2
7/25/2019 TEST_2_GOTOV.docx;filename_= UTF-8''TEST 2 GOTOV http://slidepdf.com/reader/full/test2gotovdocxfilename-utf-8test-2-gotov 1/2 1. Znatan dio spektrofotometrijskih metoda se zasniva na interakciji elektromagnetnih talasa s materijom. 2. Pri utvrđivanju kolicine pojedinih atomskih i molekulskih vrsta u smjesi, interakcija elektromagnetnog zracenja sa elektronima ima daleko širu primjenu, dok interakcija s  protonima pruža informacije koje su neposrednije vezane za strukturu hemijskih  jedinjenja. 3. Pojava pri kojoj se elektroni iz spoljne oritale atoma podižu na prvi vi!i energetski nivo apsorbujući zračenje, a potom se vracaju u prvoitno stanje emitujuci talas  iste talasne duzine, naziva se rezonantna apsorpcija i emisija. ". #ezonantna frekvencija apsorbovanog, odnosno emitovanog zracenja direktno zavisi od atomskog broja i predstavlja jedinstvenu karakteristiku svakog elementa, sto nalazi znacajnu primjenu pri analizi (npr. teskih metala) metodom atomske apsorpcione spektometrije. $. Za pouđivanje molekula potrena je manja energija zracenja, pa se molekulski spektri  protežu od ultraljubicaste, preko vidljive, daleko u infracrvenu oblast elektromagnetskog zracenja. %. &pticke metode se dijele na' spektroskopske, nespektroskopske. (. ) emisione metode spadaju' spektrogafija, plamena fotometrija, fluorimetrija, rendgenska spektroskopija, ramanska spektroskopija , dok u apsorpcione spadaju' kolorimetrija, spektrofotometrija, AA. *. +espektroskopske metode su' polarimetrija, refraktometrija, turbidimetrija, nefelometrija. . -pektroskopija koristi koristi apsorbciju, emisiju, ili rasipanje elektromagnetskog zracenja od strane tvari u svrhu kvalitativnih i kvantitativnih ispitivanja materija ili studija fizikalnih procesa. 1. /psorpcija, je proces u kojem se energija svjetlosti 0fotona prenosi na na atom ili molekulu prevodeci ga iz osnovnog u pobu!eno stanje. 11. misija je smanjenje energije ispitivane supstance, otpuštanjem energije u vidu elektromagnetskog zraka nakon pobu!ivanja. 12. luorescencija je povratak atoma ili molekule iz pobu!enog stanja (izazvanog procesom apsorpcije) u osnovno stanje pracen emisijom zracenja iz vidljivog dijela spektra (pobu!ivanje se uglavnom izvodi "# zracenjem). 13. +a fenomenu efekta prelamanja svjetlosti razvijena je metoda refraktometrija, a na fenomenu obrtanja ravni polarizovane svjetlosti razvijena je polarimetrija. 1". Popuni taelu' Parametar zra4enja +espektoskopska metoda polarizovanog zracenja  polarimetrija indeksa prelamanja refraktometrija intenzitet rasutog ili rasijanog zracenja turidimetrija i nefelometrija. 1$. 5alas je proces rasprostiranja oscilacija kroz elasticnu sredinu, a apmlituda talasa je maksimalno udaljenje čestice od svog ravnote$nog polo$aja . 1%. nergija elektromagnetnih talasa definisana je Plankovim zakonom 0Planck' ∆ E =hv ∆ E = h λ  ili ∆ E =hv , gdje je' h  % &lankova konstanta, v % frekvencija, ' % brzina svjetlosti,  λ   6 talasna duzina, v = 1  λ  7 talasni broj.

TEST_2_GOTOV.docx;filename_= UTF-8''TEST 2 GOTOV

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: TEST_2_GOTOV.docx;filename_= UTF-8''TEST 2 GOTOV

7/25/2019 TEST_2_GOTOV.docx;filename_= UTF-8''TEST 2 GOTOV

http://slidepdf.com/reader/full/test2gotovdocxfilename-utf-8test-2-gotov 1/2

1. Znatan dio spektrofotometrijskih metoda se zasniva na interakciji elektromagnetnih

talasa s materijom.

2. Pri utvrđivanju kolicine pojedinih atomskih i molekulskih vrsta u smjesi, interakcija

elektromagnetnog zracenja sa elektronima ima daleko širu primjenu, dok interakcija s

 protonima pruža informacije koje su neposrednije vezane za strukturu hemijskih

 jedinjenja.3. Pojava pri kojoj se elektroni iz spoljne oritale atoma podižu na prvi vi!i energetski nivo

apsorbujući zračenje, a potom se vracaju u prvoitno stanje emitujuci talas iste talasneduzine, naziva se rezonantna apsorpcija i emisija.

". #ezonantna frekvencija apsorbovanog, odnosno emitovanog zracenja direktno zavisiod atomskog broja i predstavlja jedinstvenu karakteristiku svakog elementa, sto

nalazi znacajnu primjenu pri analizi (npr. teskih metala) metodom atomske

apsorpcione spektometrije.$. Za pouđivanje molekula potrena je manja energija zracenja, pa se molekulski spektri

 protežu od ultraljubicaste, preko vidljive, daleko u infracrvenu oblastelektromagnetskog zracenja.

%. &pticke metode se dijele na' spektroskopske, nespektroskopske.(. ) emisione metode spadaju' spektrogafija, plamena fotometrija, fluorimetrija,

rendgenska spektroskopija, ramanska spektroskopija , dok u apsorpcione spadaju'

kolorimetrija, spektrofotometrija, AA.

*. +espektroskopske metode su' polarimetrija, refraktometrija, turbidimetrija,

nefelometrija.

. -pektroskopija koristi koristi apsorbciju, emisiju, ili rasipanje elektromagnetskog

zracenja od strane tvari u svrhu kvalitativnih i kvantitativnih ispitivanja materija ili

studija fizikalnih procesa.

1. /psorpcija, je proces u kojem se energija svjetlosti 0fotona prenosi na na atom ili

molekulu prevodeci ga iz osnovnog u pobu!eno stanje.

11. misija je smanjenje energije ispitivane supstance, otpuštanjem energije u viduelektromagnetskog zraka nakon pobu!ivanja.

12. luorescencija je povratak atoma ili molekule iz pobu!enog stanja (izazvanogprocesom apsorpcije) u osnovno stanje pracen emisijom zracenja iz vidljivog dijela

spektra (pobu!ivanje se uglavnom izvodi "# zracenjem).13. +a fenomenu efekta prelamanja svjetlosti razvijena je metoda refraktometrija, a na

fenomenu obrtanja ravni polarizovane svjetlosti razvijena je polarimetrija.

1". Popuni taelu'

Parametar zra4enja +espektoskopska metoda

polarizovanog zracenja  polarimetrija

indeksa prelamanja refraktometrijaintenzitet rasutog ili rasijanog zracenja turidimetrija i nefelometrija.

1$. 5alas je proces rasprostiranja oscilacija kroz elasticnu sredinu, a apmlituda talasa je 

maksimalno udaljenje čestice od svog ravnote$nog polo$aja.

1%. nergija elektromagnetnih talasa definisana je Plankovim zakonom 0Planck'

∆ E=h∗v ∆ E=h∗C 

 λ  ili ∆ E=h∗C ∗v

,  gdje je' h

 % &lankova konstanta, v % frekvencija, ' % brzina svjetlosti, λ

  6 talasna duzina,

v=1

 λ  7 talasni broj.

Page 2: TEST_2_GOTOV.docx;filename_= UTF-8''TEST 2 GOTOV

7/25/2019 TEST_2_GOTOV.docx;filename_= UTF-8''TEST 2 GOTOV

http://slidepdf.com/reader/full/test2gotovdocxfilename-utf-8test-2-gotov 2/2

1(. Prema talasnoj slici elektromagnetno zracenje se predstavlja kao rasprostiranje

oscilujućeg električnog i magnetnog polja u prostoru.

1*. 5alasni roj v  predstavlja broj talasa na jedinici du$ine, obično jedan centimetar.

1. otoni su diskretni paketi energije od kojih se sastoji elektromagnetskog zračenje.

-astoje se od dvije komponente oscilirajućeg električnog polja i oscilirajućegmagnetskog polja .

2. Popuni taelu

8rsta zra4enja rekvencija 09z

raspon

8alna duljina 8rste prijelaza

)8 *+*-*+* /++ nm % *nm iz elektrona

8idljivo /-.0*+*/ + nm % /++ nm iz elektrona

:lisko ;#  *+*1-/0*+*/ 1. 2m % + nm iz elektrona

molekularne

vibracije;#  *+**-*+*1 1 2m - 1.2m olekularnje

vibracije

21. #entgensko zracenje, dovodi do promjene energije elektrona koji se nalaze uunutrasnjim popunjenim orbitalama atoma i molekula. 7 )8 0ultraljuicasto

zracenje, dovodi do energetskih promjena valentnih elektrona atoma ili molekula

supstance, dok 8is 0vidljiva olast spektra, dovodi do energetskih promjena valentnihelektrona u atomima i molekulima supstance.

22. ;< 0infracrveno zracenje, dovodi do promjene oscilacija atoma i molekula supstance a

zracenje daleke 0;< olasti dovodi do promjene energije rotacije molekula supstance.Zracenje u olasti ultrakratkih i kratkih radio talasa dovodi do promjene orijentacije

spina elektrona (elektronska paramagnetna rezonanca) ili jezgra (nuklearnamagnetna rezonanca).

23. =amaert7:erov zakon glasi relativno smanjenje intenziteta upadnog zracenja(-d3 4 3) je proporcionalno (k5const) broju apsorbujucih molekula (n), koje zrak na

svom putu sreće 3+ označava intenzitet upadnog, a 3t intenzitet propuštenog

zračenja.2". Prikaži =amert>:eerov zakon matemati4ki u integralnoj diferencijalnoj formi'

d3 5 -k .3.l.dc

25.-pecificni koeficijent apsorancije je apsorbancija rastvora debljine *cm koji sadrzi *g

supstance u *++ ml, dok je molarni keoficijent to isto sa koncentracijom * mol u *l.