Tao Disanja

  • Upload
    vscrni

  • View
    384

  • Download
    5

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    1/75

    TAO

    PRIRODNOG

    DISANJAU potrazi za zdravljem, sreom

    i duhovnim napretkom

    Isprazni se od svih sadraja.Neka ti um miruje.Deset hiljada stvari ustaje i rui se dok Jastvo promnjihov povratak.Rastu i cvetaju a potom se vraaju svom izvoru.Povratak izvoru stvara tiinu koja je put prirode ...Lao Tse, Tao Te King

    Tao disanja

    Svaki put kada udahnemo unosimo u sebe nekih 1022 nova atoma, Svakiput kada izdahnemo, vraamo teatome u atmosferu u kojoj ostaju na usluzi sadanjem i buduem narataju. Svaki put kada udahnemo,unosimo u sebe kisik koji u atmosferi nastaje kao "potroni proizvod"biljaka. Svaki put kada izdahnemoizbacujemo iz sebe u atmosferu ugljinidioksid kao na "potroni produkt" koji kasnije upotrijebi nekabiljka.

    ANATOMIJA DISANJA

    Veina ljudi udahne i izdahne u minuti dvanaest do etrnaest puta ubudnom stanju i est do osam puta usnu. Male bebe diu po prilici dvaputa bre. Ritam disanja se naravno mijenja zavisno od toga to radimo

    ili proivljavamo u odreenom trenutku.

    Grudni ko i pluaProces disanja zapaamo najee na rebrima grudnog koa (koja se gibajuprilikom disanja), popokretima meurebranih miia i dijafragme. Pojedinac obino ne obraa panju na svoje disanje tokomdana, no ako to uini, primeuje da ono izaziva nadimanje i sputanje grudnog koa. Toekom udisajameurebrani miiise ire, rebra se razmiu, prsne kosti se lagano podiu, a dijafragma sputa. Ovajproces stvara prazan prostor u kome se rasteu pluna krila, upirui seprema zidovima grudnog koa idijafragmi, u koja se usisava vazduh (slika 2).

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    2/75

    Vazduh koji udiemo sadi oko 2 0 % kiseonika, 0 ,3% ugljen dioksida, a ostalo je azot. Kod izdisajagrudni miii se oputaju, prsne kosti se sputaju,dijafragma se podie (poprimajui svoj puni oblik),plua se ispuhavaju iiz njih izlazi zrak (slika 3). Izdahnuti vazduh sadi oko 16% kiseonika i 4%ugljen dioksida. Istovremeno je zasien parom koja nastaje tokom metabolikog procesa.

    Kretanje vazduha kroz disajne puteve

    Vazduhprvo ulazi u nae nosnice u kojima ga proiuju dlaice u nosu. Unosnicama se vazduh greje ivlai pored septuma nosa koji pregrauje nosnice.Kada se na sluznici nosa skupi previe neistoa izvazduha, poinjemo kihatida bismo ih izbacili.Po pravilu, vazduh prolazi kroz obe nosnice istovremeno. Kada je leva nosnica otvorena, desna je obino

    zatvorena i obrnuto. Ovaj proces uzrokuje krv, koja tee u oba smera pored nosnica. Ritam se menjasvakih sat i po do dva6. Nakon to ude u nas, vazduh prolazi kroz naedrijelo, upljinu koja nospovezuje s ustima, koje koordinira gutanje i disanje (pod rukovodstvom centara u donjem dijelu mozga).

    U pozadini vrata vazduh dolazi u dodir s limfnim lijezdama, "treimkrajnikom" i krajnicima kojispreavaju ulazak virusa i bakterija u organizam. Potom vazduh dotie grkljan, sputa se niz dunik inapokon ulazi u bronhije koje ga vode do plua (slika 4).Slika 4

    Slika 4

    slika 4prolaz vazduha ka pluima

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    3/75

    rebra plua

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    4/75

    I dunik i bronhiji pokuavaju sprijeiti neistoe i bakterije, koje su sedovde probile, da udu u plua. Tu

    funkciju u bronhijima obavljaju limfne ilice koje sve neistoe tjeraju natrag gore prema drijelu,grkljanu ijednjaku. Kada se u bronhijima nakupi previe estica, hemikalija i drugih nakupina, bronhijisvojim kontrakcijama stvaraju vazdunu struju "jakupoput tornada", koja ove toksine materijale teravan.Upluima se bronhije inae dele ne mnotvo manjih ogranaka. Obloenisu vezivnim tkivom kojespreava da kontrakcije izazovu preveliko oticanje vazduha, a sadre i nekih 400 miliona mehuriazvanih alveole. Alveole su zaduene za izmenu plinova u pluima, koja treba omoguiti krvi dadobije nove koliine kiseonikaa i rei se nakupljenog ugljen dioksida.

    FAZE DISANJA

    Zavisno od toga to radimo(leimo, sedimo, hodamo ili trimo) i kakvo nam je trenutno duevno stanje(jesmo li mirni, ljuti, pod stresom ili sretni) nae e disanje biti sporije ili bre, plie ili dublje, tenaglaenodijafragmino, prsno ili klavikularno. Toekom dubokog disanja, kakvo je na primer "yogskopotpuno disanje", diemo i s t o v r e m e n o na sva ova tri naina.

    Potpuni udah, tumai nam jedan od poznatih istraivaa disajnog sistema, kardiovaskularni hirurg AlanHymes, "zapoinje kontrakcijom dijafragme, koja iri donja rebra i abdomen omoguavajui vazduhu dadosegne najniedelove plua. U sledeoj fazi udisaja vazduhpuni sredinji deo plua toizaziva irenjegrudnog koa. U poslednjoj fazi, vazduh ulazi u gornje delove plua koji podiu kljune kosti.Promatrano parcijalno, svakom fazom udisanja ispunjava se jedan deo plua.

    Moda ste ve primetili da, bez obzirana to u kakvom stanju se nalazili, uglavnom diete prsno iklavikularno, a vrlo retko trbuno. To nije dobrojer upravo kroz trbuno disanje aljemo vazduh donajniih delova plua gde mnotvo krvi eka nov kiseonik.

    UNUTRANJI DAH

    Nezavisno od naina disanja, procesi koji se zbivaju tokom disanja u naemorganizmu su uvek isti.Stanice naeg tela trae kiseonik, koji hemoglobin nosi kroz telo, a vraaju ugljen dioksid.

    U stanicama, tanije mitohondrijima, udahnuti kiseonik pomae pretvaranju hranjivih tvari u biolokuenergiju. Do ove prebraenjadolazi u svojevrsnom poaru koji izaziva susret kiseonika i ugljenika.Energija koja sepritom oslobaa skuplja se u za to predviene molekule, tzv. ATPmolekule (adenosinetriphosphate). Otpadni ugljen dioksid krv alje uplua, koja ga izbacuju u atmosferu.

    CENTAR DISANJA

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    5/75

    Proces disanja, koji stvara energiju potrebnu za ivot tela, ne nalazi se podnaom voljnom kontrolom.Njime upravlja centar disanja u ivanomsistemu, tzv. vagus nucleus smeten u produenoj modini(slika 5). Disajni centar, koji se, dakle, nalazi na mestu gdje se kimasusree slobanjom, alje naredbepreko ivaca do dijafragme i miia koji direkrno upravljaju disanjem. Osjetna vlakna vagusa nareujupluima da se irekako bi zapoeoudah, dajui im svako malo otpust kako bi mogaonastupiti izdisaj.

    Disajni sistempovezan je s veinom drugih sistema u telu, i otud bilo kakva nagla promena u bilo kojemdrugom sistemu automatski ubrzava ili usporava nae disanje, a moe ga ak i zaustaviti. Pogled na netoiznimno lepo moe nam istog trena "oduzeti dah", dok bol, napetost istres ubrzavaju nae disanje i ine

    ga plitkim. ovek moe voljom zadrati vazduh u pluima, disati bre ili sporije, plie ili dublje. Utakvom sluaju umozgu nastaju impulsi, koji se kreu ivcima za svesnu kontrolu miia.

    Kiselost i lunatosti krvi

    Jedan od zadataka disajnog centra jeste i taj da se brine za pravilan odnos kiselosti i lunatosti u krvi.Stanice u jezgru modine odmah reaguju ukoliko onbiva poremeen. Da bismo bili zdravi, krv bi namtrebala bitiblago lunata (pH 7.4). Svako odstupanje od standarda moe biti opasnoza nas. Ubrzavanjehemijskih aktivnosti u tijelu, do kojeg dolazi ako se napreemo, nalazimo se pod stresom ili ako smoizloeni snanimnadraajima, pridonosi stvaranju veih koliina ugljen dioksida i kiselina u naem telu.Kada se to dogodi, disajni sistem automatski poveava ritam disanja. Ubrzano disanje omoguava bridotok novog kiseonika i bre izbacivanje ugljenog dioksida iz krvi. Kada se odmaramo i oputeni smo,hemijski procesi u telu se uspore te tako usporavaju i naedisanje.8

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    6/75

    Ne moemodirektno uticati na hemijske procese u naem telu, ali moemo posredno. Posredno utieemona procese svaki put kadapokuavamo ukloniti napetosti koji se javljaju u odreenom poloajutela, kododreenih pokreta i radnji. Svaka napetost izaziva dodatnukontrakciju miia koja uzrokuje porastkoliine kiselina i ugljen dioksida u naoj krvi. Time to se pokuavamo opustiti smanjujemo koliinuovih tetnih proizvoda u naoj krvi i ujedno telo potedujemotoga da samo pronae izlaz. U oputenomstanju, takoer, znatno boljekoordiniraju meusobno svi mehanizmi ukljueni u disanje. Dotok kiseonikai oticanje ugljen dioksida teku nesmetano i telu nita ne nedostaje.

    M I I I D I S A N J A

    Pravilno disanje umnogome pomae naim rebranim miiima, trbunimmiiima i dijafragmi, ali imnogim drugim miiima u telu. Od takvogdisanja koristi imaju, na primer, i leni miii kao i miiimale zdelice koji donjeprljenove kime uvruju uz zdelicu i bedrene kosti, a proteu se ipreko bedra ipreko pregiba (slika 6).

    slika 6 mii male zdjelice

    Svaka suvina napetost u miiimaramena, grudnog koa, trbuha,vrata i zdelice, bez obzira na

    to je li njen uzrok neki looseaj, fiziki ili psihiki stres,trauma, ozleda ili loedranje, povisujupostotak ugljen dioksida u naoj krvite se tako uplie u na disajniproces. Suvine napetostipreoptereuju takoer naivani senzorni sistem i time, kao to e kasnije bitiobjanjeno, ometajupraktinosvako nae delovanje.

    Dijafragma - "spiritualni m i i "

    Od svih miia, ukljuenih u proces disanja, dijafragma ima za nae zdravljepresudnu vanost. Malo tkood nas dovoljno koristi taj mii, bez ijeasistencije nije mogue pravilno disati. Nalik velikom svodu,dijafragma, tj. oit, protee se ispod grudne upljine a nadvisuje trbunu upljinu(slika 7).

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    7/75

    Povezan je s nekoliko drugih vanih delova tela, kao to sujednjak (koji hranu alje u eludac), aorta (izkoje izlaze arterije velikog krvnog optoka koje opskrbljuju sve organe osim plua), zatim vena cava(vena kojom prolazi krv iz leda prema srcu), te razliiti ivci ukljuujuivagus, ija osetna vlakna izlazeiz produene modine. Iako moemodisati i onda kada nam dijafragma ne funkcionira kako treba,ritmikekontrakcije dijafragme izuzetno su vane za disanje, te tako i za nae fiziko ipsihiko zdravlje.

    Kada udiemo, dijafragma klizi nanie. Njegov svod se sputa ka trbunimorganima, a miii grudnogkoa se ire i lagano ga podiu. U proirenomgrudnom kou nastaje vakum koji zrak uvlai u plua. Kadaizdiemo,dijafragmapoveava duplo ili ak troduplo svoj volumen i tako, direktno iliposredno, vriunutarnju masau naeg trbuha, jetre, guterae, crijeva ibubrega, ime ujedno utiee i na tok krvi i limfe.I najmanji pomak dijafragme nanie, blagotvorno utjee na spomenute organe i usporedo s pluima

    omoguava da unesu vie vazduha. Pomicanje dijafragme za samo jedan milimetar omoguava pluimada udahnu 250 do 300 mililitara vazduha vie.Istraivanja sprovedena u Kini pokazala su da ovek, kojito vebadvanaest meseci, moe svoju dijafragmu spustiti za etiri ili est milimetara. Dakle, vebom,koja traje godinu ili manje, moemo postii da u plua unosimoak 1000 mililitara vazduha vie9. Kodudisanja sputenom dijafragmom, trbuni se miii zateu i tako spreavaju preterano rastezanje plua.

    Kod izdisaja, dijafragma se podie i pomae pluima da izbace vazduh. Kod punog izdisaja dijafragma sepripija uz plua i srce i tako im pomae u radu. Nijeneobino to je majstor Mantak Chia nazvao taj miispiritualnim miiem. "Miii dijafragme, osim to masiraju nae srce,takoer poboljavajunau probavui delotvornost metabolizma uopte, te je neosporno da o njihovoj aktivnosti zavisi nae zdravlje, naavitalnost i srea.

    Sputana dijafragma

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    8/75

    Na alost, veina nas ne koristi dovoljno taj "spiritualni mii". Dva surazloga za to. Kao prvo, dijaframane moe funkcionisati kako treba ako je naivani sistem oteen stresovima, strahovima i loimivotom (oivanom sistemu raspravljat u detaljnije u iduem poglavlju). Kao drugo, rad dijafragmesputavaju sve tenzije nakupljene u naim miiima, tetivama iligamentima, a smeta mu i svakadeformacija kostiju. Za razliku od veinemiia u telu, koji su svi vezani za krute, bazine kosti ili onepomine,dijafragma nije. On je umetnut izmeu donjih rebara i kime, neposredno uz psoas mii, ali neoblae niti jednu kost posebno. Pridrava ga njegova sredinja tetiva, smjetena odmah ispod srca (slika8).

    slika 8 Dijafragma s pogledom na sredinju tetivu

    Da bi dijafragma funkcioniekako treba, ne samo da psihiki moramo biti neoptereeni,ve nam i kima,kao i zdjelica, moraju biti posve zdravi i pokretni a dranje pravilno. Najnepovoljnije na dijafragmu utiunapetosti oko organa koji se nalaze u naem trbuhu. I ove napetosti nastaju kao posljedica stresa,potiskivanja i loihnavika u ivotu, a moguse pojaviti i kod osoba koje imaju prevrst iplosnat trbuh,kakve susreemo na naslovnimstranicama asopisa te po fitnes klubovima. Previezategnut trbuhspreavarad dijafragme. Kod osoba koje imaju prevrsttrbuh, disanje uspravlja centralnu tetivudijafragme navieprema grudnom kou ikimipa im se stoga rebra vie ire kada udiu.

    Disanje sputanom dijafragmom

    Zbog slabog rada dijafragmei zgrenosti trbunih miia esto nam nedostajekiseonika, posebno utrenucima fizikog i psihikog naprezanja (kojazahteva vie energije), pa smo prinueni disati aktivnije,poveati opsegnaeg plunog i klavikularnog disanja (ime se izlaemo hiperventilaciji iafektivnimstresovima). Zbog toga to su prsa i kljune kosti delominokrute, takvo disanja zahteva dodatnonaprezanje miia i dodatnuenergiju, i uz sve to takvo nam disanje jo uvek ne omoguava da potpunozadovoljimo nau potrebu za kiseonikom. Kada bi nas netko zamolio da duboko udahnemo, mi bismonapeli trbuh, isprsili se koliko moemo ipodignuli ramena, to i inae inimo kada diemo (slika 9).slika 9 Disanje gornjim djelom plua

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    9/75

    To jo uveknije duboko disanje. Kod dubokog disanja, to e kasnije detaljno bitiobrazloeno, trbuh seizbacuje i na taj nain omoguava dijafragmi da se spusti nie to i pluimaomoguava da uine isto.Tanoje da podizanje ramena dodatno proreuje rebra, pa tako gornji delovi plua dobijaju vieprostora za istezanje, ali problemje u tome to je potencijal gornjegdela plua znatno manji odpotencijala koje imaju donji delovi plua. Naprezanjegornjeg dela grudnog koa ipodizanje ramenamodaolakava disanje osobama ija dijafragma, rebrani i trbuni miii nisudovoljno elastini, iosobama koje boluju od astme ili emfizeme, ali u pravilu, prosenom oveku takvodisanje teti iugroava njegovo zdravlje i njegovu vitalnost.

    P O S L J E D I C E POGRENOG NAINA DISANJA

    Opisano disanje, bez stvarne potpore dijafragme tokom kojeg miii, organi itetive trbuha ne moguuspostaviti pravilne ritmike pokrete, vrloje tetnoza na organizam. Ono umanjuje delotvornost pluapa stanice u naemorganizmu ne dobijaju dovoljno kiseonika. Time to diemo na opisani nainkako bismo doli do vie vazduha, umesto da ga uzimamo putem prirodnog trbunog disanja, dodatnotroimo energiju i nepotrebno ubrzavamodisanje i rad srca. Time ujedno odugovlaimo protok krvi kojatjera tetnetvari ka bubrezima i pluima kako ne bi otetile organizam. (Ovdje trebaspomenuti da ovekak 7 0 % tetnih tvari izbacuje disanjem, a svega 3 0 %urinom, fekalijama i kroz kou.) Takvimdisanjem onemoguavamopravilan rad limfnih lezdi, koje imaju zadatak da unite bakterije iviruse kojiu tom sluaju dobijaju veu priliku da izazovu bolest. Ono, nadalje, umanjuje koliinu digestivnih sokovau organizmu, posebno pepsin enzima, odgovornih za probavu, te propustljivost tankog i debelog creva.

    Zbog toga se u probavnom traktu skuplja sve vie toksinih tvari. Ukratko,pogreno disanje slabi iuneravnoteuje praktino sve vanije funkcijeorganizma i tako nas ini podlonima raznim kroninim iakutnimbolestima i smetnjama: kao to su infekcije, zaepljenost, bolesti disajnih puteva, probavnesmetnje, umor, glavobolje, slaba cirkulacija, prerano starenje itd. Istraivanja dokazuju da pogrenodisanje uzrokuje ak ikobne bolesti kao to su karcinom ili arteriosklerozu. Ugodne i prirodnevebe, opisane u ovom delu, mogu nam pomoi da uklonimo pogrekeu disanju i budemo iznova zdravi,vitalni i zadovoljni kao to izasluujemo.

    PRAKSA

    Morate imate jasno predstavu to je to prirodno disanje i koje su njegovefizioloke "pretpostavke".Pokuajte bistrog uma vlastito disanje upoznatito bolje. Osvestite na koje naine diete. Proitajte, nekatobude vaaprva veba, iznova ovo poglavlje i pokuajte prepoznati kod sebe opisane

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    10/75

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    11/75

    DISANJE, O S J E A J I IU M I J E E SAMOPOSMATRANJA

    ... vjebe disanja zapoinju

    uoavanjem atmosfere koja vlada u nama,

    duevnog stanjaiz kojeg sagledavamo sebe

    i svijet oko sebe.

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    12/75

    Svaka osoba koja tei unutranjem vienju, moe brzo uoiti dveneosporne injenice. Prva je daprosjean ovjek ivi u nekom stanju"somatske amnezije", u kome ne prima poruke koje mu aljevlastito telo.Nae poimanje vlastitog tela je nepotpuno, a ukljuuje i mnoge sasvimpogrene predstavena koje nam moe ukazati svaki iskusan terapeut.Drugo, da ovu somatsku amneziju prati i "emocionalnaamnezija", naanesposobnost da uoimo vlastite oseajne i mentalne sklopove koji nas usmeravaju uivotu. Tko, dakle, nema svest o vlastitom telu, nije samo tlesno neosveten ve i mentalno iemocionalno neosjeten. Zbog teneosvetenosti, kako nam ivot odmie, nae delovanje postaje postupno

    sve neusklaenije i, toje jo traginije, sve vie gubimo kontakt sa sobomi unutarnjim potencijalimakoji bi nam mogli omoguiti da se daljerazvijamo.

    Ne samo da se nae telo nalazi "u svetu", ve postoji i svet "unutar naeg tela",koji ne moemo upoznatidok ga ne osvestimo. Senzibilne osobe, osobe koje su u stanju sebe doivjeti potpuno, unutarnji svet nijenita manjezanimljiv od vanjskog u kome nalazimo reke, jezera, okeane, plimu i oseku, polja, planine,pustinje, peine, ume itd. Kao to, premataoistikom uenju, u vanjskom svetu postoji pet "sutinskihelemenata"; vatra, zemlja, metal, voda i drvo, nae telo ima pet glavnih organa. Tosu: srce, slezena,plua, bubrezi i jetra. Pojave koje nalazimo u vanjskojatmosferi, kao to su vetar, kia, oluja, vruina,hladnoa, vlanost ili sua,na neki nain nalazimo i u svojoj unutarnjoj atmosferi. Postojanostkosmikogmetabolizma, preobraanjekoje se u njemu zbivaju, energetske korelacije koje postoje izmeu Zemlje,atmosfere, Sunca, Meseca ili zvezda, uoljive su i u naem tlesnom metabolizmu u kome se zbivapreobraanjehrane, vazduha i energija.

    Da bismo spoznali koje su to energije, prema kojim zakonitostima ivimo,moramo istraiti kako organi unaem telu utiu jedni na druge, kojisu njihovi ritmiki ciklusi, znati to se zbiva na naoj koi, umiiima, ukostima, tkivu, ivcima, sa sokovima u naem tijelu, s hormonima,razumeti kako funkcionirana psihiki aparat. Kao to je rekao Lao Tse:"Premda nije napustio kuu, upoznao je cijeli svijet. Bezpogleda krozprozor, uoio je putove koji vode ka Nebu!".

    ritmovi disanja - udisaja i izdisaja - lee u sri naeg tlesnog,emocionalnog i spiritualnog ivota

    PERCEPTUALNI PREODGOJ I C J E L O V I T O S T

    Loe navike u disanju stiu se tokom dugog niza godina a zavise od identifikaciji koju imamo o sebi, kaoi o tome koliko smo obmanuti, koliko potiskujemo i zaboravljamo. Zbog toga one ne mogu biti uklonjeneiskljuivo nekom tehnikom. Ne moemo jednostavno otiipsihoterapeutu ili bioterapeutu da od njihnauimo kako se ispravno die,kao to moemo otii automehaniaru i zatraiti od njega da nam popravirasplinja ili elektropokreta na autu.

    Da bismo ih uklonili, moramo poeti doivljavati sebe na posve novnain, prevaspitati se. Etimologijatermin ozdraviti povezuje s terminom biti celovit. Da bismo mogli isceliti sami sebe, moramo biti svsnitoga "gde smo sada", u kakvom se psihosomatskom stanju nalazimo i toga na koji nain hemijski, fizikii duevni procesi, koji se odvijaju u nama, odreuju nae misli, naa osanja i iskustva. Istinu o tome "tase zbiva" ne moemo isterati silom.Da bismo je pronali, moramo posegnuti u onaj deo nas koji je jo

    uvekbistar i ist, deo koji ne poznaje ocene, kritike i analize. Ta bistrina, koja se zove "prisutnost", sjedne je strane preduslov koji moramo zadovoljavati ako se mislimo baviti tehnikama disanja, a ujedno irezultat koji one donose.

    VANOST PRAENJA DAHA

    Jedna od prvih zadataka na tom putu, koju niko ne treba preskakati, nauiti kako "pratiti" disanje bezupletanja na bilo koji nain. Takvompraksom, koju na alost zapostavljaju mnogi uitelji i terapeuti,stiemounutranjevienje razliitih mehanizama ukljuenih u disanje, kao iemocionalnih i mentalnihsenzacija koje ih prate. ovek otkriva prolaz ka svojoj podsvesti i moe osvestiti celosvoje bie.ovekmoe osvestiti i u potpunosti "prihvatiti" ono to doista jest, samo ako je dovoljnooputen, ako posedujeunutranji mir koji pomuuju predstave koje ima o sebi, napetosti, strahovi, stresovi i ostale smetnje.

    SLUANJE T I J E L A

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    13/75

    Da bismo uoili mehanizme disanja, kao i na koji nain razni fiziki,emocionalni i mentalni podraajiutiu na disanje, moramo poetiosati sebe, sluati se, oslukivati to se zbiva u nama. Ponekad to inimospontano, ali vrlo retko. Da bismo znali to se zbiva u nama, moramo istovremeno biti usmereni u dvapravca: prema van, gdje se ogledaju akcije koje inimo, i prema unutra,gdje se raajunae misli, naaoseanja i ostalo to ini na unutranji svet. Samo tako moemo osvestiti odjednom i vanjski i unutarnjiaspekt nas samih, nadii se iznad sadanjih predstava koje imamo o sebi i upoznati se sa svim silama kojedeluju u nama. Nauiti "sluati" porukekoje nam telo stalno alje, nije jednostavno. Neemo ih uti ako

    ivimou svojim snovima i svojoj mati, ve iskljuivo ako ivimo u realnostisadanjeg trenutka.ivot nas primorava da pratimoto se zbiva u naem telu i budemo otvoreniprema svim porukama kojenam ono alje

    SAMOPROMATRANJE - P O E T A KSAMOUPOZNAVANJA I SAMOOSTVARENJA

    Putem samopromatranja ostvarujemo bolji odnos sa sobom, prepoznajemo svoje stvarne potrebe iotkrivamo kako zapravo reagiramo na unutarnje i spoljne predstave. Ono takoer povoljno utie na naivani sistem, koriguje ga i time nam omoguava da bolje funkcioniramoi da se razvijamo. Da bisteshvatili na koji nain se to zbiva, morate znatida u ovkovu mozgu ima nekih 100 biliona neurona, odkojih se svaki nalazi u kontaktu s prosjeno 10.000 drugih neurona. Ti neuroni usklaujurad itavogorganizma. Oni reagiraju na ono to se zbiva u telu. Dakle,izmeu njih i organizma postoji povratnasprega. Mozak, kako to objanjava nauka, prima podraaje od ula i samog organizma na kojeadekvatno reaguje.

    Ako bismo sebe poeli doivljavati potpunije, poeli bismo uoavati nakoji nain podraaji uslovljavajunae reakcije. Uoili bismo, na primer, kakocentri u kori mozga, koji izmeu ostalog upravljajumuskulaturom i svim pokretima, reagiraju na povratne informacije koje primaju od tela.

    ivani centri u mozgu, dakle, ne reagiraju samo na podraaje koji stiuod ula, kao to su vid, njuh, sluhili ulo dodira, ve i na podraaje kojidolaze iznutra. Kinestetske reakcije potiu tako impulse koje aljunaimiii, ligamenti i nae tetive, dok organske reakcije zavise o porukama koje alju ivci povezani snaim organima, tkivom ili koom. Da bi seizbegli bilo kakvi nesporazumi na toj relaciji, nesporazumi

    koji bi mogli osujetiti nae zdravlje i dlovanje, centri u kori mozga moraju dobijati tane i potpuneinformacije. Samopromatranje je jedan od naina da seosigura protok tanih i potpunih informacija.Samopromatranje nam omoguava da registrujemo sve potrebe svog tela i takoe na koji nainnaapsihika stanja utiu na nae disanje, a time i na nae zdravlje.Promatrajui senzacije koje se zbivaju unaem telu, posebno svaku kojaje povezana s disanjem, u stanjima kada smo smireni ili napeti, moemouoiti ono to obino previamo, a to je na koji nain razliiti delovinaeg bia utiu jedni na druge.

    Da bismo dobili potpuniju sliku o tome na koji nain je disanje povezanosa celim naim biem, moranam biti jasno ne samo na koji se nain naedisanje menja zavisno od toga kako smo raspoloeni, ve ikako se ono menja zavisno od toga to trenutano mislimo, kako se trenutanodrimo ili to oseamo. Akosmo upoznati s time to se stvarno zbiva unama i na mozak i ivani sistembit e dobro obaveteni osvemu, te se vie nee moi pojavljivati smetnje koje se javljaju kada nije tako. Putem

    samoosveivanja mi, dakle, pomaemo neuronima i ivanom sistemu da bolje funkcioniu. Istovremenopostajemo senzibilniji i otvoreniji.

    TRI NAINA DISANJA

    Zapoetak e biti dovoljno da znate kako postoje tri naina disanja. Prvi,koji zapaamo najee, je tzv.usklaeno disanje, u kome postoji skladizmeu udaha i izdaha, yanga i yina, simpatikog iparasimpatikognervnog sistema. Takvo disanje odrava nas, sveedno bilo plitko ili duboko, u jednomuobiajenom stanju. Drugi nain disanja jest tzv.proiavajue disanje tokom kojeg izdiemointenzivnije nego to udiemo. O n o se obino javlja u stanjima poveane toksinosti u telu ilipsihike napetosti. Duiizdah pomae nam u tim trenucima da sesaberemo i reimo se deliminonakupljenih toksina, posebno ugljen dioksida. Trei nain je tzv. energetsko disanje toekom kojegudiemo intenzivnijenego to izdiemo. Ovaj nain disanja javlja se spontano kada smo umorni

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    14/75

    ili se dosaujemo. Dugaak, dubok udah osigurava nam vie kiseonika i energije koja nas potom moemotivisati.

    K V A L I T E T A N A E G D I S A N J A

    Reeno je ve da nain na koji diemo otkriva u kojem se psihikom stanjutrenutno nalazimo. Moemo,na primer, uoiti kako istodovremeno dok udiemo duboko i slobodno u nama postoji odlunost da neto

    uinimou svom ivotu i kako dok izdiemo na isti nain istodovremeno u nama rastepoverenje u ivot.Isto tako, moemo primeetiti kako nam se gre delovi tela vani zadisanje, koje tada postaje plitko, svakiput kada oseamo strah ili smoizloeni nekom drugom neugodnom oseaju, jer tada disanje proizvodimanje energije, izmeu ostalog dela energije koja nama je potrebna dabismo imali duboka oseanja, tekako smo sretni kada diemo dublje jerelimo tom oseaju dati to vie energije kako bi potrajalo.

    Hiperventilacija i teskoba

    Moda ste primetili da i ak kada se odmarate udiete i izdiete prebrzo,nekih 12 do 14 puta u minuti.ovek, naime, esto, a da to i ne shvata, "hiperventilira", odnosno die vrlo brzo samo gornjim delovimaplua.To brzo, plitko disanje smanjuje postotak ugljen dioksida u naoj krvi.Takvo disanje primoravaarterije, izmeu ostalog arterije koje krv dovodeu mozak, da uspore svoje protoke. U takvom sluaju ukrvi e nedostajatikiseonika bez obzira na svu koliinu kiseonika koja ulazi u plua. Nedostatakkiseonika blokira na simpatiki ivani sistem i tako postajemo napeti, teskobni i razdraljivi. Nismovie u stanju razborito misliti, te na umopsedaju prisilne misli i slike. Mnogi strunjaci za ovo podrujestoga smatraju da hronina hiperventilacija stvara psihike smetnje, izlae nasstrahovanjima, poveavanau teskobu i tera nas da se povlaimo u sebeoptereeni brigama, oekivanjima i strahovima.

    Teskoba ili anksioznost je alarmantna reakcija ljudskog organizma na uoenu fiziku ilipsihiku opasnost. Stanje akutne anksioznosti moe da nastupi pre nekog vanog ili ozbiljnogdogaaja, na primer ispita ili razgovora za zaposlenje, ali je obino kratkotrajno. Ipak, kod nekohosoba teskoba se pretvara u gotovo trajno stanje koje teko remeti njihovu sposobnost da sesuoe sa svakodnevnicom. Takvo stanje se naziva hronina anksioznost, odnosno hroninateskoba.

    Simptomi

    Akutna aksioznost moe se sastojati od nejasne ili usmerene slutnje. Moe biti praena fizikimsimptomima kao to su stomani grevi, suva usta, znojenje, proliv i nesanica. Ako patite odhronine anksioznosti, moete biti uznemireni, ak i ako ne znate razlog. Neke osobe dobijajunapade panike, i to bez predhodnog nagovetaja.

    Simptomi, koji ukljuuju oseanje guenja, bolove u grudima, drhtavicu, probadanje u akama istopalama, malaksalost i uas, mogu biti izraeni do te mere da oni koji od njih pate, kao iposmatrai, esto veruju da se radi o sranom udaru. U kakvom god obliku se pojavianksioznost, njeni simptomi izazivaju duevni bol i onesposobljenost, a na dui rok moe dastrada i fiziko zdravlje.

    Topografija oseaja i disanje

    Kako budemo dublje oseali sebe, rast e nae spoznaje o impresijamakoje nastaju u sprezi oseaja idaha i tome kako one manipuliraju naimivotima. Svesni sebe lako moemo, na primer, uoiti kako namdisanje kada smo ljuti postaje plitko, kako nam je izdah isforsiran i kako takvo disanje izaziva napetosti u

    naem vratu, u vilici, prsima i rukama. Moemouoiti kako, dok oseamo strah, nae disanje postajebrzo, plitko i isprekidano i kako n am se gri donji dio trbuha. Moemo, nadalje, uoitikako dok smotunidiemo u gru, ridajui i povrno i istovremeno oseamo prazninu u trbuhu. Moemo uoiti kakodok smo nestrpljivi diemo kratko, trzavo i neuravnoteeno i kako to stanje izaziva napetostu naim

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    15/75

    grudima koju prati snanije lupanje srca. Oseaj krivice moemopovezati s ogranienim, priguenimdisanjem i oseajem propadanja uzemlju. Dosaivanje plitkim, beivotnim disanjem i nedostatkom svestio sebi. Moemo isto tako uoiti da oseaji kao to su ljubav, saoseanje,njenost i uenje prati duboko islobodno disanje i utisak kako nam je celo telo nabijeno energijom.

    S T A N J E U UMU ODGOVARA STANJU IMUNOLOKOG SISTEMA

    Stanje uma je odreeno stanjem imunolokog sistema". postoje molekuli glasnici, tzv. neuropeptide kojiprenose informacije iz mozga u telo i obrnuto, to omoguava kruenje energijeu organizmu. Ti ti molekuli sadre endorfine, hemijske spojeve koji su neka vrsta "biohemijskogpandana oseajima" koji bitnoutiu na nae zdravlje.

    Svest o tome to se dogaa u naem telu i vizualizacija toga u oveku oslobaaneuropeptide kojiomoguavaju bre ozdravljenje.

    Svest o sebi poboljava zdravlje

    Da bismo postali samoosveteni, prepoznali koje mentalne, emocionalne i fizike snageutiu na nae zdravlje, moramo bolje upoznati svoje telo, miie,organe, kosti, tkiva itd. Moramo nauitikako moemo brzo "usnimiti"to se dogaa u naem organizmu. Samo tako moemo razjasniti kakofunkcionira na psihosomatski sistem kao i na koji nain naa psiha prekonjega odreuje nae zdravlje.Moramo promatrati kako mentalno i emocionalno reagujemo na stres, te kako podsvsno reagujemo nasvakupromenu. To je vrlo vano, jer se smatra da svaku bolest 50 do 8 0 %uzrokuje stres.

    Stresovi uzrokuju prehlade, umor, srane smetnje, pojavu ireva, trbunesmetnje, depresiju, artritis,nesanicu, neke vrste karcinoma itd. Stres, izmeu ostaloga, poveava koliinu hormona kortizona unaemorganizmu koji oteuje na imunoloki sistem.

    Kako budete sebe vie osveivali, otkrit ete da nije uvek stres sam po sebi problem, da tovie stresmoe u odreenim okolnostima dovesti dopoboljanja zdravlja, ve da je problem u tome kako obino

    reagujeamo na stres. Nai oseaji imaju u tome vrlo vanu ulogu.

    OSJEAJI I AUTOMATSKI IVANI SISTEM

    Samoosveivanje moe nam pomoi da uoimo na koji nain su naioseaji povezani s automatskimivanim sistemom koji upravlja glatkim miiima i lijezdama u naem organizmu. Ovaj sistem moepodstai ili usporiti proces izluivanja u naem telu. Da bismo mogli razumetizatonae telo upada uafekte, moramo biti upoznati s vezama kojepostoje izmeu naih strahova, ljutnje koju oseamo ili naegnezadovoljstva i naeg simpatikog automatskog ivanog sustava.Simpatiki sistem u "simpatiji" je snaim oseajima, posebno oseajemstraha, ljutnje i uzbuenja. Neki smatraju da on potie znojenje isuvost u ustima i sline simptome "uzbuenja". Ovaj sistav, iji se ogranciproteu do grudi i preko leda,povezuje mozak s ostatkom tela preko glavnih ivaca koji se proteu du kime. Ogranci ovih ivaca

    prenose impulse do razliitih organa u telu. Ti impulsi potiu aktivnostiprobavnog trakta, lupanje srca,odreuju krvnipritisak, otvaraju disajne kanale, brinu se za nivo eera u jetri, te omoguujunadbubrenoj lezdi daproizvodi adrenalin, tako da se potie cirkulacija krvi i dostupnostenergije.

    Negativni osjeaji i preivljavanje

    Razliiti tzv. "negativni osjeaji" omoguuju nam, u izvesnimokolnostima, da preivimo nevolje koje nassnalaze. Mnogi oseaji samo su, naime, upozoravajui signali da neto ne valja s nama ili da bismotrebali obustaviti neke svoje postupke ako ne elimo snositi njihoveposledice. Brige, koje uenici imajupred ispit ili poslovni ljudi u svom poslu, mogu biti vrlo stimulativne ako ne predu u oaj u kome slabiovekova koncentracija. eni, koju fiziki ili psihiki zlostavlja mukaracs kojim je u vezi, ljutnja moepomoi da raskine tu vezu i zapone novupre nego sama postane nasilna. Majka, koja je zabrinuta zbog

    toga tojoj ki izbiva do kasno iz kue, pokuat ce zbog toga uspostaviti novu ibolju komunikaciju sasvojom kerkom. ivot je pun slinih primjerakoji ukazuju na to kako nas esto nai negativni osjeaji,pre nego postanu preterani, upozoravaju na probleme koje imamo kako bismo mogli na vreme

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    16/75

    intervenisati na vlastito, ali esto i na zadovoljstvo ljudioko nas. Na alost, nai negativni oseaji obinobrzo prelaze prag iza kojeg n am vie ne mogu pomoi na taj nain, niti vie vidimo kako bismoih mogli obuzdati. Takvi oseaji pritiu nae srce, prenapreu naemiie, oslabljuju nau probavu,uzrokuju zaepljenost itd. Ove smetnje,koje vremenom postaju hronine, troe nau energiju koja nam jevanaza ouvanje zdravlja i duhovnog napredovanja. Kada postanu hronine,parasimpatika vlaknaautomatskog ivanog sistema, zaduena da namdonose olakanje, blokiraju svoj rad a to moemosprijeiti jedinonauimo li kako se ovaj ivani sistem ukljuuje na due vrijeme.

    Ukljuivanje p a r a s i m p a t i k o g i v a n o g sistema

    Da bismo mogli dodatno aktivirati parasimpatiki ivani sistem, moramo znati neto o tome kako je onorganizovan. Vlakna ovog sistema nalazimo u vie ivaca, kao to je vagus ivac, smeten u mozgu i uzgornji dio kime, koji prenosi podraaje iz svih organa. Vlaknaparasimpatikog sistema se ne proteu nizsamu kimu, ve suokupljena oko organa na koja imaju uticaj. Impulsi ovih vlakana mogu usporiti radnaeg srca, proiriti nam krvne ile, poboljati probavu,usporiti disajni proces i tako telu omoguiti damalo uspori i obnovi snagu.

    Na koji nain moemo postii da ovaj sistembolje funkcionira bez pomoipsihologa, masera itd? Tajnaje u panji. Moda ste primijetili da naapanjat (funkcija kojom dirigujeparasimpatiki sustav), kadasmo pod stresom, automatski skree ka uzrocima napetosti, mislima i oseajimakoji prate to stanje i kasvim ostalim simptomima koji se tada javljaju. U takvom stanju suava se naa svest pa nismo u stanjupronai izlaz iz takvogstanja. Da bismo se ipak mogli opustiti u takvom stanju, moramo znati upravljatisvojom panjomkako bismo mogli u pomo pozvati snagekoje nisu dirktno ugroene takvim stanjem. Utome moemo uspeti krozsamoosveivanje. Evo saveta: "Jednostavno zatvorite oi u usmeritepanjukaonim delovima tela u kojima oseate najveu ugodut. Dopustite ugodi da postupno prome celo vae telo.Ugoda je netovie od obinog komfora. To to sve vie oseate ugodu znai da stesvesno ukljuili svojparasimpatiki sistem koji vam omoguavaoporavak. Kao to ete kasnije imati priliku uveriti se, upravoprirodno disanje omoguava nam da se "posve prepustimo ugodi" i kroz svijest osebi zaustavimo svetetne uplive naeg ivanog sistema18. Takoer,prirodno disanje time to masira nau utrobu i ledadodatno pospeuje rad parasimpatikih vlakana u tim prostorima. Na alost, veina nas nezna kako

    osvestiti sebe i nema jasno saznanje o tome na koji nainstrahovi, ljutnja i teskoba u nama utiu na naeraspoloenje i ponaanje. Navikli smo se na vrlo neugodne oseaje kao da su neto "normalno", te neprimeujemo koliko oni tete naem zdravlju. Zbog buke stresova neujemo unutarnji zov naeg bia.Kako nam ono ne moe pomoi,pomaemo si kako znamo: pijemo, drogiramo se, puimo, pijemo kafu,prederavamo se, traimo seksualno rastereenje, buljimo u televizor ilislino. Svako malo ipakpostanemo svesni svog stanja, pa traimorazumne naine putem kojih bismo se mogli osloboditi stresa.Obinona um ne nalazi dovoljno snage da rei taj problem, izmeu ostalog i zato to ivimo u "dobroobavetenom drutvu" koje nas stalnobombarduje loim vestima iz cijelog sveta. Tako postajemo svevie napeti, sve vie oseamo bezizlaznost situacije, izraavamo sve viesimptoma bolesnog stanja kojinisu svi izazvani samo stresom, ve semnogi javljaju zbog naeg htijenja da izbegnemo stres.

    Obraunavanje sa s t r e s om ne nudi i z l a z

    U nemogunosti da izbegnemo stres, esto se pokuavamo "obraunati"s njime kako bi nam to manjenaudio. Neki od nas, na primer, vlastitim negativnim oseajima, kao to je ljutnja, optereujemo druge jermislimo da nam to pomae. Istraivanja pak pokazuju da takav oduak samo stvaranovu ljutnju, daklesamo jo vie teti naem zdravlju. Naravno, takvimponaanje takoer razdraujemo druge ljude.Svakako da je lake izraavatinegativne oseaje, nego ih suzbiti. Dok smo bili deca, sluili smo sematom i potiskivanjem kako bismo mogli podneti pritiske roditelja,koji se nisu mogli pomiriti s time dabudemo kakvi jesmo, ve su od nas zahtijevali da budemo "onakvi kakvi bi oni eljeli da budemo".

    U mladenakoj dobi bili smo prinueni "gutati" razliita nepovoljnaiskustva trudei se drati se onih kojasu nam odgovarala. Morali smopronai naine kako da odagnamo negativne oseaje kako bismo bili ustanju ponaati se sukladno slici koju smo imali o sebi. Ali, kao to znamo iz nauke, energija, pa tako ineurohemijska energija oseaja, ne moebiti unitena, ve samo sublimirana u neku drugu. Konkretno,negativna energija naih osjeaja pretvara se obino u kinetiku i mehaniku energijukoja potom, bez

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    17/75

    naeg znanja, utee na nae miie, pokrete, naa tkivai nau konstrukciju. Napetosti, koje uzrokujepotiskivanje oseaja, neodraavaju se samo na povrini, u naim pokretima, ve prodiru dubokou nas, te time temeljito ugroavaju nae fiziko i psihiko zdravlje. Dabismo, malo po malo, oslobodili iznae podsvijesti razne negativneoseaje, kao to su strahovi, brige ili ljutnja, potrebno je da u potpunostiosvestimo te napetosti. Njih se ne moemo rijeiti samo tako, ali ako naemohrabrosti da se s njimasuoimo, one e same ugasiti u naoj svesti.Prema tvrdnjama taoista, nakon to u potpunosti osvijestimotakve negativne osjeaje, bez tendencije da se s njima sukobljavamo ili ihoteramo, oni se automatskipretvaraju u pozitivnu energiju i snagu. Stoga taoisti govore da su "kia i nevrijeme jednako vani za narazvoj kao i sunano vreme i toplina. Priroda, u kojoj ne postoji balans izmeu ovihuslova, postajejalova". Prirodno disanje je put kojim moemo slianbalans uspostaviti u sebi. Kroz duboko, lagano,prirodno disanje mi aktiviramo parasimpatetiki nervni sustav i time i proces iscjeljenja.

    V A N O S T " I N T E N C I J E B E Z N A P O R A "

    Kao to moemo vidjeti, vebedisanja zapoinju uoavanjem atmosferekoja vlada u nama, duevnogstanja iz kojeg sagledavamo sebe i svijet oko sebe. Kada sam tek zapoeo prakticirati tehnike disanja,brzo sam zapazio da je moje "nastojanje" da ih svladam optereeno naprezanjima i voljnimnastojanjima i da umesto da saraujem sa zakonima prirodnog disanja,ja im se suprotstavljam. Pokuaosam koristiti svoj simpatiki sistem kako bih ukljuio svoj parasimpatiki sistem. Sve dok sam se"trudio" disatiprirodno, nisam postizao nita. Za mene je ovo zapaanje bilo vrlo vano,jer sam na istinain pokuavao postii i sve drugo emu sam teio uivotu. Moji su mi uitelji skretali panjuna to daje trik u "intencijibez napora", da je vanije biti nego initi, no sve dok nisam poeo dubljeoseati sebe,prepoznavati u sebi psiholoke i biohemijske procese s kojima sam bio teoretski upoznat, nisam to bio ustanju svladati. Nakon to sam jednom svladao "intenciju bez napora" shvatio sam kako samesto uivotu vlastitom intencijom da neto postignem ne samo nepotrebno naprezao svoje miie veuzburkivao svoj krvotok suvinimadrenalinom. Svaka napetost stvara toplinu, "zagrijavanje" pred nekimciljem samo ubrzava rad naeg srca i disanje. Jo gore je to to suvinenapetosti podiu uzbunu u ulnomsistemu, koji potom aljezbunjujue impulse mozgu. Sto sam se u poetku vie naprezao, mozakse vieumarao od pokuaja da nade reenje. To preoptereenje mozgasamo me osujeivalo drugimaktivnostima. to vie budete svesni sebe,posebno svog disanja, uoit ete kako vam kada se suvie

    napreete, teloalje signale upozorenja da neto ne radite "kako treba" i da gubite vezusa sobom. U timtrenucima ne krite nikakav moralni zakon, vejednostavno postupate kontraproduktivno, mimoprirodnih zakonitosti vaeg organizma. Svaki pogreni napor osujeuje nae disanje, blokira naeenergije i uzrokuje efekte koje nismo zapravo eleli postii. Danasmi je jasno da, elim li ostvariti nekicilj i biti zdrav, moram vodstvo prepustiti unutarnjoj mudrosti svog tijela i uma.

    P r a v i l o najmanjeg n a p o r a

    Da bismo mogli shvatiti zato se stvari odvijaju upravo tako, moramoshvatiti da na mozak najbolje ui ifunkcionira onda kada upotrebljavamo najmanji mogui napor kako bismo izvrili neki zadatak.Kada neto pokuavamo izvesti "silom", ulaemonepotreban napor koji telo ini napetim. Zbog tenapetosti mozak i ivani sustav nisu u stanju razaznati suptilnije impresije koju nauintenciju ine

    kreativnom. Naravno, "pravilo najmanjeg napora" ne sme nam postati izgovorom za lenjost. Da bismobili zdravi, sretni i da bismo se mogli razvijati, trebamo nai pravu meru izmeu napora i oputenosti,yanga i yina. Moramo se istrenirati u tome da preko vanjskih i unutarnjih ula aono nasluujemo kojeakcije moramo poduzimati, a koje nisu nune. Izraavajui se kroz onaj deo nas samih koji je spokojan,ugodan i bez napetosti, otkrivamo napokon svoje pravo lice. Senzacije, koje nastaju u tom oputenomdelu nas samih ujedno nam otkrivaju na koji nainmoemo opustiti one delove sebe koji su jo uvijeknapeti. Ukratko, delotvorna akcija zahteva oputeno stanje. Oputanje ne smeukljuivati "iskljuivanje"tela i svesti. Mora biti nalik onom kojiprimeujemo kod maaka kada se posve umire, ali istovremenobudno vrebaju. Ta nam budnost omoguuje da budemo oputeni a ujednospremni da se suoimo sasvakom situacijom.

    S N A G A S L O B O D N E P E R C E P C I J E

    Vie je razloga zbog kojih bismo trebali teiti tome da budemo leerni, ali jedan je posebno vaan, a taj jeto leernost omoguava naem mozgu dapercipira suptilnije impresije. "Slobodna percepcija" moe nam

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    18/75

    uvelikopomoi da budemo zdravi jer preko nje mozak i ostali sistemi u tijelu mogu maksimalnoiskoritavati svoje potencijale pri reavanjuproblema. Ona omoguuje mozgu da proizvodi dovoljnohormona, enzima, endorfina, T-stanica i neuropeptida koji nam omoguavaju neogranienoizraavanje i mo da utiemo na svoje tijelo. U takvoj situaciji naeenergije vie ne blokirajuorganiavajue predstave te se one ukljuujuprema potrebi.

    Postoji jedna lepa taoistika pria koja naglaava vanost slobodnepercepcije. J e d n im pranjavim

    putem teturao je ovek koji je nosio tapna kraju kojeg je bila obeena sva njegova imovina. Putem jenaiao vozakonjske zaprege i ponudio mu da ga poveze na zaelju kola. ovek sazahvalnou pristade. Vozei kvrgavim putem, voza zauje neku lupu izasebe. Okrene se i primeti kakoovek, kojeg je povezao, i dalje vrstodri teki tap sa svojim stvarima koje suga zanosile s jedne stranekola na drugu. "Zato ne ispusti taj tap iodmori se malo?" upita ga voza."Ne elim dodatno opteretititvoja ve ionako nakrcana kola", odgovoriovek i dalje s mukom pokuavajui odrati ravnoteu. Svatkoko je treniraoborilake vetine, poput tai chia, zna da je tijelo sposobnoreagovati izuzetno lako ipouzdano im ga oslobodimo suvinih tenzija.Postoji legenda o jednom tai chi majstoru koji je nauiobiti tako oputen,tako osetljiv na svaku silu iznutra ili izvana, da bi se poeo njihati kadabi mu muvasletela na rame. Jedna druga legenda spominje majstora koji je oterao pticu, koja je sletela na njegov dlan,na taj nain da se dlantoliko opustio da je ptica izgubila svaki oslonac. Ma koliko te legende zvuale kaofantastika, svima nam je data prilika da usred bilo koje akcije ostanemo senzibilni, da se opustimo kakobismo mogli registrovati suptilna zbivanja koja prate nae delovanje i nae oseaje. Prirodnodisanjenajsigurniji je put do slobodne percepcije, do zaetka iskustvazdrave senzualnosti, blagostanja i slobode.

    PRAKSA

    Naite prostor za vebu u kome neete biti uznemirivani. Premda jepreporuka da vebate ujutro, moeteprovoditi ovu praksu kad god vam odgovara, osim sat vremena nakon jela. Budite jednostavno obueni,po mogunosti bez nakita na sebi. Neka vam odea bude komotna,posebnoo oko struka i kuka. Nevebajte izvan kue ako je vani prohladno iliduva. Ne razmiljajte o rezultatima vebe. Rezultati e doinakon to ponete disati u sve delove tela - najee onda kada to najmanjeoekujete. Vebe suuglavnom rasporeene po stupnjevima. Svaki novistupanj nadograuje se na onaj prethodni. Ne prelazite

    na vie stupnjevedok ne svladate nie.

    Osnovni poloaj

    Sve vebe, opisane u ovo] knjizi, u kojima se stoji, izvode se u osnovnompoloaju. Neka vas nezabrinjava ako u poetku budete smatrali da gaizvodite nezgrapno. Nakon nekog vremena, telo eshvatiti ta od njega oekujete i nauit ete kako da se u ovom poloaju opustite vie nego toste obinooputeni dok stojite. On e vam takoer pomoi da se uvrstitena tlu.

    Stanite uspravno, neka vam kolena budu lagano savijena, stopala paralelna jedno s drugim (po prilici uravni s ramenima) i opustite ruke uz tijelo (slika 10).

    slika 10

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    19/75

    Lagano izvucite naprijed kria (trouglasta kost koja povezuje leda sa zdjelicom) kako bi bila usmerena iispravite leda (ona ne smeju biti iskrivljena u luk). Neka vam i kolena budu lagano izvuenanaprijed. Utoj pozi otvaraju se centri u vaoj meici (prostor izmeuanusa i spolnog organa) i preponama. Opustiteramena i zamislite kako neka sila povlai vau glavu navie kako biste ispravili svoj vrat.

    K o n c e n t r a c i j a

    Pokuajte u ovom poloaju biti svesni svih delova tela. Posebnupanjuposvetite svojim stopalima.Pokuajte osetiti delove stopala,svoje prste, jastuie, petu i svaki drugi dio. Nakon to opustite stopala,primetit ete kako su oteala i kako ih privlai zemljana sila. Nakon tosteknete utisak kao da tonete utlo, zanjiite se nekoliko puta prebacujuiteinu s pete na none prste. Promatrajte kako se razliiti miiinapreuili oputaju dok se njiete. Pokuajte istovremeno otkriti to se dogaa sa vaim leima, vaimgrudnim koem i vratom. Ponite zatim prebacivati teinu s leve na desnu nogu. Promatrajte kako senaizmenino jednanoga napree dok se druga oputa. Pokuajte uoiti svaku senzaciju kojase u vamazbiva tokom vebe. Neka veba traje barem 5 minuta. Ostaniteminutu ili dvije posve mirni promatrajuina koji nain sada sebedoivljavate.Uoite svaku promjenu do koje moe doi.

    3 Osnovna sjedea poza

    Sednite na stolicu ili na jastuk na podu prekrtenihnogu, zatvorite oi ibudite svesni sami sebe. Proveriteje li vam kima, koja se ne smije oslanjati ni na to, ravna i oputena. Proverite takoer omoguuje li vamstolica ili jastuk, na kojem sedite, da vam bedra budu iznad koljena. Zanjiite se nekoliko puta laganonaprijed i nazad dok ne osetite kako vam sedenje omoguava postojan poloaj. Ne njiite se prejako kakonebiste vrili pritisak na krstaa. U krstima se nalaze vrlo vane energetsketake. Pritisak na te takemoe nepovoljno uticati na vae zdravlje i vausvest. Ako osetite umor u leima jednostavno prebacitena trenutak teinu na jednu odpreponskih kostiju na kojima sedite.

    4Produbljivanje doivljaja

    Nakon to uspete nai uspravljen, ali oputen sedei poloaj, pokuajeumiriti svoje misli i svoje oseaje.

    Zaokupite se onime to se zbiva u telui tako ete lako postii smirivanje uma. Osetite svoju teinu.Osvestite u potpunosti kako vas ona pritiska za stolicu ili pod. Nakon toga postanite svesni svoje koe.Nakon to osetite golicanje ili trnce na koi, potruditese osvestiti itavo svoje telo. Sjedei tako, u vama

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    20/75

    e jaati svest okinetikim i organskim procesima u vaem telu. Nakon nekog vremenastei ete utisakda su sve senzacije u vama povezane s kolanjem razliitihenergija u vama.

    krsta Donji deo kime sa karlinim kostima.

    krsta donji deo lea

    5 Pridruivanje misli i osjeaja

    Nakon to izotrite svoju unutarnju percepciju bit ete u stanju da promatrate koje oblike poprimaju mislii oseaji pre nego sasvim zaokupe naupanju. Neka dolaze i odlaze kako ele, ne okupirajte se njima, neanalizirajte ih niti procjenjujte. Jednostavno ih prihvatite kao sastavni deo sebe. Ukljuite ih kao deostvarnosti trenutka.

    Ukljuenje daha

    Nakon to nauite sebe doivljavati potpunije, ponite vie panje posveivati disanju. Pratite svesno svojdah. Uoite svaki oset koji izazivadisanje. Osetite kako udiete i izdiete kao i ogranienja koja vassputavaju da diete dublje. Pokuajte dokuiti na koji nain disanje uslovljava doivaljaje koje imate osebi. Ne menjajte zasad svoju naviku disanja. Ova veba neka traje 15 minuta ili due. Pre nego seprihvatite daljnjeprakse, bilo bi dobro da ovu vebu vebate ujutro i naveer nedelju ili dve.

    S V I J E S T O V L A S T I T O J N U T R I N I

    Kao to smo rekli u prvom poglavlju, disanje ima uticaj na sve vanijeorgane u telu. Veinanas nijedovoljno svesna organa u svom telu.Neki medu nama ak ne znaju niti lokaciju nekih organa u telu nitiobino nai lekari imaju neku potrebu da nam pokazuju gde se oni nalaze.Pogledajte sliku 11. Prouite je podrobno i pokuajte locirati sve nacrtane organe u svom telu.

    Vano je znati da su svi ti organi obloeni ivcima koji ne reaguju tako oito, kao ivci blie povrini,posebno oni na koi. Bol u nekom organustoga se esto prenosi prema ivcima koji burnije reaguju, pamoemoimati oseaj da bol dolazi odnekud ispod koe. Poznato je tako da seproblemi sa srcem najeeprvo mogu evidentirati u rukama, ramenima i vratu; manje je znano da materica i guteraa bol alju ulumbago; bubrezi u prepone; dijafragma u ramena.

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    21/75

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    22/75

    PRAKSA

    1 V i z u a l i z a c i j a unutarnjih o r g a n a

    Sednite u osnovni poloaj. Zamislite i pokuajte osetiti svaki svoj organ.Pokuajte rukom neno dotaineki od dostupnijih organa. Pokuajtesa organom koje najlake moete pronai: tanko crevo u trbuhu.Usmerite panju potom na svoju jetru (s desne strane grudnog koa), pa eludac,guterau i slezenu

    (organe smetene s leve strane grudnog koa).Pokuajte sada nai svoj debelo crevo. (Debelo crevo, kojeokruuje jetruunutar rebara, izlazi iz tankog crijeva negdje kod bedrene kosti na desnoj strani trbuha.Protee se od prsne kosti do pupka. Kod levog bedra usmjeruje se ka sredini a zavrava u tzv. zadnjemcrevu). Napipajte sada svoje srce (smeteno u sredini grudnog koa), svoja plua (s obje stranesrca) ibubrege (koje tite najnia rebra s obe strane grudi). Dok njenododirujete te organe, pokuajte osetitikako se miii i tkiva oko tih organaoputaju. Barem nekoliko minuta posvetite svakom od organa.

    2P r o m a t r a n j e vanjskih kretanja disanja

    Stavite sada ruku na srednji dio grudnog koa dodirujui donjim rubomdlanova donja rebra tako da vamse prsti dodiruju kod sternuma. Na tom delu dijafragma dodiruje rebra. Sredinji deo dijafragme zapravoje smeten netovie, negde u ravnini bradavica.

    Promatrajte svoje disanje. Pokuajte uoiti kako vam se dijafragmapomietokom udana i izdaha. Nenapreite se dok diete. Ne inite nita. Samopromatrajte to se dogaa. Sad stavite ruke na pupak.Postoji li neka aktivnost u trbuhu dok diete? Staviteiznova ruke na sredinji dio grudnogkoa. ta sezbiva dok udiete? ta se zbiva dok izdiete? Obuhvatite zatimsvoja rebra sa strane tela. ta oseate dok diete?

    Stavite potom ruke iza sebe na mesto gde se nalaze bubrezi (tano prekoputa pupka u blizini drugog itreeg kraljeka). Promotrite to se zbiva utom pojasu kada diete. Stavite zatim ruke na gornji diogrudnog koa.Promatrajte ta se zbiva dok diete. Pokuajte uoiti svaku napetost ilioputenost dokdiete. Barem dve ili tri minute ispitujte svako podruje.

    3Produbljenje oseaja

    Ponovite postupak od maloprije. Pokuajte ovog puta uoiti suptilnijeoseajeu sebi. Promatrajuipokrete disanja, pokuajte otkriti kako onoutie na unutarnje organe. Stavite ruke na sredinu grudnogkoa kaoi ranije. Oseate li kako dijafragma pritiskabilo koji od organa dok izdiete? Kojiposebno? tase zbiva kada izdiete?

    Stavite zatim ruke na pupak. Zbiva li se neto s tankim crevom dokdiete? Stavite ruke pod rebra.Pokuajte uoiti kako na disanje reaguje vaajetra s desne strane trbuha i guteraa s leve strane.Nastavite tako koristei isti postupak kao u proloj vebi.

    4Ukljuite svoje osjeaje

    Zaponite iznova s ovom praksom, ali ovog puta pokuajte osetiti kojisu vam organi u telu topli,koji hladni, suvi ili vlani. Istovremenopokuajte zapaziti oseaje koji vam se javljaju. Nemojtese baviti njima, analizirati ih niti ocenjivati. Dopustite im da ostanu u polju vae svestii

    promatrajte ih. Budite unutranjifotograf koji snima suptilne senzacije u sebi pomou fleasamosvesti.

    Ove su vebe vrlo vane za dalji rad te se na njih stalno moete vraati.Nakon to se izvebate uovom "fotografiranju" svog unutarnjeg sveta, dogaat e vam se ponekad da zaelite to initi aki dok ste u drutvu s drugim ljudima. Time neete iscrpsti mogunosti ove prakse. Unutarnje

    vienje suptilnih veza koje postoje izmeu disanja i miia, tetiva, organai oseaja postaje netoto moramo svladati teimo li zdravlju i celovitosti. Ono vam moe ne samo pokazati na kojinain podsvesno uzrokujetesvoje stresove, ve kako moete to prestati initi. Sve vebe koje

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    23/75

    slede zasnivaju se na idejama koje e tek biti izloene, na samoosvjeivanju ipraksi organskesamosvesti.

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    24/75

    TAOISTIKO UENJEO ENERGIJI I DAHU

    Za taoiste, svjesno disanjenije samo sredstvo

    prikupljanja energija iz

    vanjskog svijeta, ve i sredstvousklaivanja unutarnjih energija

    koje omoguuje potpuni skladizmeu tijela, uma iosjeaja

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    25/75

    TRI "BLAGA"

    Nakon vie hiljada godina izuavanja, taoisti su zakljuili da ljudski ivotzavisi o pokretima itransformacijama triju glavnih sila u oveku (kojeMantak Chia naziva "zemaljskim silama"), svojevrsnih"komikih sila"(kao viih energija bia i prorode) ili "univerzalnih sila" (u vidu energije Neba ilizvezdanog pojasa). U ljudskom organizmu te se sile objavljuju kao tri glavne supstance ili struje,prozvane "tri blaga": ching, seksualna sila; chi, vitalna sila; i shen, duh. Te energije stiu nam iz triizvora: od naih roditelja (nasleivanjem), iz hrane i vazduha. Iako toga nismo svesni, ove energijeprimamo i iz Zemlje, iz prirode i sa zvezda putem stopala, koe, dlanova, vrha glave i ostalih energetskihcentara na telu.

    Unutranjaalhemija

    Taoistiku praksu moemo poistovjetiti sa svojevrsnom unutranjom alhemijom koja pridonosipreobraajuseksualne energije u vitalnost i vitalnosti u duhovnu snagu koja nam omoguava da budemozdravi iproduhovljeni. Ova transformacija odvija se kod ovjeka u tri glavnaenergetska centra, tzv. tri"tan tiena", koja neki nazivaju i "poljima eliksira", koji su smeteni u donjem delu trbuha, solarnompleksusu i mozgu. U t im centrima odvija se stvarna unutranja alhemija u ljudskom organizmu. Putemrazliitih kanala ili meridijana energija iz tih centaraputuje do razliitih organa u telu (slika 12). Te tantiene i meridijane moemo usporediti s elektrinim generatorima ili plinovodomzahvaljujui kojimaenergija ili plin stiu u nae domove.

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    26/75

    I Z V O R N I C H I

    Izuzetno vana energija za nae zdravlje je ona koju stiemo nasledstvom,odnosno koja nastaje priseksualnom inu roditelja, uniji yina(enskesnage) i yanga(muke snage). Tu energiju nazivamo"izvorni chi". Izvorni se chi izraava najvie kroz nau seksualnost, kroz ching, te o chingu kasnije vieneemo posebno raspravljati. Mantak Chia naglaavada je izvorni chi smjeten u niem tan tienu, utrouglu koji stvaraju pupak, taka na leima izmeu dva bubrega, te seksualni centar smjeten kod

    stidne kosti. Ne moemo tono govoriti o lokaciji ovog centra jer ljudinisu iste grade, ali po pravilu onase nalazi nekih tri do pet centimetara ispod pupka na treini puta do lea (slika 13).

    slika 13 Nii tan tien

    Donji tan tien je glavna baterija tela i on sebrine za protok energije koja u naem teluomoguavasagorevanje i pretvaranje hrane, vazduha itd. Taoisti tvrde dapodmirenost donjeg tan tiena olakava

    prikupljanje svih drugih energija. Svi energetski centri u telu djeluju kao svojevrsni magnet koji privlaienergije izvana slinih, korespodirajuih vibracija. Stoga taoisti govore:"Onde je ima mnogo, pristie jovie". Nije preterano rei da srea izdravlje zavise od rezervi energije u odgovarajuim centrima u telu,posebno rezervama u donjem tan tienu, centru seksualne i vitalne energije. Kada su ti centri podmirenienergijom oseamo se uravnoteeno icentrirano. Kada je naa energija u tom centru blokirana ili bezsvojih rezervi, osjeamo tlesnu slabost i nesklad u sebi. Postajemo kritiniprema sebi i drugima, doblokade ili gubitka energije dolazi kada smo neraspoloeni, napeti, pod stresom, kada previe matamo,priamo,seksualno se praznimo, ogovaramo druge, brinemo se suvie itd. Deo energije uspevamonadoknaditi hranom ili putem disanja, ali u pravilu kako starimo raspolaemo sa sve manje chia. Sreom,putem smirivanja uma (svesnosti) i specijalnih vebi disanja moemo nauiti"konzervirati" svojuenergiju, "popuniti" svoje baterije i otvoriti ipopuniti na tan tien. Dve tehnike posebno su delotvorne zato, a to su: obino trbuno disanje i taoistiko trbuno disanje. Normalo trbunodisanje, toekom kojeg sena trbuh, grudni ko i donji dio lea napinjukod udisaja i uvlae kod izdaha, korisno je jer njimemasiramo svoje unutarnje organe i omoguujemo bolji protokchia ka tim organima. " O n o takoer

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    27/75

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    28/75

    Oigledno, vazduh koji udiete ne ide u va trbuh, ve samou vaa plua. Ali, "out"kako se kree odnosa do vaeg trbuha moe opustiti miie i tkiva u vaemtrbuhu i pomoi dijafragmi da se spusti nie imasira unutarnje organe. Potrudite se da vam ramena i grudni ko svakako ostanu oputeni tokomove vebe. Ne koristite snagu. Jednostavno pokuajte osetiti aktivnost togzamiljenog balona u svomtrbuhu. Istovremeno pokuajte osetiti kako diete i kako se vaa dijafragma sputa i podie dok udiete iizdiete.

    2 Dodir s dijafragmom

    Da biste pouzdano osetili pokrete svoje dijafragme, legnite na leda i skupite kolena, lagano rairite noge aruke spustite uz tijelo (slika 15).

    slika 15Slika 15

    Zamislite kako balon u vaem trbuhu raste i raste dok udiete. Nakon udaha zadritevazduh i trudite se danita vazduha ne pobegne kroz usta ili nos. Tada, ne diui, lagano uvucite trbuh tako da balon vazduhapree u grudni ko.Istovremeno pokuajte osetiti kako vam se die dijafragmat. Sada uvucite grudniko i prebacite balon vazduha opet u trbuh. Pokuajte registrovati kako vam se pri tom sputa dijafragma.Pomiite balon nekoliko puta na taj nain.

    Odmorite se potom nekoliko minuta i pokuajte uoiti svaku promenuu vaem disanju koja je moda

    nastupila. Ponovite vebu jo dva ili triputa.

    3Aktiviranje grudnog koa

    Nastavite leati na leima, stavite ruke na rub grudnog koa i zamislitedok udiete kako se iri balon uvaim pluima. Grudni ko e vam se pritom podii,a kod izdisaja e se vratiti u prvobitni poloaj.Diui na ovajnain zapravo pomaete dijafragmi, koja je povezana s vaim najniim rebrima,da uenie u abdomen. Da biste lake osetili pomicanje grudnog koa,legnite na desni bok, glavu poloite nadesnu ruku a levu njeno stavitena donji dio leve strane grudnog koa (slika 16).

    slika 16

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    29/75

    Dok diete zamiljajtekako udiete i izdiete samo u levi dio grudnog koa. Ponovite 15 do 20takvihudaha, a tada opet legnite na leda i podignite kolena. Promatrajte svoje disanje, pokuajte uoiti odraavali se disanje na isti nain u levoji desnoj strani vaeg grudnog koa. Zatim legnite na levi bok a desnuruku stavite na donji dio svog grudnog koa. Udahnite 15 do 20 puta udesnu stranu grudnog koa. Opetlegnite na leda, savijte kolena, diite neno u oba dela grudnog koa, i promatrajte jesu li nastupile kakvepromene u vaem disanju.

    4Otvaranje " v r a t a ivota"

    Sednite ili stanite, stavite ruke na leda (prstima dodirujui kimu) negde u ravnini pupka. Ovo podrujeizmeu drugog i treeg lumbalnogprljenataoisti nazivaju "Mingmen" ili "Vrata ivota" i to je, po njima,taka izmeu dva bubrega gde je smeten centar ovekove seksualneenergije. Da biste se dobro oseali uivotu, ovaj prostor mora biti topao, oputen i bez napetosti. Dokudiete zamislite kako balonvazduhakree prema kimi i lagano je gura prema van (slika 17).slika 17

    Pomicanje donjeg dela kimenog stupakod disanja

    Izdisaj

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    30/75

    Kod izdaha leda evam se automatski vratiti uprvobitni poloaj. Diite takodve do tri minute. Ako neoseate pomicanje ovog djelatela, spustite se u uanj.Ovaj poloaj otvaraenergetske centre u donjemdelu leda i vrlo je koristan za zdravlje. Opustite ruke ispred sebe i pokuajte osetiti ta se zbiva u donjemdelu vaihlea dok diete (slika 18).slika 18

    uanj

    Ovaj poloaj oputa miieleda, kao i donje delove dijafragme koji se nalaze uz slabinski dio kime. On

    takoe isti i energizira bubrege. Ako vam je teko uati, stanite povijenih kolena, stavite rukenakolena i tako se pridravajte. Nakon to osetite kako vam se donji deo lea izbacuje i skuplja dok dietena opisani nain, sednite ili ustanite,dopustite svojoj "organskoj memoriji" da prizove istu impresiju i unovompoloaju.

    5 Usporedo aktiviranje trbuha, grudnog koa i lea

    Pokuajte zatim, sdei ili stojei, osetiti svaki od navedenih delova telaodednom. Osetite prostor okosvog pupka, prostor prsne kosti i donjeg dela lea. Dok udiete zamislite balon vazduha kako ispunjavaove prostore. Dok izdiete zamislite kako se balon saima. Nakon par minuta,zaboravite na balon ipokuajte osetiti kako vam se u trbuhu iri i saima jedna topla energetska lopta. Dok diete prirodno naovaj nain vazduh ne ulazi u va trbuh, ali ulazineto "drugo". Kao to istiutaoisti, ulaze krv i chi. Ovoje veba kojom moeteenergizirati svoj donji tan tien. Vebu smeteprovoditi nekoliko puta na dan.

    P R I K U P L J E N I C H I

    Energiju koju dobijamo hranom, vodom i vazduhom nazivamo "prikupljeni chi". To je energija ko]udobijamo izvana da bismo mogli uopte funkcionisati u ivotu. Glavni centar u kome se ova energijaskladiti jesrednji tan tien, smeten blizu solans pleksusa, centra oseaja. Premataoistima, kvalitet oveenergije zavisi od kvaliteta hrane koju uzimamo i vazduha koji udiemo. Taoisti stoga puno panjeposveuju zdravoj dijetii disanju na sveem vazduhu. Pravilno disanje, kao to ete videti, nijekorisnosamo stoga to nam omoguava da uzmemo vie kiseonika. Trbunodisanje, isto tako, time to poveava

    resorpciju hrane u crevima i kolanje krvi pospeuje nau probavu. Ono takoer oputa tkiva oko naegsolarnog pleksusa i tako omoguava bolju cirkulaciju energije u tompodruju. Prema Mantak Chiu, kadaje to podruje blokirano ili energetskislabo, zahvaaju nas panika i brige, osjeamo se sputano i dobijamoeljuda nepotrebno riskiramo u ivotu. U istom sluaju moemo oseati dasmo nesposobni za ljubav i

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    31/75

    kako nas ljudi oko nas stalno ocenjuju. Trbuno disanje, posebno kada je sporo, duboko i dugo,omoguava namda lake manipuliramo svojom unutarnjom energijom i primamozemaljsku energiju,energiju iz prirode i s Neba. Takvim disanjem ukljuujemo svojparasimpatiki nervni sistem koji smirujenae telo ium. Osoba koja to postigne lake moe percipirati na koji nain se kreuenergije unutar njegasamoga, pa i one izvana, energije koje obino druginiti ne primjeuju. Ako sami uoavamo te vibracije ienergije i nae e ihtelo lake apsorbirati.lika

    PRAKSA

    1 Aktiviranje s o l a r n o g pleksusa

    Sednite ili ustanite i promatrajte svoje disanje neko vreme. Zatim stavite ruke na svoj trbuh i zamislitekako energetska lopta iza vaeg pupka rastedok udiete a smanjuje se dok izdiete. Neka vas svest vodi udubinu do tkiva u vaem trbuhu. Potom udahnite i zamislite kako energetska loptau vama prekriva savprostor od pupka do solarnog pleksusa (koji je smeten neto vie od pola puta izmeu pupka i prsnekosti). Dok izdiete,osetite kako se prostor solarnog pleksusa i onaj iza pupka saimaju.Unutarnjevienje samo e po sebi usporiti va proces disanja. Stavitezatim ruke na grudni ko. Pogledajte kako dahreaguje na to. Ponovite to nekoliko puta. Usmerite zatim svu panjuka solarnom pleksusu. Prouavajtekako se iri i saima dok udiete i izdiete. Vebajte takonekoliko minuta.

    2Oputanje napetosti

    Nakon to uspijete aktivirati svoj solarni pleksus, zamislite kako vazduh koji ulazi u va nos,prolazipokraj pleksusa i zavrava u vaem donjem tantienu (slika 19).slika 19

    Disanje kroz solarni pleksus prema niemtan tienu

    Zamislite trag energije slian dugakom svilenom koncukoji spaja vae telo od nosa do trbuha. Izdiitena usta. Neka vam ustabudu samo neznatno otvorena i izdiite sporo i tiho. Posve isprazniteplua, prenego opet udahnete. Dok izdiete, osetite kako sva napetostu vaem trbuhu, solarnom pleksusu i grudimaodlazi iz vas izdahom. Diite mirno tako 10 minuta. I daljebudite uglavnom koncentrisani na prostor oko

    solarnog pleksusa. Osetite kako taj prostor postaje sve neniji, kao da ga je neto razmekalo. Zatim, idalje pratei svoj dah,pokuajte osetiti fine vibracije u telu i oko njega. Nita ne inite, samoihpromatrajte. Vebajte barem 15 do 20 minuta na taj nain.

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    32/75

    S H E N

    Shen se prevodi obino kao duh ili vii um. To je jo jedna supstanca ilienergija koja postoji u naemtelu. Sam shen moe biti uroeni ili steeni,ali u ovom delu neemo ih ralanjivati. Ponekad ga nazivaju i"nebeski shen" jer mu je izvor medu zvezdama a u oveku se njegov centar nalaziu viem tan tienusmetenom izmeu naih oiju i hipofize (slika 20).slika 20 Vii tan tien

    Ovaj centar upravlja energijom uma kojom um ostaje bistar i odravasvesnost. Shen je svetlo lucidnosti,svesti, koje zrai iz naih oiju kadasmo budni. Kada je ovaj centar otvoren i energiziran ispoljavamo

    snanuintuiciju i oseaj za realnost. Kada je zatvoren ili slab, naa je panja rasprena pa se oseamoodsutno i kolebljivo. Kineski taoistiki lekari po pravilu odbijaju pacijente kod kojih je zraenje shena izoijupreslabo. Oni smatraju da je leenje nemogue kod osobe kojaisijava premalo shena, odnosnokoja ne izraava barem malo"duhovnosti".

    Shen se moe pojaati

    Odreene koliine shen energijeprirodno nastaju u organizmu. Ali, zbog stresova modernogivotaobino je nema dovoljno daostanemo zdravi a kamoli dovoljno za neku psiholoku iliduhovnunadogradnju. Sreom,koliina shena se moe poveati vebom. Jedan od najboljihnaina da se uspe utome jeputem ouvanja nae temeljneivotne energije koja se potommoe sublimirati u nekusuptilniju energiju poput shena. Da bismo uspeli u tome, moramo stei kontrolu nad niim tantienom,

    odravati ovaj centar otvorenim i aktivnim kroz svesno disanje. Duboko trbuno disanje na samo daomoguava ivotnoj snazi da prodreu vie centre, ve ujedno stiava na um i smiruje na mozak.Naunoje potvreno da je kod "odrasle osobe, ak i kada se odmara, metabolikiritam mozgovnihaktivnosti deset puta vei od ritma bilo kojeg tkiva utelu. Mozak stoga troi deset puta vie kiseonika odostalih organa pa samim time proizvodi i toliko puta vie ugljen dioksida". J a s n o je dakle, i sanaunogstanovitakao i iz taoistike perspektive, da ova maratonskaaktivnost mozga mora uticati nacelo telo, da ona uznemiruje ivanisustav, hormone, miinu masu, tkiva i organe. Ako umirimo um, on prestaje ili s nezdravim mentalnim i oseajnim aktivnostima (kao to su matanje, kritika, samosaaljenje,prianje sa sobom itd.), koje nas inaeprate skoro itav dan, to omoguava stanicama i tkivu u mozgu dapredahnu, da troe manje a proizvode vie energije. Na taj nain sepoveava celokupni nivo chi energijeu naemtelu. Koristei seunutranjim vienjem moemo uoiti kako se chi, kada ga ima dovoljnou telu, transformieu finiju shen energiju. Vii nivo shena osigurava namdobro zdravlje, podie naeraspoloenje i omoguuje nam da se duhovnorazvijamo.

    PRAKSA

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    33/75

    1 Aktiviranje mozga

    Sednite ili stanite u uobiajenom poloaju, umirite svoj um i pokuajtesveu obuhvatiti koliko godmoete celo svoje telo kao i funkcije kojese u njemu zbivaju. Nakon 10 do 15 minuta, usmerite pozornostprema zamiljenom balonu energije ispod pupka koji se treba iriti i saimatidok udiete i izdiete.Nakon to se zbliite posve s ovim prostorom usebi, koncentriitese na vii tan tien u prostoru izmeuoiju. Osetitekako vam se oi odmaraju u dupljama lubanje. Osetite kakoje sav ovajprostor oko oiju

    oputen. Neka oputanje ovog prostora podsea na smekavanje neke tvrde tvari ili topljenju leda. Nakonto posve opustiteovo podruje usmerite panjuprema vlastitim mislima i oseajima.Ne buditezaokupljeni niim posebno.Budite samo promatra koji putasvoje misli i oseaje da prolaze.

    2 Disanje u mozak

    Kada osetite da je prostor oko vaih oiju mekan i otvoren, pokuajtedirektno udisati kroz taj prostor umozak. I dalje jednim delom budite svesni svog trbunog disanja. Ne obazirite se na misli koje e vasupozoravati da je nemogue disati direktno u mozak. Ipak, pokuavajte.Uverite se sami je li to mogue iline. Vebajte oko 10 minuta. Pre nego zavrite, usmjerite panju(i dah) nazad ka niem tan tienu. Osetiteenergiju koja se ovde sakupila. Diite mirno jo nekoliko minuta pre nego prekinete s vebom.Da bisterazumeli teoriju i praksu vebi koje slede, ne morate se truditipopamtiti sve tehnike termine koji se ovdenavode. Vano je da osetitekako vae usklaeno bivstvovanje ovisi o razliitim specifinim tvarima(i energijama) koje dolaze izvana i iznutra, te da je korisno nauiti kakose te tvari i energije pomoutehnika disanja mogu skladititiu odreenimcentrima. Budete li pratili izloene ideje i vebali tehnikeopisane u ovom poglavlju, nakon nekoliko nedelja osetit eteprijatnu i vitalnu snagu u svom telu,posebno u trbuhu, solarnom pleksusu i na licu. Zapamtite svaki od tih oseta. Dopustite im da se proirecelim vaim telom.Vraajte se na to to jeee mogue.

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    34/75

    DISANJE CELIM TELOM... kada diemo kroz itavo telo,svesni sebe od stopala do glave,

    oplahuje nas daak energijekoja povezuje Nebo i Zemlju.

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    35/75

    "Mudar ovek die petama; masa die grlom."

    KRATKA D E F I N I C I J A PRIRODNOG DISANJA

    "Priroeno disanje, ono koje primeujemo kod male dece i ivotinja,obuhvata itavo telo. Ne u smislu dasvaki deo u njemu sudjluje, ve potome to strujanje disanja utie na svaki deo tela. Kada udiemo, ovostrujanje prodire duboko u nau trbunu upljinu, penjui se prema glavi.Kada izdiemo, ono se sputa od

    nae glave sve do stopala".Prema ovoj definiciji ispada da je malo ko od nas osetio prirodno disanje. Kada sam zapoeo sa chi neitsang praksom (vrstom unutarnje chi masae)uoio sam, na primer, da veina mojih novih klijenatauopte neprimeuje pokrete trbuha, grudnog koa i leda koji nastaju kod disanja.Dok bih promatrao kakodiu ili stavljao ruku na njihov grudni ko, jasnosam mogao osetiti kako se strujanje vazduha javljaisprva u njihovim grudima, uglavnom viim delovima grudiju i kako polako prelazi karamenima i vratu.Na nekima od njih bio je izvren hirurki zahvat natrbuhu i bilo je jasno da diu na ovaj nain kako ne biizazvali bolove oko mesta zahvata. Drugi su potiskivali u sebi emocionalne rane. Neki su pokazivaliznakove seksualnih frustracija. Ono to im je svima bilozajedniko bilo je da su svi podsvesno disali nanain koji ih je tedio odkonfrontacije s fizikim i psihikim nelagodama.

    RALANJENJE VANJSKIH I UNUTARNJIH PROCESA DISANJA

    Da bi se mogla koristiti snaga prirodnog disanja, vano je znati da postojedva odeljena aspekta disanja:vanjski (koji je primeren disanju kako ga doivaljavaju psiholozi) i unutranji (suptilni vid disanja kojizahvaa celo nae bie). Bez obzira radili sami ili uz asistenciju iskusnije osobe, kljuprirodnog disanjamoemo pronai jedino putem unutranje percepcije, unutranjeg osvjeivanja procesa koje izazivadisanje. Samo ono, posebno osveivanje svih podsvesnih radnji, vodi nas ka razumijevanju fizike iduevne snage disanja. Da bi nae disanje postalo slobodno od blokadanuno, je da doista shvatimo, bezocena i racionaliziranja, to te snagestvarno jesu.

    Vanjski pokreti daha

    S obzirom na dosad reeno, jasno je da postoje barem dva procesa koja se odigravaju udahom i izdahom.Svakim udahom, nakon to vazduh ude u na nos i nastavi putovati dunikom, na se trbuh nadima kakobi dijafragmi dao prostora koji se onda neznatno sputa nanie kako bi ostavio pluimavie prostora. Prvipokret, koji uoavamo kod prirodnog disanja, upravoje ovo oputanje trbuha. Kako se plua punevazduhom, karikirano nalikboci koja se puni vodom, plua se takoer ire a sternum podie, sve opetda bi plua imala vie prostora (slika 21). Tokom izdisanja uoavamo dase zrak, kako i dijafragma,podiu te lea iznova zauzimaju ravniji poloaj.Istovremeno, primeujemo da se i grudni ko i sternumoputaju a s njimakao da se oputa i celo telo (slika 22).

    Udah i izdah dva su simultana pokreta daha od kojih svaki ide u svojem smeru. Promatranjem ova dvaoprena pokreta daha i tela stiemo tzv.unutarnju kinestetiku svesnost koja nam omoguava da seopustimo kada elimo i primetimo na koji nain razliite energije krueu nama.

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    36/75

    Unutarnji pokreti daha

    Sa stanovita taoizma, da bi se prirodno disalo vanije je znati na kojinain se "energija daha", chienergija, kree kroz na organizam.Pomicanje ove energije izazivaju naizmenino udah (yang, aktivanprincip, podizanje) i izdah (yin, pasivan princip, sputanje) putem kojih se telo puni i prazni. Prematvrenju taoista, udah podie ovu energijuka glavi, dok izdah kanalieenergiju u sve ostale delove tela.Takoer, taoisti tvrde da udahom moemo naterati zemljinu yin energiju, koja je mona isceljujuaenergija, da ude u nae telo preko naih stopala.Izdahom izbacujemo iz sebe tetne energije ka Zemlji.Slino tomemoemo udisajem privui nebesku yin energiju u svoje telo kroz vrhglave, te je potomizdisajem rasporediti po celom telu, sputanjem"snage" prema dole (slika 23).slika 23

    Proticanje yin i yang energije kroz telo

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    37/75

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    38/75

    uzimamo vie kiseonika, pospeujemo rad itavog disajnog sistema, obnavljamo (unutranjom masaomkoju ono sprovodi) stanice, tkiva i organe svog tela i bre izbacujemo sve toksine tvari. Psiholokipromatrano, disanje celim telom pomae n am da se opustimo, oetimosebe iznutra i steknemo jasnupredstavu o sebi i tome kako funkcioniemo. im se to jednom dogodi, im uvedete dah u delove telakojih nismo bili svesni, primijetit ete kako se menjaju vai stavovi, vaioseaji i kako vam slika kojuimate o sebi vie ne predstavlja nekakavteret.

    PRAKSA

    Sednite i ponovite do sada opisane vebe. Kada zavrite, pokuajtesvesno obuhvatiti celu svoju pojavu.Osetit ete kako sve u vama,ukljuujui kou, tkiva, miie, tetive, ligamente, organe i kosti, vibriraslabije ili jae. Pokuajte razluiti koliko razliitih vibracija moete razaznati.

    1 P r o m a t r a n j e spoljnih pokreta disanja

    Paljivo promatrajte pokrete koje proizvodite kod disanja. Pokuajte dokudiete osetiti strujanje vazduhau trbuhu i pokretanje dijafragme. Pogledajte da li vam se trbuh sputa kod udaha. Ako niste sigurni,spojite palce na rukama na svom pupku i promatrajte hoe li se rairiti kada udahnete.Dok izdiete,pokuajte registrovati podizanje dijafragme i uvlaenje trbuha.Pokuajte dokuiti koliko ti pokretiprodiru u vae telo. Dok udiete, naprimer, pokuajte uoiti koliko se dijafragma stvarno sputa. Dotie lizdjelicu? Dok izdiete pokuajte otkriti koji su najvii pokreti koje inite. Doseul i vau glavu? Nepokuavajte uiniti neto novo. Samo promatrajte kakodah pomalo proima sve vie vae telo. Vebajteovu vjebu oko 10minuta.

    2 Promatranje unutranjih pokreta disanja

    Promatrajui ove fizike pokrete navie i nanie, pokuajte ujedno uoitipokrete "energije daha" u vama.Dok udiete, pokuajte osetiti energiju ivibracije koje se uzdiu ka vaoj glavi. Dok izdiete, pokuajteotkriti je li energija zahvatila ostale delove vaeg tela. Ne urite. Za nas nijeuobiajeno da opaamoovakva unutranja gibanja u telu. Pustite da se stvari odvijaju same od sebe i jednostavno "motrite" na

    njih. Koristite unutranju panjukao klju.

    3 Uspostavljanje veze s g l a v om i stopalima

    Osetite sada kako vam stopala neno poivaju na tlu. Opustite ihzamiljajui kako ulaze u tlo. Nakon toih opustite osetit ete vibriranjeu prvoj bubrenoj taci (taka na stopalu na kojem se nalazi prvabubrena akupunkturna taka, prikazana na slici 24).slika 24 slika 25

    Prva bubrena toka Krunska taka

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    39/75

    Neka njene vibracije zahvate cijelo vae stopalo, pa i noge. Potom, nekoliko minuta,masirajte srednjimprstom na ruci vrh svoje glave. Odmorite se i usmerite panjuka suptilnim, toplim ili bockajuimvibracijama koje e sepojaviti na mestu koje ste masirali. Drite panju na ovoj taci sve dok ne uoitejedan od tih oseta.

    4 Disanje celim telom

    Drei panjuna stopalima i glavi dok diete poet ete uoavati kako,u stvari, die celo vae telo. Dokbudete udisali, moda osetite kako segolicanje iz stopala prenosi navie preko tkiva i organa vaeg tela isedinjuje se s osetima koje disanje proizvodi u vaoj glavi. Kod izdisajatrebate osetiti kako se energijadaha prenosi odozgo prema dole sve do vaih stopala. Kada se to dogodi, jednostavno uivajte u ovomprotoku energije daha kroz vae telo navie i nanie. Trudite se locirati svakomesto do kojeg ta energijane stie. Vebajte ovu vjebu 10 minuta naovaj nain, prihvaajui utiske kako energija raste i opada uvaemtelu. Ako ne uspete, ne oajavajte. Potrebnoje neko vreme da se topostigne. Krenite na sledeuvebu.

    5 Istezanje kime

    Stanite u osnovni poloaj, lagano savijte kolena, stopala neka vam budu po prilici u ravnini s ramenima.Ramena i ruke opustite. Koncentriite se istovremeno na golicajuipregib na stopalima i taku na vrhuglave (slika 25.) Osetite vibracije u oba ta podruja. Neka vam udah zapone u stopalimaa zavri u glavi.Ve nakon nekoliko udaha primetit ete da vam se kkima ispravlja, a glava lagano podie u potrazi zapoloajem koji joj omoguava veu udobnost. Neka va izdah zapone na vrhu vae glave azavri uZemlji pod vaim nogama. Drite panjuna kimidok izdiete; pogledajte je li i dalje izravnata.Zamislite kako se kimaisteei iznova sakuplja dok diete (slika 26).Ne razmiljajte o neloginostiovakvog pokuaja; zamislite da se to ipak zbiva.slika 26

    Ispravljanje ime

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    40/75

    Povezivanje Neba i Zemlje

    Kada svladate prethodnu vebu,krenite na iduu koja se takoe radi stojei. Udiui, polakopodignite pete i istovremeno podignite ispred sebe ruke prema gore. Podignite ih posve iznadglave (s dlanovima prema naprijed - slika 27).

    slika 27

    Povezivanje Zemlje i Neba

    Kod udisaja sputajte ruke i pete dok se nenau u poetnom poloaju.Ponovite ovu vebu vieputa.Koncentriite se na uzdizanje i sputanje energije u vama.Osetite kako diete itavimtelom. Osmotrite nakoji naindah, dok stojite, u vaem telu iizvan njega povezuje Nebo i Zemlju. Kada primetite taj oset,proeite nekoliko minuta izapamtite koliko dugo je trajao.

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    41/75

    PROSTRANO DISANJE

    ... svakim udahom ne dobivamosamo za ivot nam nunu hranu

    i energiju, ve i novi kvalitetan prostor.Upravo tu prostornost,

    ako joj dopustimo du ue u nas,pomae nam da razotkrimo dublje slojeve svog bia

    i latentne isceljujue snage u nama.

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    42/75

    STUPNJEVI O S E T A

    Spoznavanje "novih prostranstava u sebi" kljuno je za nae zdravlje iduhovni rast. Kako sebedoivljavamo ponajpre putem tela, ono jedobra polazna toka za nae istraivanje.Postoji mnotvonaina kakomoemo osvestiti svoje telo, a najbolje je poeti od onognajoiglednijeg. Deo oseta, kojemoemo imati u svom telu, odnosi sena bolove u njemu; suptilniji oset je ostiti svoju teinu i oblik; sledejo suptilniji kao to su svest o temperaturi vlastitog tela, o pokretima koje ono ini, dodirivanju, trncima

    na koi, procesima disanja, miiima,organima, sokovima i kostima, mestima na kojima se skuplja naaenergija i putevima kojima se kree. Postoji jo jedno iskustvo samog sebe koje moemo imati. Moemoosetiti sveproimajuu otvorenost kojaizvire iz naeg srca. Ako sledimo taj put, pratei sve ove osete,ukljuujuifrekvencije vlastitih vibracija (vibracije koje nas ukljuuju ne iskljuuju),susrest emo se sasamom ivotnom silom kakva ona doista jest, oienom od naih krutih mentalnih predstava i, to je jovanije, odpredstave koju imamo o samima sebi. Uei sve vie i vie koji su nainipreputanja ovojivotnoj sili stei emo prostor koji nam nedostaje ireiti nejasnoe koje imamo o sebi.

    Osveivanje tela je dakle put kojim otvaramo nove prostore i dovodimou sklad oprenosti i polariteteivota, sve mogue manifestacije yina iyanga, omoguujui im da borave jedna uz drugu bez posledicapo nas. Ovo unutarnje sjedinjavanje, prihvaanje svega to jesmo oslobaa naetelo, ali i na um i donosinam novu ivost i nov osjeaj clovitosti.

    TRI DISAJNE KOMORE

    Da bismo ostvarili ovaj unutranji mir, moramo prvo otvoriti sveprostorije svog bia kako bi one iznovabile "velike i prostrane". Najlakinain da se to postigne je kroz iskustvo prostornosti vlastitog daha kojetreba preneti u svaku od "tri disajne komore". To su nii disajni trakt, od pupka nanie; srednji, od pupkado dijafragme; i vii, od dijafragme do glave (slika 28).

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    43/75

    Moramo nauiti disati krozsve te tri komore. Moramo otpustiti tenzije koje u njima postoje iuspostaviti idealno stanje u njima, stanje koje nije niti napeto, nitipreoputeno. Ovaj posao potaknut e,sam po sebi, neke promene u nama koje e se povoljno odraziti na nae zdravlje. Promatrano anatomski,ta se tri prostora disanja podudaraju s tri "plamenika" ili "pei" u telu kojenavodi klasina kineskamedicina. Ideja o "trostrukoj pei" u teluodgovara fiktivnoj podeli tela na tri dela. Ona upuuje na to da uoveku postoje tri glavna energetska vrela: vie, srednje i nie, koja su svapovezana s odreenimorganima.

    Prema uenju klasine kineske medicine "trostruka pe" regulirametabolike i fizioloke procese u telu."Trostruka pe", iji rad prati chienergija, omoguuje komunikaciju medu organima u telu. Prema momiskustvu, svesno disanje kroz sve tri komore, sve tri pei, i promatranjena koji nain dah prolazi krozsvaku od njih, pomoglo mi je da uspostavim skladan protok fizikih i duevnih energija u sebi. Ova mi jepraksapomogla da lake i bolje spavam, ako bih je provodio naveer; i osjeamvitalnost, ako bih jeprovodio tokom dana. Praksa disanja kroz tri komore doista je vrlo delotvorna. Piui o svojimzapaanjima odelotvornosti takvog disanja gospoda Middendorf istie da "nam vebedisanja stalnootkrivaju nov prostor u kome moemo disati. To je najboljinain da se svladaju mlitavost i beivotnosttijela i da ono osjeti olakanje,svetlost, novu snagu i nove potencijale. Dinamike tehnike disanja vodenas ka postignuu i uspehu u svim domenima ivota. Njihov iscjeljujuiuinak uklanja iscrpljenost idepresiju. Poveana mo disanja spreavatakoerupadanje iznova u takva stanja.

    Bez obzira na teoretska objanjenja koja emo prihvatiti da bismo si lakepredstavili kako tehnike disanjadeluju, jasno je da svakim udahom ne dobijamo samo za ivot nam nunu hranu i energiju, ve i jedannovi kvalitetan prostor. Upravo ta prostornost, ako joj dopustimo da ude u nas, pomae nam darazotkrimo dublje slojeve svog bia i latentneiscjeljujue snage u nama. Iako je prostrano disanje vrlojednostavno, nije ga lako svladati.

    Godinama smo disali na pogrean nain i, to je jo vei problem, bezikakve kinestetike svesnosti ovlastitoj unutranjostii spoznaje o tome kako na organizam spreava ili pospjeuje nae disanje. Bezsvesti o tome tose u nama zbiva, nemogue je nauiti pravilno disati - bez obzira na to bavili se

    yogistikim, taoistikim ili nekim drugim tehnikama - a moenam se dogoditi da pri pokuajima samododatno stvorimo haos u sebi ili izazovemo i neke tee probleme.

    PSIHOLOKE P R E P R E K E SPONTANOM DISANJU

    Jednom kada osvestimo zbivanja u naem organizmu, uverit emo sekako nae misli i oseaji utiunanae disanje, na ritam kojim udiemoi izdiemo. To je kritian trenutak svake prakse disanja, jer kroznjega otkrivamo prirodupsiholokihprepreka koje nam ne doputaju da diemospontano.

    Naa nesposobnost da izdiemo potpuno

    Jedna od najveihprepreka na "otkrivanju najboljeg naina disanja" je naa nesposobnost da izdahnemo

    potpuno. Budui daudah zahteva odreenu tenziju, izdah zahteva da se ona posve otpusti.Puni udah bezpunog izdaha nije mogu. Stoga je vano znati to namstoji na putu da imamo puni izdah. Obino onoto nam stoji na putunije neto s ime bismo se rado suoili.Naa sepovrnost kod izdisaja nalazi u vezisa naim psiholokimstanjem naeg uma u kome caruju zastarele koncepcije, odavnoprevakane ideje,koje su, kao i zrak u naim pluima, otrcane i nisu namvie potrebne.ovjek mora, eli li nauiti izdisatikako treba, otpustiti "stara ogranienja, skinuti krst koji nosi na svojim ramenima". Ako odbacimo tajsuvian teret, omoguavamo ramenima irebrima da se opuste i spuste se u svoj prirodni poloaj umjestoda stoje napeto prema gore. Puni izdah zbiva se tada automatski.

    44

    Naa nesposobnost da udahnemo potpuno

    Oni koji ne mogu izdahnuti potpuno u normalnim uslovima, oigledno ne mogu niti udahnuti kako treba.Kod punog udaha, koji zapoinje udonjem prostoru disanja i koji se uspinje prema gore kroz ostaleprostore trbuha, donji deo leda, i grudni ko zahtijeva da ti prostori budu elastini.To, kao to je ve biloopisano, pomae dijafragmi, koji se nalazi ispod grudnog koa i koji se usidrio uz lumbalni dio kimeda

  • 8/10/2019 Tao Disanja

    44/75

    se spusti nie kolikoje potrebno. Da bi to funkcioniralo, miii i organi ukljueni u disanje,moraju biti uharmoniji, slobodni od suvinih tenzija. Takvo prostranodisanje nije samo fiziki fenomen, ve i psihiki.On zaisi o tome koliko elimo i koliko smo sposobni sudelovati posve u svom ivotu i stei novuimpresiju o sebi u svetu.

    Sloboda da se p r i g r l i N e p o z n a t o

    Puni udah i izdah mogui su najvie onda kada smo spremni odbacitistaro i prigrliti novo. U punomizdahu praznimo sebe ne samo od ugljan dioksida nego i od starih tenzija, koncepata i oseaja. Kadaizdiemo poptuno, obnavljamo sebe, ne samo novim kisikom, nego inovim impresijama o onome to sezbiva u nama i izvan nas. Oba pokreta disanja za ise o "slobodnom, praznom prostoru" koji lei u srcunaegbia. Oset unutarnjeg sveta (i tiina), koju ponekad osetimo u medufaziizmeu izdaha i udaha, to jena put u nepoznato. To je oset meuprostorakoji nas oivljuje i moe uiniticelovitima.

    PRAKSA

    Da biste se pripremili za ove vebe, sednite ili stanite otvorenih oiju iusmerite panjuna dah kakodolazi i odlazi. Koncentriitese na sva tri tan tiena, onaj kod pupka, u solarnom pleksusu i medu oima.Osetite razliitost vibracija u ovim prostorima. Dok diete osetite svoj spoljni i unutranji dah, razliiteuzdiue i sputajue pokrete tkiva i energije.Pomno uoite svaki prostor koji izgleda napet ili je povezans vaimdisanjem na bilo koji nain. Provedite barem 10 minuta u ovoj fazi vebe.

    1 Otvaranje disajnog prostora

    Tokom izdaha upotrebite dva ili tri prsta i njima njeno pritisnite trbuhna mestu izmeu prsne kosti ipupka. Tekom udaha popustite tajpritisak. Promatrajte kako va trbuh reagira na taj pritisak. Diitetakoneko vreme. Potom stavite ruke na pupak i postupite isto; pritiite dokizdiete i poputajte pritisak dokizdiete. Pokuajteprimetiti kako se otvara va donji prostor disanja. Zatim stavite ruke na najnia rebra sobe strane grudi. Dok izdiete njeno pritiite rebra prema unutra. Dokudiete popustite pritisak ipromatrajte kako vam se polako die grudniko. Trebate znati da se vaa donja rebra, zvana i "slobodna

    rebra", mogu uzdizati prilino slobodno jer nisu vezana za sternum. Zapravo, onaomoguavaju pluimada se raire koliko je potrebno. Sada laganopritiite svoj solarni pleksus dok izdiete. Promatrajtenekoliko minuta kako se gornji dio vaeg trbuha oputa i otvara. Kada zavrite, pritisnitelagano donji deosternuma dok izdiete. U sledeih nekoliko izdahapostupno preselite pritisak na vrh sternuma. Budete liuporno vebali ovevjebe, uskoro ete otkriti kako mesta na koja ste bili koncentriranipostaju sveelastinija i prostranija. Zatim na isti nain obradite sveprostore svog trbuha, grudnog koa (ne zaboravitena svoja rebra i prostor izmeu njih) i ramena. Ne urite. Vie ete koristi imati od ovih vebibudete li ih provodili 15 do 20 minuta svaki dan jednu nedelju ili due,nego ako pokuate celi ciklusobaviti u jednoj seansi.

    2Jednostavna tehnika otvaranja sva tri p r o s t o r a disanja

    Postoji jo jedna vrlo jednostavna tehnika koja vam moe pomoi daodjednom otvorite sve tri komoredisanja. Re je o postupku tokom kojeg prsti na rukama vre pritisak na druge prste. Da biste otvorilidonju komoru disanja, neno pritisnite mali idomali prst jedne ruke o mali i domali prst druge ruke.elite liotvoriti srednju komoru, pritisnite srednje prste obe ruke. Da biste otvorili gornju komoru,pritisnite zajedno palce i kaiprste. Da biste otvorili sva tri prostora odjednom, pritiite sve prsteod