34
BEOGRADSKA POSLOVNA ŠKOLA SEMINARSKI RAD TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA Mentor - prof. dr Jovo Jednak Jovana Španović Mladenovac 1011982715313 1

TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Seminarski rad

Citation preview

Page 1: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

BEOGRADSKA POSLOVNA ŠKOLA

SEMINARSKI RAD

TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

Mentor - prof. dr Jovo Jednak Jovana Španović Mladenovac 1011982715313

1

Page 2: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

Beograd, decembar, 2010.

SADRŽAJ

1. Tržište rada.........................................................................................................3Tražnja i ponuda preduzeća za inputima na konkuretskom tržištu u kratkom roku....................................................................................................3Tražnja preduzeća za inputima u drugom roku i efekat autputa pri povećanju plata................................................................................................7Ponuda radne snage-dohodak, dokolica i oportunitetni trošak...............................................................................................................8Tražnja za radom, izvedena tražnja, transferne zarade i ekonomska renta................................................................................................................9Granični fizički proizvod rada, vrednost graničnog proizvoda i opadajuća granična produktivnost rada.....................................................10Smanjenje graničnog fizičkog proizvoda rada i graničnog prihoda proizvoda rada...............................................................................................11Odluka preduzeća o autputu, angažovanje radnika i tražnja za radom...............................................................................................................12Ravnoteža na tržištu rada i promena produktivnosti rada..................................................................................................................13Pomeranje krive tražnje i krive ponude rada i uspostavljanje ravnoteže tržišta rada.................................................................................................14

2. Tržište kapitala i prirodnih resursa..........................................................15Fizički i finansijski kapital, zemljište, rentali, stopa prinosa na kapitalna dobra i cena imovine.................................................................15Kamatna stopa, ponuda i tražnja i kreditnim sredstvima......................16Kamatna stopa kao cena upotrebe kreditnih sredstava i determinante kamatne stope.................................................................................................17Nominalna i kreditna kamatna stopa.........................................................18Kamatna stopa i sadašnja diskontovana vrednost finansijskih resursa............................................................................................................18Tražnja za uslugama kapitala i vrednost marginalnog proizvoda kapitala..........................................................................................................19Kratkotrajna i dugoročna ponuda usluga kapitala...................................20Uspostavljanje ravnoteze na trzistu usluga kapitala u kratkom I dugom roku……20Zemljišna renta, prirodni resursi, korisnički trošak i cena upotrebe iscrpivih resursa.........................................................................21

Zaključak.....................................................................................................................22Literatura..................................................................................................................23

2

Page 3: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

1. TRŽIŠTE RADA

1.1. TRAŽNJA I PONUDA PREDUZEĆA ZA INPUTIMA NA KONKURETSKOM TRŽIŠTU U KRATKOM ROKU

Opis ekonomskih pojava, događaja i međuzavisnosti u mikroekonomiji se vrši

pomoću osnovnih pojmova i kategorija kao što su: tržište, tražnja, ponuda, troškovi, cene,

dohodak, profit, korisnost, ravoteža, i drugo.

Ovi pojmovi kategorije predstavljaju osnovu kategorijalnog i analitičkog sistema

mikroekonomije. Veoma bitan činilac na tržištu jeste nacionalni dohodak. Pored toga

potrebno je u ovome radu nešto više reći o pojmu tržišta, tržišnim akterima,

proizvođačkim jedinicma, raspodeli oblicima tržišta, zatim o faktorima koji utiču na tu

raspodelu, raspodeli društvenog proizvoda i nacionalnog dohodka, politici dohodka i

drugo.

Inputi tražnje i ponude na tržištu su povezani i uslovljeni jedan drugim. Slično kako

izgledaju krive tražnje za finalnim dobrima i uslugama koje znamo dobijamo putem

procesa proizvodnje, krive tražnje sa inputima proizvodnje su u ovom slučaju opadajuće.

Izvedena tražnja nije ništa drugo do tražnja za inputima proizvodnje koja zavisi od

obima proizvodnje nekog preduzeća i troškova inputa. Na osnovu ovoga kao i u knjizi

profesora Jove Jednaka može se zaključiti: Izvedena tražnja za inputima zavisi od nivoa

autputa preduzeća i troškova inputa, i iz njih je izvedena.1

Kako bi smo razumeli raspodelu navešćemo u radu sve o neoklasičnoj

ekonomskoj teoriji raspodele. Raspodela se po ovoj teoriji razmene, odnosno

graničnu produktivnost inputa proizvodnje. Cena inputa proizvodnje se

formira kao i cena bilo koje druge robe, a od njihovih cena zavisi raspodela.

Kriva je u ovom slučaju određena njihovom graničnom proizvodnjom. Oni

učestvuju u stvaranju bruto domaćeg proizvoda, pa svakom inputu pripada i odgovarajući

dohodak:

radu najamnina,

1 Јово Једнак, Економија, Београдска пословна школа, Висока школа струковних студија, Београд 2009, стр. 220

3

Page 4: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

kapitalu profit,

a zemljištu renta.2

Prema obrascu angažovanje inputa u proizvodnji teče sve dotle dok je vrednost

graničnog proizvoda svakog pojedinog inputa proizvodnje veća od njegovog graničnog

troška, odnosno od cene određenog inputa proizvodnje. To znači da je:

a) nadnica = graničnom proizvodu rada

b) renta = graničnom proizvodu zemlje i

c) profit = graničnom proizvodu kapitala

Znamo da u svemu tome veliki udeo ima inflacija. Sa inflacijom se ne može boriti

bez nekakve kontrole plata i cena. Samo regulisanje ukupne tražnje to ne može osigurati.

Bez toga i osiguranja nacionalnog konsezusa za to u perspektivi će stalna primena

politike stani-kreni biti na jednom mestu.

Veoma je bitno tržište za nacionalni dohodak kao i njegova raspodela. O tome

kako sve to treba raditi videćemo u našem diplomskom radu čija je to tema. Danas je

kako tržište tako i njegove jedinice veoma bitno. Čovek sve što radi ne može uspešno

raditi bez pravilnog tržišta.

Tražnja za inputima proizvodnje kada je u slučaju jedan input samo promenljiv. Ako

pretpostavimo da je preduzeće zaposlilo određen broj radnika i ako još želimo da je

isplativo zaposliti još jednog radnika. To bi bilo isplativo samo u slučaju da da dodatni

auput tog radnika bude veći od njegovog troška. Dodatni prihod koji ostvaruje dodatna

jedinica radne snage naziva se vrednost dodatnog proizvodnog rada.

Na konkuretskom tržištu gde je proizvođač prihvatač cena tražnja kupaca inputima je

zadata krivom vrednosti graničnog proizvoda. Kriva MRPl je opadajuća,jer granični

proizvod rada opada sa povećanjem radnih sati. I u monopolističkim uslovima, tražnja za

inputima je određena krivom MRPl koja je opadajuća i zbog opadanja graničnog

proizvoda rada i zbog opadajućeg graničnog prihoda.

Na grafikonu 1 ćemo prikazati zapošljavanje radne snage na konkuretnom tržištu.

Grafikon 1. Zapošljavanje radne snage na konkuretnom tržištu.

2 Јово Једнак, Економија, Београдска пословна школа, Висока школа струковних студија, Београд 2009, стр. 220

4

Page 5: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

Preduzeće prodaje autput pri određenoj ceni i angažuje radnu snagu za nadnicu w.

Ono je suočeno sa savršeno elastičnom ponudom rada, pa je profitabilno da zaposli

radnu snagu uz platu. Tražnja za radom je određena vrednošću graničnog proizvoda rada.

Kriva MRPl je opadajuća zbog opadajuće granične produktivnosti rada.

Sledeći grafikon br. 2 prikazuje promene u ponudi rada i smanjenje plata.

Grafikon 2. Promene u ponudi rada i smanjenje plata

Kada je preduzeće suočeno sa ponudom rada, ono smanjuje jedinica rada uz platu.

Međutim kada se plata smanji, i ponuda rada se menja tako da preduzeće maksimizira

profit, kada se niža plata izjednači sa graničnim prihodom rada.Možemo iz svega istaći

da je kriva koja pokazuje dodatni trošak kupovine dodatne jedinice dobra.3

3 Јово Једнак, Економија, Београдска пословна школа, Висока школа струковних студија, Београд 2009, стр. 221

5

Page 6: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

Osnovna kategorija robne privrede je tržište. Određeni stepen razvitka

proizvodnih snaga i društvena podela rada jesuosnovne pretpostavke i uslov za njegovu

pojavu i razvitak. U uslovima tržišne privrede proizvodi ljudskog rada pretvaraju se u

robu i putem razmene postaju dostupni onima kojima su potrebni, a koji su spremni i

imaju mogućnosti da ih kupe.

Privredni sistem u kojem se proizvedena materijalna dobra razmenjuju na tržištu

uz pomoć novca naziva se robno-novčana privreda. Odnosi koji se između ljudi u

ovakvoj privredi ostvaruju dobijaju robno-novčani oblik, odnosno oni se iskazuju kao

tržišni odnosi.

Kriva graničnih izdataka predstavlja trošak dodatne jedinice koju preduzeće kupuje.

Kada je tržište konkuretno, krive graničnih i prosečnih izdataka su horizontalne za

konkuretno preduzeće na tržištu autputa.

Grafikon 3. Kriva ponude inputa na konkuretnom tržištu

Sadržajem i obeležjem tržište je veoma složena društveno-ekonomska

kategorija.Tržište predstavlja sistem odnosa i veza u razmeni između stvarnih i

potencijalnih prodavaca i kupaca, a njegovi glavni faktori su:

Ponuda

Tražnja

Cene i

Dohodak

6

Page 7: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

Izraz tržište odnosi se na tržište određenog ili grupe proizvoda, na određenu

geografsku regiju, zemlju ili grupu zemalja. Tržište nije pasivno polje kupovine i prodaje.

Ono predstavlja živi, dinamički, samoregulirajući sistem na kojem se njegovi učesnici

susreću s odrđenim pravilima i zakonitostima tržišnog mehanizma.

1.2.TRAŽNJA PREDUZEĆA ZA INPUTIMA U DRUGOM ROKU I EFEKAT

AUTPUTA PRI POVEĆANJU PLATA

Ekonomski subjekti na tržištu prolaze sebično i nužno od svojih ličnih interesa i

ciljeva, a njihovim akcijama upravlja nevidljiva ruka tržišta. Porast cena nekog proizvoda

na tržištu često smanjuje njegovu tražnju i obrnuto, pad cena na tržištu povećava njegovu

tražnju.

Tržište u užem smislu, predstavlja izvesnu vrstu mernog instrumenta koji sondira

položaj i stanje privrede. Treba istaći da mikroekonomija ne izdvaja, i ne posmatra

pojedine tržišne učesnika izvan privrede. Treba istaći da mikroekonomija ne izdvaja i ne

posmatra pojedine tržišne učesnike izvan privrede.Tržište je inače nastalo na određenom

stupnju razvoja ljudskog društva, proizvodnih snaga i društvene podele rada kao uslov i

potreba za regulisanje proizvodnje i potrošnje.

U drugom roku svi inputi mogu da se prilagode potrebama. Menadžment preduzeća

razmišlja i potencira o proizvodnji autputa koji iziskuje najniže troškove, a potom bira

nivo autputa koji maksimira profit. Ako je u pitanju tehnika skupa, više će se angažovati

radne snage - radno intezivno privređivanje, i obrnuto, ako je radna snaga, onda će se više

angažovati tehnika- kapitalno intezivno privređivanje.

Primer za to mogu biti nadnice poljoprivrednih proizvođača u našoj zemlji i

okruženju i da tada donesemo odluku koji input ćemo više angažovati proizvodnju. Viša

nadnica uslovljava da preduzeća, pri proizvodnji autputa, preusmere radnu snagu na

kapital i obrnuto. A to znači da viša cena bilo kog inputa menja nivo autputa koji

maksimira profit.4

4 Јово Једнак, Економија, Београдска пословна школа, Висока школа струковних студија, Београд 2009, стр. 224

7

Page 8: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

Više nadnice utiču na dugoročnu tražnju za kapitalom, pa se preduzeće preusmerava

na angažovanje radne snage na angažovanje kapitala za proizvodnju autputa. Kada je

autput niži, treba i manje kapitala. Ali vremenom se tražena količina kapitala povećava.

1.3. PONUDA RADNE SNAGE - DOHODAK, DOKOLICA I

OPORTUNITETNI TROŠAK

Tržište čine svi odnosi ponude i tražnje koji se uspostavljaju radi razmene roba i

usluga u određeno vreme i na određenom mestu. Ponuda je količina određene robe koja

se u određeno vreme, na određenom mestu i po određenoj ceni nudi kupcima. Tražnja je

određena količina novca kojom se kupuje određena vrsta robe.

Društveno ekonomski odnosi između kupaca i prodavaca uspostavljaju se na

tržištu, putem razmene. Značaj tržišta raste sa razvojem robne proizvodnje i danas je

život nezamisliv bez tržišta. Razmena je faza društvene proizvodnje u kojoj se

uspostavljaju odnosi između privrednih subjekata. Roba prelazi iz ruku proizvođača u

ruke potrošača. Pojavni oblici razmene su naturalna razmena-trampa i robno-novčana

razmena.

Postavlja se pitanje šta je radna snaga. Radna snaga obuhvata sve pojedince koji rade

ili traže posao. Po tome znači da svi koji su zapošljeni i oni koji nisu predstavljaju radnu

snagu. Ponuda predstavlja broj sati koje radna snaga želi da radi na poslovima koji

donose zaradu bilo da je reč o fabrikama, na poljoprivrednim imanjima, trgovini,

državnoj administraciji ili ustanovama. Glavne odrednice ponude rada su:

brojnost stanovništva i

način na koji oni provode svoje vreme.

1) Stanovništvo je veoma bitno u ostvarivanju nacionalnog dohodka. Brojnost

stanovništva je određena:

natalitetom

mortalitetom i

imigracijom.

8

Page 9: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

2) Način na koji stanovništvo provodi raspoloživo vreme možemo posmatrati sa

aspekta radnih aktivnosti, u toku, recimo, nedelje, meseca, godine i drugo.

3) Dohodak naspram dokolici (slobodno vreme). Najočiglednija korist od rada je

realna plata.

Realna plata predstavlja odnos nominalne plate ili nadnice, podeljene sa cenama

dobara i usluga, što pokazuje realnu kupovnu moć. Što je ponuđena plata veća- veća je

spremnost da se radi. Koliko god da je plata važna, ljudi ipak priznaju da posao traži

istinske žrtve.5

U novcu je vezan dakle, i oportunitetni trošak. Uopšteno kažemo da je oprtuitetni

trošak rada količina slobodnog vremena koje se mora žrtvovati u tom procesu.

1.4. TRAŽNJA ZA RADOM, IZVEDENA TRAŽNJA, TRANSFERNE ZARADE

I EKONOMSKA RENTA

Tržišni akteri ili učesnici su sva lica, organizacije i grupe koje svojim

proizvođačkim ili potrošačkim aktivnostima neposredno uplivišu tržišne tokove i procese

i svi oni koji se, s aspekta tržišnih pojava i događaja, mogu smatrati ekonomskim

jedinicama. Pojedine delatnosti i nastaju upravo radi postizanja određenih tržišnih

efekata.

Tražnja za radnom snagom i tražnja za radom je količina rada koju su poslodavci

spremni i u stanju da angažuju po različitim platama, odnosno nadnicama, u datom

periodu. Tražnja za radom se vidi u novinskim oglasima za zapošljavanje. Poslodavci

koji plaćaju u novinama oglase spremni su i mogu da zaposle određen broj radnika uz

određenu platu.

Transferne zarade i ekonomska renta predstavlja na tržištu inputa razliku između

plaćanja za input proizvodnje i minimalnog iznosa koji se mora platiti da bi se mogao

koristiti taj faktor. Transferne zarade nekog inputa, dakle koji se koristi predstavljaju

5 Јово Једнак, Економија, Београдска пословна школа, Висока школа струковних студија, Београд 2009, стр. 226

9

Page 10: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

minimalna plaćanja, neophodna da bi se input angažovao za dati rad. Renta se pojavljuje

samo ako je ponuda donekle neelastična.

1.5. GRANIČNI FIZIČKI PROIZVOD RADA, VREDNOST GRANIČNOG

PROIZVODA I OPADAJUĆA GRANIČNA PRODUKTIVNOST RADA

Prohtevi i želje ne znače istovremeno i tražnju, te ne mogu predstavljati ni

predmet izučavanja u mikroekonomiji sve do pojave određene platežne sposobnosti

potrošača. Potrošnja je, dakle, novcem pokrivena ostvarljiva potreba. Kategorija tržišne

tražnje izražava ukupnu veličinu platežno sposobne tražnje svih potrošača-kupaca datog

proizvoda.

Granični fizički proizvod rada- Opadajući nagib krive koja predstavlja težnju za

radom odražava promenu produktivnosti zaposlenih. Svaki pojedinačni radnik ne postiže

cenu rada po kojoj je plaćen sledeći radnik. Čim se više radnika prima, svaki sledeći

radnik ima tendenciju da bude uposlen po nižoj ceni rada.

Granični prihod proizvoda rada ili vrednost marginalnog proizvoda rada je takođe

značajan i ako se opet uzmu maline kao primer. Većina berača ne želi da im se rad plati

malinama. Da bi smo znali koliko treba da plati treba da znamo koliko košta gajba

malina.

To je lako izračunati. Tržišna vrednost maline je cena po kojoj uzgajivač je može

prodati. Prema tome, vrednost graničnog proizvoda rada je dodatni prihod od prodaje

autputa.

Zakon smanjenja graničnih prinosa i opadajuća granična produktivnost rada postoji

na svim nivoima zaposlenosti. To znači:

a) ako je vrednost marginalnog proizvoda rada veća od plate, preduzetniku dodatni

radnik donosi profit i zato će ga preduzetnik zaposliti;

b) ako je vrednost marginalnog proizvoda manja od plate, tada se preduzetniku ne bi

isplatilo da zaposli dodatnog radnika, pošto bi imao veće troškove od prihoda, čime bi

smanjio profit, pa nema zapošljavanja.

10

Page 11: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

1.6. SMANJENJE GRANIČNOG FIZIČKOG PROIZVODA RADA I

GRANIČNOG PRIHODA PROIZVODA RADA

Granični fizički proizvod rada je povećanje ukupne proizvodnje koja nastaje kada se

angažuje jedan dodatni radnik. Granični fizički proizvod rada ima tendenciju pada kada

se angažuju dodatni radnici. Ovaj pad se javlja zato što svaki sledeći radnik ima manje

drugih inputa sa kojima radi, zbog čega konstantno opada marginalni fizički proizvod

rada.

Ovo ćemo prikazati putem grafikona. To je grafikon 4.

11

Page 12: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

1.7. ODLUKA PREDUZEĆA O AUTPUTU, ANGAŽOVANJU RADNIKA I

TRAŽNJI ZA RADOM

Pojedini tržišni akteri ne stupaju neposredno u vezi s celim tržištem, već samo s

njegovim, za tog učesnika, relevantnim, parcijalnim delom ili segmentom tržišta. U

okviru ukupnog tržišta moguće je diferencirati nekoliko osnovnih segmenata i veliki broj

parcijalnih tržišta. Svaki segment, odnosno svaki parcijalni deo ukupnog tržišta, takođe se

naziva tržištem.

Tendencija smanjenja graničnog prihoda proizvoda svakako će smanjiti želju

uzgajivača malina da angažuju čak 1000 radnika. Prikazaćemo grafikonom krivu

graničnog prihoda proizvoda rada kao krivu tražnje za radom.

Grafikon 8.

Poslodavac je spreman da plati rad radnika do granice njegovog graničnog prihoda

proizvodnog rada.

12

Page 13: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

1.8. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU RADA I PRIMENA PRODUKTIVNOSTI

RADA

Osnovni delovi tržišta u mikroekonomskoj analizi su: tržište proizvoda ili

potrošnih dobara i tržište faktora proizvodnje. Ekonomski procesi u mikroekonomiji se

analiziraju kao odnosi partnera suprotnih ekonomskih interesa.

Osnovna pokretačka snaga tržišta jeste konkurencija. Njena uloga u procesu

saglašavanju ponude i tražnje je odlučujuća. Na svakom tržištu postoji određena vrsta

konkurencije.

Ekonomska teorija razlikuje dva ekstermno različita tipa tržišta: tržište potpune ili

perfektne konkurencije i monopolisano tržište. Između ova dva ekstermna postoje brojni

prelazni oblici tj. različita stvarna tržišta.

Tržišna tražnja za radom zavisi od:

broja poslodavaca i

graničnog prihoda proizvoda rada u svakom preduzeću ili industrijskoj grani

Ravnotežna plata je plata pri kojoj je količina ponuđenog rada u datom periodu

jednaka količini traženog rada.

Ravnoteža na konkuretskom tržištu je postignuta kada se cena inputa izjednači sa

ponudom i tražnjom. Kriva tražnje za inputima meri koristi koje korisnici proizvoda

polažu na dodatno korišćenje inputa u proizvodnji. Visina plate odražava trošak

preduzeća i sredstava pri korišćenju dodatne jedinice inputa.

13

Page 14: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

1.9. POMERANJE KRIVE TRAŽNJE I KRIVE PONUDE RADA I

USPOSTAVLJANJE RAVNOTEŽE TRŽIŠTA RADA

Funkcija tržišne tražnje izražava veličinu platežno sposobne tražnje date vrste

dobara i funkciji visine njegove tržišne cene. Funkcija tržišne tražnje je opadajuća,

opadanjem tržišne cene tražnja proizvoda se povećava, i obratno, porast tržišne cene

uslovljava smanjenje tražnje.

Oblik funkcije tržišne tražnje određuju sledeći faktori: broj i veličina kupovne

moći potrošača, njegov sistem preferencija i cene proizvoda. Valja razlikovati dve

različite pojave u vezi s funkcijom tržišne tražnje.

Pomeranje krive ponude rada dolazi usled povećanja doseljenika sa Kosova. Kada se

ponuda rada poveća, zbog raseljenih ljudi sa Kosova i iz Hrvatske, ravnoteža nadnica

opada.

Grafikon 5.

14

Page 15: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

2. TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

2.1. FIZIČKI I FINANSIJSKI KAPITAL, ZEMLJIŠTE, RENTALI, STOPA

PRINOSA NA KAPITALNA DOBRA I CENA IMOVINE

Nivo tržišnih cena koji dovodi do uravnoteženja ponude i tražnje naziva se

ravnotežnom cenom. U uslovima perfektne ili potpune konkurencije, u dužem periodu,

može opisati samo ravnotežna cena.

Tržišnu cenu valja razlikovati od ravnotežne. Svaka trenutna važeća cena je

tržišna, a ravnotežom se naziva samo ona koja uravnotežava ponudu i tražnju datog

proizvoda. Dugoročno posmatrano, i visina ravnotežne cene će se promeniti u zavisnosti

od tendencije promena elemenata ponude ili tražnje. Ravnoteža cena, u mikroekonomiji,

predstavlja centar oko kojeg nastaju kolebanjlja svakodnevnih tržišnih cena. Ravnotežna

cena, u mikroekonomiji , predstavlja centar oko kojeg nastaju kolebanja svakodnevnih

tržišnih cena.

Uloga cena u mikroekonomskoj analizi, ali i u ukupnoj privredi, je različita.

Ekonomska analiza deli inpute u tri kategorije:

zemljište,

rad i

kapitalna dobra.

Novčani kapital ne može dugo da postoji u svom pojavnom obliku, jer se tada ne

oplođuje, ne donosi prinos. Zato kapital teži da se pretvori u jedan od svoja dva osnovna

oblika:

fizički (realni) i

finansijski kapital.

Zemljište predstavlja dar prirode, za razliku od fizičkog kapitala koji se proizvodi.

Rentali od kapitalnih dobara su rezultat kapitalnih vrednosti. Naknadae za privremeno

korišćenje kapitalnih dobara nazivamo rentalima.

Jedan od najvažnijih zadataka svake privrede i svake porodice je da svoj kapital

asocira na različite investicije. U svakom slučaju, za izbor najbolje investicije je

neophodna mera tog prihoda ili prinosa na kapital. Jedna od najvažnijih mera je:

15

Page 16: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

stopa prinosa od kapitala, koja označava neto prinos u dinarima ili drugim

valutama, na godinu dana na svaki dinar investiranog kapitala.

Cena imovine- kapitalna imovina i usluge mogu da se kupe i prodaju. Cena

imovine je iznos za koji data imovina može odmah da se kupi. Vlasnik kapitalne imovine

u budućnosti ostvaruje niz usluga od date imovine. Cena korišćenja usluga kapitala je

visina rente kapitala.

2.2. KAMATNA STOPA, PONUDA I TRAŽNJA ZA KREDITNIM

SREDSTVIMA

Naveli smo da privredni sistem u kojem se proizvedena materijalna dobra

razmenjuju na tržištu uz pomoć novca naziva se robno-novčana privreda. Odnosi koji se

između ljudi u ovakvoj privredi ostvaruju dobijaju robno-novčani oblik, odnosno oni se

iskazuju kao tržišni odnosi.

Prema iznetom pojmu, suštini i ulozi tržišta, koji ono ima u društvenoj

reprodukciji, proizilaze mnogobrojne funkcije, među kojima se izdvajaju četiri kao

najvažnije. Informativna funkcija tržišta sastoji se u pružanju relevantnih informacija o

stanju ponude i tražnje na njemu.

Mnogi ljudi štede, kupuju obveznice, akcije, ulažu novac na štedne knjižice, dižu

novac sa računa i ulažu drugde. Ljudi štede da bi zaradili, da bi bili sigurniji u životu, ili

da bi se obezbedili za stare dane. Ko ima novac, zaradu obezbeđuje preko kamate.

Kamatna stopa je finansijski prinos na novčane fondove ili godišnji prinos na

pozajmljene fondove.6

6 Јово Једнак, Економија, Београдска пословна школа, Висока школа струковних студија, Београд 2009, стр.246

16

Page 17: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

Kamatna stopa ili prinos do dospeća je cena zajma (novca), ili cena koja se plaća

na dobijena novčana sredstva.7

Pored toga je veoma značajno i to da se treba pomenuti ponuda i tražnja kreditnih

sredstava. Ova ponuda potiče od građana koji žele da uštede deo svojih prihoda. Veličina

kapitala i stopa prinosa određena je presekom između:

ljudske nestrpljivosti da više troše sada nego da akumuliraju više kapitalnih

dobara za buduću potrošnju i

investicijskih mogućnosti koje nude više ili niže prinose na tako akumulirani

kapital.

Ako je stopa prinosa veća od tržišne kamate po kojoj preduzeće može da pozajmi

novac, preduzeće ulazi u investicije. Ali ako je kamatna stopa veća od stope prinosa,

preduzeće ne ulazi u investicije.

Tržišna kamatna stopa ima dvostruku funkciju:

da racionalizuje društveno ograničenu ponudu novčanih fondova;

da podstiče ljude da žrtvuju sadašnju potrošnju da bi imali koristi u

budućnosti.

2.3.KAMATNA STOPA KAO CENA UPOTREBE KREDITNIH SREDSTAVA I

DETERMINANTE KAMATNE STOPE

Kreditna sredstva su vrsta finansijskog kapitala koji se koristi za odobravanje

kredita. Na strani ponude je uvek zajmodavac, a na strani tražnje zajmoprimac novčanog

potencijala. Banke prikupljaju slobodna novčana sredstva i plasiraju ih kao zajmovni

kapital svojoj klijenteli. Banke na štedne uloge plaćaju pasivnu kamatnu stopu, a za

odobrene kredite naplaćuju aktivnu kamatnu stopu. Razliku čini kamatna margina ili

marža, koju prisvaja banka kao finansijski posrednik.

Glavne determinante kamatne stope su:

rok dospeća,

rizik naplativosti duga,

likvidnost,

7 исто, стр.246

17

Page 18: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

inflaciona premija i

administrativni troškovi.8

2.4. NOMINALNA I REALNA KAMATNA STOPA

U ovom delu ćemo objasniti nominalnu i realnu kamatnu stopu. Nominalna

kamatna stopa pokazuje koliko se dinara ili druge valute zarađuje pozajmljivanjem 1

dinara ili druge valute na godinu dana.

realna kamatna stopa = nominalna kamatna stopa - stopa inflacije

Realna kamtna stopa zajma se prikazuje kao dodatna količina dobara koja može

da se kupi. Kada banke očekuju porast celokupnog nivoa cena, one će naplatiti inflacionu

premiju, da bi sprečile podrivanje stvarne kupovne moći budućih isplata

zajma.Nominalne kamatne stope moramo korigovati za očekivanu inflaciju.

2.5. KAMATNA STOPA I SADAŠNJA DISKONTOVANA VREDNOST

FINANSIJSKIH RESURSA

Sve ovo može se prikazati tabelarno. Veoma je dobro navesti da pojedinac, ili

finansijska institucija koja daje pozajmicu, čine uslugu onome ko uzima pozajmicu, koji

se slaže da plati ukupnu sumu novca nekog datuma u budućnosti.

Tabela 1: Kamatna stopa, buduća vrednost i diskontovana sadašnja vrednost

8 Јово Једнак, Економија, Београдска пословна школа, Висока школа струковних студија, Београд 2009, стр. 249

18

Page 19: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

Sadašnja vrednost 1 evra što se da videti u tabeli u budućnosti je suma koja bi se,

da je pozajmljena danas, uvećala do 1 evra.

2.6. TRAŽNJA ZA USLUGAMA KAPITALA I VREDNOST MARGINALNOG

PROIZVODA KAPITALA

Analiza tražnje za realnim kapitalom slična je analizi tražnje za radnom snagom.

Pri definisanim količinama ostalih inputa proizvodnje, vrednost marginalnog proizvoda

kapitala, kada se koristi dodatna jedinica kapital usluga opada sa povećanjem kapitala, a

sva ostala ulaganja se drže konstantnim.

Vrednost graničnog proizvoda kapitala je dodatna vrednost autputa preduzeća

kada se koristi dodatna jedinica kapitala, a da pri tome svi ostali inputi ostaju

nepromenjeni. marginalna vrednost proizvoda kapitala više opada ako se kapital više

koristi. Preduzeće zakupljuje kapital do tačke na kojoj je njen marginalni trošak

izjednačen sa njenom vrednošću marginalnog proizvoda kapitala. Firma potražuje usluge

kapitala pri visini rente.

Grafikon 6. Tražnja za uslugama kapitala

19

Page 20: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

2.7. KRATKOROČNA I DUGOROČNA PONUDA USLUGA KAPITALA

U kratkoročnom periodu, ukupna ponuda usluge kapitala, a samim tim i usluge

koje pruža kapitalna imovina su fiksne veličine. Nove fabrike i mašine ne mogu da se

izgrade preko noći.

Rentu ili rentalnu stopu određuje:

cena kapitalnog dobra,

realna kamatna stopa,

trošak održavanja i

amortizacija.

Amortizacija zavisi od tehnologije kako se vrši njen obračun i koliko mašina brzo

zastareva. U kratkom roku količina kapitalnih dobara i usluga je fiksna veličina. Za

proizvodnju kapitalnih dobara je potrebno vreme. Da bi se inicirala proizvodnja, potrebno

je da tržište inicira više cene. To bi uslovilo trajno veću ponudu kapitala. Međutim, veća

renta neutrališe veću cenu kapitalnih dobara.

2.8. USPOSTAVLJANJE RAVNOTEŽE NA TRŽIŠTU USLUGA KAPITALA U

KRATKOM I DUGOM ROKU

Dugoročnu ravnotežu industrije na tržištu usluga kapitala prikazaćemo

grafikonom 7, kao i kratkoročnu. U kratkoročnom periodu ponuda usluga kapitala je

fiksna a ravnoteža je pri visini rente. U drugom roku industrija se suočava sa

horizontalnom krivom ponude uz višu rentu. Ako su sindikati izborili višu nadnicu za

rad, onda se kriva tražnje za kapitalom pomera ulevo, tako da se nova tačka ravnoteže

nalazi uz visinu rente.9

Grafikon 7.

9 Јово Једнак, Економија, Београдска пословна школа, Висока школа струковних студија, Београд 2009, стр.257

20

Page 21: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

2.9. ZEMLJIŠNA RENTA, PRIRODNI RESURSI, KORISNIČKI TROŠAK I

CENA UPOTREBE ISCRPIVIH RESURSA

Zemljište predstavlja trajno dobro u nečijem vlasništvu koje donosi prinos u

nekom vremenskom periodu. Zemljište se ne može proizvoditi, ali ima presudnu ulogu u

razvoju svake nacionalne ekonomije. Zemlja i prirodni resursi imaju fiksnu ponudu, te je

bitno uočiti kako tržište određuje njihovu cenu.

Za razliku od drugih inputa, osnovna specifičnost zemljišta je i to da je ukupna

ponuda određena neekonomskim činiocima. Zemljište se obično ne može povećavati kao

odgovor na više cene, ili smanjivati kada je u pitanju niža cena. Svako plaćanje upotrebe

fiksnih činilaca jeste renta. Svi proizvođači koji imaju manje troškove proizvodnje od

vrednosti graničnog proizvoda zemljišta ostvaruju ekstra dohodak-rentu.

21

Page 22: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

ZAKLJUČAK

Naveli smo da privredni sistem u kojem se proizvedena materijalna dobra

razmenjuju na tržištu uz pomoć novca naziva se robno-novčana privreda. Odnosi koji se

između ljudi u ovakvoj privredi ostvaruju dobijaju robno-novčani oblik, odnosno oni se

iskazuju kao tržišni odnosi.

Prema iznetom pojmu, suštini i ulozi tržišta, koji ono ima u društvenoj

reprodukciji, proizilaze mnogobrojne funkcije, među kojima se izdvajaju četiri kao

najvažnije. Informativna funkcija tržišta sastoji se u pružanju relevantnih informacija o

stanju ponude i tražnje na njemu.

Alokativna funkcija tržišta podrazumeva razmeštaj proizvodnih resursa u

odgovarajuća područja, grane i delatnosti u kojima će se ostvariti optimalni ekonomski

efekti prosečan profit i ekstra profit.

Distributivna funkcija tržišta odnosi se na raspodelu novostvorene vrednosti

između učesnika u društvenoj reprodukciji. Ona se vrši putem primarne raspodele

nacionalnog dohodka i određivanja cena faktora proizvodnje.

Nivo tržišnih cena koji dovodi do uravnoteženja ponude i tražnje naziva se

ravnotežnom cenom. U uslovima perfektne ili potpune konkurencije, u dužem periodu,

može opisati samo ravnotežna cena.

U radu smo naveli nešto više o finansijskim tržištima. Finansijska tržišta se mogu

posmatrati u širem i užem smislu. U širem smislu, finansijska tržišta postoje svuda gde se

obavljaju finansijske transakcije. U užem smislu, mogu se definisati kao organizovana

mesta na kojima se susreću ponuda i tražnja za različitim oblicima finansijskih

instrumenata (ili aktive).

Preko finansijskih tržišta privredni subjekti dolaze do sredstava neophodnih za

finansiranje svog poslovanja. Ona olakšavaju povezivanje subjekata koji raspolažu

viškovima finansijskih sredstava i subjekata kojima nedostaju finansijska sredstva,

odnosno povezuju dve značajne makroekonomske kategorije – štednju i investicije.

22

Page 23: TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE I TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

LITERATURA

1. Jovo Jednak, Ekonomija, Beogradska poslovna škola, Visoka škola

strukovnih studija, Beograd 2009

2. Mrkušić, Ž., Međunarodna ekonomija, Međunarodna trgovina i

trgovinska politika, drugo izdanje, 1965

3. Slobodan Jokić, Osnovi ekonomije, Proinkom, Beograd, 2004.

4. Petrović S., Časlav i Hajdini A.,Politička ekonomija, Nauka i društvo,

Priština, 1996.

5. Keunes, J. M.; Opšta teorija zaposlenosti kamate i novca, Beograd,

Kultura, 1956

6. Dragana Kragulj, Ekonomija, Fakultet Organizacionih Nauka,

Beograd, 2009

7. N. Gregori Mankju, Principi ekonomije, Centar za izdavačku delatnost,

Ekonomski fakultet u Beogradu, 2007

Sajtovi:

www. tržište.com

www. ponuda i tražnja.com

www.input i autput.com

23