Upload
dragicbojan
View
879
Download
4
Embed Size (px)
TroškoviTroškovi amortizacije
Troškovi
vrednosno izražen utrošak faktora procesa rada u vezi stvaranja određenih učinaka
korelativna veza poslovnih prihoda i poslovnih rashoda (nema prihoda bez poslovnih rashoda)
Troškovi i rashodi
rashodi su širi pojam od troškova rashodi pored troškova obuhvataju i
finansijske rashode (na primer, kamate na uzete kredite) i ostale rashode (gubici na prodaji sredstava, otpisi potraživanja, zaliha i slično)
Računi troškova- pravilo za knjiženje
R.br Opis Duguje Potražuje Saldopovećanje
Vrednovanje troškova
cenovna i količinska komponenta troškova
količinska – količina utrošenog faktora procesa rada
cenovna – stvarna nabavna cena utrošenog faktora procesa rada
Evidencije i računi
u finansijskom knjigovodstvu evidentiraju se troškovi po prirodnim vrstama (dnevnik i glavna knjiga)
računi klase 5
Pitanja u vezi evidentiranja troškova u dnevniku i glavnoj knjizi Šta je utrošeno ?
materijal, osnovna sredstva, rad, usluge drugih preduzeća.
Odakle je došlo to što je utrošeno, da li postoji neka zaliha? materijal potiče sa zalihe, dakle utrošene su i smanjene zalihe
materijala ako nema zaliha, kao što je slučaj sa pruženim uslugama ne
smanjuje se niti jedan od računa aktive Ako nema zalihe, da li je faktura stigla od dobavljača i kako
je plaćena – odmah ili će tek biti plaćena u budućem periodu ? ako nema zalihe, onda je usluga primljena od dobavljača i
postoji obaveza plaćanja, ako je plaćanje odmah izvršeno ne postoji obaveza već se smanjuje tekući račun
Prirodne vrste troškova u klasi 5
Troškovi amortizacije Troškovi materijala Troškovi zarada Ostali materijalni troškovi Nematerijalni troškovi
Troškovi amortizacije
Troškovi amortizacije Korišćenje dugoročnih sredstava u obliku
nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalnih ulaganja dovodi do nastanka troškova
Amortizacija je vrednosno izražen utrošak nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava u vezi stvaranja učinaka
Amortizacija je proces alokacije nabavne vrednosti tih sredstava na troškove (rashode)
Vrednovanje
Količinska komponenta amortizacije- stepen trošenja (stopa amortizacije)
Vrednosna komponenta (nabavna vrednost)
Troškovi amz = stopa amz x (nabavna vrednost – rezidualna vrednost)
Računi
540- Troškovi amortizacije
Kada se započinje sa obračunom amortizacije
Sredstvo je raspoloživo za korišćenje Od prvog narednog dana ili od prvog
dana sledećeg meseca
Kada se prestaje sa obračunom amortizacije
Kada je sadašnja vrednost jednaka ili manja od procenjene rezidualne vrednosti
Sredstvo je rashodovano Sredstvo je prodato Sredstvo se kvalifikuje kao stalno
sredstvo raspoloživo za prodaju Sredstvo se ne koristi, a amortizacija
se računa po funkcionalnom metodu
Osnovica za obračun amortizacije
Nabavna vrednost – rezidualna vrednost
Ako rezidualna vrednost nije značajna onda se ona zanemaruje i ne odbija od nabavne vrednosti
Vek upotrebe
Trošenje sredstava nastaje: Korišćenjem Tehnološkim zastarevanjem Fizičkim starenjem- korozija, gubljenje
elastičnosti
Vek upotrebe Procenjeni vek upotrebe se procenjuje od
01.01. tekuće godine za koju se vrši amortizacija
Prema MRS 8 Računovodstvene politike, promene računovodstvenih procena i greške (promena veka upotrebe smatra se promenom računovodstvenih procena i primenjuje se za buduće periode)
Metode amortizacije
Metoda proporcionalnog (linearnog) otpisivanja
Metoda degresivnog otpisivanja Metoda funkcionalnog otpisivanja
Promena metoda amortizacije
Preispitivanje u pravilnim vremenskim razmacima
Ako postoji znatna promena očekivanog obima ekonomskih koristi od sredstava
Konzistentnost u primeni određene metode amortizacije
Metoda proporcionalnog (linearnog) otpisivanja
Sredstva se ravnomerno troše tokom upotrebe
Iznos amortizacije je isti iz perioda u period
Godišnja amortizaciona stopa = 100/ procenjeni preostali vek upotrebe
Godišnj iznos amz = (Trošak nabavke – rezidualna vrednost) / procenjeni preostali vek upotrebe
Primer
Kupljena je rashladna vitrina fakturne vrednosti 70.000 din. Za zavisne troškove nabavke primljena je faktura na iznos od 10.000 din. Mašina je stavljena u upotrebu. Rezidualna vrednost je beznačajna. Mašina je nabavljena u aprilu mesecu i procenjeni preostali vek upotrebe je 8 godina.
Rešenje Stopa amortizacije = 100/8 = 12.5% (godišnja) Mesečna stopa amortizacije = 12.5%/12 meseci =
1.041%- Mesečna stopa je bitna za prvu godinu u kojoj postoji
8 meseci korišćenja (od maja do decembra, april se ne uzima u obzir jer se polazi od toga da se sa obračunom amortizacije počinje od prvog dana narednog meseca, dakle od 1. maja)
Godišnja amortizaciona kvota = (80.000 -0) / 8 godina =10.000 din (za godine od 2-8)
Knjiženje za prvu godinu u veku upotrebe osnovnog sredstva
Mesečna stopa amz x Nabavna vrednost =1.041% x 80.000 = 1.041% x 80.000= 832 din
Za 8 meseci korišćenja u prvoj godini amortizacija je 832 x 8meseci =6.656 din
6.656 6.656
540- Troškovi amortizacije0239- Ispravka vrednosti postrojenja i opreme
Metoda artimetičke degresije Iznosi amortizacije se ravnomerno smanjuju
iz perioda u period n- vek upotrebe Formula za izračunavanje iznosa degresije:
2 x(Nabavna vrednost – rezidualna vrednost) ---------------------------------------
n (n+1)
Iznos degresije se množi sa obrnutnim redosledom procenjenog veka trajanja
I godina - Iznos degresije x n II godina - Iznos degresije x (n-1) III godina – Iznos degresije x (n-2) itd.
Primer Nabavna vrednost 20.000 din Procenjeni vek upotrebe 4 godine
Iznos degresije = 2 x 20.000 / 4x (4+1) = 40.000 /20 =2.000
I godina – 2000 x 4= 8.000 din II godina – 2000 x (4-1) = 6.000 din III godina – 2000 x (4-2)=4.000 IV godina -2000 x (4-3) = 2.000
Metoda geometrijske degresije Osnovica – sadašnja vrednost osnovnog sredstva Linearna stopa amortizacije = 100/ procenjeni vek upotrebe
Linearna (proporcionalna) stopa se množi sa 2 ili 2.5 puta o čemu privredni subjekt samostalno odlučuje
PRAVILO:Na polovini veka trajanja kada obračunata amortizacija po
geometrijskoj degresiji je ispod linearne (proporcionalne) amortizacije preostali iznos sadašnje vrednosti otpisuje se proporcionalnom metodom (deli se sa preostalim vekom trajanja i tako se prelazi na proporcionalnu metodu)
Primer
Nabavna vrednost 150.000 din
Vek upotrebe 10 godina
Linearna (proporcionalna) stopa = 100/10 godina = 10% x 2 = 20%
RešenjeGodine Sadašnja vrednost na
početku godineStopa amz Godišnja amortizacija Sadašnja vrednost na
kraju godine
1 150.000 20% 30.000 120.000
2 120.000 20% 24.000 96.000
3 96.000 20% 19.200 76.800
4 76.800 20% 15.360 61.440
5 61.440 20% 12.288 49.152
6 49.152 -49152:5=9.830,4
-
7 - - 9.830,4 -
8 - - 9.830,4 -
9 - - 9.830,4 -
10 - - 9.830,4
12.288
Proporcionalna amz = 150.000 /10 godina = 15.000
Proporcionalna amz Posle polovine veka
upotrebe
Funkcionalna metoda amortizacije
Iznos amz odgovara količini upotrebe sredstva
Kod sredstava kod kojih se može izmeriti učinak
Raspologanje sa dve bitne informacije za obračun funkcionalne amortizacije: Očekivani ukupan učinak Količina učinaka u obračunskom periodu
Funkcionalna metoda
Godišnja amz stopa = Ostvareni učinak x 100 / ukupan očekivani učinak
Godišnji iznos amortizacije = godišnja amz stopa x (NV – RV) NV – nabavna vrednost RV – rezidualna vrednost
Primer
Nabavna vrednost je 100.000 din Ukupan učinak 30.000 komada Učinak u obračunskom periodu 5.000
komada Amz stopa = 5.000 x 100 / 30.000
=16.67% Godišnji iznos amz = 100.000 x
16.67% = 16.670 din
Zastupljenost metoda amortizacije u privrednoj praksi (SAD)
82% Linearni metod
4% Degresivne metode
5% Funkcionalne m.
9% Ostale
4% Degresivne metode
5% Funkcionalne m.
9% Ostale