TEORIJA-ARHITEKTURE (3)

7/28/2019 TEORIJA-ARHITEKTURE (3)

1/34

T E O R I J A A R H I T E K T U R E


2/34

TEORIJA ARHITEKTURE

OBJEKT/ TEKST/ KONTEKST shema kolegija

- Heterogenost teorije arhitekture kao discipline- Danas: vrste teorije sa zadacima (specipije)

Teorija kompozicije, arhitektonski jezik i forme, nov prostorni medij

- teorija koja prouava arhitekturu kao autonomnu disciplinu 1.grana teorije koja prouava metode projektiranja, alate arhitekture,

jezik arhitekture (stup, ploha, volumen)

to rei tim jezikom; to poruiti?

- Einsenman 1970 te: Vjebe arh. jezika- Tirani: Teorija kompozicije

Prije svega pitanje konteksta i fenomena na koje treba odgovoriti:

- Prouavanje odnosa teorije i ireg konteksta, mogunostiarhitekture je 2. grana teorije (vanije podruje)

TEORIJE vs. IRI KONTEKST

a) Problemi i fenomenib) Pitanja (mediji pomau odgovorima) doivljaji iz fenomena

primjenjivi i na arhitekturu

- Prijenos jezika iz drugih medija u medij arhitekture vaan je zbogloih interpretacija i simplificiranja u jeziku arhitekture

Pr. 80 te i 90 te: teorija DEKONSTRUKCIJE bipolarnost

dominacije i moi = konstruktivni odnosi mogunost drugog

pogleda

BINAR: dominantno: KULTURA TEORIJA FUNKCIJA

potisnuto: ARHITEKTURA PRAKSA FORMA

Einsenman, Chumi


3/34

Rezultat: sukobljeni odnosi, dijagonale, osloboeni odnosi

FORMALAN GOVOR O TOJ NERAVNOTEI: intelektualno relavantna, ali da li

ona intervenira u toj teoriji dekonstruktivizma ili samo reprezentira?

Liebeskind, Zaha Hadid

Teorija pobjedljivosti podatnost

(heterogenost u prirodi, ali se sve moe ujediniti)

FOLDIN (nabor) pr. nabori haljine su svi razliiti, ali ipak objedinjeni bezgubitka identiteta

- Teorije kaosa, fraktala itd. U funkciji dinamikog sustava razvojaobjanjenja svijeta, a mi to gledamo kao objanjenja strukture u

kojoj mi interveniramo

Presavijanja/ Nabori/ Valovi kaosa/ Fraktali u arhitekturi

Je li sloena zbog izgleda poput dijagrama (generiranje nove forme) ili ima tu

neke intervencije?

SIMPLIFICIRANJE logika filozofije utjee samo na arhitektonsku formu.

PRAKSA POSREDOVANJA pazi da se dobro prevede jezik

KONSTRUKTIVNA TEORIJA konstituira nove koncepte

Dijelovi bliski teroiji, ali razliitih ciljeva:

- Grana ARHITEKTONKA KRITIKA: ima cilj zato ima egzaktnu teorijui jezik

- Grana POVIJEST ARHITEKTURE: primarno se bavi povijesnimrazvojem, formalna je morfoloki i bavi se odnosom arhitekture u

drutvenom kontekstu- Grane TEORIJE ARHITEKTURE:


4/34

1. PERSPEKTIVNA pravila arhitekture kao zasebne discipline, estodaje recepte i metode

2. MOGUNOSTI ARHITEKTURE arhitektonski objekt u kontekstu3. KONSTRUKTIVNA4. META TEORIJA teorija o teoriji (razvoj arhitektonske misli)

CILJ teorije MORA biti PRAKSA (obekt) to znai da je svaka teorija samo

forme bez konteksta neadekvatna (nema istinskih pitanja) isto kao i ona koja

se bavi samo odnosom baziranim na uputama kako napraviti neto nama

akta arhitekture

ODNOSI objekt/ tekst/ kontekst

ARHITEKTURA I DRUTVENO POVIJESNI KONTEKST

Teorija kao praksa posredovanja

Pristupi:

1. Neovisna forma i disciplina (autonomna) pogled kad je drugaijaformalna, morfoloka, analiza strategije te je arhitekture gotovo


5/34

bezvremenska ali s potiskivanjem ireg konteksta i utjecaja drugih

disciplina

2. Odnos arhitekture i konteksta (pasivni povijesni determinizam) zamkaje ovdje u determinizmu da arhitektura odraava samo izraz oko nje.Npr. reprezentacija i sredstvo vie sile tada teorija podsjea da su i

arhitektura i kontekst konstruirani, i da nisu nepromijenjivi i trai

aktivnu ulogu arhitekture u tom kontekstu. Time ona negira oba pola

(1. i 2.), ali je vano da se oba pola ukljue u razmatranje i time

zagovara:

3. Aktivni odnos arhitekture i drutvenog konteksta (poluautonomijuarhitekture)

Drugi zadatak teorije je posredovanje odnosno prevoenje jezika

- Uspostavljanje adekvatnih odnosa- Prevoenje jezika da se smisleno mogu koristiti u drugom mediju- Transkodiranje

Frederic Jameson (teorija produkcija openito)

POANTA TEORIJE PRAKSA


6/34

GRANE BLISKE TEORIJI (ali razliitih ciljeva)

Arhitektonska kritika ima cilj i zato ima egzaktnu teoriju i jezik

Povijest arhitekture primarno se bavi povijesnim razvojem, formalna

morfoloki i bavi se odnosom u drutvenom kontekstu

Grane teorije arhitekture:

1. Perspektivna pravila arhitekture kao zasebene discipline estodaje recepte i metode

2. to moe arhitektura arhitektonsko objekt u kontekstu3. Konstruktivna4. Meta teorija (teorija o teoriji) bavi se razvojem arhitektonske

misli

Cilj teorije mora biti praksa (objekt) to znai da je svaka teorija samo forme

bez konteksta neadekvatna (nema istinskih pitanja) isto kao i ona koja se

samo bavi uputama kako napraviti neto nema alata arhitekture.

Odnosi: OBJEKT/ TEKST/ KONTEKST


7/34


Pristupi

_1. Neovisna forma i disciplina (autonomna) pogled kad je

drugaija formalna, morfoloka analiza strategija te arhitekture

Gotovo je bezvremenska, ali ukljuuje potiskivanje ireg konteksta i

utjecaj drugih disciplina

_2. Odnos arhitekture i konteksta (pasivni povijesni determinizam)

Zamka je ovdje DETERMINIZAM: arhitektura odraava samo izraz

oko nje

Npr: reprezentacija i sredstvo sile tada teorija podsjea da su

arhitektura i kontekst konstruirani i da nisu nepromijenjivi te trai

aktivnu ulogu arhitekture u tom kontekstu.

Time ona negira oba pola (_1. i _2.), ali je vano da se oba pola

ukljue u razmatranje pa time zagovara _3. Aktivni odnos


8/34

arhitekture i drutvaodnosno poluautonomiju arhitekture. kroz

arhitekturu se treba dobivati znanje

Zadatak teorijeje i posredovanje odnosno prevoenje jezika:

- Uspostavljanje adekvatnih odnosa- Prevoenje jezika da se smisleno mogu koristiti u drugom mediju- Transkodiranje

Frederic Sameson (teorijska produkcija openito)

Poanta teorije je praksa.

Ludwig Mies van der Rohe: stambeni

neboder, Berlin, 1922.


9/34

Kako je taj neboder reprezentacija trenutka?

Vrijeme ind. razvoja (automatizacija znai standardizacija i masovna

produkcija) ovdje je vezanje ploa upravo reprezentacija te industrije ili pak

s druge strane koristi se svugdje staklo kao moderni materijal.

Ali postoji i vea uloga tu nam treba KONTEKST

KONTEKST: oronule, sitne kuice pred njima se Mies ne okree ve se

njegova ovojnica uvija i radi neobinu igru i izaziva razliite i vrlo neobine

doivljaje, uvlai, izvlai i vrtloi ih kao i u kontekstu grada KONTEKST

PUTA DA DEFINIRA ZGRADU (projektantska strategija angairana

kontekstom)

EFEKT: buenje indeferentnih pojedinaca iako on govori o istini kriza nije

negirana ve govori o njoj

Druga metoda je zamraenje konteksta i odvlaenje od njega.


10/34

Georg Grosz

a) Litografija (u trenutku nakonrata i

b) Velegrad 1916. 1917. -metropolis

add. a) izraz: rascjepkanost + teme

Georg Simmel modernizam i tok

moderniteta

add. b) vrtloenje feomena o kojima

se bavio sociolog Georg Simmel koji

kae da su reakcije pojedinca prvo

IZBEZUMLJENOST gotovo do krika, a

nakon toga PORAZ PRED SVIME ili

razvoj indiferentnog stava (otupljenje

rasuivanja)


11/34

objektivni svijet / subjektivna stvarnost

ODNOS ARHITEKTURE I KONTEKSTA

P. Behrens: Tvornica turbina AEG, 1909, Berlin

Allgemeine Elektronitts Gesellschaft

- 10 ak godina ranije: kontekstmodernizacije, industrijalizacije

(dobar produkt + dobar dizajn)

- Jaka poduzetnika elita kojaprihvaa modernizaciju

- Ve 1883. osniva se AEG

1907. DEUTSCHE WERKBUND odnos umjetnosti i industrije:

P. Behrens: Tvornica turbina AEG solidan, dobar industrijski produkt ali i

dobar dizajn dizajn postaje vanim


12/34

U AEG u P. Behrens dizajnira lampe, ventilatore ali drutvo ne voli tu naglu

industrijalizaciju i modernitet svi ele tradicionalnu obnovu, staru zajednicu

nasuprot novom mehanikom i industrijskom drutvu

UPORABNA VRIJEDNOST VS TRINA VRIJEDNOST problem u njemakom

drutvu

Fritz Schuhmacher, Karl Scheffler

Primjer umjetnika u slubi AEG a (mali predmeti): P.

Behrens sa nizom lampi, a znak razvija preko ideje saa

-

Zato to propitivanje: nema stanja razmiljanja daje industrijalizacija dobra stvar, njemako drutvo

zagovara tradicionalne vrijednosti

- Ferdinand Tmies propituje odnose te dvije struje zakljuak je:koliko god predmet banalan bio, taj je produkt plemenit industrijski

proizvod nema promiljanja stavrne uloge

Teoretiari Werkbunda misle da se umjetnou taj industrijaki proizvod moe

oplemeniti i drutvo opet napraviti harmoninim i korektnim

3 koncepta: DUH VREMENA

DUH NARODA ideja da svako doba ima

UMJETNIKA VOLJA

A. Riegel: svaka epoha ima svoju slobodnu volju, a ako pripada njoj,radit e u skladu s njom

Dominantne vrijednosti:

GRKA POLIS ~ HRAM je izraz i simbol vrijednosti

SREDNJI VIJEK RELIGIJA i vjera ideja ~ KATEDRALA kao simbol tog vremena

RENESANSA IDEJE HUMANIZMA ~ PLAA (arh. arhetip) snaga, sila u

drutvu


13/34

MODERNITET ? industrija, kapitalizam ? TVORNICA

- Na pragu spajanja novoga vremena i tadicionalnih vrijednosti kojeeli njemako drutvo moe li tvornica poeti komunicirati sa svim

tim vrijednostima na koje se eli osloniti?

1909. zadatak AEG a projektirati tvornicu:

(1)Treba projektirati simbol tog vremena(2)Tvornica je ogromna, a treba odraavati njemaki centralizam(3)Tvronica TURBINA generator srtuje snaga cijele Njemake

Lokacija: krianje dviju vanih ulica

Tvornice do tada: neogotike ili neambiciozno izvedene

Vizualni atributi AEG a: simetrija, red, teina

monumentalnost, reprezentativnost

hramski dojam

Behrens jedan od otaca moderne industrijske arhitekture

1901. Dormstadt (vlastita kua) naglaen dizajn u interijeru

Kolonija dizajnirana sa centalnom zgradom Josepha

Olbrichta

Tada razoaran, ali svoje umjetnike sposobnosti stavlja u slubu

dominacije snage tog doba

1912. Sankt Petersburg

1. novi materijali: STAKLO i ELIK sa karakteristinom lakoom, tankoom,

elstinou, transparentnou

Karl Benhardt dodijeljen kao inenjer jer je Behrens slikar


14/34

2. kako stilu materijala odati

teinu i monumentalnost

Elementi:

GLAVNA HALA: reetkasti okvir

i zglob u interijeru vidljiva

imena, monumentalna otrina

SPOREDNA HALA: u slubi

ukrute

Vani: 1. Zatvoreni profili teina, solid

2. Izbaaj nosivih elemenata, a staklo unutar (nakoeno) igra svjetla

koja doaravateinu

3. Zglob gotovo na postamentu, skulptura (status simbola doba)

4. Staklo tretira tako da se pitamo je li transparentno:

a) visoka baza

b) simbol novog doba velike povrine bez transparentnosti

kao skulptura

5. Staklo kao da nosi jaki pologonalni zabat, a da se uglovi ne bi

doimali kao nosivi imaju jake reke

Dojam HRAMSKOG PROELJA

Je li to mitska interpretaija? DA, ali drugi je izriaj.

Razlika od hrama: baza je kontinutirana i nama ulaza

- Prava je istina objekt nova fasada dizajn je Benhardta kao iunutranjost


15/34

Karakteristine poruke- Behrens daje uljepan privid stvarnosti(utjeha?),

dok Mies daje istinu


Giuseppe Terragni: Casa del

fascio, Como, 1932 - 1936.

Primjer da gesta nije sluajna, ne

samo formalno, ve provjera imese dobiva novo (nova strategija)

- Casa del fascioangairan je primjer u

smislu promoviranja

jedne ideologije

- Tema apstrakcije - moemo li s njom izraziti se?KONTEKST: uoi 2. Svjetskog rata kada jaa faistika ideologija, sjeverna

Italija

Terragni modernist, racionalist u slubi faizma! (ono to se smatra

liberalnim u svijetu u udnom je spoju s ideologijom faizma)

Gotovo nas buni (sada i tada) ideja da modernist radi u slubi faizma.


16/34

Teoretiari: B. ZEVI: Teorija enklave

L. BENEVOLO

M. TAFURI: gleda stvari openitije modernizam ka angamanu postavlja se pitanje moe li to biti modernizam jer su u svojoj biti

apstrakcija i forma, a one a priori ne mogu biti angairane. Kae da je

arhitektura ispranjana od ideologije I na taj nain pokuava spasiti

Terragni a. No, Terragni je mislio ba suprotno jer je vjerovao da

modernizam moe pomoi faizmu. Na poetku je faizam mogao privui

intelektualce kao posljedica 1. Svjetskog rata (kaos) potreban je reim da

to sredi te je taj mladi reim to I napravio, barem se tako inilo.

MIAR (Bardi) Racionalistiki pokret nema drugi cilj

PERSICO 1934. to potvruje

Kako taj modernizam moe biti medij prezentacije ideologije?

- Slini simptomi u drutvu kao nakon 2. Svjetskog rata- Situacija futurizma i odjeci kontra stanja NOE CHIENTISTI + srednje

stanje MODERNISTI MIAR

- GRUPPO SETTE ne odbacuju cijelu povijest, ve citiraju povijesneforme i koriste je za razvoj svojih formi (razumljivo kradu forme

da bi svi itali iste poruke)

G7 / TERRAGNI / MUSSOLINIEV REIM prividan red (slini ciljevi)

_Moderna Italija bazirana na tradiciji_

KONZERVATIVCI sumnja da ta ista, racionalna arhitektura moe

predstavljati talijanski faizam PIACENTINI koji tu predstavljaju svoji itkiju,

direktniju srhitekturu.

Marcello Paicentini daje kritiku: racionalistika je arhitektura nespojiva s

retorikim zakljucima faizma.


17/34

Modernizam generalno tei apstrakciji, formalizaciji, uporabi novih materijala

(elik i staklo) = tabula rasa povijesnih oblika

Modernizam je u Italiji specifian: 1936. Italija okupira Etiopiju (izbaena iz

Lige Naroda i zabranjen joj je uvoz elika) = zato se okree vlastitoj povijesti

i to ideji TALIJANSTVA; MERIDIJANSTVA; ROMANSTVA

- Politiki je to specificirano okretanjem na etapu Rimskog carstvakoje konotira irenje i vjenost

- U gospodarskom smislu primjer je to autarhinostiItalija napokon i proglaava Novo Rimsko carstvo te to prelazi i u arhitekturu:

Terragni Casa del Fascio i Danteum.

Casa del fascio

PROGRAM: administrativni i kulturni centar

veza izmeu vrha (vodstva) i obinog

puka

1.Svjedoanstvo

2. Opus poklonikapropagande

Terragni iznosi ideju transparencije u

kojoj nema niega izmeu naroda i vlasti

SITUACIJA: u kompoziciji s postojeom

crkvom

- Ne primjenjuje staklo i elik iznosi temu okvira kojim rjeavatransparentnost dematerijalizacija i poroznost u samoj arhitekturi

apstrakcija postaje reperent

Tema povijesti i modernizma

- Prvotno tema palae sa zvonikom, ali se od njega odustaje


18/34

- Ostavlja okvir koji se referira na povijesnu traberaciju klasinesintakse stupa i grede

- Specifino: KOMSKI STAMBENI TIP + ulaz i unutarnje dvorite- Klasino: PALACO TIP ireg raspona od Coma, cijela Italija

Sve stambene tradicije Italije spaja u talijanski prakuu kuu svih kua.

Zgradu karakterizira: strog zlatni rez u potpunosti matematiki provjeren,

pravilnost prije svega kroz konstrukciju, uvueni ulazi i lagano podizanje,

unutranji atrij kroz dvije etae na koji se veu uredi i sobe za sastanke, dva

studita

Isti konstuktivni sistem provuen je i u unutranjosti zgrade, a opet sve je

drugaije. Porozna struktura iznimno je konzistantna, ali itav volumen

dematerijalizira. Glavna fasada malo je odmaknuta, gotovo kao da je

privrena, dodana. Stube su izvedene od blokova travertina, a ne obuene

u njega. Ulaz karakterizira kosa ulazna ploha, staklo iznutra se gleda prema

crkvi posebnost svjetla. Mogue je elektroniki otvoriti sva vrata: nema

prepreke, zgrada je dostupna svima.

Stube: podgled: crni mramor, gazita od travertina posebni doivljaj

Dizajn stolova, stolaca najnapredniji

Reljef: Mario Radicek? apstraktan, ali retorian (sredinji dio reljefa

predstavlja lik Mussolinija pozicioniranog u samom centru i sveprisutnog na

svim sastancima).

Iznad druge etae nalazi se terasa.

Osobine zgrade: REPREZENT, STRUKTURALNA SAVRENOST, KRAJNJA

FORMALIZACIJA, NABIJENOST SIMBOLIKOM, KRAJNJE ANGAIRANA (ali ne

lijepljenjem plakata ve krozarhitektonska sredstva i doivljaje)

Tafuri ima krivo.

Spoj globalne tal.

tradicije s lokalnom


19/34

ARHITEKTURA I DRUTVENO POVIJESNI

KONTEKST

Giuseppe Terragni: projekt Danteuma,

Rim, 1938.

Nastavak teme arhitekture (i apstrakcije) retorika

Tema REFERENCE (danas)

problem INTERTEKSTUALNOSTI I

TRANSKODIRANJA


20/34

- 1936. Mussolini i 3. Rimsko Carstvo: zadaa je svih medijakomunicirati tu slavu

- 1938. ideja velike svjetske izlobe u Rimu demonstracijatalijanske povijesti

- Fiziki je to manifest arhitektonskog i urbanistikog poretka izstarog u novo Rimsko carstvo

1. LUK mogue teme ili asocijacije vidljivo na plakatu- LIBERA je redizajn tog luka,

pomak koji je moderan

2. KOLOSEUM potreban je pandannjemu: Guerini, La Padula, Romano:PALAA TALIJANSKE CIVILIZACIJE

(kockasti koloseum s lukovima

(podsjea na grupu Valori Plastici)

1. i 2. pomalo naputanjeapstrakcije, vie retorike

Ideja novog centra 3. Rimskog Carstva

rezultira novim planom prema zapadu, uz Tiber

- snana aksa od foruma prema novom centru VIA DELL' IMPERO kojaudno sijee povijesni Forum

POVIJEST POSTAJE RVTVOM

NOVE GESTE. Tu Terragni dobiva

zadatak DANTEUMA kao

spomenika Danteu1. PROGRAM:

- Dante: biblioteka i muzej, ali sasvrhom reprezentirati Dantea kao

vrh talijanske knjievnosti (u 12,

13. st. promovira talijansko

jedinstvo)

-

U 19. st. pojavljuje se tek interes za njega kada su ideje jedinstvaaktualne


21/34

- Njegov koncept je bio SVETO RIMSKO CARSTVO- Pie na talijanskom i daje si zadau struktuirati novi talijanski jezik i

sredstvo identiteta

2. REFERENCE:- Linija: Koloseum (vizura), Maksencijeva bazilika (sustavi

organizacije)

- Ideja: a) atempostalnostib) uklapanja u jezgru grada

c) pokuati ispriati Boanstvenu komediju

Maksencijeva bazilika: Konstantinova bazilika, najvei stojei monument Rima

Koloseum: Danteum je odjek Koloseuma, ali asocijacija na apstraktniji nain, zid od

Koloseuma i od Danteuma se oljutio

3. Danteum kroz priu Boanstvene komedije- Simbol zida kao arhetipa: direktno inskripcijama iz boanske

komedije

Indirektno strukturom komedije u 3 dijela x

33 i uodom, a kod Danteuma zidom od 100

blokova

- Prostorno specifina veza sa zidom asocijacija je drevnih zidova,nositelj znaenja u istoi i smislu apstrakcije

- I u funkciji ulaza: zajamena priprema te tajnovitost ulazaUSKI ULAZ: ni sam ne znam kako sam se tu naao

OTVORENO

GUSTA UMA: simbol je ivotne izgubljenosti, ali i izgubljenosti u

arhitektonskom smislu

TEAM STUPA: isti elementarni stup kao arhetip


22/34

Put je LABIRINTSKI nesiguran, bez jasnih direkcija

3 TRAKA STEPENITA: 3 kao simbol

TAMAN KANAL

MALI ULAZ

Pakao: 7 platformi i poniranja: obrnut stoac i sputa se strop (bez prozora),

stupovi tvore proguivanje 1:3 (spiralno)

istilite: kanalom se stie u istilite koje tada jo teoloki nije postojalo. U

istilitu je ideja breuljaka te isto kao u paklu 7 platformiali sa otvaranjem

neba, svijetla i penjanja platformi

Uski kanal, prolaz vodi do

Raja koji se sastoji od 36 prozirnih staklenih stupova i otvorenog neba

- Zadnji je dio Carstvo, a izlaz je sa strane

Kako Terragni sve dri pod kontrolom?

2 su smijera kontrole: a) temporalni 3 bitne sekvence prolaza (to je smijer

DIJAKRONIJE)

b) meusobni odnosi ili tzv SINKRONIJA

- prolaz kroz niz opreka: PAKAO: zid crno kamen binarne opreke,

RAJ: stup sjetlo staklo obgrlio oba pola,

- Sve u svrhu poimanja totaliteta ime Terragni aje u konanici DEMATERIJALIZACIJU- BINARITET je doveden do razine KULTURA vs PRIRODA

Formalno jelo postaje ANAGIRANIM

Komunicira s drugim jezikom jezikom KNJIEVNOSTI

Lijep prijevod, i to u dva sloja:

1.

Direktno iz knjievnosti u arhitekturu (figurativni preloak)2. Dublje transkodiranje


23/34

- Terragi u ahitekturi rai isto to i Dante u jeziku sistematizaciju- Semantika (znaenje) i sintaksa (onosi gramatka) postaju definicijom slojeva u jeziku

SEMANTIKA

1. ZID simboli svih zidova, stupova i platformiistoda i simbolinost.2. STUP3. PLATFORMA

Razina univerzalnosti koja ima 2 nivoa:

DENOTATIVNO ope znaenje

KONOTATIVNO igra sa sekundarnim znaenjima

Pozivanje na Egipat (zid), Grku (stup) i Perziju (platforma)

- U biti je logika Rimskog carstva bila obgrliti sve te kulture te tuprepoznajemo ideju carstva kao KRUNE SVIH NJIH

SINTAKSA

1. PROPORCIONALNI ODNOSI 1 + 33 + 33 + 33 = 1002. STRUKTURA KOMEDIJE 1 2 3 1 2 3 1 2 3 - RIMA

Pakao i istilite: ista dimenzija, ponavjanje istog elementa poniranja, teme

izdizanja = logika rupa - brijeg

- FORMALNIM SAVRENSTVOM ISPRIANA JE PORUKAHipostil i raj: jedan iznad drugog, u prvom se javlja osjeaj dezorijentiranost

i zbunjenost, a iznad toga nalaze se rjeenja (oslovljavaju isti problem)

- SVE JE KRAJNE ANGAIRANO (Tafuri u krivu)Sistem komunikacije referira se na Maksencijevu baziliku


24/34

perimetalno + kri

metodom pomaka definira komunikacije

pr: pomak vila u Garshu vertikalni

Einsenmman: arhitektura ETIDE

- Nije razvoj iz funkcije ve ista forma: KUBUS/GRID..., pa postrestum funkcija

Le Corbusier i knjiga Vers une Architecture, 1923.


25/34

- Skup prethodnopubliciranih eseja

Towards a new Architecture, 1927

Ka pravoj arhitekturi bolji

prijevodjer je imao vie namjera od

nove arhitekture

Projekt za Ligu Naroda, eneva,

1927. ne dobiva ga, jer biva diskvalificiranim

Revolt: CIAM

2 naina sagledavanja: dinamiko: hodanjem kroz kuu i statiko: kroz 5

toaka arhitekture

VILLA SAVOYE

Na dravnom divljem imanju gradi kuu pristup autom auto je vaan

element Le Corbusieru gledanje na kue van usporedbe kue s brodom

Rampa s linoleumom na podu i standardizirani rukohvati industrijski

element (nimalo dodatno dizajniran i poseban)

Element poasnog dvorita: rampa kao ceremonijani ulaz

Poveznice s crkvom: BUNAR: element svete vode

SKELET: kao u brodovima penjanjem se ostavlja praina i svi problemi

- Radi bezvremensku arhitekturu sa sadanjim elementima(ukljuujui i povijesne)

Moram se rukovoditi ovim pravilom da svojim linijama, bojama dadem nova

znaenjai duboka sjeanja

- Potrebno je graditi na kolektivnom jeziku da svi razumijemo- Moderan predmet masovno proizveden kolektivno razumljiv______________________


26/34

- Machine neto??? MAINA ZA STANOVANJE- Sloena struktura (skoro je cirkularna struktura i biblijska

komunikacija) pisano pjesniki, ali pisac je svjestan zbivanja

Specifino kulturno znaenje koje je definirano u 18. stoljeu u

prosvjetiteljstvu kada se openito htjelo promijeniti loe sustave poput

bolnica

Bolnica maina za ozdravljenje

- Javljaju se opasna veze poput izraza da je ena maina za uitak- Rjeenje: nita vie ne slii maini ve je savreno prmiljeno za

odreeni cilj

Kua tako promiljena za stanovanje da e rijeiti probleme drutva

- Poigravanje s novom arhitekturm- Kompleksna struktura u 3 krajnosti

3 posjetnika oi koje ne vide Arhitektura

1. Oblik 1. Brodovi 1. Pouka rima

2. Povrina 2. Avioni 2. Iluzija tlocrta

3. Plan 3. Automobili 3. ista kreacija

uma

KRAJ: masovno poraavajue: ARHITEKTURA ILI REVOLUCIJA

1. Arhitekti su zaboravili da je arhitektura igra volumena voena igromsvjetla, a ininjeri su to ponovno otkrili

2. Uporaba automobila i tipolokih hramova sugeriraju razvoj (ako jepoznat cilj i proces se pusti da se odvija, dolazi se do savrenog tipa i

stila toga doba)


27/34

- Ali arhitektura se ne radi samo o tome, ve o emocijama (te se morauzdii) i strastima: mora se dirnuti srce- esto se tu Corbusier

poziva na sv. Petra i Michelangela

1890.-1920.g. problemi tih godina i diskusije (kao i Vila Savoya u svom

mediju) ovdje inputi nisu nikad direktni, ve kao ikoniki bljeskovi

3. to arhitekti ne vide?

- da se sve radi o volumenu, povijesti, planu

- igra volumena pod svijetlom, povrine to trebaju naglasiti, a plan je tu da

vodi i kontrolira

- igra: mudra, znalaka, tj.tona (uzviena, znalaka i mudra)

1. nije voena sama po sebi

2. kreator je slobodan jer se igra ( strogo umjetnika ?????, Kant:

njemaki idealizam)

3. savreno i povezano se kontrolira

Diskurs o estetici (Francuska)

Diskurs o modernitetu (Njemaka)

Austrijski diskurs: A. Loos koji kae: ne treba moderne predmete dizajnirati,

ve sluati to moderni svijet treba

Njemaka: Deutsche Werkbund (Behrens)

Karl Scheffer: koji je realitet suvremenog ivota? Tvornica, treba je uzdii

(uzdii i stvarnost)

- to radi i Le Corbusier u Vili Savoye: uzima industrijske elemente i uzdie ih

- problem kako pomiriti dvije jake struje u njemakom drutvu?

Francuski diskurs (drugaija pozadina)


28/34

S. Denis slika je ono to vidimo, nije to kua,... tek skup linija na platnu i

nije bitan sadraj ve kompozicija

Afera Dreyfuss: Francuska okree desnopita se treba li biti osloboen jer

nema dokaza ili pak osuen jer su vaniji vii razlozi

Impresionisti do tada nisu poznati, Denis propagira takvu lijevu umjetnost.

Cezanne iza togaje ista ideja kubusa, kugle , valjka

Aristide Maillol kipar koji te ideje preuzima ideje iste moderne koja je

ipak klasina (sugestijom i asocijativnou)

- Le Corbusiere radi MIT NA KVADRAT koji je spoj industrijalizma ikantovske nezainteresiranosti prvi teorijski konstrukt

Corbusier: funkcionalist? Ili isti umjetnik? koalicija nespojivih

elemenata

Zakljuak: tako je vrlo brzo izgubljen stil?


29/34

Arhitektura ||| umjetnost

Arhitektura ista tvorevina duha je li Le Corbusier funkcionalis ili

umjetnik?

Arhitektura:

- POBUUJE OSJEAJE prizme lom svjetlosti- Iskazuje misao- Indirektna komunikacija- Stvar je kompozicije i sklada umjetniki govor

- projektiranje: umjetniko stvaranje ili ne?Ako je: koje imamo zadae i odgovornosti?

Arhitektura: nije samo utilitarnost i funkcija

- Majer definira odnos izmeu stvari (ivot) i umjetnikog djela

(umjetnost)

-Johannes Majer: arhitektura= funkcija x ekonominost

- do forme se dolazi iz funkcije (nema stvaranja i komponiranja)

J. Mayer, Hans Wittmer, Peterschule, Basel, 1925. plakat na kojem

stoji kako od funkcije doi do forme

Corbusier ga napada da on radi umjetnost ali opet ostaje Majerova

distinkcija: samo arhitektura spada u Baukunst & Kunst sferu

- Umjetnost graenja


30/34

- Arhitektura: arh = prvi, tektos = izgraivati (via sfera odfunkcionalizma)

Martin Heideger: odnos izmeu 3 stvari:

1. Orue 2. Umjetniko djelo 3. puka stvar (kamen,komad grafita....)

Adolf Loos (paljivo ga itaj - itaj ga s interpretacijom) radikalan poetak

(namjerno je polemian, ne itati doslovno, to radi da te potakne na svoje

vienje)

kua: SFERA IVOTA umjetniko djelo: SFERA UMJETNOSTI

slui svrsi nevezana svrhom

uvjetovana neuvjetovana

odgovara korisniku privatna stvar umjetnika

slui komforu eli otrgnuti ljude iz komforne

spokojnosti

konzervativna revolucionarna

ovjek je lokus gdje se dvije stvari poklapaju meutim potrebno je

imati ih razdvojene i ne mijeati ih jer u protivnom dolazi do

konceptualnog bastarda

Ni jedan logiki sustav ne moe objasniti noumenalni svijet

Arthur Schoppenhauer

SFERA INJENICA SFERA VRIJEDNOSTI

Fenomenalni svijet noumenalni svijet

Svijet kao predodba svijet kao volja

Kauzalitet i naelo razloga iracionalno slijepa volja


31/34

Znanost (predpostavlja sustav)

Razum volja

Temelj morala ne moe biti nikakav razum, ve samo volja

Razum ljudska sposobnost razmiljanja, operativno sredstvo volje

MORALNOST nema racionalno objanjenje

Lav Tolstoj i pitanje smisla ivota ipoduavanja moralnih vrednota

moralnost se temelji na osjeajima, umjetnosti umjetnost je prema tomeslina religiji

Ako dobrota ima uzrok, to vie nije dobrota; ako ima posljedicu, nagradu,

takoer nije dobrota

Znanost ne moe dati odgovor na pitanjeivota

23 prie poduavanje ljudi moralnosti preko umjetnosti prezentiraju

temelje ljudskih vrlina i mana

to je umjetnost iznimni potencijal, iznimna odgovornost cilj umjetnosti

nije da je lijepa, ve da ima svoju drutvenu dunost, a ostaloje sve

nemoralna umjetnost

Koji je danas zadatak umjetnosti? Pozicija arhitekture?

Ludwig Wittgenstein zavrio fiziku, matematiku i strojarstvo: kree kao

znanstvenik u ovo podruje

Je li pouzdano znanje o svijet mogue i imamo li mi pravi aparat za to.

Granice jezika bt e granice znanja.

Fritz Mauthner

Samo to rijeima moe dohvatiti, moe misliti.

Sva filozofija je filozofija jezika.


32/34

Wittgenstein: Sva filozofija je filozofija jezika. Ali, sigurno ne u

Mauthnerovom smislu.

Propovijedati moralnoponaanje je teko; dati mu intelektualno opravdanje

je nemogue.

Umjetnosti

- Kompatibilnost sa stvarnim preduvjetom svijeta zaduujeumjetnost jedinstveno odgovornom ulogom za postojanje i

opstojanje tog istog svijeta

Pedispozicije umjetnosti

1. Djeluje po principu indirektnog pokazivanja, a ne eksplicitnogdefiniranja

2. Ne ostvaruje se pomou logikih propozicija, nego iracionalnim,neobjanjivim osjeajima

3. Ne poima se objektivnim umom, nego doivljava dubokomsubjektivnom nutrinom

4. Sredstvo doaravanja moralno uzdignutih primjera i pobuivanjeistinskih, obvezujuih osjeaja i strahova

5.Jedina istina i ljepota je prava umjetnost6. Etika i estetika su isto7. Umjetnost je misija, umjetnost je poslanje

Walter Benjamin: arhitektura kao ovjeku najblia umjetnost

Arhitektura = prostorni okvir ivota

1/ sam ivot

2/ udomljava taj ivot

3/ trodimenzionalnost arhitekture


33/34

Adolf Loos prvenstveni problem trebao bi biti: jasno izraziti

trodimenzionalni karakter arhitekture i to na taj nain da korisnicima

graevine bude omogueno ivjeti kulturni ivot [tog doba]

Gottfried Semper: Istina o arhitekturi? definicija vlastitig stila

Istiniti umjetniki stil? (odnosno, istiniti umjetniki jezik) podrazumjeva:

sukladnost umjetnike pojavnosti sa svojom vlastitom razvojnom povijesti,

te samim preduvijetima i okolnostima svoga nastajanja

Ti u umjetnosti nema potpunu slobodu uvijek neke okolnosti vremena

utjeu na tebe

Richard Neutra: Loos je znao napraviti najtanju plou kamena a da ne pukne

znao je kamen u duu.

Karl Kraus kae da se objektivni doivljaj, objektivne injenice mijenjaju

subjektivni emocijama feljtoni. Beani su ga oboavali. Kraus je to mrzio

protiv iluzije iao je satirom pa su se svi bojali da ne budu cititrani u jegovom

asopisu Baklja (Die Fadele)

Za Loosa je primjenjena umjetnost isti zloin. Pojam primjenjene umjetnosti

smatra neloginim (oksimoron). Primjer: dekoracija i ornamentacija metle ne

e je uinii boljom u metenju.

Svrha je forma kulture: forma oblikuje predmete.

Umjetnost slijedi potpuno drugaiju logiku i

treba je odvojiti od svijeta logike

to je za Loosa ornament? SVAKA LA ali,

bio je protiv uklanjanja postojeih

ornamenata


34/34

fasada govori u kojem se dobu ivi, ali Loos tomu kae NE dat u model

fasade

Za Loosa je uloga arhitekture dohvaanje dubine ivota, domiljanje potreba

do njihovih najudaljenijih konzekvenci..

Kua ne otkriva nta eksterijerom, sve njeno bogatstvo mora biti u interijeru

Pr. A. Loos: Villa Moller, Be, 1928.

Documents

TEORIJA-ARHITEKTURE (3)