SVJETSKI DAN MISIJA 2015

  • View
    219

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of SVJETSKI DAN MISIJA 2015

  • SVJETSKI DAN MISIJA 2015

    animacijski materijali

    Nacionalna uprava Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj Nacionalna uprava Papinskih misijskih djela u Bosni i Hercegovini

  • SADRAJRIJE UREDNIKA

    PORUKA PAPE FRANJE ZA SVJETSKI DAN MISIJA

    MISIJSKE NAKANE SVETOG OCA ZA 2015. GODINU

    PROMOVIRANJE MISIJSKE SVIJESTI

    NAA TEMA

    LITURGIJA

    ANIMACIJA

    Inkulturacija Evanelja

    Papinsko misijsko djelo sv. Petra apostola

    28. tjedan kroz godinu

    29. nedjelja kroz godinuSVJETSKI DAN MISIJA

    Klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu

    Misijska meditacija

    Statistiki podaci

    Kateheza za prvopriesnike

    Nai misionari u svijetu

    Kateheza za krizmanike

    Radosna otajstva misijske krunice

    to su Papinska misijska djela

    1

    2

    5

    6

    8

    12

    24

    27

    30

    33

    34

    37

    38

    42

    44

  • Inkulturacija Evanelja

    Vl. Antun tefan,Nacionalni ravnatelj PMD

    u Republici Hrvatskoj

    U svojoj poruci za Svjetski dan misija 2015. godine, koji se obiljeava 18. listopada, u sklopu Godine po-sveenog ivota, papa Franjo kae da budui da itav Kristov ivot ima misijski karakter, mukarci i ene koji ga izbliza slijede moraju posjedovati tu misijsku osobinu, jer su misije sastavni dio gramatike vjere.

    U misijskom djelovanju moramo posebno bdjeti da se narodi vrate svojim korijenima i da sauvaju vrijed-nosti svojih kultura. To znai da je potrebno upoznati i potovati druge tradicije i filozofske sustave te shva-titi da svi narodi i kulture imaju pravo da im se pru-i pomo da polazei od svoje vlastite tradicije uu u misterij Boje mudrosti i prihvate Isusovo evanelje, koje rasvjetljuje i preobraava sve kulture.

    Crkva shvaa, na temelju tih pastoralnih poticaja, da mora posvetiti posebnu pozornost odgoju sveenika, redovnika, redovnica, katehista, laika i teologa u mi-sijskim zemljama, jer samo po njima, u kontekstu nji-hovih kultura, njihovi narodi mogu istinski razumjeti i prihvatiti nauavanje Crkve. Istina, da bi u misijama bio dovoljan broj domaih duhovnih zvanja, i dalje e prisutnost stranih misionara biti vana, ali je aktivno promicanje formiranja lokalnog prezbiterija ispravan i trajan put razvoja evangelizacije svijeta.

    Misijska je djelatnost ve ostvarila vrijedne rezultate na tom podruju, tako da ve postoje dobro zasaene Cr-kve, ponekad s takvom snagom i zrelou da mogu u isto vrijeme popuniti potrebe svoje zajednice i ak poslati vjerovjesnike u Crkve u krajeve staroga kranstva.

    Za duhovna zvanja u misijama posebno se brine Pa-pinsko misijsko djelo svetog Petra apostola. Kod nas u Hrvatskoj o tom djelu dosada nismo previe govorili u naim misijskim aktivnostima. Dok Djelo za irenje vjere i Djelo sv. Djetinjstva imaju svoje dane u pasto-ralnoj godini, Svjetski dan misija na predzadnju ne-djelju u mjesecu listopadu, a Djelo sv. Djetinjstva na Bogojavljenje, Djelo svetog Petra apostola jo nema. Zbog toga je svaka biskupija zamoljena da izabere vri-jeme koje e joj najvie odgovarati za organiziranje pomoi rastu duhovnih zvanja u misijama.

    Povodom ovogodinjega Svjetskog dana misija, Pa-pinska misijska djela u Republici Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini predlau razliite pastoralne aktivnosti koje bi naim biskupijskim i upnim zajednicama po-mogle oko organizacije i aktivnosti Papinskoga mi-sijskog djela sv. Petra apostola, jer se ono konkretno brine za rast duhovnih zvanja u misijama.

    Pripremili smo za tu prigodu brouru, koja u svo-ja dva dijela sadri najprije Papinu poruku za Svjetski dan misija, a zatim liturgijske i ope animacijske mate-rijale; te plakat i letak.

    Marijo Majko Evangelizacije, moli za nas!

  • Poruka Svetog Oca Franje za Svjetski dan misija 2015.

    2

    Draga brao i sestre,

    Svjetski dan misija 2015. slavi se u sklopu Godine po-sveenog ivota to prua dodatni poticaj za molitvu i razmiljanje. Naime, ako je svaki krtenik pozvan svjedoiti Gospodina Isusa navijetajui vjeru pri-mljenu kao dar, to posebno vrijedi za posveene osobe jer izmeu posveenoga ivota i misije postoji snana veza. elja za nasljedovanjem Isusa izbliza, koja je do-vela do nastanka posveenog ivota u Crkvi, odgovara na njegov poziv da uzmemo kri i poemo za njim, da ga nasljedujemo u njegovu predanju Ocu i njegovu sluenju i ljubavi, da izgubimo ivot kako bismo ga ponovno dobili. A budui da itav Kristov ivot ima misijski karakter, mukarci i ene koji ga izbliza slijede moraju posjedovati tu misijsku osobinu. Misijska dimenzija pripada samoj naravi Crkve te je priroena takoer svim oblicima posveenoga ivota: ako bi je se zanemarilo to bi imalo za posljedicu osiro-maenje i izoblienje karizme. Misija nije prozelitizam ili puka strategija; misija je sastavni dio gramatike vjere, ona je neto silno vano za onoga koji slua glas Duha Svetoga koji tihim glasom govori doi i idi. Onaj koji nasljeduje Isusa ne moe ne postati misionar, i zna da Isus kroi s njim, govori s njim, die s njim, radi s njim. Osjea Isusa ivog uza se usred misionar-ske zauzetosti (apost. pobud. Evangelii gaudium, 266).

    Misija je velika ljubav prema Isusu Kristu i, istodobno, velika ljubav prema njegovom narodu. Kada zastane-mo u molitvi pred Isusom raspetim, vidimo veliinu njegove ljubavi koja nam daje dostojanstvo i podupire nas. Istodobno shvaamo da se ona ljubav koja izvire iz Isusova probodenog srca iri da obuhvati sav Boji narod i cio ljudski rod; i tako osjeamo da se on eli posluiti nama kako bi se sve vie pribliio svom lju-bljenom narodu (usp. isto, 268) i svima onima koji ga

    trae iskrena srca. U Isu-sovoj zapovijedi poite prisutni su scenariji i uvi-jek novi izazovi evangeli-zacijskog poslanja Crkve. U njoj smo svi pozvani na-vijetati evanelje svjedo-anstvom ivota. Na poseban se nain od posveenih osoba trai da oslukuju glas Duha koji ih poziva ii u velika rubna misijska podruja, onima kojima evan-elje jo nije navijeteno. Pedeseta obljetnica dekreta Drugog vatikanskog sa-bora Ad gentes, o misijskoj djelatnosti Crkve poziva nas ponovno itati i razmiljati nad tim dokumentom koji je potaknuo snani misijski zamah u ustanovama posveenog ivota. U kontemplativnim zajednicama u novom se svjetlu javlja lik svete Terezije od Djeteta Isusa, zatitnice misija; ona govori s novom rjeito-u i nadahnjuje razmiljanje o dubokoj povezanosti izmeu kontemplativnog ivota i misije. Na misijski poticaj kojeg je dao Drugi vatikanski koncil mnoge su redovnike zajednice aktivnog ivota odgovorile izvanrednom otvorenou misiji ad gentes, koja je esto bila praena prihvaanjem brae i sestara koji dolaze iz zemalja i kultura koje se susrelo u evange-lizaciji, tako da se danas moe govoriti o rairenoj in-terkulturalnosti u posveenom ivotu. Upravo zato je prijeko potrebno ponovno istaknuti da je Isus Krist sredinji ideal misija i da taj ideal zahtjeva potpuno sebedarje u navijetanju evanelja. Oko toga ne moe biti kompromisa: tko, s Bojom milou, prihvati mi-siju, pozvan je misiju ivjeti. Za te osobe, navijetanje Krista, u mnogim periferijama svijeta, postaje nain njegova nasljedovanja i najvea nagrada za mnoge na-pore i odricanja. Svaki otklon od toga poziva, pa bio on praen i plemenitim motivacijama vezanim uz mno-ge pastoralne, crkvene i humanitarne potrebe, nije u

  • skladu s Gospodinovim pozivom da se osobno slui evanelju. U misijskim ustanovama odgojitelji su po-zvani i jasno i otvoreno pokazati tu perspektivu ivota i djelovanja i biti odluni u razluivanju autentinih zvanja za misije. Obraam se poglavito mladima, koji su jo uvijek sposobni za hrabra svjedoanstva i veli-kodune poduhvate, takoer one za koje katkad treba plivati protiv struje: ne dopustite da vam se ukrade san o pravoj misiji, o nasljedovanju Isusa koje ukljuuje potpuno sebedarje. U dubini vae savjesti zapitajte se zbog ega ste izabrali misijski redovniki ivot i pre-ispitajte svoju raspoloivost da ga prihvatite onakvog kakav jest: dar ljubavi u slubi navijetanja evanelja, imajui na umu da je navijetanje evanelja, prije no potreba za one koji ga jo nisu uli, potreba za onoga koji ljubi Uitelja. Danas se misija Crkve suoava s izazovom izla-enja ususret potrebama svih naroda da se vrate svojim korijenima i da sauvaju vrijednosti svojih kultura. To znai da je potrebno upoznati i poti-vati druge tradicije i filozofske sustave te shvatiti da svi narodi i kulture imaju pravo da im se prui po-mo da polazei od svoje vlastite tradicije uu u misterij Boje mudrosti i prihvate Isusovo evan-elje, koje rasvjetljuje i preobraava sve kulture. U toj sloenoj dinamici, postavljamo si pitanje: Tko su povlateni primatelji evaneoskog navjetaja? Od-govor je jasan i nalazimo ga u samom evanelju: si-romani, maleni i bolesni, oni koji su esto prezreni i zaboravljeni, oni koji nam nemaju ime uzvratiti (usp. Lk 14, 13-14). Evangelizacija u kojoj se prednost daje posljednjima znak je Kraljevstva koje je Isus doao donijeti: postoji neraskidiva veza izmeu nae vjere i siromanih. Nikada ih ne ostavimo same! (apost. pobud. Evangelii gaudium, 48). To mora biti posebno jasno onima koji prigrljuju misijski posveeni ivot:

    zavjetom siromatva oni odluuju slijediti Isusa u nje-govom davanju prednosti siromanima, i to ne ideo-loki ve poput njega koji se poistovjetio sa siromani-ma: ivei poput njih u nesigurnosti svakodnevnoga ivota i odricanju od svake tenje za moi kako bismo postali braa i sestre posljednjih, nosei im svjedoan-stvo radosti evanelja i znak Boje ljubavi. Da bi ivjele kransko svjedoenje i znakove Oeve ljubavi meu malenima i siromanima, posveene su osobe pozvane promicati u misijskoj slubi Cr-kve prisutnost vjernik laik. Ve je Drugi vatikan-ski koncil govorio: Laici surauju u crkvenom djelu evangelizacije i sudjeluju u njezinoj spasonosnoj mi-siji u isti mah kao svjedoci i iva sredstva (Ad gen-tes, 41). Nuno je da se posveene osobe koje rade u misijama sve hrabrije otvaraju prema onima koji su spre