ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU TEORIJA I HISTORIJA ARHITEKTURE 2 II SEMESTAR, k. 2009/2010 godina

Seminarski rad na temu:

TAJ MAHAL

RADILI: Alihodi Edina auevi Edita atovi Nina Dizdar Sanela Dervii Edin

0

Sadraj

Uvod........................................................................................................ 3 Poetak graenja................................................................................... 4 Projektanti i graditelji............................................................................ 5 Organizacija prostora i proporcije....................................................... 6 Sastavni elementi kompleksa............................................................... 7 Mauzolej.................................................................................................. 8 Interijer.................................................................................................... 9Vrt (Charbagh).......................................................................................... 10 Velika vrata (Darwaza-i rauza)................................................................. 11 Bazar i odmorite (Taj Ganji).................................................................. 11

Vodovod............................................................................................... 12 Crni Tad............................................................................................... 13 Zakljuak............................................................................................... 14

1

Uvod

Maharada Shah Jahan je 1631.godine kao znak svoje neizmjerne ljubavi prema perzijskoj princezi Mumtaz Mahal podigao palacu koja je trebala biti vjencani poklon. Sa gradnjom se pocelo tri godine poslije, bas u periodu kada je princeza nosila dijete. Prilikom poroaja, princeza je umrla, te je tako palaca postala muzolejom. Planovi su raeni neposredno nakon njene smrti, glavni mauzolej zavren je 1648. godine, dok su ostale zgrade i vrtovi dovreni pet godina poslije. Car ah Dahan osobno je opisao Tad Mahal ovim rijeima: Treba li krivnja traiti utoite ovdje, Kao isprika, postaje ista od grijeha. Treba li grenik poi do ovog zdanja, Njegovi grijesi biti e zaboravljeni. Prizor ovog zdanja stvara prizore tuge; I sunce i mjesec suze lijevaju iz oiju. Na ovom svijetu ovo zadnje je graeno. Tad Mahal obuhvaa i proiruje graditeljske tradicije perzijske i rane mogulske arhitekture. Karakteristina inspiracija dolazi od uspjenih timuridskih i mogulskih graevina poput Timurove grobnice (praoca mogulske dinastije) u Samarkandu, Humajunove grobnice, grobnice Itmad-Ud-Daulah, te ah Dahanove damije Jama Masjid u Delhiju. Dok su rane mogulske zgrade uglavnom graene od crvenog pjeenjaka, ah Dahan promicao je koritenje bijelog mramora s umetnutnim dragim kamenjem to je za vrijeme njegove vladavine postala nova razina istananosti. Tad Mahal nalazi se juno od gradskih zidina grada Agre. Babur, osniva mugalske dinastije, dao je izgraditi prve mogulske vrtove Ram Bagh u Agri 1523. godine. Nakon toga, vrtovi su postali vaan mogulski simbol moi koji je smijenio premouglske simbole poput tvrava.2

ah Dahan otkupio je parcelu za Tad Mahal od Maharajah Jai Singh, koji je pristao ustupiti mu zemlju u zamjenu za veliku palau u centru grada.

Poetak gradnje

Gradnja podnoja i grobnice trajala je oko 12 godina. Ostatak kompleksa graen je jo 10 godina i zavren je ovim redoslijedom: minareti, damija, davab i Velika vrata. Budui da je kompleks graen u etapama, postoji neusklaenost oko datuma svretka gradnje. Mauzolej je zavren 1643. godine, no rad na ostatku cijeline je nastavljen i trajao je jo desetak godina. Procijene trokova izgradnje Tad Mahala variraju ovisno o izvorima i nainima raunanja. Ukupna cijena izgradnje procijenjuje se na oko 32 milijuna rupija u to doba, to preraunato u dananje dolare iznosi nevjerojatnih nekoliko bilijuna dolara. Graevinski materijal nabavljan je u veem dijelu Indije i Azije. Preko 1000 slonova koriteno je za transport graevinskog materijala u vrijeme izgradnje. Blistavi bijeli mramor stizao je iz Radastana, jaspis iz Punjaba, ad i kristal iz Kine. Tirkiz je iz Tibeta, lapis lazuli iz Afganistana, safiri iz ri Lanke, te karneol iz Arabije. Sveukupno je 28 razliitih dragih i poludragih kamenja umetnuto u bijeli mramor.3

Radna snaga od 20.000 ljudi angairana je iz cijele sjeverne Indije. Kipari su dolazili iz Bukhare, kaligrafi iz Sirije i Irana, zidari iz june Indije, kamenoresci iz Baludistana, strunjaci za izradu tornjeva, ostali koji su obraivali mramorne ukrase u grupama od 37 ljudi.

Projektanti i graditelji

Povijest o glavnim projektantima Tad Mahala je nejasna, budui da su se u islamskom svijetu tog doba zasluge pripisivale uglavnom mecenama, a ne arhitektima. Prema suvremenim izvorima poznato je da je za gradnju i nadzor bio zaduen cijeli tim arhitekata. Izvori spominju kako je sam ah Dahan osobno sudjelovao u izgradnji vie nego bilo koji mogulski vladar prije njega, i da je odravao dnevne sastanke sa arhitektima i nadzornicima. Dva arhitekta spomenuta su imenom Ustad Ahmad Lahauri i Mir Abdul Karim. Ustad Ahmad Lahauri postavio je temelje Crvene tvrave u Delhiju, dok je Mir Abdul Karim bio omiljeni arhitekt Dahanovog prethodnika Dahangira, a spominje se kao nadzornik kao i Makramat Khan prilikom izgradnje Tad Mahala. Poznati graditelji Tad Mahala su:

Ustad Ahmad Lahauri iz Irana, glavni arhitekt. Mir Abdul Karim iz iraza (Iran), jedan od glavnih nadzornika. Ismail Afandi (Ismail Khan) iz Osmanskog carstva koji je konstruirao glavnu kupolu mauzoleja, smatra ga se najveim graditeljem kupola tog doba. Iranci Ustad Isa i Isa Muhammad Effendi kolovani kod Koca Mimar Sinan Agha iz Osmanskog carstva, smatra se da su imali kljunu ulogu u arhitektonskom dizajnu. Puru iz Benarusa (Iran), nadzorni arhitekt. Qazim Khan iz Lahorea, koji je izlio zlatni vrak za mauzolej. Chiranjilal, klesar iz Delhija, izabran za glavnog kipara i majstora za mozaike. Amanat Khan iz iraza (Iran), glavni kaligraf ije je ime zapisano na ulazu Tad Mahala. Muhammad Hanif, glavni nadzornik za zidarstvo.

4

Organizacija prostora i proporcije

Kompleks Tad Mahal ureen je na ortogonalnom rasteru to je oito prema kartama kompleksa. Ipak, tek 1989. su Begley i Desai pokuali prvo detaljnije istraivanje o tome kako su razni elementi kompleksa integrirani u koordinatnu mreu. Brojni izvori iz 17. stoljea opisuju dimenzije kompleksa u mogulskim mjernim jedinicama gaz ili zira, koji su ekvivelent otprilike 80-92 cm. Begley i Desai zakljuili su kako je koriten raster od 400 gaza koji je dijeljen u grupe, i kako su brojna odstupanja rezultat greaka u ondanjim zapisima. Oni tvrde da je kompleks irine 374 gaza prema povijesnim izvorima toan i da je Tad Mahal planiran kao trodijelni pravokutnik od tri kvadrata sa stranicama od 374 gaza. Razliite modularne podijele koritene su u proporcijama ostatka kompleksa. Modul od 17 gaza koriten je kod Dilaukhane, bazara i odmorita, dok je modul od 23 gaza rabljen kod vrtova i podruja terasa (irina im je 368 gaza to je dijeljivo s 23). Proporcije zgrada su projektirane u manjim rasterima koji su poloeni u glavne organizacijske rastere. Manji rasteri koriteni su i za proporcije povienja i sputanja diljem kompleksa. Takav oito svojstven nain mjerenja ima smisla kao dio mogulskog geometrijskog sustava. Geometrijski likovi oktagona i trokuta dominiraju veinom kompleksa.

5

Sastavni elemeti kompleksa

Kompleks Tad Mahala moe se podijeliti na pet dijelova: 1. Terasa uz obalu rijeke, koja ukljuuje mauzolej, damiju i davab. 2. Charbagh vrtovi koji sadre paviljone. 3. Dilaukhana, koji sadri smjetaj za posjetitelje grobnice i dvije pomone grobnice. 4. Tad Ganji, prvotno bazar i odmorite, danas postoje samo ostaci. 5. Vrt mjeseine , sjeverno od rijeke Jamune, koji sadri velika vrata izmeu Dilaukhane i vrta. Razina se postepeno sputa u terasama od Tad Ganjija do rijeke. Glavni elemetni mauzoleja su: 1. iljak: visine je 10 metara i prvotno je izgraen od zlata, no britanski kolonizatori su ga skinuli i rastalili, pa je zamijenjen replikom od bronce. 2. Lotus ukrasi: Konture cvijeta lotusa urezane su pri vrhu kupole.6

3. Lukoviasta kupola: tzv. amrud visine 75 m, karakteristina za islamsku arhitekturu, te kasnije za rusku. 4. Tambur: valjkasta baza kupole koja predstavlja prijelaz izmeu kupole i baze. 5. Guldasta: dekorativne igle na rubovima zidova. 6. hatri: uzvieni paviljoni iznad balkona u obliku malih kupola. 7. Granice: nalaze se izmeu pravokutnih panela i nia, ukraene su krasopisima i geometrijskim oblicima. 8. Krasopis: Stilizirani stihovi Kurana na glavnom luku. 9. Nie: na sva etiri ugla nalazi se po est nia rasporeenih u dvije etae. 10. Paneli: ukrasni pravokutni elementi na glavnim zidovima koji ukruuju glavni portal (iwan).

Mauzolej

7

Mauzolej je izgraen prema strogom simetrijskom redu, nasuprot zamrenim detaljima. arite i dominanta Tad Mahal kompleksa je simetrina grobnica od bijelog mramora; graevina kvadratinog tlocrta sa nakoenim uglovima, koji sadre zasvoene nie poznate kao iwane. Okrunjena je velikom kupolom dvostruke konstrukcije koja poveava njenu visinu i sa nekoliko potpornja na kojima su hatri, uzvieni paviljoni u obliku malih kupola. Tlocrt je gotovo savreno simetrian oko etiri osovine i razmjeten je u stilu 'hasht bihisht' kao kod Humajunove grobnice. Zdanje sadrava etiri kata; u prizemlju se nalaze grobnice Dahana i Mumtaz, prilazni kat sadri identine kenotafe njihovih grobnica sa kata ispod u mnogo dotjeranijoj komori, te kat deambulatorija i krovne terase.

8

InterijerHijerarhijska dosljednost cijelog kompleksa dosee svoj vrhunac u glavnoj komori koja sadri kenotafe aha Dahana i Mumtaz Mahal. Mumtazin kenotaf postavljen je na geometrijski centar zgrade, dok je Dahan naknadno sahranjen od njene grobnice prema zapadu; raspored vien kod drugih mogulskih grobnica ranijeg perioda kao to je Itmad-Ud-Daulah. Unutranjost je u potpunosti izgraena od mramora, a kenotafi su ukraeni dragim kamenjem poslaganim u koncentrinim oktogonima. Takvo oblikovanje karakteristino je za islamsku i indijsku kulturu kao vana duhovna i astrologijska tematika. Komora je obilna evokacija rajskog vrta i kao takva sadri reprezentacije cvijea, raslinja i arabeski. Sve dekoracije izvedene su inkrustacijama1 crnog i viebojnog mermera u leitima urezanim u bijeli mermer. Prekrasni arapski natpisi na ivanima i lukovima su majstori uradili besprijekornim upisivanjem slova crnog mermera u podlogu, pri emu se na hiljadama metara spojeva ne moe primijetiti ni milimetar odstupanja, greke, neusaglaenosti podloge i inkrustiranog dijela. Milioni malih cvjetova na plohama Taj Mahala, veliine jedan- dva centimetra, su su isto uraeni inkrustacijama 1 i ubacivanjem latica cvjetova mermerima raznih boja za svaku laticu, crnih, boje rubina, smaragdnih, kobaltne boje. Ovaj posao su vjerovatno izvodili zlatari uz zapanjujuu strogost i preciznost izvedbe, pod udesnom i neobjanjivom dirigentskom palicom nekog maestralnog genija koji je savreno, bez ijedne greke, objedinjavao rad 10 000 majstora tokom vie od deset godina. Ovo majstorsko poigravanje formama izuzetne ekspresivnosti predstavlja jednu apstraktnu i generalizovanu formu, najvii uzlet stvaralatva ljudskog roda. To je zreo i vrhunski domet milenijskih napora miliona stvaralaac itavog tog inventivnog svijeta Istoka i zato se ne moe smatrati djelom jednog ovjeka. Imenovanjem jednog bi se uinila velika nepravda bezbrojnim genijima koji su na brojne naine i do raznih stepena doprinijeli stvaranju ove ljepote.

Detalji umetaka

Zatitna reetka koja okuuje kenotafe

Kaligrafija

Muslimanska tradicija zabranjuje ukraavanje grobova, pa su tijela Dahana i Mumtaz poloena u relativno obinu komoru koja se nalazi ispod sobe s kenotafima. Sahranjeni su na potezu sjever-jug, s glavama okrenutim prema desno (zapad) u1

Inkrustacija- urezivanje bijele podloge mermera

9

smjeru Meke. Kupola Tada uzdie se iznad njihovih kenotafa, koji su vjerna kopija pravih grobnica iz podruma ispod. Mumtazin kenotaf dimenzija je 2.5 za 1.5 m i ukraen je krasopisima koji veliaju njen lik. Dahanov kenotaf je na zapadnoj strani i jedini je asimetrini element u cijelom kompleksu. Njegova grobnica vea je od enine, no sastoji se od istih elemenata; veeg sarkofaga na neto vioj bazi, takoer ukraenog zauujuom preciznou sa lapidarijumima i krasopisima. Na poklopcima obaju sarkofaga nalazi se skulptura malene kutije s pisaljkom koja je tradicionalna mogulska pogrebna ikona.

Vrt (Charbagh)Veliki charbagh, glavni mugalski trg podijeljen na etiri dijela, predstavlja prednji plan za klasini pogled na mauzolej Tad Mahala. Strogo i precizno isprojektirani vrt sastoji se od staza koje dijele svaki kvartal stvarajui pritom 16 sputenih manjih vrtova. Povieni mramorni bazen nalazi se na sreditu vrta, na polovici puta izmeu grobnice i glavnih vrata, uz iju os (sjever-jug) je postavljen reflektivni duguljasti bazen koji zrcali obrise mauzoleja Tad Mahala. Ostatak vrta ukraen je drvoredima i fontanama. Vrt Charbagh inae simbolizira etiri rajske rijeke u Indiji. Paviljoni se nalaze na istonoj i zapadnoj strani poprenih osi, i postavljeni su simetrino jedan drugome. Izgraeni su od pjeenjaka u trodijelnom obliku na dvije etae, a okrunjeni su kupolama koje stoje na osam stupova.

10

Velika vrata (Darwaza-i rauza)Velika vrata nalaze se na sjevernom ulazu u dvorite pred zgradom (Dilaukhana) i omoguava prijelaz izmeu bazara (trnice) i odmorita sa duhovnim podrujem na kojem se nalaze vrt, damija i mauzolej. Pravokutnog su oblika, i projektirane su poput damije unutar kompleksa. Na uglovima se nalaze oktogonalni tornjevi koji zgradi daju izgled obrambenog karaktera. Kupole su bile karakteristine iskljuivo za grobnice i damije pa nisu koritene na Velikim vratima. Citati iz Kur'ana raporeeni su na paljivo odabrana mjesta. Glavni oblikovni element je veliki portal iji je koncept privui posjetitelje i vjernike u rajski vrt kompleksa. Osim portala, nalazi se jo nekoliko arkada s galerijama, koje su namijenjene sklonitu siromanih stanovnika od kinih sezona. Galerije zavravaju na transverzalno poloenoj trodijelnoj dvorani.

Bazar i odmorite (Taj Ganji)Bazar (trnica) i odmorite sagraeni su kako sastavni dio kompleksa, prvotno da osiguraju smjetaj radnicima, a kasnije kao mjesto za trgovinu i prostor koji nadopunjuje cijelinu. Tlocrt cijelog podruja ima kvadratian oblik podijeljen s dvije ortogonalne ulice s vratima na sva etiri ulaza. Bazari (trnice) proteu se uz svaku ulicu, dok se na stvorenim trgovima nalaze odmorita s unutarnjim dvoritima na koje se pristupa s unutranje strane gdje se ulice sijeku. Razlike izmeu duhovnog i sekularnog dijela kompleksa najvie se oituju na podruju trnice i odmorita. Dok je duhovni dio kompleksa odravan u izvornom obliku nakon gradnje, Tad Ganji je postao frekventan grad i centar gospodarske aktivnosti u gradu Agri na ijim se trnicama nalazila roba iz svih dijelova carstva i svijeta. Podruje se konstantno obnavljalo nakon izgradnje da bi u 19. stoljeu postalo gotovo potpuno nepreoznatljivi dio originalne zamisli, a veina autohtone arhitekture je zagubljena ili nadograena.11

VodovodOskrba Tad Mahala vodom vri se sloenom infrastrukturom vodovoda koji obuhvaa vei dio cijeline. Crpljena je iz oblinje rijeke Jamuna i voena do kompleksa nizom kanala koje su napajali sustavi pokretani ivotinjskom snagom. Voda se preko lunih akvadukta slijevala u veliki spremnik koji je vodio do distribucijskih cisterni smjetenih iznad razine kompleksa na zapadnoj strani zida. Od tuda voda prelazi do tri pomona spremnika iz kojih se crpila direktno u vrtove, bazene i fontane, to je tehniki omogueno podizanjem spremnika na 9.5 m visine. Vodovodne cijevi promjera 0.25 m ukopan je 1.8 m ispod povrine tla i prati os glavne tenice uz koju se proteu reflektivni bazeni. Neke podzemne vodovodne cijevi zamijenjene su 1903. godine novim cijevima od lijevanog eljeza. Cijevi fontana nisu direktno spojene na grla ve na bakrene upove koji su omoguavali ravnomjeran pritisak u svakoj fontani. Vodovodni sustav je vremenom propao, no sauvani su pojedini dijelovi poput lukova akvadukta koji danas slue kao smjetaj ureda Indijskog arheolokog zavoda za hortikulturu.

12

Crni TadJedna od najpoznatijih legendi glasi kako je ah Dahan planirao izgraditi vlastiti mauzolej od crnog mramora simetrian Tad Mahalu s druge strane obale rijeke Jamune i povezati ih s srebrnim mostom. Ova pria proizlazi iz zabiljeki JeanBaptiste Taverniera, europskog putnika koji je posjetio Agru 1665. godine. Spominje se kako je aha Dahana s trona svrgnuo njegov sin Aurangzeb prije nego to je gradnja zapoeta. Ostaci crnog mramora preko rijeke Jamuna u Vrtu mjeseine mogle bi biti dokaz ovoj teoriji. Ipak, iskapanja tokom 1990-ih godina otkrila su kako je ipak rije o bijelom kamenu koji je vremenom promijenio boju u crno. Pouzdaniji izvor o planu izgradnje crnog mauzoleja demonstrirana je 2006. godine koji su rekonstruirali bazen iz Vrta mjeseine. Tamna rekfleksira bijelog mauzoleja je bila oita, to potvruje Dahanovu opsesiju simetrijom i koritenje efekta zrcalenja.

Sedam godina prije konanog zavretka radova, Shah Jahan je svrgnut sa prijestola od strane vlastitoga sina iz prvog braka. Baen je u tamnicu odakle je, bivi Maharada, kroz reetke mogao gledati gradnju Taj Mahala, koji e postati jedan od najljepih spomenika ljubavi. Stoga su ga Indijci nazvali 'Srce Indije'. San od mramora se ostvario. Shah je elio sagraditi jo jedan Taj Mahal, u crnom mramoru, kao svoju grobnicu, s druge strane rijeke Yamuna, kojeg bi spojio srebrnim mostom s njezinim mauzolejom.elja mu se nije ostvarila. 1666. godine je umro. Sahranjen je pored svoje supruge u Kraljevskoj palai. Na njihovoj grobnici je upisano:

13

'Svijet je most. Prei ga. Na njemu nemoj nita graditi. Traje samo jedan tren.'

Zakljuak

Mnogi putnici ovo svjetsko udo nazivaju najljepom zgradom koja je ikada postojala na svijetu. Neki tvrde da je vrijedno putovanja na drugi kraj svijeta samo da se ono vidi. Taj Mahal predstavlja jedno od glavnih obiljeja Indije i jednu od najpoznatijih graevina svijeta. Izuzev bati koje ga okruuju, Taj Mahal je ostao istim kakvim je bio 1631 godine, kada je izgraen. Jedna osoba nije zasluzna za gradju Taj Mahala. Bio je to udrueni napor arhitekata, ininjera, umjetnika, kaligrafa i samog Shah Jahana. Ovo svjetsko udo graditeljstva zaista je neprocenjivo. Niko danas ne bi mogao da sakupi majstore, u Indiji ili van nje, koji bi vetinom i talentom mogli da se mjere s onima koji su sagradili ovaj spomenik ljubavi. Velika osmougaona odaja ponavlja se dvaput. Jedan sprat je direktno ispod drugog. Obe prostorije sadre dva sarkofaga obloena draguljima, jedan za kralja, a drugi za kraljicu. Oni u gornjoj sobi su za pokazivanje. U onima u donjoj su posmrtni ostaci kralja i kraljice. Te dve prostorije su interesantno akustine ak i apat se moe uti s jednog kraja sobe na drugi. Skoro sve u vezi s ovom udesnom graevinom je simetrino. Upadljiv izuzetak je sarkofag kralja Dahana, koji se ne nalazi na sredini, za razliku od kraljiinog, koji je centriran savreno. Perzijski arhitektura imala je uticaja na izgradnju i upotrebljava se sa indijskim elementima i tako se dobija harmonijsko remek-djelo indo-islamske arhitekture. Graevina prekrasnih proporcija, ima ulaz od mramora, prema islamskom konceptu raja. Shah je Agru pretvorio u centar velike arhitektonske kreativnosti.

14