Ivan Mikulić

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Seminarski rad

Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet – Zagreb

Kolegij: Poslovno bankarstvo

1

1 Tržište novca

Pojam i uloga

Pojam tržište novca u stvari je pogrešan. Novcem-novčanicama se ne trguje na tržištu

novca. No, budući da su vrijednosni papiri kojima se tamo trguje kratkoročni i

izuzetno likvidni, blizu su toga da budu novac1.

Tržište novca u užem smislu možemo definirati kao tržište za transakcije kratkoročnim

kreditnim vrijednosnicama koje su javno emitirane ili privatno plasirane.

Pribrojimo li ovom tržištu kratkoročne depozite i kredite banaka dobivamo tržište

novca u širem smislu2.

OTVORENO

TRŽIŠTE

UGOVORNO

TRŽIŠTE

Javna emisija i trgovina

kratkoročnim

vrijednosnicama

Privatni plasman

kratkoročnih kreditnih

instrumenata

kratkoročni krediti i depoziti

banaka

Tržište novca u užem smislu

Tržište novca u širem smislu

Tržište novca je tržište na kojem se trguje sigurnim, neosiguranim financijskim

instrumentima s dospijećem do godine dana.

Financijski instrumenti s rokom dospijeća iznad 12 mjeseci predmet su trgovanja na

tržištu kapitala.

Tržište novca je tržište za transakcije na veliko koje je organizirano kao

izvanburzovno OTC tržište te je zbog toga u sjeni ostalih tržišta.1 Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska tržišta+institucije str. 215-2162 Vidučić, Lj. (2006) Financijski Menadžment str.112

2

Takvo tržište omogućuje pribavljanje sredstava za financiranje potreba obrtnog

kapitala poduzećima, prevladavanje kratkoročnih proračunskih neravnoteža vladi, te

pribavljanje kratkoročnih sredstava financijskim institucijama, dilerima, bankama,

osiguravajućim društvima i financijskim korporacijama.

Potreba za tržištima novca javlja se zbog toga što se neposredne potrebe za novcem

pojedinaca, korporacija i vlasti ne poklapaju nužno s njihovim novčanim prihodom.

Isto tako, dnevni obrasci novčanih primitaka korporacije ne moraju se nužno poklapati

s dnevnim izdacima.

S obzirom da dodatno držanje gotovinskog salda uključuje i trošak u obliku tzv.

oportunitetnog troška, te ekonomske jedinice s viškom gotovine obično takav saldo

drže na minimumu neophodnom za pokrivanje svakodnevnih transakcijskih obveza.

Stoga vlasnici gotovine višak novčanih sredstava ulažu u financijske vrijednosne

papire koji se po potrebi mogu brzo i relativno bez troška pretvoriti natrag u gotovinu

uz mali rizik gubitka vrijednosti tijekom kratkog investicijskog razdoblja.

Tržišta novca su djelotvorna u obavljanju tih usluga omogućavajući brzi prijenos

velikih iznosa od dobavljača sredstava do korisnika sredstava u kratkim razdobljima

uz mali trošak za oba sudionika transakcije3.

Instrument tržišta novca nudi mogućnost ulaganja koje daje višu kamatnu stopu,

odnosno povrat, od držanja gotovine, vrlo je likvidan zbog kratkog dospijeća te niskog

rizika od neplaćanja.

Takvi instrumenti obično se izdaju jedino visokokvalitetnim zajmoprimcima s malim

rizikom neplaćanja.

Najznačajniji segment ovog tržišta u pravilu je tržište kratkoročnih državnih

vrijednosnica i komercijalnih papira a u zadnje vrijeme je izrazito porasla uloga

zajedničkih fondova novčanog tržišta4.

Jačanje tržišta novca i inovacije financijskih instrumenata doveli su do sužavanja

depozitne baze banaka procesima disintermedijacije i reintermedijacije.

3 Saunders, A., Millon Cornett,A.: Financijska tržišta i institucije str.121-1224 Vidučić, Lj. (2006): Financijski Menadžment str. 113

3

Disintermedijacija podrazumjeva zamjenu indirektnih kredita direktnima, dok je

reintermedijacija proces zamjene indirektnih kredita banaka indirektnim kreditima

drugih financijskih posrednika (primjerice zaduživanje kod financijske korporacije

umjesto zaduživanja kod banke)5.

5 Vidučić, Lj. (2006): Financijski Menadžment str. 114

4

1. Sudionici Tržišta novca:

U skladu sa Zakonom, mogu biti banke i ostale financijske institucije (stambene

štedionice, osiguravajuća društva, društva za upravljanje investicijskim i mirovinskim

fondovima, fondovi i ostali), Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija.

Zbog visokih troškova emisije, činjenici da se radi o vrijednosnicama bez pokrića , i s

obzirom da plasirana gotovina na tržištu novca mora biti na raspolaganju za brzi

povrat zajmodavcu, instrumenti tržišta novca obično se mogu izdati jedino

visokokvalitetnim zajmoprimcima s malim rizikom od neplaćanja.

Poslovne banke:

Najčešći slučaj vezan je uz međubankovno trgovanje novcem na jedan dan

(prekonoćno trgovanje), nekoliko dana, jedan mjesec, tri mjeseca itd.

Banke imaju slobodna novčana sredstva koja posredstvom novčanog tržišta plasiraju

novčane viškove bankama koje trenutno imaju manjak novčanih sredstava.

Važnost banaka na tržištima novca dijelom potječe od njihove potrebe za pokrivanjem

obveza za rezervama koje su određene propisima.

Središnja banka

U okviru operacija na otvorenom tržištu kupuje ili prodaje vrijednosnice koje

dospijevaju u roku kraćem od jedne godine.

Politikom refinanciranja poslovnih banaka (diskontnom politikom) središnja banka

neposredno utječe na visinu slobodnih novčanih sredstava poslovnih banaka, odnosno

stupanj likvidnosti poslovnih banaka.

Ministarstvo financija

Emitira kratkoročne vrijednosnice (trezorske zapise).

Prodajom trezorskih zapisa poslovnim bankama ili drugim subjektima država pribavlja

slobodna novčana sredstva potrebna za financiranje potrošnje i rashoda države.

Prodajom trezorskih zapisa državna riznica vrši emisiju kratkoročnog javnog

(državnog) duga.

5

Velika poduzeća

Javljaju se na novčanom tržištu kao kupci, ulagači u trezorske zapise i druge oblike

kratkoročnih instrumenta.

U slučaju manjka novčanih sredstava javljaju se kao izdavatelji komercijalnih zapisa

čijom prodajom pribavljaju novčana sredstva na tržištu.

Dileri i brokeri

Javljaju se na tržištu kao specijalisti za prodaju i kupnju vrijednosnica.

Dileri su trgovci koji nastupaju u svoje ime i za svoj račun (zaradu ili gubitak), što

znači da kupovinom i prodajom vrijednosnica preuzimaju na sebe rizik promjene

cijena i kamata na tržištu.

Brokeri su trgovci koji e javljaju isključivo u ulozi posrednika između prodavatelja i

kupaca vrijednosnica, a za svoju uslugu naplaćuju proviziju6.

Djelatnost Tržišta novca regulirana je Zakonom, Statutom i pravilnicima, a nadzor nad

radom Tržišta, u skladu sa Zakonom, u ovlasti je Hrvatske narodne banke.

Transakcije na tržištu novca ne odvijaju se na nekom određenom mjestu ili u nekoj

zgradi. Umjesto toga, trgovci uglavnom dogovaraju kupnju i prodaju telefonom i

dovršavaju io h elektroničkim putem. Zbog tog obilježja, vrijednosnice tržišta novca

obično imaju i aktivno sekundarno tržište. To znači da je, nakon što se vrijednosnica

prvotno proda, relativno lako za nju naći nove kupce. Aktivno sekundarno tržište čini

vrijednosnice tržišta novca vrlo fleksibilnim instrumentima za premošćivanje

kratkoročnih financijskih potreba7.

6 Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska tržišta+institucije str. 218-2207 Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.: Financijska tržišta+institucije str. 216

6

2. Instrumenti kojima se trguje na tržištu novca

Instrumenti kojima se trguje na tržištu novca imaju zajedničke tri osnovne karakteristike:

uglavnom se prodaju u velikim apoenima

imaju nizak rizik neplaćanja

dospijevaju unutar jedne godine od datuma njihovog prvotnog izdanja.

Financijski instrumenti kojima se trguje na ovom tržištu trebaju biti visoko utrživi

(likvidni) s malim stupnjem rizika što pruža investitorima relativno sigurnu mogućnost

investiranja , pogotovo kod ulaganja u kratkoročne vrijednosnice državne riznice

(Trezorske zapise ministarstva financija)8.

Certifikat o depozitu - vrijednosni papiri putem kojih depozitna banka potvrđuje da je

primila u depozit određeni iznos zajedno s kamatama (po isteku oročenja) isplatiti

donosiocu certifikata.

Komercijalni zapisi (papiri) – su neosigurane zadužnice koje izdaju tvrtke i banke i koje

dospijevaju za najviše 270 dana, to je dužnički vrijednosni papiri koji se izdaje radi

pribavljanja kratkoročnih novčanih sredstava. Kamatna stopa koja se plaća odražava njenu

razinu rizika.

Trezorski (blagajnički) zapisi - vrijednosni papiri koje izdaju centralne banke, državni

trezori, državne agencije, ministarstva financija. To su vrijednosni papiri koji služe za

pokriće manjka (deficita) u tekućem vladinom proračunu i za financiranje dospjelog

vladinog duga.

Bankarski akcepti - mjenica koju je komitent banke po prethodnom dogovoru s bankom

vukao na banku, a ona je mjenicu u svojstvu dužnika potpisala (akceptirala) predstavlja

obvezu banke koja imaocu takve mjenice obećava sigurnost isplate mjenične svote na dan

njezina dospijeća (mjenica se umjesto na dužnika vuče na banku akceptanata).

8 Vidučić, Lj. (2006): Financijski Menadžment str. 113

7

Sporazumi o reotkupu (REPO) - kratkoročni krediti koje uzima Vlada, pri čemu kao

instrument osiguranja povrata kredita izdaje svoje vrijednosnice uz obvezu njegova

otkupa po dospijeću duga, uvećanog za kamate9.

Različite vrste depozita po viđenju - depozit po viđenju su novčana sredstva kod banaka i

drugih depozitnih ustanova koja mogu bez zapreka biti povučena u gotovini ili prenijeta

na drugi račun bez prethodne obavijesti banci.

9 Saunders, A., Millon Cornett,A.: Financijska tržišta i institucije str.123-139

8

3. Tržište novca Zagreb

Tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica d.d. osnovano je 1990. godine, u skladu sa

Zakonom o tržištu novca, kao uređeno mjesto javnog trgovanja sudionika novčanog

tržišta.

Osnovna djelatnost Tržišta novca je organizirano povezivanje ponude i potražnje

instrumenata novčanog tržišta: novca (kuna i deviza), kratkoročnih vrijednosnih papira,

dugoročnih vrijednosnih papira u posljednjoj godini dospijeća, te ostalih instrumenata

novčanog tržišta.

Djelatnost Tržišta novca regulirana je Zakonom, Statutom i pravilnicima, a nadzor nad

radom Tržišta, u skladu sa Zakonom, u ovlasti je Hrvatske narodne banke.

Sudionici Tržišta novca, u skladu sa Zakonom, mogu biti banke i ostale financijske

institucije (stambene štedionice, osiguravajuća društva, društva za upravljanje

investicijskim i mirovinskim fondovima, fondovi i ostali), Hrvatska narodna banka i

Ministarstvo financija.

Osim organiziranog povezivanja ponude i potražnje instrumenata novčanog tržišta,

Tržište novca je, u suradnji sa sudionicima, organiziralo i vodi projekt transparentnosti,

te prati pokazatelje o njihovoj dnevnoj likvidnosti i poslovanju po razdobljima10.

10 Izvor: www.trzistenovca.hr

9

4. Instrumenti trgovanja na Tržištu novca Zagreb

Novac: kune i devize, kratkoročne pozajmice (slika 1.)

Kratkoročne vrijednosnice.

Trezorski zapisi Ministarstva financija.

Komercijalni zapisi.

Slika 1. Promet trgovanja u kunama i devizama u 2009. godini. Izvor: www.trzistenovca.hr

10

Kamatna stopa u 2009 godini

Na ovoj slici vidimo prikaz kamatnih stopa u 2009. godini po pojedinim mjesecima.

Možemo primijetit iznimno visoke kamatne stope u mjesecima veljača i ožujak gdje je

potražnja znala biti i do pet veća od ponude (pogledati mjesec veljača slika 2.)

Slika 2. Prikaz kamatnih stopa po mjesecima u 2009. godini. Izvor: www.trzistenovca.hr

11

12

Slika 3. Trgovanje po rokovima u 2009. godini. Izvor: www.trzistenovca.hr

5. Sustav SETT

Tržište novca uvelo je početkom 2004. godine Sustav elektroničkog trgovanja-SETT

koji je razvijen u suradnji sa Središnjom depozitarnom agencijom i koristi njezinu

mrežnu infrastrukturu.

Sustav SETT omogućuje sudionicima interaktivno povezivanje ponude i potražnje

instrumenata novčanog tržišta i trgovanje u realnom vremenu, te stalan uvid u

referentne pokazatelje. Integritet trgovanja novcem (kunama i devizama),

kratkoročnim vrijednosnicama i ostalim instrumentima novčanog tržišta omogućuje

sudionicima uspješnije upravljanje dnevnom likvidnošću kao i ukupnim poslovanjem,

a organizirano trgovanje biva transparentnije, učinkovitije i suvremenije, što je u

interesu svih sudionika.

Transakcije kratkoročnim vrijednosnim papirima sklopljene u SETT-u automatski se

prenose u Sustav prijeboja i namire Središnje depozitarne agencije.

Sve dogovorene transakcije zaključuju se u SETT-u, a izravnim sudionicima u

realnom vremenu dostupni su svi podaci o kretanjima na Tržištu novca, ponudi,

potražnji i sklopljenim transakcijama.

Projekt informatizacije i Sustav SETT uvelike pridonose daljnjem razvoju hrvatskoga

novčanog tržišta, što je primarni cilj Tržišta novca. Sustav je namijenjen svim

sudionicima novčanog tržišta, a nakon početnog razdoblja predviđa se njegov stalan

razvoj u skladu s razvojem ukupnoga financijskog tržišta11.

11 Izvor; www.trzistenovca.hr

13

Sustav SETT omogućava

Istodobno elektroničko trgovanje različitim instrumentima novčanog tržišta u

realnom vremenu.

Trenutačnu informaciju o kretanjima na tržištu, ponudi, potražnji, sklopljenim

transakcijama (iznosima, rokovima, kamatnim stopama/tečaju/omjeru)

Kreiranje različitih izvješća

Trenutačnu elektroničku razmjenu informacija potrebnih za trgovanje i ostalih

informacija između sudionika.

Sudionici koji mogu pristupiti u Sustav SETT:

Hrvatska narodna banka

Ministarstvo financija RH

banke

štedionice

društva za osiguranje i reosiguranje

društva za upravljanje fondovima

fondovi (mirovinski, investicijski, novčani i dr.)

ostale financijske institucije propisane Zakonom

Instrumenti kojima se trguje:

novac: kune i devize

kratkoročni vrijednosni papiri: svi kratkoročni vrijednosni papiri i dugoročni u

zadnjoj godini dospijeća12.

12 Izvor; www.trzistenovca.hr

14

Rad sustava SETT:

Sustav SETT ima uredovno vrijeme

trgovanje u Sustavu SETT temelji se na limitima sudionika, koje sudionici sami

upisuju. Sklapanjem transakcija limiti se automatski smanjuju, dok ih sudionici sami

povećavaju pri povratu, odnosno namiri novčanih instrumenata

ponudu ili potražnju za bilo kojim instrumentom novčanog tržišta korisnici sustava

prijavljuju u Sustav putem naloga

nakon sklapanja transakcija, sudionici iz Sustava ispisuju zaključnicu u kojoj su

navedeni svi uvjeti uz koje je transakcija ugovorena

dnevno se prati stanje sudionika tako da sudionici upisuju podatke o dnevnoj

likvidnosti iz kojih Sustav generira potrebne podatke

tromjesečno sudionici upisuju tražene podatke iz financijskih izvješća, koje Sustav

također obrađuje i generira potrebne podatke i pokazatelje.

Prednosti koje donosi elektroničko trgovanje:

on-line trgovanje (trenutačno trgovanje, transparentno trgovanje, preglednost, javnost,

sigurnost)

preglednost instrumenata novčanog tržišta prema vrsti, ponudi i potražnji s iznosima,

cijenama i rokovima

ugovaranje transakcija temeljeno na limitima svakoga pojedinog sudionika

automatski prijenos transakcija kratkoročnim vrijednosnim papirima u Sustav

prijeboja i namire Središnje depozitarne agencije

javnost - svi su podaci javni i odražavaju ukupnost trgovanja, dok se poimenično

sudionici transakcija ne vide

sigurnost - sustav je osiguran na više razina, kao i prepoznatljivost osoba koje

dostavljaju informacije i trguju; to je učinjeno kroz razine autenticirane komunikacije

između servera i pojedinog računala, prijave na sustav računala, te prijave na

aplikaciju13.

LITERATURA

13 Izvor; www.trzistenovca.hr

15

Stručna knjige:

1. Leko, V.; Božina, L.: Novac, bankarstvo i financijska tržišta

2. Lovrinović, I.: Srce financijskog sustava

3. Mishkin, F.S.; Eakins S.G.: Financijska tržišta + institucije

4. Mrkušić,Ž.: Novčano tržište

5. Saunders, A.; Millon Cornett, M.: Financijska tržišta i institucije

6. Vidučić, Lj.: Financijski menadžment

Web stranice:

www.trzistenovca.hr

www.hnb.hr

POPIS ILUSTRACIJA

16

Popis slika

Slika Stranica

1. Trgovanje kunama i devizama u 2009. godini. 10

2. Prikaz kamatnih stopa po mjesecima u 2009. godini. 11

3. Tablični prikaz trgovanja po rokovima. 12

17