za upis u 2. godinu studija


Teorijska i praktična znanja i vještine iz njemačkog jezika potrebna za primjereno jezično djelovanje u usmenoj i pismenoj jezičnoj produkciji, kao i za samostalno proučavanje i služenje stučnom literaturom i dokumentacjiom na stranom jeziku; svijest o potrebi cjeloživotnog učenja


Studenti će moći:

- uočiti i razlikovati obrađivane gramatičke strukture i zakonitosti

- pravilno koristiti usvojene gramatičke strukture, kao i gramatičku terminologiju na njemačkom jeziku

- uspostaviti primjereni kontakt sa sugovornicima u formalnim i neformalnim situacijama

- parafrazirati i definirati jednostavnije pojmove, s naglaskom na pojmove vezane uz odgoj i obrazovanje

- odrediti bitne informacije u kraćem pismenom ili usmenom diskursu

- odrediti strukturu i obilježja jednostavnijih, kraćih tekstova

- usmeno prezentirati sažetke jednostavnijih stručnih tekstova

- argumentirano izraziti vlastiti stav prema pročitanim, odn. odslušanim informacijama, i to u pismenom i u usmenom obliku

- koristiti tehnike za uporabu dvojezičnih i jednojezičnih rječnika

- prepoznati osnovna pravopisna načela u pisanom tekstu

- usmeno i pismeno prevesti jednostavniji stručni tekst


1-45

U nastavi će se obrađivati aktualni tekstovi iz područja odgoja i obrazovanja, posebice oni vezani uz poziv odgojitelja

151



3

predškolske djece. Uz navedene tekstove sistematizirat će se, produbljivati tj. usvajati sljedeći gramatički sadržaji:

- npr. prezent, perfekt i preterit pravilnih i nepravilnih glagola, konjunktiv

-deklinacija članova, imenica, zamjenica i pridjeva

- komparacija pridjeva

Usporedo će naglasak biti na:

- analizi znanstvenih i stručnih tekstova i proširivanju vokabulara; izražavanju i argumentiranju stava, usmenoj i pismenoj prezentaciji sažetaka obrađenih tekstova

- uporabi jednojezičnih i dvojezičnih rječnika.

- čitanju s razumijevanjem i uvježbavanju čitateljskih strategija i tehnika tj. uvježbavanju četiriju jezičnih vještina

- citiranju i referiranju




2.7. Komentari:


- Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi

- Redovito vođenje bilježaka

- Seminar

- Redovito izvršavanje zadanih obveza izvan nastave - primjerice rješavanje domaćih uradaka, priprema prezentacije kratkog jednostavnog stručnog teksta

152



4




Kontinuirani pismeni zadaci, koje studenti samostalno pripremaju izvan nastave (Ostalo upisati)

1





Kolegij nema ispita, već se potpisom potvrđuje da je student uspješno izvršio obveze.




medija

Dreyer, H., Schmitt, R. (2009). Lehr- und Übungsbuch der deutschen Grammatik. Ismaning: Hueber.

Hoffmann, L. (2012). Deutsche Grammatik: Grundlagen für Lehrerausbildung, Schule, Deutsch als Zweitsprache und Deutsch als Fremdsprache. Berlin: ESV.

Odabrani tekstovi iz stručnih časopisa vezanih uz odgoj i obrazovanje poglavito djece osnovnoškolske dobi – Primar, Fremdsprache Deutsch, Praxis Deutsch, Zielsprache Deutsch, Kindergarten heute, Ratwege i dr.

Tekstovi s internetskoga servera ErzieherIn.de i Fachportalpaedagogik.de

153



5


Drochner, K.-H., Föhr, D. (2006). Land in Sicht! Textarbeit Deutsch als Fremdsprache. Ismaning: Hueber

Müller-Küppers, E., Zöllner, I. (2002). Leseverstehen. Fachtexte mit Übungen und methodischen Hinweisen. Ismaning: Hueber

Sesink, W, U. (2010). Einführung in das wissenschaftliche Arbeiten. Oldenbourg: Wissenschaftsverlag.

Marčetić, T. (2003). Pregled gramatike njemačkoga jezika. Deutsche Grammatik im Überblick. Zagreb: Školska knjiga

Engler, T. (2006). Deutsche Grammatik - kein Problem! Übungsbuch zur deutschen Grammatik. Zagreb: Školska knjiga

Jednojezični rječnik njemačkoga jezika po izboru (Duden ili Wahrig)




154



1





Prof. dr. sc. Blaženka Filipan-Žignić

Doc. dr. sc. Damir Velički 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Njemački jezik odgojiteljske struke 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Iris Šmidt - Pelajić, v. pred. , Lena Sušić, pred., Sonja Šimek-Cvitković, pred. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 15+0+30+0


Preddiplomski studij predškolskog odgoja 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 15


1

2. OPIS PREDMETA


Osposobljavanje studenata i studentica za primjereno usmeno i pismeno jezično djelovanje u različitim formalnim i neformalnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama i za služenje stručnom pedagoškom literaturom na njemačkom jezku, s naglaskom na:

- razvoju receptivnih i produktivnih jezičnih vještina u pismenom i usmenom obliku

- sistematiziranju teorijskih znanja o gramatičkom sustavu njemačkog jezika, kao i o gramatičkom nazivlju na njemačkom jeziku

- ponavljanju i proširivanju vokabulara

- upoznavanju studenata s tehnikama određivanja strukture jednostavnih, kraćih tekstova

155



2

- upoznavanju studenata s tehnikama za samostalnu uporabu rječnika i prevođenje jednostavnijih tekstova

- upoznavanju studenata s osnovama novog njemačkog pravopisa


Ostvareni uvjeti za upis u 2. godinu studija


Teorijska i praktična znanja i vještine iz njemačkog jezika potrebna za primjereno jezično djelovanje u usmenoj i pismenoj jezičnoj produkciji, kao i za samostalno proučavanje i služenje stučnom literaturom i dokumentacjiom na stranom jeziku; svijest o potrebi cjeloživotnog učenja


Studenti će moći:

- uočiti i razlikovati obrađivane gramatičke strukture i zakonitosti

- pravilno koristiti usvojene gramatičke strukture, kao i gramatičku terminologiju na njemačkom jeziku

- uspostaviti primjereni kontakt sa sugovornicima u formalnim i neformalnim situacijama

- parafrazirati i definirati jednostavnije pojmove, s naglaskom na pojmove vezane uz odgoj i obrazovanje

- odrediti bitne informacije u kraćem pismenom ili usmenom diskursu

- odrediti strukturu i obilježja jednostavnijih, kraćih tekstova

- usmeno prezentirati sažetke jednostavnijih stručnih tekstova

- argumentirano izraziti vlastiti stav prema pročitanim, odn. odslušanim informacijama, i to u pismenom i u usmenom obliku

- koristiti tehnike za uporabu dvojezičnih i jednojezičnih rječnika

- prepoznati osnovna pravopisna načela u pisanom tekstu

- usmeno i pismeno prevesti jednostavniji stručni tekst


1-45

U nastavi će se obrađivati aktualni tekstovi iz područja odgoja i obrazovanja, posebice oni vezani uz poziv odgojitelja

156



3

predškolske djece. Uz navedene tekstove sistematizirat će se, produbljivati tj. usvajati gramatički sadržaji i strukture koje izvornim govornicima hrvatskoga jezika predstavljaju poteškoće s obzirom na stukturalne razlike između njemačkog i hrvatskog jezičnog sustava, npr. glagoli s prijedložnim objektom; sintaksa; mjesto rečeničnih dijelova u jednostavnoj i proširenoj rečenici i zavisno složene rečenice.

Usporedo će naglasak biti na:

- analizi znanstvenih i stručnih tekstova i proširivanju vokabulara; izražavanju i argumentiranju stava, usmenoj i pismenoj prezentaciji sažetaka obrađenih tekstova

- uporabi jednojezičnih i dvojezičnih rječnika.

- čitanju s razumijevanjem i uvježbavanju čitateljskih strategija i tehnika tj. uvježbavanju četiriju jezičnih vještina

- citiranju i referiranju




2.7. Komentari:


- Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi

- Redovito vođenje bilježaka

- Redovito izvršavanje zadanih obveza izvan nastave - primjerice rješavanje domaćih uradaka, priprema prezentacije kratkog jednostavnog stručnog teksta. Pismeni i usmeni ispit.

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj


Eksperimentalni rad Referat 0 Kontinuirani pismeni zadaci, koje studenti samostalno pripremaju

0,25

157



4

vrijednosti predmeta): izvan nastave (Ostalo upisati)





Pohađanje 20%

Seminar i kontinuirani pismeni radovi i usmena izlaganja na nastavi (40%)

Pismeni i usmeni ispit (40%)




medija

Dreyer, H., Schmitt, R. (2009). Lehr- und Übungsbuch der deutschen Grammatik. Ismaning: Hueber.

Hoffmann, L. (2012). Deutsche Grammatik: Grundlagen für Lehrerausbildung, Schule, Deutsch als Zweitsprache und Deutsch als Fremdsprache. Berlin: ESV.

Odabrani tekstovi iz stručnih časopisa vezanih uz odgoj i obrazovanje poglavito djece osnovnoškolske dobi – Primar, Fremdsprache Deutsch, Praxis Deutsch, Zielsprache Deutsch, Kindergarten heute, Ratwege i dr.

Tekstovi s internetskoga servera ErzieherIn.de i Fachportalpaedagogik.de

158



5


Drochner, K.-H., Föhr, D. (2006). Land in Sicht! Textarbeit Deutsch als Fremdsprache. Ismaning: Hueber

Müller-Küppers, E., Zöllner, I. (2002). Leseverstehen. Fachtexte mit Übungen und methodischen Hinweisen. Ismaning: Hueber

Sesink, W, U. (2010). Einführung in das wissenschaftliche Arbeiten. Oldenbourg: Wissenschaftsverlag.

Marčetić, T. (2003). Pregled gramatike njemačkoga jezika. Deutsche Grammatik im Überblick. Zagreb: Školska knjiga

Engler, T. (2006). Deutsche Grammatik - kein Problem! Übungsbuch zur deutschen Grammatik. Zagreb: Školska knjiga

Jednojezični rječnik njemačkoga jezika po izboru (Duden ili Wahrig)




159



1




1.1. Nositelj predmeta izv.prof. dr. sc. Anka Jurčević - Lozančić 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Partnerstvo vrtića, obitelji i škole 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici

Adrijana Višnjić Jevtić, predavač

Sanja Basta, predavač 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 1 + 0 + 1




1.

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s teorijskim polazištima uspostavljanja partnerskih odnosa predškolske ustanove i obitelji te im pomoći da usvoje znanja i tehnike potrebne za uspostavljanje uspješne interakcije, komunikacije i suradničkih odnosa s roditeljima i drugim odraslim osobama u odgojno-obrazovnim institucijama.



Djelovati u interkulturalnom i inkluzivnom okruženju (uvažavanje različitosti) uspostavljanje suradnje s različitim nositeljima interesa u ranom i predškolskom odgoju

Primjenjivati različitih strategije prosudbe i vrednovanja odnosa sa sudionicima suradnje

Prilagođavati praksu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja specifičnostima individualnoga razvoja djeteta, odgojno -

160



2

obrazovnoga i kulturnoga konteksta


Definirati i obrazložiti temeljne pojmove koji se pojavljuju u području suradnje obitelji i vrtića.

Usporediti i obrazložiti različite paradigme suradnje s roditeljima koje su se pojavljivale tijekom posljednjih desetljeća.

Pronalaziti i utvrditi razloge zbog kojih je suradnja vrtića nužna za unaprijeđivanje rada odgojitelja i odgojno - obrazovne ustanove

Obrazložiti moguće razloge razilaženja/nerazumijevanja između obitelji i vrtića odnosno roditelja i odgojitelja.


Pristup partnerstvu roditelja i vrtića (sadržaj, način rada, literatura, smjernice za rad na seminarima).

Odgoj i obrazovanje - zajednički interes obitelji i vrtića te društvene zajednice (odnos obitelji i vrtića kroz povijest, zakonska utemeljenost suradnje obitelji i vrtića).

Paradigme odnosa obitelji i odgojno-obrazovne ustanove, pokreti i programi koji su utjecali na suvremeno shvaćanje suradnje s roditeljima .

Prema partnerstvu s roditeljima. (Definiranje važnosti suradnje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te suvremenog vrtića i obitelji. Obilježja partnerskog odnosa).

Komunikacija između obitelji i vrtića. Dvosmjerna komunikacija između obitelji i vrtića. Neformalna i formalna komunikacija. Individualna i grupna komunikacija. Pisana komunikacija)

Modaliteti suradnje vrtića i obitelji (individualni razgovori, roditeljski sastanci, roditelji u odgojnim skupinama)

Roditeljski sastanci (Tematski roditeljski sastanci. Informativni roditeljski sastanci)

Obrazovne radionice za roditelje

Suvremeni oblici suradnje obitelji i vrtića. (Online komunikacija. Društvene mreže. Privatnost.Web stranice. Komunikacijske aplikacije).

161



3

Barijere uspostavljanju partnerskih odnosa između roditelja i profesionalaca (Različite vrijednosti i očekivanja; stavovi i predrasude. Suradnja s roditeljima djece s posebnim potrebama te obiteljima različitih obiteljskih struktura i kultura).

Kompetencije odgojitelja potrebne za suradnju s roditeljima.

Jačanje pedagoških kompetencija roditelja (Obrazovanje roditelja. Cilj i zadaci obrazovanja roditelja danas).

Usporedba hrvatske prakse u ostvarivanju rada s roditeljima u odnosu na svjetsku (Pozicioniranje partnerstva s roditeljima u suvremenim kurikulumima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja).




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, Kritički osvrt na stručni/znansveni rad, izvršavanje seminarskih obveza, aktivno sudjelovanje








Pohađanje nastave:50%

Pisani ispit:35%

Seminarski rad:15%

162



4




medija

Ljubetić, M. (2014). Od suradnje do partnerstva obitelji, odgojno - obrazovne ustanove i zajednice. Zagreb: Element

Maleš, D. (2015) Partnerstvom obitelji i škole do uspješnog odgojno-obrazovnog rada. U: Opić, S., Bilić, V., Jurčić, M.(ur.) Odgoj u školi. (str. 45 – 74). Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja (2014). Zagreb: MZOS, (str. 13 - 14)


Milanović, M. Pomozimo im rasti : priručnik za partnerstvo odgojitelja i roditelja. Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga, 2014

Kudek-Mirošević, J., Jurčević Lozančić, A. (2015): Stavovi odgojitelja i učitelja o provedbi inkluzije u redovitim predškolskim ustanovama i osnovnim školama. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. 50 (2):17-29

Ljubetić, M. (2011) Partnerstvo obitelji, vrtića i škole – vježbe, zadatci, primjeri Zagreb:.Školska knjiga

Višnjić Jevtić, A. (2015). Modaliteti uključivanja roditelja u konstrukciju kurikuluma. U: I. Visković (ur.) Mirisi djetinjstva – Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – teorijske postavke i implementacija (pp. 41 – 48). Makarska: Dječji vrtić Biokovsko zvonce

Dusi, P. (2012). The Family - School Relationship in Europe: A Research Review. C.E.P.S. Jurnal Vol.2, No 1, 13 - 33.

163



5


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveucilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statistickom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.


164



1




1.1. Nositelj predmeta izv.prof.dr.sc.Anka Jurčević Lozančić 1.6. Godina studija 1t

1.2. Naziv predmeta Pedagogija ranog odgoja 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 ECTS

1.3. Suradnici


Edita Rogulj 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Poznavanje i razumijevanje pedagogije ranog odgoja i novijih znanstvenih spoznaja o prirodi učenja djeteta i o procesu razvoja i odgoja


Nema preduvjeta


Poznavanje odgojno-obrazovnih teorija i suvremenih znanstvenih spoznaja o učenju i razvoju i odgoju djeteta


Poznavati osobine djece predškolske dobi, interpretirati ih u holističkom i diferencijacijskom aspektu te razumijeti i diferencirati djetetova ponašanja;

- usporediti različite pristupe u definiranju odgojnih značajki, objasniti njihove odgojne refleksije;

165



2

- objasniti temeljne značajke važnih ličnosti koje su doprinijele razvoju odgoja u ranom djetinjstvu,

- analizirati i usporediti pedagoške koncepte i vrednovati ih sa pozicija njihove aktualnosti;

- razumijeti i vrijednosno interpretirati vrednovati suštinu odgojno-obrazovnog djelovanja u ranom djetinjstvu

- biti u mogućnosti identificirati ključne aspekte odgojno obrazovnih problema i formulirati strategiju za njihovo rješavanje.


Pedagogija ranog odgoja ( (znanstvene činjenice, istraživačke teorije i metode, odgoj u ranom djetinjstvu, odgoj kao činitelji djetetova razvoja)

Društvena i kulturna uvjetovanost odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu: suvremeno shvaćanje ranog djetinjstva

Socijalizacija-pojam, razvojno određenje, posebnosti socijalizacije u ranom djetinjstvu, osobine djece predškolske dobi, razvoj dječje društvenosti, prve društvene grupe

Tradicionalni nasuprot suvremenom vrtiću - zajednici koja uči

Dječji vrtić kao životni prostor, mjesto socijalnog učenja, odgoja i obrazovanja

Učenje i obrazovanje u ranom djetinjstvu, učenje kao svakodnevna aktivnost djeteta, socijalne i komunikacijske dimenzije učenja djece, važnost okruženja za poticanje procesa učenja; cjeloviti razvoj djece - priroda učenja djece u poticajnom okruženju; vremenska dimenzija i učenje djece;

Predškolski programi

Igra i odgoj djece, pedagogija dječje igre.


166



3





Pohađanje nastave 1 Istraživanje 1 Praktični rad






Redovito pohađnje nastave (i aktivno sudjelovanje): 60 sati


Čitanje propisane literature i vđenje bilježaka: 20 sati

Seminarski rad opsega 10 stranica: 20 sati





medija

167



4

Miljak,A. (1996). Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja. Zagreb: Persona

Jurčević Lozančić, A. (2016). Socijalne kompetencije u ranome djetinstvu. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Šagud,M. (2004). Odgajatelj u dječjoj igri. Zagreb, Školske novine.(str.11-123.)

.


Barth, M. B. (2004), Razumjeti što djeca razumiju. Zagreb: Profil international

Katz, L. G., i McCllan, D. E. (1999) Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb, Educa.

Jurčević-Lozančić, A. (2011) Socijalne kompetencije i rani odgoj. U: Nove paradigme ranog odgoja (Maleš, D. ur.). Zagreb, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu-Zavod za pedagogiju.

Ljubetić, M. (2009) Vrtić po mjeri djeteta. Priručnik za odgojitelje i roditelje. Zagreb

Starc. B., i dr. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi.Golden Marketing - Tehnicka knjiga. Zagreb. ( str. 13. - 62.


.Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem studenata te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka studentske referade

168



5


169



1




1.1. Nositelj predmeta izv.prof.dr.sc.Anka Jurčević Lozančić 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Pedagogija ranog odgoja 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 ECTS

1.3. Suradnici


Tihana Kokanović

Edita Rogulj


2+0+2




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobljenost za prilagođavanje teorije i prakse ranog odgoja specifičnostima individualnoga razvoja djeteta, odgojno-obrazovnoga i kulturalnog konteksta


Položen ispit iz Pedagogije ranog odgoja 2


Razumijevanje suvremenih pristupa u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju s obzirom na posebnosti odgojnog konteksta: obitelj -predškolska ustanova


Teorijsko i praktično razumijevanje društvene i kulturološke uvjetovanosti ranog odgoja i učenja kao prirodne aktivnosti djeteta

170



2

- Osposobiti studente da ovladaju temeljnim spoznajama o važnosti suvremene organizacije ustanove ranog odgoja

- Samostalnost, kritičnost i kreativnost u promišljanju novijih strategija

za procjenjivanje kvalitete konteksta predškolske ustanove te izgradnja refleksivne prakse


Osnovne karakteristike izvanobiteljskog odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu; djecje jaslice i vrtici - institucionalni kontekst odrastanja i razvoja,odgoja i obrazovanja djece

Pedagoška rekonstrukcija djetinjstva: socijalizacija, njega,odgoj i obrazovanje u institucijskom kontekstu

Važnost institucijskog konteksta za poticanje razvoja različitih kompetencija: spoznajne, socijalne i komunikacijske kompetencije

Predškolski programi . Teorije djecjeg razvoja i njihove odgojno-obrazovne refleksije

Noviji pristupi shvaćanju djeteta i razvoju kurikuluma ranog odgoja

Kurikulum ranog odgoja i obrazovanja:humanističko razvojni pristup i sukonstrukcija kurikuluma

Meuovisnost igre i učenja. Teorijski pristupi u pojašnjenju igre.

Pedagogija dječje igre

Odgajatelj kao dizajner okuženja za odgoj i učenje djece

Vrednovanje kvalitete u ustanovi ranog odgoja i obrazovanja

Profesionalne kompetencije odgojitelja u vrtiću – organizaciji koja uč


171



3





Pohađanje nastave 1 Istraživanje 1 Praktični rad






Redovito pohađnje nastave (i aktivno sudjelovanje): 60 sati


Čitanje propisane literature i vđenje bilježaka: 20 sati

Seminarski rad opsega 10 stranica: 20 sati





medija

172



4

Gopnik, A., Meltzoff, A. N., Kuhl, P.K. (2003). Znanstvenik u koljevci. Zagreb:Educa

Miljak, A. (2009). Življenje djece u vrtiću. Zagreb: SM Naklada

Vujičić, L i sur., (2016). Razvoj znanstvene pismenosti u ustanovama ranog odgoja . Rijeka: Centar za istraživanje djetinjstva, Učiteljski fakultet u Rijeci

Jurčević-Lozančić, A. (2012), Pedagogija zajedništva: oživotvorenje dijaloga u ustanovama ranog odgoja. U K. Posavec., M. Sablić, (Ur.), Pedagogija i kultura (str.159-165) Zagreb: Pedagogija i kultura. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo.


Jurčević-Lozančić, A. (2010), Pedagoški aspekti institucionalnog djetinjstva. Zagreb. U A. Jurčević-Lozančić, (Ur.), 11th Days of Mate Demarin-Expectations, Achievements and Prospects in Theory and Practice of Early and Primary Education - ECNSI -2010. (str.117-126) Zagreb: Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

Slunjski E. (2008) Dječji vrtić zajednica koja uči - mjesto dijaloga, suradnje i zajedničkog učenja. Zagreb, Spektar Media (odabrana poglavlja)

Seitz,M., Hallwachs, V (1997). Montessori ili Waldorf?.Zagreb: Educa

173



5

Mortimore.P. (ed.) (2000). Understanding Pedagogy. London: Paul Chapman. pub.


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem studenata te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka studentske referade


174



1

Tablica 2. Opis predmeta 1. OPĆE INFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta Renata Miljević Riđički, Tajana Ljubin Golub


1.2. Naziv predmeta Primijenjena razvojna psihologija 1

1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici

Marija Šarić Mirjana Milanović Tea Pahić


15+0+15+0 (1+0+1+0)


Preddiplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja



1

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata sa razvojnim poremećajima i preventivnim postupcima u odgoju. Kritičko razmišljanje o rizičnim i zaštitnim čimbenicima u razvoju

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Položeni kolegiji Razvojna psihologija 1 i Razvojna psihologija 2.


Svijest o svijest o potrebi poticanja cjelovitog razvoja djeteta; Sposobnost prilagođavanja prakse ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja specifičnostima individualnog razvoja djeteta, odgojno-obrazovnog i kulturalnog konteksta; Sposobnost prepoznavanja i zadovoljavanja posebnih potreba djece u kontekstu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

s 2.4. Očekivani ishodi učenja na Uočavanje odstupanja u razvoju. Preventivni postupci u odgoju. Sposobnost kontinuiranog

175



2

razini predmeta (4-10 ishoda učenja) osuvremenjivanja i unapređivanja svoje profesionalne prakse


Razvojni poremećaji Hiperkinetski poremećaj: definicija, simptomi, prevalencija, dijagnosticiranje, etiologija, tretman Intelektualna onesposobljenost. Internalizirani i eksternalizirani poremećaji. Agresivno ponašanje, problemi u ponašanju, poremećaj prkošenja i suprotstavljanja. Razvojni strahovi i fobije: definicija, simptomi, prevalencija, dijagnosticiranje, etiologija, tretman; Poremećaji autističnog spektra. Otpornost: individualni rizični čimbenici, okolinski rizični čimbenici; individualni zaštitni čimbenici, okolinski zaštitni čibenici.


X predavanja X seminari i radionice

vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, kolokvij, pismeni ispit








Na ocjenu utječe redovitost pohađanja nastave, uspjeh u kolokviju i uspjeh na pismenom ispitu.

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) Naslov Broj primjeraka

u knjižnici


medija

176



3

Odabrana poglavlja iz:

Smith E.E., Nolen-Hoeksema S., Frederickson B.L., Loftus G.R., Bem D.J., Marem S. (2007). Uvod u psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap.

1

Vasta R., Haith M.M., Miller S.A. (2005). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

13

Davidson G.C., Neale J.M. (1999). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

15





177



1

Tablica 2. Opis predmeta 1. OPĆE INFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta Renata Miljević Riđički, Tajana Ljubin Golub


1.2. Naziv predmeta Primijenjena razvojna psihologija 2

1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici

Marija Šarić Mirjana Milanović Tea Pahić


15+0+15+0 (1+0+1+0)


Preddiplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja



1

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata s teorijama dječjeg razvoja. Stjecanje znanja o razvoju dječje svijesti o sebi, razvoju spolnog identiteta.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Položeni kolegiji Razvojna psihologija 1 i Razvojna psihologija 2.


s P Primjena razvojne psihologije u praksi; sposobnost prilagođavanja prakse ranoga i predškolskoga odgoja i i obraz i obrazovanja specifičnostima individualnoga razvoja djeteta, odgojno obrazovnoga i kulturalnoga konte konteksta ok


Preventivni postupci u odgoju; sposobnost kontinuiranog osuvremenjivanja i unapređivanja vlastite profesionalne prakse; poznavanje i razumijevanje odgojno-obrazovnih teorija i novijih znanstvenih

178



2

spoznaja o prirodi učenja djeteta i o procesu razvoja i odgoja; sposobnost korištenja teorijskih modela i znanstvenih istraživanja u području ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja


R. Feuerstein - Teorija posredovanog iskustva učenja, U. Bronfenbrenner - Teorija ekoloških sustava, L. Vigotski - Sociokulturalna teorija kognitivnog razvoja, Razvoj identiteta (model dječje svijesti o sebi, razvoj samopoimanja, razvoj spolnog identiteta, karakteristike samopoimanja kod darovite djece i djece sa intelektualnom onesposobljenosti); uloga oca u razvoju djeteta


X predavanja X seminari i radionice

vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje, prezentacija rada.








Redovito pohađanje nastave, prezentacija rada, usmeni ispit.




medija Odabrana poglavlja iz:

Smith E.E., Nolen-Hoeksema S., Frederickson B.L., Loftus G.R., Bem D.J., Marem S. (2007). Uvod u psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap.

1

179



3

Vasta R., Haith M.M., Miller S.A. (2005). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

13

Miljević-Riđički R. (2015). Životna prilagođenost majki i kognitivna uspješnost njihove djece. Jastrebarsko:Naklada Slap

15

Čudina-Obradović M. (1990). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga





180



1





prof.dr.sc. Nada Vijtiuk


1.2. Naziv predmeta Prirodoslovlje 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici

Darinka Kiš-Novak

Marina Vilenica 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati



Preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 90

1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

3

2. OPIS PREDMETA


Temeljna svrha predmeta jest spoznavanje principa prirodoslovne znanosti

putem kojim su otkrivani. Jedinstvena tema koja prožima sadržaje podrijetla

života i distinkciju neživog od živog, stanica, naslijeđa, raznolikosti živog

svijeta, ekologije i ponašanja je evolucija prirodnom selekcijom.

Sadržaj predmeta predviđa teme prilagođene radu s djecom predškolske dobi, te

razmatra mogućnosti istraživanja prirode s djecom.

181



2


Prirodoslovno znanje, vještine i stavovi stečeni tijekom četvrtog odgojno-obrazovnog ciklusa


Prirodoslovna edukacija je temelj razvitka prirodoslovne pismenosti koja

uključuje djelotvornu interpretaciju informacija, rješavanje problema,

informirano odlučivanje i stvaranje novog znanja.

Usvajanjem sadržaja ovog kolegija studenti će:

1. Spoznati značaj prirodoslovlja u suodnosu znanosti, tehnologije,

društva i okoliša

2. Razumjeti kako se uporabom znanstvene metode otkriva stuktura i

funkcija živih bića.

3. Razviti vlastiti pozitivan stav prema prirodoslovlju koji je temelj

ostvarivanja uloge modela za istu u djece predškolske dobi


Definirati značaj prirodoslovlja u suodnosu znanosti, tehnologije, društva i okoliša.

Formulirati temeljna obilježja života.

Objasniti djelovanje imunološkog sustava

Razlučiti različite oblike naslijeđivanja

Vrednovati različite oblike profilakse zaraznih bolesti

Razviti vlastiti pozitivan stav prema znanstvenim spoznajama te kritičan stav prema primjeni znanstvenih postignuća.

Formulirati temeljne evolucijske promjene u građi životinja i biljaka

182



3

Prepoznavati biološki kontrolirano ponašanje.

Razlučiti populaciju, životnu zajednicu, ekosustav i biome.

Nabrojati i opisati zaštićene kategorije prostorne zaštite i zaštite svojta u Republici Hrvatskoj.


1.Temeljna obilježja života.Povijest života na Zemlji

2.Biološka klasifikacija i evolucija, Male molekule,Svojstva vode

3. Makromolekule, Stanica – temeljna jedinica života

4. Dvije glavne vrste stanica, Struktura i funkcija organela, Stanična membrana

5. Mijena tvari i energije u stanici, Dobivanje energije u stanici

6. Fotosinteza. Komunikacija među stanicama

7. Stanični ciklus i reprodukcija, Mendelovi pokusi i zakoni naslijeđivanja

8. Interakcije gena, Citoplazmatsko naslijeđe

9. Uloga nukleinskih kiselina u naslijeđivanju, Genetika virusa i prokariota

10. Ekspresija gena eukariota, Diferencijalna ekspresija gena u razvitku

11. Biotehnologija i rekombinantna DNK, Projekt ljudski genom

12. Uzroci i uzročnici bolesti, Uvjeti nastanka zaraznih bolesti

13. Imunološki sustav, Načela profilakse zaraznih bolesti

14. Građa biljke, Transport tvari u biljkama

15. Reprodukcija cvjetnjača, Podrijetlo životinja i evolucija tjelesne građe

183



4

16.Homeostaza, Hormoni

17. Animalna reprodukcija, Živčani sustav

18. Osjetilni sustav, Pokretilni sustav

19. Izmjena plinova u životinja, Cirkulacijski sustav

20. Probava, Sustav za izlučivanje

21. Ponašanje životinja, Ekologija

22. Ekosustavi, Biogeografija

23. Konzervacijska biologija, Zaštita prirode u Republici Hrvatskoj

24. Kruženje tvari na Zemlji,

25. Bacteria i Archea

26. Protisti, Gljive

27. Talofita

28. Sjemenjače

29. Bezkralježnjaci

30. Kralježnjaci


184



5


multimedija i mreža laboratorij mentorski rad e-portfolio (ostalo upisati)


Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u raspravama.

Redovita priprema za nastavu čitanjem propisane literature (+Moodle) i uređivanje digitalnog portfolia.



Eksperimentalni rad Referat e-portfolio (Ostalo upisati) 1





Aktivno sudjelovanje na nastavi - 1 ECTS (25%)

Seminar - 1 (25%)

E-portfolio - 1 (25%)

Završni usmeni ispit - 1 (25%)


Naslov Broj



medija

1. Delić A, Vijtiuk N (2004) Prirodoslovlje, sveučilišni udžbenik, Zagreb:

Školska knjiga. 10 web -stranice UF

185



6

2. Vijtiuk N(2006-) Prirodoslovlje, http://2co.ufzg.hr/


1. Dawkins R (2007) Sebični geni, Izvori.

2. Ridley M (2009) Agilni gen, Evolutio Evolutionis.

3. Milišić N (2007) Glavonošci, puževi i školjke Jadrana, Knjigotisak.

4. Bosch G (2008) 1000 uzbudljivih eksperimenata, Zagreb: Mozaik knjiga.

5. Angier N (2010) Kanon, Zagreb: Mozaik knjiga.

6. Uhlenbroek C (2009) Svijet životinja, Zagreb: Profil:

7. Dubravec K.D., Dubravec I. (2001) Biljne vrste livada i pašnjaka, Zagreb:

Školska knjiga.




186



7

187



1




1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc.Tea Pavin Ivanec 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Psihologija dječje igre 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Staša Kukulj, pred., mr.sc. Tatjana Žižek 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

1+0+1


Preddiplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 80

1.5. Status predmeta Obavezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA


Opći cilj predmeta je razumijeti važnost igre u cjelokupnom rastu i razvoja djeteta. Specifični ciljevi su upoznati različite vrste, forme i načine odvijanja igra te specifičnosti razvoja u različitim kontekstima u svrhu osmišljavanja uvjeta za optimalni razvoj dječje igre u djece rane i predškolske dobi.


Nema posebnih uvjeta za upis.


Nakon položenog ispita student će moćI:

Poticati cjeloviti razvoj djeteta te profesionalno djelovati u interkulturnom i inkluzivnom okruženju.

Prilagoditi praksu ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja specifičnostima individualnoga razvoja djeteta, odgojno-obrazovnoga i kulturalnog konteksta te prepoznati posebne odgojno-obrazovne potrebe djece.

Poznavati i objasniti novije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta i o procesu razvoja i odgoja.

188



2

Razvijati vlastitu refleksivnu praksu i koristiti teorijske modele i znanstvena istraživanja u području ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja u vidu mijenjanja i razvijanja prakse.


Nakon položenog ispita student će moći:

Opisati različite aspekte dječje igre te objasniti njenu važnost za djetetov psihički razvoj.

Poticati, omogućavati i opažati dječju igru te analizirati njezine različite aspekte i raspravljati o pojedinim situacijama vezanim uz djetetovo ponašanje u igri.

Opisati i objasniti važne pojmove i pojavnosti vezane uz razvojni smisao dječje igre.

Primijeniti stečena znanja u kreiranju prikladne okoline i vlastite interakcije s djetetom tijekom igre.


Igra i psihički razvoj djeteta

Teorijski okvir razmatranja dječje igre

Igra u različitim kulturama

Struktura igre

Klasifikacija igara

Simbolička igra

Prijelazni objekti i fenomeni

Terapija igrom

Igra i razvoj kreativnosti

Igra djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Igra u digitalnom okruženju

189



3

Optimalni uvjeti za razvoj dječje igre

Odgojitelj u dječjoj igri




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje. Izrada seminarskog rada opsega do 10 stranica. Polaganje ispita.








Seminarski rad, pismeni i usmeni ispit.




medija

Duran, M. (1995). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap.

190



4

Starc, B. i sur. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi, Priručnik za odgojitelje, roditelje i sve koji odgajaju djecu predškolske dobi. Zagreb: Golden Marketing – Tehnička knjiga.


1. Bettelheim, B. (1989). Značenje bajki. Beograd: Zenit.

2. Bruner, J.S., Jolly, A., Sylva, K. (1976) (eds). Play-Its role in development.

and evaluation. Hermondsworth, Middlesex: Penguin books.

3. Oaklander, V. (1996). Put do djecjeg srca. Zagreb: Školska knjiga.

4. Winnicott, D., W. (2004). Igra i stvarnost. Zagreb: Prosvjeta.


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata natemelju podataka Studentske referade..


191



1







1.2. Naziv predmeta Razvoj kurikuluma ranoga odgoja 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici

Helena Burić

Sonja Marković 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





2. OPIS PREDMETA


Razumijevanje stvaranja i razvijanja kurikuluma ranog odgoja

Prepoznavanje i primjereno zadovoljavanje dječjih razvojnih i individualnih potreba u pozitivnom socio-emocionalnom odnosu s pojedinačnim djetetom (senzibilnost za dijete)

Poticanje i procjenjivanje procesa i učinaka dječjeg učenja i razvoja na najranijem uzrastu,

Integriranje različitih odgojno-obrazovnih postupaka, oblika, sadržaja i sredstava u cjelovito (holističko) odgojno-obrazovno djelovanje na razvoj i odgoj djeteta rane dobi,

Razvoj sposobnosti timskog planiranja i evaluiranja odgojno-obrazovnog procesa u ustanovi za rani odgoj i obrazovanje

192



2


Odslušano gradivo iz Pedagogije ranog odgoja, Razvojne psihologije i Metodika iz druge godine studija



Osposobljenost za promicanje zdravoga načina života



Razumijevanje i razvijanje profesionalnoga identiteta odgojitelja te djelovanje u skladu s etičkim normama i profesionalnim kodeksom

Osposobljenost za profesionalno djelovanje u interkulturalnom i inkluzivnom okruženju (uvažavanje različitosti)

-uspostavljanje suradnje s različitim nositeljima interesa u ranome i predškolskome odgoju (djeca, roditelji, obitelji, kolege, interdisciplinarni tim stručnjaka, uprava, lokalna zajednica…)


Studeti će razumjeti što je kurikulum, kako se tvori i razvija,

-znat će povezivati, objasniti i kreativno primjenjivati parcijalna metodička znanja u kreiranju cjelovitog otvoreneg kurikuluma ranoga odgoja polazeći od djetetove individualnosti, potreba i prava, interesa i trenutnog emocionalnog stanja,

-steči stavove i uvjerenja o djetetu bogatom u potencijalima, a ne kao o malom, receptivnom biću,

-primjenjivati integriran i otvoren kurikulum koji će polaziti od razvojnih i individualnih potreba djece od šestog mjeseca do treće godine života i graditi ga i razvijati u skladu s dječjim potrebama, socio-kulturnim, prostorno-materijalnim i psiho-pedagoškim kontekstom,

-razviti krtički odnos prema svojim stručnim kompetencijama samorefleksijom i grupnom refleksijom

-razviti sposobnosti timskog rada i konstruktivne stučne suradnje s drugim nositeljima kurikuluma

193



3


1. Što je kurikulum ranog odgoja i obrazovanja, bitne odrednice humanističko-razvojnog, otvorenog kurikuluma

2. Priprema institucije i odgojitelja za prijam nove djece, suradnja s roditeljima i postupci odgojitelja u prilagodbi djece na nove uvjete življenja,

3. Neodvojivost njege i odgoja djece rane dobi (educare)

4. Raspored prostora, opreme, materijala i vremena koji pogoduje zadovoljavanju dječjih potreba u ranoj dobi

5.Polaženje od postojećeg dječjeg iskustva i interesa u kreiranju integriranog razvojnog kurikuluma,

6.Uloge i postupci odgojitelja u kreiranju, promatranju, poticanju i evaluiranju dječjeg iskustvenog učenja (manipuliranjem, istraživanjem, eksperimentiranjem, izražavanjem te revidiranjem i dograđivanjem prethodnih dječjih iskustava,

7.Upoznavanje i mogućnosti dječjeg učenja pomoću didaktičkih, nestrukturiranih, ambalažnih i prirodnih materijala i igračaka,

8.Sadržaji igara i drugih aktivnosti za individualni odgojno-obrazovni rad i rad u maloj skupini djece

9.Odgojna komunikacija odgojitelja i djece (verbalna i neverbalna) – analiza, kritička samorefleksija i grupna refleksija

10. Odgojitelj i interpersonalni odnosi u odgojnoj skupini – načini mirnog rješavanja sukoba među djecom

11.Odgojitelj - bitan čimbenik pozitivnog i poticajnog ozračja za socijalno učenje i igru djece rane dobi u dobno heterogenim odgojnim skupinama,

12. Poticanje socio-emocionalnog razvoja djece rane dobi

13. Poticanje motoričkog razvoja djece rane dobi

14. Poticanje intelektualnog i govornog razvoja djece rane dobi

15.Roditelji i odgojitelji - partneri u zajedničkom građenju i evaluiranju kurikuluma

Na vježbama u dječjim jaslicama studenti će promatrati i analizirati (usmeno i pismeno po podsjetniku za promatranje) uzorni rad odgojitelja – mentora. Potom će se okušavati u poticanju i razvijanju individualnih odgojno-obrazovnih aktivnosti i aktivnosti u maloj skupini djece, (tri puta u jednom semestru svaki će student pisati pripremu i samostalno izvoditi odgojno-obrazovne

194



4

aktivnosti), naknadno reflektirati uspješnost odgojne komunikacije s djecom i kvalitetu pripremljenog okruženja za dječje učenje te pisati prijedloge promjena u svojim postupcima i poticajnosti okruženja u cilju unapređivanja vlastitog rada. Također će po posebnom podsjetniku promatrati izvođenje odgojno-obrazovnih aktivnosti drugih studenata i sudjelovati u grupnoj refleksiji (analizi) istih.




2.7. Komentari:



Samostalan rad na obveznoj i preporučenoj literaturi

Promatranje uzornih (oglednih) odgojno-obrazovnih aktivnosti odgojitelja – mentora u dječjim jaslicama i pisanje kritičke refleksije po podsjetniku obima do 3 stranice

Metodičko oblikovanje, planiranje, izvođenje i naknadna individualna usmena i pismena refleksija odgojno-obrazovnih aktivnosti u različitim odgojnim skupinama u jaslicama-vježbaonici (tri odgojno-obrazovne aktivnosti)

Prikupljanje, izrada i aranžiranje didaktičkih sredstava, igračaka i materijala za odgojno-obrazovne aktivnosti

Pisanje izvješća i aktivno sudjelovanje u grupnoj refleksiji odgojno-obrazovnih aktivnosti drugih studenata o promatranim i provedenim odgojno-obrazovnim aktivnostima u jaslicama

Planiranje, izvođenje i evaluiranje odgojno-obrazovnih aktivnosti (pismeno i usmeno)





195



5





Procjena kvalitete pismene pripreme, izvođenja i refleksije odgojno-obrazovnih aktivnosti

Polaganje pismenog i usmenog ispita




medija

Bredekamp, S. (1996): Kako djecu odgajati. Zagreb: Educa (od 25-62. str.)

Gopnik, A.; Meltzoff, N.; Kuhl, K., P. (2003). Znanstvenik u kolijevci. Što nam rano učenje kazuje o umu. Zagreb: Educa.

Miljak, A. (2015) Razvojni kurikulum ranog odgoja. Zagreb: Mali profesor.

Petrović-Sočo, B. (2009). Mijenjanje konteksta i odgojne prakse dječjih vrtića – akcijsko istraživanje s elementima etnografskog pristupa. Zagreb: Mali profesor.

Petrović-Sočo, B., Badurina P. (2015). The Effect of the Developing Environment on Symbolic Play Appearance and Development in Children at an Early Age. Moscow:

Stokes Szanton, (2005): Kurikulum za jaslice. Zagreb: Pučko otvoreno učilište Korak po korak.

Vaskevich, V. (2011). Velika knjiga razvojnih aktivnosti od rođenja do 3 godine. Zagreb:

196



6

Planet Zoe


Blythe, S. G. (2008). Uravnoteženi razvoj: Što sve dječji mozak treba za zdrav razvoj od rođenja do školskih dana. Lekenik: Ostvarenje (odarana poglavlja)

Došen-Dobud, A.(2004): S djecom u jaslicama, Zagreb, Alinea.

Ferrucci, P. (2000). Što nas uče djeca, Učeći ih, učimo od njih. Zagreb: Algoritam.

Miljak, A. (1991): Istraživanje procesa odgoja i njege u dječjim jaslicama. Zagreb. Školska knjiga

Petrović-Sočo, B. (1999): Jaslice za djecu već od 6 mjeseci – da ili ne, I. i II. dio, U: Dijete, vrtić, obitelj, Udruga roditelja Korak po korak, Zagreb, br. 19. i 20.

Petrović-Sočo, B. (1999) Kako urediti jaslički prostor?, Dijete, vrtić, obitelj, Udruga roditelja Korak po korak, Zagreb, br. 16, str. 10-12.

Petrović-Sočo, B., Šagud, M. (2003): Jaslice-zajednica koja uči, U: Zbornik radova stručnog skupa "Povezivanje i suradnja vrtića u skladu s dječjom prirodom" Čakovec, 28.-30.travnja 2003., str.19-22 (4 str.)



197



7


198

Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka studentske referade. Tablica 2. Opis predmeta 1. OPĆE INFORMACIJE

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Renata Miljević-Riđički Godina studija prva

Naziv predmeta Razvojna psihologija 1 Bodovna vrijednost (ECTS) 5

Suradnici dr.sc.TeaPahićMirjanaMilanović,višipredavač MarijaŠarić,znanstveninovak/asistent

Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30+0+30

Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

Preddiplomski sveučilišni studj ranog I predškolskog odgoja I obrazovanja

Očekivani broj studenata na predmetu 86 +30 +30

Status predmeta obvezni Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razvijanje općih i specifičnih kompetencija: poznavanje novijih znanstvenih spoznaja o procesu razvoja i odgoja djeteta ; stjecanje znanja o osnovnim zakonitostima ljudskog razvoja od začeća do srednjeg djetinjstva, upoznavanje s metodologijom istraživanja u razvojnoj psihologiji; rad na socijalnim vještinama potrebnim za rad s djecom i njihovim roditeljima.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Položen razredbeni ispit i upisana prva godina studija .

Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

Osposobljenost za profesionalno djelovanje odgojitelja ; razvijanje profesionalnog identiteta odgojitelja.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Poznavanje osnovnih smjernica dječjeg razvoja i spremnost za njihovu primjenu/razumijevanje u praksi; osposobljenost za sagledavanje razvojnih osobina djeteta predškolske dobi i prepoznavanje odstupanja od uobičajenog razvoja te zadovoljavanje posebnih potreba djece u kontekstu predškolskog odgoja; upoznavanje s metodama i tehnikama istraživanja u razvojnoj psihologiji i psihologiji odgoja, socijalne vještine potrebne za rad s djecom i roditeljima.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predmet proučavanja razvojne psihologije. Filogenetski i ontogenetski razvoj. Periodizacija i područja razvoja (kognitivni, tjelesni, socijalni, emocionalni, razvoj govora, igra, razvoj ličnosti, moralni razvoj). Biološki i okolinski temelji razvoja.Prenatalni razvoj, rođenje i novorođenče. Priroda razvojnih mehanizama i karakteristike pojedinih razvojnih razdoblja (prva, druga, treća, četvrta, peta, šesta godina života). Zrelost kao pripremljenost za školu. Djeca s posebnim potrebama u razvoju. Učenje predškolskog djeteta. Psihosocijalni aspekti učenja – kontekstualni pristup. Dječja prava.

199

Vrste izvođenja nastave:



Komentari:

Obveze studenata

Redovito pohađanje nastave. Aktivno sudjelovanje u seminarima koji su radioničkog tipa: npr. sudjelovanje u psihologijskom eksperimentu; uvježbavanje komunikacijskih vještina. Aktivnost po osobnom izboru i kratko izvješće na seminaru, npr. jednokratna posjeta institucijama osim vrtića koje skrbe za djecu (Dom za nezbrinutu djecu, Bolnica za djecu s neurorazvojnim teškoćama, Hrabri telefon); prisustvo na promociji knjige iz dječje/razvojne psihologije. Polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra ili polaganje pismenog ispita po završetku kolegija.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):


Eksperimentalni rad 0,4 Referat

Esej Seminarski rad 0,6 Aktivnost na seminarima i predavanjima 1

Kolokviji 2 Usmeni ispit

Pismeni ispit (ukoliko ne polože oba kolokvoja)

2 Projekt (Ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

prema gore navedenim aktivnostima

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)


Dostupnost putem ostalih medija

Starc, B., Čudina-Obradović, M. Pleša, A., Profaca, B., Letica, M. (2004) Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga

200

Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja, Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja)

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Brajša-Žganec, A.(2003). Dijete i obitelj: emocionalni i socijalni razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap. Čudina-Obradović, M. (1992). Nadarenost - razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje, Zagreb: Školska knjiga Kocijan-Hercigona, D. Buljan-Flander, G., Vučković, D. (2002). Hiperaktivno dijete, Jastrebarsko: Naklada Slap Miljević-Riđički, R. (2015). Životna prilagođenost majki i kognitivna uspješnost njihove djece. Jastrebarsko: Naklada Slap. Vasta, R., Haith M.M., Miler, S. A. (1998). Dječja psihologija: moderna znanost; Jastrebarsko: Naklada Slap Zarevski, P., Mamula, M. (1998) Pobijedite sramežljivost, Jastrebarsko, Naklada Slap

Načini praćenja kvalitete SukladnosustavuupravljanjakvalitetomSveučilištauZagrebu,kvalitetaiuspješnostizvedbepredmetapratisesamovrednovanjemnastavnikaianketiranjempolaznika,testatističkomanalizomuspješnostistudenatanatemeljupodatakastudentskereferade.koja osigurava stjecanje izlaznih kompetencija


Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

201



1




1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Renata Miljević-Riđički 1.6. Godina studija prva

1.2. Naziv predmeta Razvojna psihologija 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici

dr. sc. Tea Pahić

Mirjana Milanović, viši predavač

Matija Šarić, znanstveni asistent/novak


30 + 15


Preddiplomski sveučilišni studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 80 + 30 + 30


2. OPIS PREDMETA


Razvijanje općih i specifičnih kompetencija: poznavanje novijih znanstvenih spoznaja o procesu razvoja i odgoja djeteta ; stjecanje znanja o osnovnim zakonitostima ljudskog razvoja od djetinjstva do starosti, upoznavanje s metodologijom istraživanja u razvojnoj psihologiji; rad na socijalnim vještinama potrebnim za rad s djecom i njihovim roditeljima.


Upisan 2. semestar studija


Osposobljenost za profesionalno djelovanje odgojitelja ; razvijanje profesionalnog identiteta odgojitelja. Usvajanje nekih socijalnih vještina potrebnih za rad s djecom i njihovim roditeljima

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini Poznavanje osnovnih smjernica ljudskog razvoja i spremnost za njihovu primjenu/razumijevanje u praksi; upoznavanje s

202



2

predmeta (4-10 ishoda učenja) metodama i tehnikama istraživanja u razvojnoj psihologiji i psihologiji odgoja, socijalne vještine potrebne za rad s djecom i roditeljima.Poznavanje klasičnih i suvremenih teorija iz područja razvojne psihologije


Spoznajni razvoj, Teorija kognitivnog razvoja - Piaget; Razvoj ličnosti; Psihosocijalna teorija ličnosti - Erikson; Razvoj motorike; Razvoj govora; Moralni razvoj - Kohlbergova teorija; Emocionalni razvoj; Socijalni razvoj i zrelost; Rodiiteljstvo; Školska dječja dob; Pubertet i adolescencija; Rana zrela dob; Zrela dob; Starost; Žalovanje.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad semestralna praksa u vrtiću (ostalo

upisati)

2.7. Komentari: Za vrijeme semestralne prakse: sustavno opažanje jednog djeteta; primjena naučenih psihologijskih metoda istraživanja uključujući eksperiment Piagetova tipa, pisanje izvješća o tome.


Redovito pohađanje nastave. Aktivno sudjelovanje u seminarima koji su radioničkog tipa: npr. sudjelovanje u psihologijskom eksperimentu; uvježbavanje komunikacijskih vještina. Aktivnost po osobnom izboru i kratko izvješće na seminaru, npr. jednokratna posjeta institucijama osim vrtića koje skrbe za djecu; prisustvo na promociji knjige iz dječje/razvojne psihologije. Polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra ili polaganje pismenog ispita po završetku kolegija.Semestralna praksa u vrtiću.



Eksperimentalni rad Referat Izvršavanje obaveza na semestralnoj praksi. (Ostalo upisati)

0,5

Esej Seminarski rad Aktivnost na seminarima i predavanjima (Ostalo upisati) 0,5



2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na

prema gore navedenim ativnostima

203



3

završnom ispitu




medija

.Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja, Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Čudina-Obradović, M. i Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji, Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga. (odabrana poglavlja)


Vasta, R., Haith, m., Miller, S. A. (1998). Dječja psihologija:moderna znanost, Jastrebarsko: Naklada Slap




204



1




1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Andreja Brajša-Žganec 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Socioemocionalni razvoj 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici mr.sc. Tatjana Žižak, dr.sc. Ivana Hanzec 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

1+0+1




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj kolegija je upoznati studente s glavnim teorijskim pristupima socioemocionalnog razvoja, obilježjima dječje psihosocijalne prilagodbe te zaštitnim i rizičnim čimbenicima razvoja.


Nema posebnih uvjeta za upis.


Nakon položenog predmeta student će moći:

Opisati specifične značajke socioemocionalnog razvoja u predškolsko doba, od rođenja pa do polaska djeteta u školu.

te s područjem povezanih metoda rada s djecom u predškolsko doba.

Poticati cjeloviti socioemocionalni razvoj djeteta od rođenja pa do polaska u školu.

Prepoznati i profesionalno reagirati na individualne potrebe djeteta s naglaskom na poznavanje rizičnih i zaštitnih čimbenika

205



2

dječjeg razvoja.

Djelovati u skladu s etičkim standardima profesije i najboljim interesom djeteta.

Promicati važnost suradnje i komunikacije svih dionika odgojno-obrazovnog procesa te surađivati u timu.


Nakon položenog predmeta student će moći:

Opisati metode rada s djecom u predškolsko doba u cilju pozitivnog socioemocionalnog razvoja.

Analizirati i usporediti razvojne karakteristike predškolske djece u emocionalnom i socijalnom području razvoja.

Prepoznati odstupanja od uobičajenog razvoja te zastupati uvažavanje razvojnih razlika među djecom.

Primijeniti spoznaje iz socioemocionalnog razvoja u planiranju odgojno-obrazovnog procesa.

Zastupati prava djeteta u instituciji i zajednici.


Teorije socioemocionalnog razvoja. Dječji emocionalni razvoj. Regulacija emocija u djetinjstvu. Karakteristike dječjeg temperamenta. Socijalizacija emocija u djetinjstvu. Dječji socijalni razvoj. Individualni i okolinski utjecaji na dječju psihosocijalnu prilagodbu. Obilježja dječje psihosocijalne prilagodbe. Razvoj privrženosti i dječja psihosocijalna prilagodba. Roditeljski postupci i dječja psihosocijalna prilagodba. Odnosi s vršnjacima u predškolsko doba. Zaštitni čimbenici psihosocijalne prilagodbe djece u predškolsko doba. Rizični čimbenici psihosocijalne prilagodbe djece u predškolsko doba.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Kontinuirano sudjelovanje i praćenje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, samostalni / skupni projekti, seminarski rad, praktičan rad, kolokvij odnosno ispit.

206



3





Kolokviji 1,2 Usmeni ispit * (Ostalo upisati)

Pismeni ispit

1,2 (polažu ukoliko ne polože kolokvij)



Redovito pohađanje nastave - maksimalno do 10%.

Seminarski rad (pisanje izvještaja, izlaganje) i aktivnost na seminarima i predavanjima - maksimalno do 30%.

Pismeni ispit – maksimalno do 60%.

* - usmeni ispit nije obavezan




medija

Brajša-Žganec, A. (2003). Dijete i obitelj: Emocionalni i socijalni razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap. (1.-70 str.). 10

.

207



4

Salovey, P. i Sluyter, D.J. (1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija – pedagoške implikacije. Zagreb: EDUCA. (str. 59-127; 175- 354) 10

Katz, L.G. i McClellan, D.E.(1999). Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb:EDUCA.

10


1. Denham, S.A. (1998). Emotional development in young children. New York: The Guilford Press.

2. Saarni, C. (1999). The development of emotional competence. New York: The Guilford Press.

3. Oatley, K. i Jenkins, J.M. (2003). Razumijevanje emocija. Jastrebarsko:Naklada Slap.

4. Schaffer, H.R. (2000). Social development. Oxford: Blackwell Publishers Ltd.




208



1







Mirjana Milanović


1.2. Naziv predmeta Stručno-pedagoška praksa 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


0+40+0




2. OPIS PREDMETA


Cilj stručno-pedagoške prakse je da se student

-upozna s organizacijom i djelokrugom rada ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje,

- upozna s provođenjem odgojno-obrazovnog procesa u odgojnim skupinama djece

- primijeni stečena znanja iz Pedagogije ranoga odgoja, Razvojne psihologije i Zaštite zdravlja i njege djeteta

- senzibilizira za buduću profesiju odgojitelja

209



2


Odslušan sadržaj svih kolegija u prvom semestru prve godine studija


•razumijevanje i razvijanje profesionalnoga identiteta odgojitelja te djelovanje u skladu s etičkim normama i profesionalnim kodeksom

•uspostavljanje suradnje s različitim nositeljima interesa u ranome i predškolskome odgoju (djeca, roditelji, obitelji, kolege, interdisciplinarni tim stručnjaka, uprava, lokalna zajednica…)





Osposobljenost studenata za: aktivno promatranje, praćenje i kritičku refleksiju odgojnih strategija odgojitelja,

Razumijevanje djetetovih aktivnosti i spoznajnih procesa,

Primjena stečenih teoretskih znanja iz korespondirajućih kolegija (posebno Pedagogije ranog odgoja, Razvojne psihologije i Zaštite zdravlja),

Prihvaćanje profesionalne uloge i odgovornosti za budući poziv odgojitelja


Organizacija i program odgojno-obrazovnog rada dječjeg vrtića

- Život djeteta u vrtiću – dnevni tijek aktivnosti

- Plan i program odgojne skupine i dokumentacija za odgojitelja

- Prostor i opremljenost vrtića (vanjski i unutarnji)

- Radne obveze odgojitelja i ostalih stručnih djelatnika

- Suradnja s roditeljima i lokalnom zajednicom

210



3

- Promatranje dječje igre, igrovnih i istraživačkih aktivnosti

- Socijalne interakcije i socijalno ozračje u odgojnoj skupini




2.7. Komentari: Student ostvaruje stručno-pedagošku praksu u ustanovi za rani odgoj i obrazovanje u pravilu na području grada Zagreba,Čakovca i Petrinje, a po dogovoru može i u cijeloj RH


Student treba imati važeću sanitarnu knjižnicu, voditi dnevnik stručno-pedagoške prakse, provesti zadaće iz predmeta Pedagogija ranog odgoja 1, Razvojna psihologija 1 i Zaštita zdravlja i njega djeteta u neposrednom odgojno-obrazovnom proceu u vrtiću te napisati i predati voditelju prakse izvješće o obavljenoj stručnoj praksi.




Izvršavanje obveza prakse u neposrednom odgojno-obrazovnom procesu u vrtiću (Ostalo upisati)

1,5 ECTS

Esej Seminarski rad Vođenje dnevnika i pisanje izvješća o obavljenoj sručno-pedagoškoj praksit (Ostalo upisati)

0,5 ECTS




Studenti dobivaju naputak o provođenju stručno-pedagoške prakse koji sadrži upute za:

– vrijeme trajanja studensko-pedagoške prakse

211



4

– hospitiranje u vrtićkim grupama

– vođenje dnevnika prakse

– pisanje izvješća o radu studenta s djecom

– izradu dokumentacije o provedenoj stručno-pedagoškoj praksi koju student predaje voditelju/voditeljici (u daljnjem tekstu: voditelj) stručno- pedagoške prakse Učiteljskog fakulteta i nastavnicima-metodičarima o izvršenju zadanih metodičkih zadaća.

Dokumentacija stručno-pedagoške prakse koju treba imati student sadrži: – ovjerenu potvrdu o obavljenoj stručno-pedagoškoj praksi u dječjem vrtiću u Republici Hrvatskoj – izvješće o provedenoj praksi (do tri stranice teksta) – dnevnik stručno-pedagoške prakse

Dokumentaciju o završenoj stručno-pedagoškoj praksi studenti predaju u kompletu voditelju stručno-pedagoške prakse najkasnije 14 dana nakon završene prakse u dječjem vrtiću i jaslicama.

Dokumentaciju stručno-pedagoške prakse pregledava i prosuđuje voditelj stručno-pedagoške prakse te ovjerava svojim potpisom uspješnost prakse u indeksu studenta.




medija

1. Katz, L. (2004). Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije.Zagreb: Educa.

2. Miljak, A. (2000). Zašto su okružje i ozračje važni u dječjem vrtiću?.Dijete, vrtić, obitelj, br. 22.

3. Miljak. A. (2009). Življenje djece u vrtiću. Zagreb: SM naklada.

4. Petrović-Soćo,B. (2007). Kvaliteta institucionalnog konteksta i odgoj i razvoj djece rane dobi.U V.Previšić, N.N. Šoljan, N.Horvatić (Ur.), Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja (str.533- 540). Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo.

212



5

5. Špoljar, K.(2001). Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije – domenzija kvalitete odgojno-obrazovnog procesa u vrtiću.Zbornik Učiteljske akademije, Zagreb, 3 (1), 44-59.


1. Bredekamp, S. (1996). Kako djecu odgajati. Zagreb: Educa.

2. Haug-Schnabel,G. (1998). Agresivnost u dječjem vrtiću. Zagreb: Educa.

3. Sheridan M. D.(1998). Dječji razvoj. Zagreb: Educa.

4. Špoljar, K. (2000). Kako procjenjivati i unapređivati odgojnu kvalitetu vrtića. Zbornik Učiteljske akademije, Zagreb, 2 (1), str.. 85-93.

5. Jurčević-Lozančić, A. (2006). Zadovoljavanje potreba predškolskog djeteta u institucionalnom kontekstu. Napredak, 147 (3), str. 441-445.




213



1






Adrijana Višnjić Jevtić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Stručno pedagoška praksa 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


0+80+0




2. OPIS PREDMETA


Primjena teoretskih znanja o čimbenicima i organizaciji fizičke i socijalne sredine za povoljan razvoj, odgoj i učenje djeteta

Planiranje, pripremanje, izvođenje i naknadno reflektiranje procesa i učinaka prvih metodičkih scenarija prema zadatcima dobivenim iz pojedinih metodičkih predmeta.

Upoznavanje vođenja pedagoške, zdravstvene i druge dokumentacije ustanove za rani odgoj i obrazovanje

Demonstriranje posjedovanja osobnih kvaliteta ličnosti i dispozicija i njihove refleksije u razvoju profesionalnog polja rada


Uspješno obavljena stručno-pedagoška praksa 1

Odslušani metodički predmeti iz prvog semestra 2. godine studija

2.3. Ishodi učenja na razini programa •razumijevanje i razvijanje profesionalnoga identiteta odgojitelja te djelovanje u skladu s etičkim normama i profesionalnim

214



2

kojima predmet pridonosi kodeksom

•uspostavljanje suradnje s različitim nositeljima interesa u ranome i predškolskome odgoju (djeca, roditelji, obitelji, kolege, interdisciplinarni tim stručnjaka, uprava, škola, lokalna zajednica…)





Student će u ovom kolegiju:

- povezivati teorijske spoznaje s praktičnim iskustvima u odgojno-obrazovnom procesu,

- upoznati specifičnosti organizacije života, učenja, igre i druženja djece u odgojno –obrazovnim skupinama,

- prepoznavati dječje razvojne i individualne potrebe i interese i rukovoditi se njima u organizaciji, provođenju i evaluaciji odgojno-obrazovnih aktivnosti,

Student će razvijati:

- suradničke i istraživačke kompetencije

- interpersonalne vještine i graditi bliske, povjerljive i recipročne odnose s djecom, roditeljima i odgojiteljima na partnerskoj razini,

- sposobnost odlučivanja u skladu sa situacijom nastalom u pedagoškoj praksi

- sklonost prema timskom radu i suradnji utemeljenoj na partnerskim odnosima;

- sposobnost za kontinuirano vrednovanje i samovrednovanje vlastitog rada;

- uvažavanje različitosti i multikulturalnosti

215



3


1. Upoznavanje posebnosti odgojno – obrazovne ustanove i odgojnih skupina u kojima student boravi te uvjeta i načina zadovoljavanja razvojnih, individualnih i posebnih potreba djece putem upoznavanja:

- sastava grupe (broj djece, dob, spol, individualne i grupne značajke)

- strukture i organizacije prostora i materijalnih uvjeta u sobi dnevnog boravka i ostalim pripadajućim prostorijama (poticajnost okruženja)

- načina uvažavanja individualnih razlika i posebnosti djece tijekom provođenja odgojno –obrazovnog procesa (poštivanje razvojnih mogućnosti; interesa; prava na izbor igrovnog materijala, aktivnosti, suigrača, prostora za igru…)

2. Uvođenje u složenost i sustavnost vođenja pedagoške dokumentacije odgojno – obrazovne skupine i ustanove putem upoznavanja slijedeće dokumentacije:

- matična knjiga djece, imenik i prozivnik djece

- godišnji plan i program rada ustanove i izvješće

- orijentacijski plan i program odgojno – obrazovnog rada odgojne skupine

- ostala relevantna dokumentacija (bilješke o napredovanju i razvoju djece – etnografski zapisi, video-dokumentacija, radovi djece i dr.)

- zdravstvena dokumentacija - individualni plan stručnog usavršavanja odgojitelja

3. Upoznavanje sadržaja, oblika i načina suradnje vrtića s roditeljima i lokalnom zajednicom

4. Upoznavanje s radom stručnih tijela vrtića i sudjelovanje u njihovu radu

5. Upoznavanje i uključivanje u kulturnu i javnu djelatnost ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

6. Upoznavanje zadaća, uloga i rada članova stručnog tima vrtića (pedagog, psiholog, zdravstveni voditelj, defektolog, logoped) te upravljanje ustanovom

7. Hospitiranje i asistiranje u odgojno – obrazovnoj skupini u realizaciji dnevnih poslova odgojitelja.

216



4

8. Planiranje, pripremanje, izvođenje i naknadno reflektiranje procesa i učinaka prvih metodičkih scenarija prema zadatcima dobivenim iz pojedinih metodičkih predmeta




2.7. Komentari:


Student treba imati važeću sanitarnu knjižnicu, uredno dolaziti na praksu i surađivati s odgojiteljem - mentorom i drugim djelatnicima vrtića, voditi dnevnik stručno-pedagoške prakse, provesti zadaće iz metodičkih predmeta u neposrednom odgojno-obrazovnom procesu u vrtiću te napisati i predati voditelju prakse izvješće o obavljenoj stručnoj praksi.




Aktivno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu u odgojnoj skupini djece (Ostalo upisati)

2

Esej Seminarski rad Pripreme za odgojno-obrazovne aktivnosti i pisanje refleksije (Ostalo upisati)

1,5

Kolokviji Usmeni ispit

Pisanje izvješča o obavljanju stručno-pedagoške prakse (Ostalo upisati)

0,50



Studenti dobivaju naputak o provođenju stručno-pedagoške prakse 2 koji sadrži upute za:

– vrijeme trajanja studensko-pedagoške prakse

217



5

– hospitiranje u vrtićkim grupama

– vođenje dnevnika prakse

– pisanje izvješća o radu studenta s djecom

– upoznavanje pedagoške dokumentacije dječjeg vrtića

– pisanje priprava i samorefleksija za odgojno –obrazovne aktivnosti s djecom prema uputama dobivenim na predavanjima i vježbama iz pojedinih metodika (2. godina studija)

– izradu dokumentacije o provedenoj stručno-pedagoškoj praksi koju student predaje voditelju/voditeljici (u daljnjem tekstu: voditelj) stručno-pedagoške prakse Učiteljskog fakulteta i nastavnicima-metodičarima o izvršenju zadanih metodičkih zadaća. Nakon završetka prakse slijedi usmena i pismena evaluacija uspješnosti studenta na praksi.

Dokumentacija stručno-pedagoške prakse koju treba imati student sadrži:

– ovjerenu potvrdu o obavljenoj stručno-pedagoškoj praksi u dječjem vrtiću u Republici Hrvatskoj

– izvješće o provedenoj praksi (do tri stranice teksta)

– metodičke priprave za odgojno-obrazovne aktivnosti s djecom i njihove refleksije (samoanalize uspješnosti).

Dokumentaciju o završenoj stručno-pedagoškoj praksi studenti predaju u kompletu voditelju stručno-pedagoške prakse najkasnije 14 dana nakon završene prakse u dječjem vrtiću i jaslicama. Pregledava ju i prosuđuje voditelj stručno-pedagoške prakse te ovjerava svojim potpisom uspješnost prakse u indeksu studenta




medija

1. Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece (1991), Glasnik 7/8,Zagreb:Ministarstvo prosvjete i športa RH

218



6

2. Nacionalni okvirni kurikulum. (2011) Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH

3. Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (2014). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

4. Bredekamp, S. (1996), Kako djecu odgajati. Odgojno primjerena praksa za djecu od rođenja do osme godine. Zagreb: Educa.

3. Grupa američkih autora (2005). Kurikulum za vrtiće. Zagreb: Udruga Korak po korak 4. Petrović – Sočo, B. (2007), Kontekst ustanove za rani odgoj i obrazovanje: holistički pristup. Zagreb: Mali profesor.


1. Časopis Dijete vrtic obitelj. Zagreb: Udruga korak po korak

2. Časopis Zrno. Zagreb: Zrnoprint

3. Stocke-Szanton J. (2001): Kurikulum za jaslice. Zagreb: Udruga Korak po korak

4. Došen-Dobud, A. (2007). Malo dijete-veliki istraživač. Zagreb: Alinea

5. Došen-Dobud, A. (2005). Predškola. Zagreb: Alinea



219



7

studentske referade.


220



1







Mirjana Milanović


1.2. Naziv predmeta Stručno-pedagoška praksa 3 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


0+80+0




2. OPIS PREDMETA


Student ce u ovom kolegiju:

- prepoznati, primijeniti, analizirati teoretske spoznaje u praksi o značaju zadovoljavanja razvojnih i individualnih potreba djece kao važnog ishodišta za osmišljavanje integriranog, otvorenog kurikuluma

- demonstrirati posjedovanje osobnih kvaliteta ličnosti i dispozicija i njihovu refleksiju u razvoju profesionalnog polja rada;

- razviti sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke svojih postignuća;

- demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina

221



2

i sposobnosti;

- učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno okruženje za učenje

- uspješno organizirati odgojno-obrazovne aktivnosti u odnosu na dječje sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu i inkluzivnu odgojno-obrazovnu praksu;

- demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i razvojnih mogućnosti kao pretpostavci sukonstrukcije integriranog kurikuluma (rada na projektu) kao odgovor na djetetove razvojne, individualne i posebne potrebe.


Uspješno obavljena stručno-pedagoška praksa 2, odslušani metodički predmeti iz 2 godine i prvog semestra 3. godine studija


•razumijevanje i razvijanje profesionalnoga identiteta odgojitelja te djelovanje u skladu s etičkim normama i profesionalnim kodeksom

•uspostavljanje suradnje s različitim nositeljima interesa u ranome i predškolskome odgoju (djeca, roditelji, obitelji, kolege, interdisciplinarni tim stručnjaka, uprava, lokalna zajednica…)



•poznavanje i razumijevanje odgojno-obrazovnih teorija i novijih znanstvenih spoznaja o prirodi učenja djeteta i o procesu razvoja i odgoja


Student ce u ovom kolegiju:

- prepoznati, primijeniti, analizirati teoretske spoznaje u praksi o značaju zadovoljavanja razvojnih i individualnih potreba djece kao važnog ishodišta za osmišljavanje integriranog, otvorenog kurikuluma

- demonstrirati posjedovanje osobnih kvaliteta ličnosti i dispozicija i njihovu refleksiju u razvoju profesionalnog polja rada; - razviti sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke svojih postignuća;

- demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti;

222



3

- učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno okruženje za učenje

- uspješno organizirati odgojno-obrazovne aktivnosti u odnosu na dječje sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu odgojno-obrazovnu praksu

; - demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i razvojnih mogućnosti kao pretpostavci sukonstrukcije integriranog kurikuluma (rada na projektu) kao odgovor na djetetove razvojne, individualne i posebne potrebe.


Primjena teoretskih znanja o čimbenicima i organizaciji fizičke i socijalne sredine za povoljan razvoj, odgoj i učenje djeteta objedinjavanjem različitih metodičkih područja i postupaka u skladu sa specifičnostima odgojne skupine i ustanove.

Studenta će se poticati na kreiranje cjelovitog pristupa djetetovu razvoju i odgoju u planiranju i provođenju odgojno-obrazovnog procesa u jaslicama, vrtiću i drugim izvanobiteljskim programima primjenom usvojenih metodičkih znanja putem rada na projektima u suradnji s odgojiteljem - mentorom.

Putem grupne refleksije studenta će se poticati na stjecanje uvida u kvalitetu osobnog pedagoškog pristupa (personalne odgojne teorije, vrijednosti, uvjerenja i stajališta o odgoju, odgojni postupci i ciljevi) i uvida u postignutu razinu kvalitete okruženja za učenje i odgajanje djece (odnosi se na postizanje socijalnih, personalnih i prostorno-materijalnih uvjeta, mikro i makro organizaciju odgojno-obrazovnog procesa).

Pritom se od studenta očekuju sposobnosti kreiranja, praćenja i procjenjivanja sukladnosti implicitne i eksplicitne razine pedagoškog djelovanja (onoga što se planira raditi s djecom i onoga što se zaista ostvaruje djecom – osvještavanje raskoraka i mogućnosti njegova smanjivanja).




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Student treba imati važeću sanitarnu knjižnicu, uredno dolaziti na praksu i surađivati s odgojiteljem - mentorom i drugim djelatnicima vrtića, voditi dnevnik stručno-pedagoške prakse, provesti zadaće iz metodičkih predmeta u neposrednom odgojno-

223



4

obrazovnom procesu u vrtiću te napisati i predati voditelju prakse izvješće o obavljenoj stručnoj praksi.




Pripremanje, izvođenje i evaluiranje odgojno-obrazovnog procesa u odgojnoj skupini djece (Ostalo upisati)

3,5

Esej Seminarski rad Pisanje izvješča o obavljanju stručno-pedagoške prakse (Ostalo upisati)

0,50




Dokumentacija stručno-pedagoške prakse koju treba imati student sadrži:

– ovjerenu potvrdu o obavljenoj stručno-pedagoškoj praksi u dječjem vrtiću u Republici Hrvatskoj

– izvješće o provedenoj praksi (do tri stranice teksta)

– dnevnik stručno-pedagoške prakse

– metodičke priprave za odgojno-obrazovne aktivnosti s djecom i njihove refleksije (samoanalize uspješnosti).

Dokumentaciju o završenoj stručno-pedagoškoj praksi studenti predaju u kompletu voditelju stručno-pedagoške prakse najkasnije 14 dana nakon završene prakse u dječjem vrtiću i jaslicama.

Dokumentaciju stručno-pedagoške prakse pregledava i prosuđuje voditelj stručno-pedagoške prakse te ovjerava svojim potpisom uspješnost prakse u indeksu studenta

224



5




medija

Slunjski, E. (1996) Kad djeca pišu, broje i računaju...Varaždin: Stanek

2. Slunjski, E. (2001) Integrirani predškolski kurikulum – rad djeca na projektima. Zagreb: Mali profesor

3. Slunjski, E. (2006). Stvaranje predškolskog kurikuluma – u vrtićuorganizaciji koja uči. Zagreb: Mali profesor, str. 43-100.

4. Šagud, M. (2006), Odgajatelj kao refleksivni praktičar. Petrinja: Visoka učiteljska škola.

5, Vujičić, L i sur. (2016) Razvoj znanstvene pismenosti u ustanovama ranog odgoja. Rijeka: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Centar za istraživanje djetinjstva


1. Časopis Dijete vrtić obitelj. Zagreb: Udruga korak po korak

2. Časopis Zrno. Zagreb: Zrnoprint

3. Literatura iz metodičkih kolegija

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih


225



6

kompetencija studentske referade.


226



1





prof. emer. dr. sc. Stjepan Hranjec


prof. dr. sc. Diana Zalar

izv. prof. dr. sc. Andrijana Kos-Lajtman

doc. dr. sc. Sanja Lovrić Kralj


1.2. Naziv predmeta Svjetska dječja književnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 ECTS


15+0+15


Preddiplomski sveučilišni studij "Rani i predškolski odgoj i obrazovanje" 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 150


2

2. OPIS PREDMETA


- upoznati studente s osnovnim pojmovima dječje književnosti, s vrstama koje su zastupljene i značajnijim opusima;

- upoznati studente s povijesnim razvojem svjetske dječje književnosti;

- osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela svjetske dječje književnosti;

227



2

- osposobliti studente za kvalitetan izbor djela dječje književnosti u skladu s recepcijskim mogućnostima djece rane dobi;

- osposobiti studente za praćenje stručne i znanstvene literature o dječjoj kniževnosti.



Poznavanje osnovnih književno-teorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje svjetske dječje literature.


- poznavanje reprezentativnih djela svjetske dječje književnosti;

- razlikovanje književnih vrsta i njihovih specifičnosti;

- sposobnost prosudbe kvalitete književnih djela dječje književnosti;

- sposobnost odabira djela prema recepcijskim mogućnostima djece rane dobi;

- snalaženje u stručnoj i znanstvenoj literaturi.


Definiranje dječje književnosti. Osnovne vrste. Granične vrste.

Ilustrirana dječja knjiga, povijest ilustracije.

Pregled povijesti svjetske slikovnice. Vrste slikovnica.

Izbor iz opusa svjetskih dječjih pjesnika.

Mitovi i legende raznih zemalja. Biblija u dječjoj književnosti.

Podrijetlo i razvoj narodne bajke. Strukturne značajke.

Razvojna linija od zapisivanja usmenih narodnih bajki, njihove umjetničke obrade, do preobrazbe i osamostaljivanja umjetničke bajke.

Charles Perrault.

Priče iz Tisuću i jedne noći.

228



3

Jacob i Wilhelm Grimm.

A. S. Puškin.

Klasična umjetnička bajka. Najznačajniji svjetski pisci bajki.

Hans Christian Andersen.

Fantastična priča: Lewis Carroll i drugi značajni pisci (Baum, Barrie, Lindgren).

Animalistička proza. Basna.




2.7. Komentari:


Dolaziti redovito na predavanja i seminare. Aktivno sudjelovati u radu seminara.

Pročitati zadanu literaturu. Predati seminarski rad.



Eksperimentalni rad Referat Redovito čitanje lektirnih djela (Ostalo upisati) 2



229



4

Pismeni ispit

1 (ukoliko se ne položi kolokvij)



2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 3/9 kolokvij1 + 3/9 kolokvij 2 = 1 ocjena ili





medija

Crnković, M., Težak, D. (2002) Povijest hrvatske dječje književnosti od početaka do 1955. godine (Kratka povijest svjetske dječje književnosti, od 7.-117. str.) Zagreb. Znanje.

Hameršak,M.; Zima, D. (2015) Uvod u dječju književnost. Zagreb: Leykam.

Težak, S., Težak, D. (1997.) Interpretacija bajke. Zagreb. DiVič.

Crnković, M. (1990.) Dječja književnost. Zagreb. Školska knjiga.

Batinić, Š.; Majhut, B. (2000) Od slikovnjaka do Vragobe. Zagreb: Hrvatski školski muzej


Bettelheim, B. (2004) Smisao i značenje bajki Zagreb. Profil.

Carpenter, H., Prichard, M.(1984) The Oxford Companion to Children's Literature. London. Oxford University Press.

Diklić, Z., Težak, D., Zalar I. (1996). Primjeri iz dječje književnosti. Zagreb: Divič, str. o stranim autorima

230



5

Crnković, M. (1987) Sto lica priče. Zagreb: Školska knjiga, str. o stranim autorima.

Visinko, K. (2005.) Dječja priča - povijest, teorija, recepcija i interpretacija. Zagreb: Školska knjiga, str. 14 -110

Pintarić, A. (1999) Bajke, pregled i interpretacije. Osijek: Matica hrvatska Osijek, str. o stranim autorima

Narančić Kovač, S. (2016) Jedna priča - dva pripovjedača. Zagreb: ArTresor

D. Zalar, M. Boštjančić, V. Schlosser (2009) Slikovnica i dijete 1. Zagreb: Golden marketing. (poglavlja o inozemnim slikovnicama)

D. Zalar., S. Kovač-Prugovečki, Z. Zalar (2009) Slikovnica i dijete 2. Zagreb: Golden marketing. (poglavlja o inozemnim slikovnicama)


Kontinuirano praćenje rada studenata tijekom semestra uključujući povratnu informaciju studentima o napredovanju. Također, sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.


231



1




1.1. Nositelj predmeta dr.sc. Mario Dumančić 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Uvod u komunikologiju 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2 ECTS

1.3. Suradnici

Ana Globočnik Žunac

Ana Valjak Čunko 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje)




2. OPIS PREDMETA


Razumijevanje uloge komuniciranja kao profesionalne kompetencije odgajatelja

Prepoznavanje komunikacijskih modela

Prepoznavanje i uspješno riješavanje komunikacijskih problema

Usvajanje metoda kvalitetnog komuniciranja (slanja i primanja poruka na svim razinama)

Učinkovita razmijena informacija u odgojnom okruženju


Ulazne kompetencije: znatiželja

232



2


Uspiješno razumijevanje svih komunikacijskih modela

Korištenje svih komunikacijskih modela u odgojno obrazovnim institucijama


Razumijevanje komunikologije i njenih modela

korištenje svih komunikacijskih modela u svrhu uspješnog poslovanja u odgojno obrazovnim institucijama

uspješna implementacija komunikologije i pedagogije u svrhu obrazovanja djece

uspješno rješavanje konfliktnih situacija među djecom

korištenje komunikacijskog pregovaranja sa roditeljima

savladavanje interne komunikacije u odgojno obrazovnim institucijama


Osnove komunikacija

Modeli komuniciranja u odgojno-obrazovnom okruženju

Razine komuniciranja

Komunikološki aksiomi i zakonitosti.

Stilovi komuniciranja.

Vještine kvalitetnog primanja poruka

Vještine kvalitetnog slanja poruka

verbalna komunikacija u odgojno obrazovnim institucijama

Uklanjanje komunikacijskih blokada

Osnove neverbalne komunikacije

233



3

Neverbalna komunikacija u odgojno obrazovnim ustanovama

Interpersonalna, javna i eksterna komunikacija

Komunikacijsko manipuliranje i zloraba razgovora

Upravljanje konfliktima i stresom u komunikaciji

Internetska komunikacija




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje


Samostalno izvrštavanje zadataka

e-učenje


Pohađanje nastave 0.5 Istraživanje 0.5 Praktični rad





234



4


Studentice i studenti će aktivnim sudjelovanjem na predavanjima i vježbama steći pravo pristupa pismenom i usmenom ispitu.

Pismeni ispit se odnosi na proučenu literaturu, dok se usmeni ispit odnosi na gradivo- vještine, ponašanje, stavove.




medija

F. Schultz von Thun., (2002.), Kako međusobno razgovaramo 2, Stilovi,

vrijednosti i razvitak ličnosti, Zagreb, Erudita..

J.Borg, (2008) , Govor tijela, Zagreb, Veble commerce.

P.Brajša (1994), Pedagoška komunikologija, Zagreb, Školske novine

S. Leinert Novosel (2015), Komunikacijski kompas 2, Zagreb, Plejada d.o.o.

D. Pavličević- Franić (2005), Komunikacijom do gramatike, Zagreb, Alfa d.d.


P. Ekman (2009), Telling lies, New York, W.W.Norton & company

L. Costigan Lederman (1992), Communicationh pedagogy, New Jersey, Ablex publishing corporation

A. Kappas and N. C. Kramer (2011),Face-to-face communication over the Internet, Cambridge, Cambridge University press

H. Weeks (2008) Failure to communicate, Boston, Harvard business press


.Studentice i studenti ce paralelno s odvijanjem nastave pratiti literaturu kako bi

stekli potpunije informacije o obrađivanim temama. Tijekom semestra preko

konzultacija i putem 2co2 programa će se pratiti ucinkovitost njihova rada kao i redovitost pohađanja i

235



5

sudjelovanja na vježbama.


Aktivno sudjelovanje na predavanjima je obvezno

236




1




1.1. Nositelj predmeta Vladimira Velički, Tamara Turza-Bogdan 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Uvod u Metodiku hrvatskoga jezika i književnosti 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Jasmina Dvorski 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

1 0 1




1

2. OPIS PREDMETA


- Upoznavanje studenata s osnovnim suvremenim znanstvenim tumačenjima razvoja govora djece predškolske dobi

- Upoznavanje suvremenih metoda, sredstava i oblika rada u svrhu poticanja govornog razvoja djece te njihove sposobnosti izražavanja i govornog stvaralaštva

- Osvještavanje značenja vlastitih govornih sposobnosti i jezika u svrhu utjecaja na opći razvoj djeteta te kompetentne i

kvalitetne komunnikacije s predškolskom djecom.

- Osmišljavanje i primjenjivanje funkcionalnih proznih tekstova radi razvijanja komunikacijske kompetencije u ranojezičnom

diskursu.

- Upoznavanje s metodičkim strategijama za rad s djecom predškolskog uzrasta u području književnosti (proze) te govornog izražavanja na temelju književnoumjetničkih tekstova.

237




2

- Uvježbavanje kvalitetne govorne i metodičke interpretacije proznih književnoumjetničkih tekstova.


Položeni ispiti iz Dječje književnosti i hrvatskoga jezika





- pragmatična kompetencija

- poznavanje književnoumjetničkog korpusa


Poznavati zakonitosti dječjeg razvoja, razvijanje jezične komunikacije, poticanje slušanja i govorenja te razvijanje predvještina pri ovladavanju pisanjem i čitanjem na hrvatskom kao materinskom jeziku. Osmišljavati i primjenjivati funkcionalne tekstove radi razvijanja komunikacijske kompetencije u ranojezičnom diskursu. Poticanje jezične (dijalektalne) tolerancije među djecom.

Ostvariti metodičku razinu općih, profesionalnih i stručnih kompetencija za odgojiteljsko zvanje.



1. Upoznavanje s predmetom Metodika hrvatskoga jezika i književnosti, terminološko određenje

2. Programski zadaci, sadržaji, oblici i metode rada s djecom predškolske dobi u odgojno-obrazovnom radu na području razvoja

govora.

3. Metodički postupci vezani uz razvoj dječjeg govora i dječju književnost (proza)

4. Metodički koncepti (područje jezika i književnosti)

5. Govor u predškolskom razdoblju - razvoj i specifičnosti

238




3

6. Odgojitelj kao govorni uzor - pravilna artikulacija (usvajanje i provjera), rječnik (postupci za bogaćenje, provjera)

7. Govorna komunikacija odgojitelja i djece - verbalna i neverbalna

8. Vrste pitanja, dječja pitanja i odgovori

9. Govorne i jezične igre

10. Predčitačke vještine

11. Priča, književnoteorijsko određenje, izbor i specifičnosti u predškolskom razdoblju (dob djece, potrebe određenog djeteta

odnosno skupine)

12. Govorna interpretacija umjetničkih tekstova - proza

13. Metodičke interpretacije umjetnički tekstova - proza

14. Dječje govorno stvaralaštvo - stvaranje priča s djecom

15. Rekapitulacija i objedinjavanje sadržaja.




2.7. Komentari:


- Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje s vođenjem bilježaka, čitanje propisane literature, dvije samostalne aktivnosti (simulacije) prema samostalno izrađenom metodičkom scenariju, samostlano učenje i priprema za ispit, pismeni ispit na kraju semestra,

2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad

239




4


Eksperimentalni rad Referat 2 simulacije prema metodičkom scenariju - samostalni rad (Ostalo upisati)

0,5





Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje s vođenjem bilježaka 50%, Samostalni rad - dvije simulacije prema metodičkom

scenariju 25%, Pismeni ispit 25%,



u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1.Velički, V. (2014). Pričanje priča - stvaranje priča. Povratak izgubljenomu govoru.

Zagreb: Alfa (odabrana poglavlja)

2. Čudina - Obradović, M. (1996). Igrom do čitanja. Zagreb: Školska knjiga (odabrana

poglavlja)

2. Posokhova, I. (1999). Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece.

Zagreb:Ostvarenje (odabrana poglavlja)

3. Štanger Velički, V., Blažević, B. (1999), Svjetiljke za dječju dušu, Alfa: Zagreb

4. Peti-Stantić, A., Velički, V. (2008). Jezične igre za velike i male, Zagreb:Alfa

5. Skupina autora (1990), Dosadno mi je, što da radim, Priručnik za razvijanje dječje

kreativnosti, Zagreb: Školska knjiga

6. Velički, V., Katarinčić, I. (2012), Stihovi u pokretu, Zagreb: Alfa

240




5


1. Rade, R. (2002). Malo dijete i prostor, Zagreb: FoMa

2. Greenspan, S. I., Lewis, D. (2004). Program emocionalnog poticanja govorno-jezičnog razvoja, Ostvarenje: Zagreb.

3. Goldberg, S. (2003). Razvojne igre za predškolsko dijete, Zagreb: Ostvarenje

4 Težak, D., Čudina-Obradović, M. (1993), Priče o dobru, priče o zlu, Zagreb: Školska knjiga

5. Ferrari, R. (1998), Wörter haben bunte Flügel, Mit Fantasie in die Welt der Sprache, Freiburg: Christophorus Verlag

6. Dhom, Ch. (2002), Spiel mit mir, sprich mit mir, Spiele zur Sprachentwicklung vom Kleinkind bis zum Grundschulalter, Stuttgart: Verlag Freies Geistesleben






241



1







1.2. Naziv predmeta Uvod u metodiku upoznavanja okoline 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


15+0+15


preddiplomski sveučilišni 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 90


2. OPIS PREDMETA


- razumijevanje i ispravno korištenje osnovnih metodičih pojmova/termina kao referentnog okvira za sporazumijevanje o učenju, razvoju, odgoju i obrazovanju djece rane i predškolske dobi o okolini

- poznavanje i razumijevanje suvremene humanističko-razvojne koncepcije ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i Kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje te njihova utjecaja na neposredni odgojno-obrazovnii rad s djecom u izvanobiteljskim predškolskim programima s naglaskom na upoznavanju djeteta s okolinom

- razumijevanje profesionalne uloge i odgovornosti za kvalitetu življenja, učenja, razvoja i odgoja djece u izvanobiteljskim odgojno-obrazovnim programima


Odslušano gradivo iz Prirodoslovlja, Uvoda u pedagogiju i Pedagogije ranog i predškolskog odgoja 1


Svijest o potrebi poticanja cjelovitoga razvoja djeteta rane i predškolske dobi

242



2

Poznavanje i razumijevanje odgojno-obrazovnih teorija i novijih znanstvenih spoznaja o prirodi učenja djeteta i o procesu razvoja i odgoja



Studenti će razumjeti i naučiti:

- što je Metodika upoznavanja okoline,

- njezino mjesto u Kurikulumu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja,

- upoznati suvremene metodičke pristupe učenju djece rane i predškolske dobi o okolini,

- upoznati inegrativnost sadržaja upoznavanja okoline i osnovnih matematičkih pojmova s drugim područjima učenja i shvatiti upoznavanje okoline kao izvorište učenja djece u drugim odgojno-obrazovnim područjima

- osposobiti se za kreiranje poticajnog okruženja za učenje djece

- upoznati vrste odgojno-obrazovnih aktivnosti s djecom rane i predškolske dobi

-upoznati i postupno svladavati suvremene uloge odgojitelja u odgojno-obrazovnim aktivnostima


Metodika upoznavanja okoline kao znanstvena i praktična disciplina (znanstvena utemeljenost, cilj i zadaće Metodike)

Upoznavanje okoline u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i izvedbenim kurikulumima vrtića

Upoznavanje okoline - polazište u procesu cjelovitog učenja djeteta rane i predškolske dobi

Suvremeni metodički pristupi učenju djece o okolini

Stvaranje poticajnog okruženja za učenje djeteta o okolini (Kriteriji za uredjenje dječjeg prostora, didaktički i drugi materijali i igračke, centri aktivnosti, ozračje i dr.)

Centri aktivnosti - mjesta djetetova učenja o okolini (svrha, oprema, uređenje, odjeljivanje, inoviranje i mijenjanje, moguće

243



3

odgojno-obrazovne aktivnosti i dr.)

Centar za obiteljsko-dramske igre

Centar za stolne i didaktičke igre

Centar za igre građenja

Centar za igre pijeskom i vodom

Igra kao sadržaj, metoda i sredstvo dječjeg učenja o okolini (odgojno-obrazovne vrijednosti igre, učenje putem igre, vrste igara, postupci odgojitelja u dječjoj igri i dr.)

Ostale vrste odgojno-obrazovnih aktivnosti za učenje djeteta o okolini

Sadržaji i didaktička i druga sredstva, igračke i materijali za učenje o okolini u kurikulumima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Suvremene uloge odgojitelja u odgojno-obrazovnim aktivnostima usmjerenim na upoznavanje okoline s djecom



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad vođenje portfolia (ostalo upisati)

2.7. Komentari:


Portfolio sa sadržajima koji se obrađuju na seminarima

Seminarski rad

2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad

244



4


Eksperimentalni rad Referat Vođenje portfolia (Ostalo upisati) 0,5





Procjena i samoprocjena kakvoće portfolia i seminarskog rada

Pismeni i usmeni ispit




medija

Bunčić, K. i sur. (1994). Igrom do sebe. Zagreb: Alinea.

Hansen Kirsten (2005). Kurikulum za vrtiće. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak.

Jurčević-Lozančić, A.(2005).Igra i učenje djeteta u kulturološkom okruženju vrtića.U H. Ivon. (Ur.), Od baštine za baštinu:kulturološki aspekti predškolskog odgoja (str.11-17). Hvar: Visoka Učiteljska škola Sveučilišta u Splitu.

.......Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13571 preuzeto 21.1.2015.

Petrović-Sočo, B., Badurina P. (2015). The Effect of the Developing Environment on Symbolic Play Appearance and Development in Children at an Early Age. IN Materials international conference "Current trends in the development of early childhood education and care in the world” Сollected papers (24-25 September 2015.) (pp.167-177) Moscow : Ministry of Education and Science of Russia Moscow State University of Education

245



5

Petrović-Sočo, B., Slunjski, E., Šagud, M. (2005). Nova paradigma učenja- nove uloge odgojitelja u odgojno-obrazovnom procesu. U: M. Matijević (ur.). Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu. Zagreb: Učiteljska akademija u Zagrebu, 2 (10), vol.7, 315- 327.

Šagud, M. (2002). Odgajatelj u dječjoj igri. Zagreb: Školske novine


Britton, L. (2000).Montessori Učenje kroz igru, Zagreb: Hena com.

Rothschild, J., Daniels, R. E. (1999). Bogatstvo materijala kao izvor dječje spoznaje. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak. Miljak, A. (2002). Vrtić - dječja kuća – Kako učiniti da vrtići budu u skladu s dječjom prirodom? U: A. Miljak, L. Vujičić (ur.) Vrtić u skladu s dječjom prirodom “Dječja kuća”. Rovinj: Predškolska ustanova – Dječji vrtić i jaslice “Neven” – Rovinj str. 15- 32.

Petrović-Sočo, B. (2000). Redefiniranje uloge odgojitelja u konstruktivističkom pristupu dječjem učenju, U: Lj. Željeznjak (ur.). Zbornik radova Čakovec 2000 „Učiti zajedno s djecom – učiti“. Čakovec: Dječji centar Čakovec i Visoka učiteljska škola Čakovec.

Časopisi:

Zrno, Zagreb: Zrnoprint

Dijete, vrtić, obitelj. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak.

Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje. Zagreb: Učiteljski fakultet, Sveučilište Zagreb

246



6

Napredak, Zagreb: HPKZ


- samoprocjena studenata i procjena kvalitete rada nastavnika

- samovrednovanje nastavnika sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu

- zajednička refleksija uspješnosti kolegija s drugim nastavnicima srodnih predmeta -


247



1


*Dokumentjepotrebnokopiratizasvakipredloženipredmet



Izv. prof. dr. sc. Predrag Vuković

Doc. dr. sc. Goran Trupčević 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Uvod u statistiku 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici doc. dr. sc. Tin Perkov 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

2+2+0+0




1

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s osnovnim metodama prikazivanja i opisivanja podataka te statističkog prosuđivanja o općoj populaciji na temelju podataka dobivenih iz slučajnog uzorka kako bi mogli kritički interpretirati i primjenjivati rezultate znanstvenih istraživanja.


Temeljna znanja iz elementarne matematike obrađena tokom srednjoškolskog obrazovanja.


Studenti će.

1. poznavati osnovne elemente znanstvenog istraživanja,

2. koristiti teorijske modele i znanstvena istraživanja u području ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja za mijenjanje i razvijanje prakse (refleksivni praktičar).

248



2


Studenti će moći:

1. prikazati skup podataka tablično i grafički,

2. interpretirati tablični i grafički prikaz skupa podataka,

3. izračunati i interpretirati osnovne parametre nekog skupa podataka (aritmetička sredina, mod, medijan, standardna devijacija, raspon, interkvartilni raspon),

4. odabrati uzorak potreban za procjene parametara te statističkih testova,

5. procjenjivati parametre distibucija,

6. testirati hipoteze o parametrima distribucija,

7. interpretirati rezultate statističkih testova.


1. SKUPOVI Podskup. Operacije s skupovima. (2+2)

2. SKUPOVI BROJEVA Prirodni, cijeli, racionalni, iracionalni brojevi. (2+2)

3. FUNKCIJE Linearna funkcija. Graf funkcije. (2+2)

4. STATISTIČKI SKUP Vrste i izvori statističkih podataka. (2+0)

5. UREĐIVANJE PODATAKA Numerički nizovi. Distribucija frekvencija. Grafičko prikazivanje podataka. (2+2)

6. SREDNJE VRIJEDNOSTI Aritmetička sredina. Geometrijska sredina. Harmonijska sredina. (2+2)

7. Mod. Medijan, Kvartili. (2+4)

8. MJERE DISPERZIJE Raspon varijacije. Interkvartil i koeficijent kvartilne devijacije. (2+2)

9. Varijacija. Standardna devijacija. Koeficijent varijacije. (2+2)

10. OSNOVNI POJMOVI VJEROJATNOSTI Definicije vjerojatnosti. Slučajna varijabla.

249



3

Normalna distribucija. z- vrijednosti. Multivarijantna statistika. (2+2)

11. METODA UZORAKA. Slučajni uzorak. Odabiranje elemenata u uzorak. Aritmetička sredina uzorka. (2+2)

12. PROCJENE PARAMETRA Procjena aritmetičke sredine. Procjena proporcije osnovnog skupa. (2+2)

13. Procjena varijacije (standardne devijacije) osnovnog skupa. (2+2)

14. TESTIRANJE HIPOTEZA O PARAMETRU Testiranje hipoteza o aritmetičkoj sredini osnovnog skupa. (2+2)

15. Empirijska razina signifikantnosti (p-vrijednost). (2+2)




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi (predavanjima i seminarima). Redovito učenje. Sudjelovanje u kontinuiranim provjerama znanja (kolokvijima). Rješavanje kratkih provjera u sustavu za e-učenje.



Eksperimentalni rad Referat Kratke provjere 0,5


Kolokviji 1,5 Usmeni ispit (Ostalo upisati)



Provjera znanja studenta provodi se kroz više aktivnosti:

1. Kolokviji (70 bodova) – 2 kolokvija tijekom semestra (svaki po 35 bodova) 2. Aktivnost na nastavi (15 bodova) - 5 bodova za dolaske na predavanja i seminare i 10 bodova za aktivno sudjelovanje

na nastavi i rješavanje zadataka pomoću matematičkih alata na računalu.

250



4

3. Kratke provjere (15 bodova) – 3 kratkih provjera tijekom semestra (svaka po 5 boda) Za ispunjavanje uvjeta za pristup ispitu (potpis iz predmeta) treba skupiti najmanje 20 bodova. Za ocjenu iz predmeta student treba skupiti najmanje 50 bodova. Studentima koji su ostvarili uvjet na ocjenu, ocjena se određuje prema broju skupljenih bodova: Bodovi Ocjena 91 - 100 5 76 - 90 4 61 - 75 3 50 - 60 2 <50 1




medija

Ivan Šošić, Primijenjena statistika, Školska knjiga, Zagreb 5


Boris Petz, Osnove statističke metode za nematematičare, Naklada Slap, Zagreb, 2007.


Na početku nastave provjerit će se znanje studenata koje je preduvjet za savladavanje ovog predmeta te dati upute koje će omogućiti studentima praćenje nastave. Redovito će se pratiti stečena znanja studenata na kolegiju kroz uključivanje studenata u nastavu te vrednovanje kolokvija. Zadatak studenata je napisati seminarski rad na zadanu temu, koja uključuje korištenje

251



5

stručne literature te interneta. Studenti će na kraju semestra vrednovati metode i literaturu za kolokvije te komentirati prikladnost sadržaja kolegija. Vrednovanje rada nastavnika pomoći će nastavniku u poboljšanju njegova rada u nastavi.


252

Documents

Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet - ufzg.unizg.hr · opisi predmeta - silabusi reda predavanja uČiteljskog fakulteta za akademsku godinu 2016./2017. preddiplomski sveuČiliŠni