TEORIJA SOCIJALNOG RADA

Prof.dr.sc. Nino Žganec

SASTAVNICE PROFESIJESASTAVNICE PROFESIJE

KOJI ELEMENTI ČINE PROFESIJU? ZNANJE

VJEŠTINE

VRIJEDNOSTI I ETIKA

TEORIJA

SASTAVNICE PROFESIJE

1. Grupni identitet 2. Zajedničko obrazovanje – pretpostavke za ulazak

u svijet profesije 3. Specifično znanje 4. Znanje koje se upotrebljava na korist drugih 5. Uključuje individualnu prosudbu, autonomiju u

odlučivanju 6. Privrženost određenim vrijednostima 7. Kazne za obavljanje djelatnosti ispod

profesionalnih standarda

Što je teorija?

• Sustavan način razumijevanja događaja ili situacija.

• Skup koncepata koji objašnjavaju ili predviđaju događaje ocrtavajući odnos između dviju varijabli

• Mora biti primjenjiva na različite situacije

Što je teorija

• Simbol koji predstavlja skup ideja

• Princip ili okvir ili perspektiva koja se koristi za organiziranje, objašnjavanje ili interpretiranje informacija

Što je teorija

• Kroz svijet prolazimo s određenom perspektivom

• Perspektiva određuje kako interpretiramo informacije, životna iskustva, naše vlastito ponašanje i ponašanje drugih

Teorija Čemu služi teorija?

Klasificira i organizira stvarnost i događaje

Objašnjava uzroke proteklih događaja i predviđa kada, gdje i kako će se desiti budući

Pruža nam zadovoljavajuće objašnjenje o tome kako se i zašto neki događaji pojavljuju

Stvara svojevrsni rječnik

Stvara pravila promatranja stvarnosti ili pravila odnošenja prema njoj

Teorija

• Opskrbljuje nas načinima interpretacije podataka

• Povezuje međusobno različita istraživanja

• Osigurava okvire unutar kojih koncepti i varijable zaprimaju odgovarajuću važnost

• Omogućuje da proširimo svoje horizonte i horizonte drugih

• (Hoover,K., Donovan, T., 1995, str. 40).

Teorija

• Služi orijentaciji znanosti

• Pomaže pri stvaranju pojmova (konceptualizaciji) i pri klasifikaciji pojava na temelju stvorenih koncepata (pojmovno-kategorijalni aparat)

• Prognozira činjenice

• Sažima činjenice kroz a) empirijske generalizacije i b) sustave odnosa među tvrdnjama

• Ukazuje na praznine u našem znanju

FUNKCIJA DRUŠTVENE TEORIJE

Društvena teorija pruža ideje i koncepte koji nam pomažu da razumijemo društvene strukture i društvene interakcije kao i značenje stabilnosti i promjena u životu društva

Je li društvena teorija postojala oduvijek? Društvena se teorija pojavljuje nakon prosvjetiteljstva.

Prije toga važili su prirodni zakoni, tradicija, kultura i religija koji su pomagali u objašnjavanju svijeta

Neke društvene teorije imale su snažan utjecaj na teoriju socijalnog rada – neke su služile kao temelj za različite teorije socijalnog rada (npr. marksizam)

Korisnost teorije

• Pruža odgovor na pitanje “Zašto”

• Daje upute za planiranje, implementiranje i evaluiranje intervencija

Obilježja korisne teorije

• Što bi teorija morala imati da bude korisna?

• Logičnost

• Podudarnost sa svakodnevnim promatranjem

• Sličnost s onim teorijama koje su korištene u ranijim uspješnim programima

• Potpora u ranijim istraživanjima na istom području ili na povezanim idejama

Zašto je teorija važna?

• Stvara uvjete za uspješnost

• Uspješni programi temelje se na jasnom razumijevanju ponašanja koje je usmjereno prema promjeni i kontekstu koji je okružuje

Kako teorija pomaže u izradi uspješnog plana?

• Pruža alat za oblikovanje i evaluaciju intervencija koje se zasnivaju na razumijevanju ciljanog ponašanja

• Koristi kao svojevrsna karta (mapa) po kojoj se krećemo

• Objašnjava dinamiku ponašanja klijenata

STVARANJE I POSTUPANJE S TEORIJOM

• Kojim putem teorija može nastati?

• INDUKCIJA Generaliziranje iz pojedinačnih primjera, uzimanje

pojedinačnih instanci i iskustava te stvaranje ideja o njima

• DEDUKCIJA Dolaženje do zaključaka o konkretnim situacijama iz opće

teorije, korištenje vlastite teorije kako bi se objasnila specifična situacija

ŠTO JE SVRHA TEORIJE U PRAKSI (S. ORBACH

1999:188-9)

• 1. Teorija kao struktura koje se praktičari drže tijekom ulaska u nepoznato područje

• 2. Teorija kao struktura koja pomaže u razmišljanju i učenju tijekom procesa

• 3. Teorija kao kostur na koji se mogu osloniti u vezi različitih zahtjeva, etike itd.

• 4. Teorija dopušta testiranje, proširivanje i mijenjanje ideja i akcija

• 5. Teorija pomaže kod ulaženja na opasan teritorij na pažljiv i odgovoran način

Znanstvene osnove socijalnog rada

• Trebamo li socijalni rad definirati kao aktivnost, profesionalnu praksu, skup akademskog znanja ili skup alata za praksu prožetih konzistentom vrijednosnom osnovom?

• Socijalni rad kao područje čije porijeklo,

cilj, djelovanje i teorijska osnova su obilježeni različitim proturječnostima (mogućnostima, pogledima)

Što je socijalni rad?

Profesija socijalnog rada usmjerena je promicanju socijalne promjene, rješavanju problema u međuljudskim odnosima te osnaživanju i oslobađanju ljudi kako bi unaprijedila njihovu dobrobit.

Koristeći teorije ljudskog ponašanja i teorije socijalnih sustava socijalni rad utječe na one točke gdje se ljudi nalaze u interakciji sa svojom okolinom.

Principi ljudskih prava i socijalne pravde temeljni su za socijalni rad.

IFSW, 2004

Tko utječe na to što je socijalni rad?

• Političari i donositelji odluka odlučuju o tome što su prioriteti i koji će se resursi za njih koristiti

• Profesionalna organizacija trebala bi odlučivati o profesionalnim standardima i etičkim aspektima obavljanja profesije

• Obrazovne ustanove koje oblikuju obrazovni program kojim se znanstvene osnove prenose u praksu

• Ustanove u praksi koje imaju odgovornost za pružanje usluga u okviru pravnih propisa

• Praktičari koji provode zadatke socijalnog rada • Korisnici koji koriste usluge

A što je sa studentima?

• Trebaju razumjeti različite (ponekad suprotstavljene) interese različitih dionika

• Trebaju razviti teorijsku pismenost koja se traži kao dokaz njihove spremnosti za profesionalnu praksu

• Trebaju integrirati teoriju sa praksom socijalnog rada

Znanje u socijalnom radu – dva izvora

• Teorijska znanstvena osnova koja socijalnom radniku omogućuje razumijevanje situacije korisnika usluge. Znanja iz sociologije, psihologije, ekonomije, medicine…

• Praktična znanja koja omogućuju

socijalnom radniku da intervenira u socijalnu situaciju korisnika. Znanja iz psihodinamike, bihejviorizma…

Primijenjeni model znanosti

Profesionalno znanje

Socijalni problemi

PRIMJENJIVO NA

Tradicionalno gledanje na praktičare socijalne radnike jest

ono u kojem oni rješavaju socijalne probleme primjenjujući

postojeće profesionalno znanje

Zašto koristiti teoriju u socijalnom radu?

• Za razvijanje osjetljivosti na kompleksne i teške situacije u kojima se ljudi nalaze

• Za stvaranje različitih razumijevanja ljudskog ponašanja i socijalnih situacija

• Za razvijanje dijelova i strukture kako bismo postupali na sistematičan način

• Kako bismo praksu obavljali na smislen i profesionalan način

• Kako bismo mogli razmotriti kulturni kontekst u kojem djeluje socijalni radnik

Zašto teorija u socijalnom radu?

• Teorijski pristup važan je zato što se socijalni rad bavi ljudima; kako se čovjek ponaša i reagira na svoju okolinu

• Što smo stroži u korištenju teorije to smo sposobniji razumjeti uvjete u kojima ljudi žive

Zašto teorija u socijalnom radu?

• Što smo stroži u korištenju teorije to nam manje kaotično izgleda ljudsko ponašanje

• Prema tome, teorija nam pomaže da razumijemo i osjetimo svijet u kojem živimo mi i naši klijenti

Ograničenja teorije

Niti jedna pojedinačna teorija ne može objasniti sve. U trenutku kad se osoba uključi u akciju razlog za njezino ponašanje može biti utemeljen u čitavom nizu motiva.

Neki teorijski pristupi jednostavno ne vrijede za neke ljude. Npr. primjena terapije usmjerene na kratka rješenja (Brief Solution Focused Therapy) može biti uspješna s nekim ljudima. Neke ostavlja potpuno nezainteresiranim.

Ograničenja teorije

Uvijek treba primijeniti vrijednosnu osnovu na konkretnu teoriju – većina teorija koje se koriste u socijalnom radu dolaze izvan profesije. Teorija svoje korijene može imati u obrazovanju, psihologiji ili management-u. Kao takva ona ne može obuhvatiti vrijednosti socijalnog rada te treba biti odgovoran u njezinoj primjeni.

Ne treba biti zaplašen teorijom. Koristimo je svaki dan.

Kako koristiti teoriju u socijalnom radu

• Teorija usmjerava naše praktične intervencije

• Ako socijalni radnik razumije teoriju koja objašnjava uvjete u kojima ljudi žive intervencija koja slijedi mora odražavati to razumijevanje

• Teorija vodi socijalnog radnika prema odabiru najbolje intervencije

Kako koristiti teoriju u socijalnom radu

Opservacija: teorija pruža upute o tome na što bi socijalni radnik trebao usmjeriti kad susreće ljude koji koriste njihove usluge

Deskripcija: teorija pruža opće razumijevanja i zajednički jezik putem kojeg se te opservacije mogu organizirati i snimiti

Eksplanacija: teorija može sugerirati kako se različite opservacije mogu povezati u okvir koji ih objašnjava

Kako koristiti teoriju u socijalnom radu

• Predikcija: teorija može ukazati na to što će se dogoditi u budućnosti

• Intervencija: teorija može pružiti ideje o tome što će dovesti do promjene u nekoj situaciji

Iskoristite ovih 5 funkcija teorije kako biste obradili ovaj slučaj:

• Ivan ima 14 godina. U posljednje vrijeme ima problema s učenjem i ponašanjem. Njegovo dvoje braće su u udomiteljskoj obitelji. Roditelji su nezaposleni. Imaju problema s ovisnošću o alkoholu. Okolina ih osuđuje. Socijalni radnici su do sada više puta intervenirali u obitelji. Ivan nema pomoć od strane školske pedagoške službe. Prijatelja gotovo da i nema jer ih susjedstvo izbjegava.

ŠTO JE SVRHA TEORIJE U PRAKSI? (FOOK, RYAN & HAWKINS, 2000)

• Starije stajalište

Teorija kao skup pravila za praksu koja se primjenjuje deduktivno na nove situacije, “uklapanje novih situacija u opise koji su već od ranije poznati”

• Novije stajalište

Teorija kao kritički refleksivni proces, pri čemu praktičari kroz iskustvo “konstantno integriraju teoriju i praksu u proces pri čemu zapravo stvaraju teoriju”

Sastavnice teorije

• Od čega se sastoji teorija? • Sustav pojmova • Nezavisne, zavisne i intervenirajuće varijable • Hipoteze • Teorijski konstrukti (tvrdnje koje se odnose na

empirijski nemjerljive procese) • Teorijski postulati (temeljne pretpostavke o

teorijama koje se prihvaćaju bez provjeravanja) • Zakoni (skupina činjenica i tvrdnji povezanih u

cjelinu, opisuju pravilnosti između pojava)

Povezivanje teorije i prakse

• Kod planiranja koristimo teoriju kako bismo donosili odluke o tome koju vrstu nacrta, intervencija i mjera evaluacija ćemo odabrati

• Ne postoji jedna i jedina moguća teorija u području socijalnog rada

• Korištenje više od jedne teorije za pristupanje problemu proizvodi jači utjecaj

• Uspješna praksa ovisi o korištenju strategija koje su odgovarajuće za situaciju kojom se bavimo