Embed Size (px)
Citation preview
Turizam kao čimbenik razvoja ruralnog prostora
Doc.dr.sc. Aleksandar Lukić Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Geografski odsjek
Sadržaj
• Kako shvaćamo ruralni turizam? – I od kakvog je to značaja za razvoj ruralnih područja?
• Što od njega očekujemo? – Je li ruralni turizam doista spasonosni lijek za ruralna područja?
• O čemu ovisi uspješan razvoj ruralnog turizma i njegov pozitivan utjecaj na ruralna područja? – I gdje je tu Hrvatska?
Kako shvaćamo ruralni turizam? • Više različitih pristupa definiranju:
– Svi oblici turizma i turističkih aktivnosti u ruralnim područjima
• podloga: razlikovanje urbanih i ruralnih područja
URBANA PODRUČJA
PRIGRADSKA NASELJA VELIKIH I SREDNJIH GRADOVA koja s ma:čnim gradom čine povezano i kon:nuirano izgrađeno područje
VELIKI I SREDNJI GRADOVI
MORFOLOŠKE GRADSKE AGLOMERACIJE (velikih i srednjih gradova)
MALI GRADOVI I OSTALA CENTRALNA NASELJA
SELA I OSTALA, PRETEŽITO MANJA RURALNA NASELJA
RURALNA PODRUČJA
PRIRODNI OKOLIŠ
IZVAN MEĐA MORFOLOŠKIH GRADSKIH AGLOMERACIJA (velikih i srednjih gradova)
URBANA PODRUČJA
RURALNA PODRUČJA
Ljudi, proizvodi, informacije, energija… ŽIVOT
Broj stanovnika u gradskim te ruralnim i prijelaznim naseljima Hrvatske u 2011.,
prema modelu diferencijacije DZS-a
54.2 %
45.8 %
Gradska
Ruralna i prijelazna
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine; www.dzs.hr; Ostroški, Lj. (2011.), Model diferencijacije urbanih, ruralnih i prijelaznih naselja u Republici Hrvatskoj, Metodološke upute 67, Državni zavod za sta:s:ku, Zagreb
Kako shvaćamo ruralni turizam? • Svi oblici turizma izvan gradova te područja maritimnih i skijališnih
centara • podloga: urbano-ruralno + razlikovanje masovnog i selektivnih
oblika turizma • Boravak i odmor gostiju u smještajnim kapacitetima ruralnog
karaktera: seljačka domaćinstva, mali ruralni hoteli, odmor na vinskoj cesti, ostali oblici tradicionalne arhitekture poput moderniziranih stočarskih stanova i sl. • podloga: razlikovanje aktivnosti (planinarenje, avanturistički
sportovi, posjeti muzejima i sl.) od smještajnih kapaciteta • Boravak i odmor gostiju na seljačkim gospodarstvima
• podloga: poljoprivreda kao bitna odrednica ruralnosti
Kako shvaćamo ruralni turizam? • Oblici turizma u ruralnim područjima koji pretežito
počivaju na vrednovanju ruralne baštine – nekoliko različitih mogućnosti podjele baštine:
» prirodna i kulturna » materijalna i nematerijalna » kulturni pejzaži kao baština (prirodno-
geografska obilježja, oblici i mreža naselja, način korištenja zemljišta, ljudi i njihov način života)
2 | Ministarstvo turizma RH | Croatian Ministry of Tourism | www.mint.hr
sadržaj | content 3 Uvodna riječ ministra turizma Republike
Hrvatske
5 Uvodna riječ predsjednika Hrvatske gospodarske komore
8 Osnovne karakteristike tradicijske graditeljske baštine ruralne Hrvatske
12 Nematerijalna kulturna baština u Republici Hrvatskoj i sustav njene zaštite
13 Nematerijalna kulturna dobra Republike Hrvatske upisana na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva
14 Popis nematerijalnih kulturnih dobara prema pet geografskih područja Republike Hrvatske
18 Izvorne pasmine u Hrvatskoj – oruđe za upravljanje okolišem i očuvanje prirode
24 Prirodna baština Hrvatske – nacionalni parkovi i parkovi prirode poučne staze i druge zanimljivosti
38 Podjela na turističke regije
40 Legenda
42 Slavonija
72 Središnja Hrvatska i Grad Zagreb
112 Lika – Karlovac
118 Kvarner
124 Istra
136 Dalmacija – Zadar
142 Dalmacija – Šibenik
152 Dalmacija – Split
160 Dalmacija – Dubrovnik
3 Foreword by the Minister of Tourism of the Republic of Croatia
5 Foreword by the Chairman of the Croatian Chamber of Economy
8 Basic characteristics of the traditional architectural heritage of rural Croatia
12 Intangible cultural heritage in the Republic of Croatia and its conservation
13 Intangible cultural heritage of the Republic of Croatia included on the UNESCO Representative List of the Intangible Heritage of Humanity
14 List of intangible cultural heritage in the five geographic regions of the Republic of Croatia
18 Indigenous animal breeds in Croatia – a tool for environmental management and nature conservation
24 Croatia’s Natural Heritage – national parks and nature parks Educational trails and other points of interest
38 Division into tourism regions
40 Legend
42 Slavonia
72 Central Croatia and the City of Zagreb
112 Lika – Karlovac
118 Kvarner
124 Istria
136 Dalmatia – Zadar
142 Dalmatia – Šibenik
152 Dalmatia – Split
160 Dalmatia – Dubrovnik
Nacionalni katalog »Ruralni turizam Hrvatske« | National Catalogue Rural Tourism in Croatia
Hrvatska gospodarska komora | Croatian Chamber of Economy | www.hgk.hr | 65
Kušaonica vina Krauthaker64
034 315 000
034 315 001
Vlado Krauthaker
099 5785 [email protected]
www.krauthaker.hr
0,2 ha
236 m / nmv
45.423692, 17.875592
Ivana Jambrovića 6, 34340 Kutjevo
01.01. – 31.12. samo uz prethodnu najavu / by appointment only
Kušaonica vina Marin Jogun65
034 239 069
–
Marin Jogun
098 760 553–
–
120 m2
220 m / nmv
–
Toranj 12, 34330 Velika
01.01. – 31.12. samo uz prethodnu najavu / by appointment only
Mlin Drenovac15466
034 269 022
034 269 022
Ljiljana Soch i Ivan Loznar
–
9 ha
50 m / nmv
45.681983, 15.656083
Drenovac 1 B, 34315 Brodski Drenovac, Pleternica
01.06. – 31.10., sub – ned, grupe po dogovoru / Sat – Sun, for groups by appointment
60 –
Požešk
o –
slavo
nska
župa
nija
| Pož
ega –
Slav
onia
Cou
nty
30 20
– –
Gospodarstvo na obroncima gore Krndije, nedaleko Parka prirode Papuk njeguje tradiciju više od 20 godina. Ugostiteljska ponuda je bazirana na lokalnim speci-jalitetima i kušanju vrhunskog vina. Posebnost gospodarstva je obrada dijela vinograda na tradicionalan način – konjima. Gosti na gospodarstvu mogu obići vinski podrum. Okolica gospodarstva raj je za šetnju s poučnom stazom, koja se proteže od štale s konjima, kroz vinograde, dijelom Vinske ceste Kutjeva, sve do vinskog podruma Krauthaker. Staza je pogodna i za vožnju biciklom. U gradu vrijedi posjetiti crkvu sv. Marije, dvorac Kutjevo s perivojem i vinskim podrum iz 1232. god. te Trg graševine – jedinstven u svijetu. The estate on the slopes of the Krndija hills, near the Papuk Nature Park, has been nurturing the traditions of the region for more than 20 years. The hospitality offer is based on local specialities and the tasting of premium wines. A specificity of this estate is that work in part of the vineyard is still carried out in the traditional way – with horses. Guests are welcome to tour the wine collar. The surroundings of the estate are a haven for walks along the educational trail, which extends from the horse stables, through the vineyard, along the Kutjevo Wine Road, all the way to the Krauthaker wine cellar. The trail is also suitable for bicycling. In town, visit the Church of St. Mary, the Kutjevo castle with its gardens and wine cellar from 1232, and the Trg Graševine square – the only one of its kind in the world.
Kušaonica vina nalazi se u malom slavonskom selu Toranj podno Papuka. Smještena je u više od 60 godina starom štaglju građenom u tradicionalnom stilu gradnje. Gospodarstvo posjeduje 20 000 čokota vinove loze raznih sorti te u svojoj ponudi ima 9 vrsta kvalitetnih vina za kušanje. Gosti mogu sudjelovati u procesu pripreme sezonskih domaćih proizvoda i pića, od same berbe do proizvodnje vina. Sve se događa u krugu stare tradicionalne kuće i štaglja te ekološki čistog i očuvanog okoliša, obogaćenog izloženim starim alatima. Uz užitak kušanja kvalitetnog vina često se uživa i u zvucima tradicionalne glazbe.The wine tasting facility is situated in the small Slavonian village of Toranj at the foot of Mt. Papuk. The facility is housed in a 60 year old barn that was constructed in the traditional architectural style. The estate has more than 20,000 grape vines of different varieties, and offers tastings of nine types of high quality wines. Guests are welcome to participate in the process of preparing seasonal homemade products and beverages, from the harvest to wine production. The entire process takes place here, at the old traditional house and barn, in this ecologically pure and preserved environment, enriched with exhibits of old farm tools. The pleasure of tasting quality wine can be further enhanced with the sounds of traditional music.
Nudi se razgledavanje starog mlina, šetnje uz rijeku, vožnja biciklima, razgledavanje stare crkve sv. Dmitra te kuće poznatog hrvatskog liječnika i specijalista hi-gijene Andrije Štampara, starog rudnika u Pavlovcima, vožnja čamcima i ribolov na rijeci Orljavi, promatranje ptica uz rijeku, vožnja kočijama od mlina do mlina. Prehranu čine izvorna jela vezana uz ekološke proizvode i mlin.Tours of the old mill are available. Other activities include walks along the river, bicycle rides, viewing the old Church of St. Demeter and the house of famous Cro-atian physician and hygiene specialist Andrija Štampar, the old mine at Pavlovci, a boat ride and fishing on the Orljavi River, birdwatching along the river, carriage rides from mill to mill. Our culinary offer is based on indigenous dishes of the region, made from organically grown products and products from the mills.
Nacionalni katalog konceptualno je blizak poimanju ruralnog turizma kao pristupa koji objedinjuje: - Ugostiteljske i smještajne kapacitete u ruralnim područjima. - Aktivnosti koje počivaju na ruralnoj baštini.
Shvaćanje ruralnog turizma u Nacionalnom katalogu
Što očekujemo od ruralnog turizma?
• U posljednjih 60-ak godina ruralni turizam u Europi, prošao je kroz nekoliko stupnjeva razvoja.
• Suvremena shvaćanja tumače ruralni turizam: – kao poseban dio turizma koji predstavlja ne samo ekonomsku
djelatnost, već i element integralnog razvitka ruralnih područja i ruralnog planiranja;
– u svjetlu diverzifikacije turizma na globalnoj razini, ruralni turizam shvaća se i kao komplementarni element nacionalnih (i transnacionalnih) turističkih proizvoda;
– zbog svog karaktera i obazrivog vrednovanja prirodnih obilježja prostora kao ekonomskih resursa, ruralni turizam predstavlja i važnu kariku u lancu održivog razvoja.
Analize strateških dokumentata razvoja ruralnog turizma su pokazale da su očekivanja od ruralnog
turizma: • Vrlo često izuzetno visoka, ponekad se ruralni turizam naziva
“spasonosnim lijekom”: – Revitalizacija i restrukturiranje lokalnih ekonomija te unapređenje kvalitete života. – Dodatni izvor prihoda, uz tradicionalne prihode kao što su poljoprivreda, šumarstvo,
usluge i sl. – Mogućnost novih socijalnih kontakata, što je posebno važno u smanjivanju osjećaja
izoliranosti u perifernijim područjima.
• Poticaj revalorizaciji:
– kulturne baštine i njenih simbola
– prirodnih resursa
– identiteta
• Podrška mjerama zaštite okoliša te ekonomske i socijalne održivosti.
• Mogućnost ekonomskog vrednovanja tradicionalnih prehrambenih proizvoda, napuštenih i nekorištenih objekata, pejsaža i kulture.
I u Hrvatskoj se od ruralnog turizma mnogo očekuje:
• Postojeće stanje nije zadovoljavajuće: – “Suočena s nerazvijenom domaćom potražnjom i nepoticajnim
okruženjem, hrvatska se ponuda ruralnog turizma razvija izuzetno sporo.” (Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.)
• Glavni su strateški ciljevi hrvatskoga turizma u ruralnom području: – ravnomjerni regionalni razvoj, – samozapošljavanje i – motiviranje mladih za ostanak na selu.
• Pri tome ruralni turizam: – značajan čimbenik u aktivaciji i održivom razvoju ruralnih područja koji
pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, – štiti okoliš, – jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju – te pomaže razvoju ruralnih krajeva na osnovi održivoga razvoja.
Izvor: Nacionalni katalog Ruralni turizam Hrvatske, 2015.
Ispunjenost očekivanja od turizma u ruralnim zajednicama:
• Ovisi o brojnim čimbenicima, primjerice: – turističkoj atraktivnosti i dostupnosti ruralnog područja; – dobno-spolnoj i obrazovnoj strukturi stanovništva; – stupnju razvijenosti komunalne i ukupne turističke infrastrukture; – stupnju spremnosti prihvaćanja inovacija; – tradiciji bavljenja turizmom u kraju i regiji; – shvaćanju ruralnog turizma i stupnju uključenosti svih razina
vlasti u podršku razvoju itd.
• Zbog toga postoji izrazita geografska raznolikost u zastupljenosti, razvijenosti i važnosti ruralnog turizma.
Povezanost razvojnih obilježja ruralnih područja Hrvatske i zastupljenosti objekata ruralnog turizma iz Kataloga
Povezanost razvojnih obilježja ruralnih područja Hrvatske i zastupljenosti objekata ruralnog turizma iz Kataloga
Broj poljoprivrednih domaćinstava koja se bave turizmom, smještajem i drugim aktivnostima vezanim uz slobodno vrijeme (4506)
Izvor: Popis poljoprivrede 2003., Državni zavod za statistiku
Tipovi ruralnih i urbaniziranih naselja A – Dinamična, strukturno jača naselja 49
B - Dostupnija, o cirkulaciji ovisna naselja 18
C - Tržišno orijentirana poljoprivredna naselja
21
D - Ekonomski diverzificirana, pretežito turistička naselja
326
E - Naselja poljoprivredne ekstenzifikacije i slabe demografske dinamike
54
F - Naselja ruralne periferije 12
G - Ostala izvangradska naselja 0 H – Gradovi 58
Ukupno 538
Broj naselja
Broj poljoprivrednih domaćinstava koja se bave turizmom, smještajem i drugim aktivnostima vezanim uz slobodno vrijeme, u okolici NP Plitvička jezera
Izvor: Popis poljoprivrede 2003., Državni zavod za statistiku
Ruralni turizam u Hrvatskoj • Selektivni oblici turizma u ruralnim područjima Hrvatske
znatno su slabije razvijeni od dominantnog kupališnog turizma, iako pomaci postoje.
• Postoje bitne razlike u razvijenosti ruralnog turizma: – prema regionalnoj zastupljenosti (važnost proizvoda sunce i
more); – prema demografskim, socio-ekonomskim i općim razvojnim
obilježjima različitih tipova ruralnih područja; – s obzirom na dostupnost nekih nac. parkova i parkova prirode; – s obzirom na dostupnost urbanih centara.
• Ruralni turizam ne koristi se sustavno kao instrument revitalizacije perifernih i slabije razvijenih ruralnih područja Hrvatske.
Mjere razvoja ruralnog turizma trebaju uvažavati:
• Teritorijalni pristup – Prepoznavanje razvojnih obilježja i potencijala
ruralnih područja • Multisektorski, integralni pristup
– Turizam kao jedan od čimbenika cjelovitog demografskog, socijalnog, gospodarskog i kulturnog razvoja
• Koordinirani, suradnički pristup – prepoznavanje ključnih aktera i njihov dijalog
• Dugoročni pogled, a ne kratkoročna korist
• Ministarstva, posebno: – Turizam – Poljoprivreda – Regionalni razvoj i fondovi Europske unije – Graditeljstvo i prostorno uređenje
• Hrvatska gospodarska komora • Regionalna i lokalna samouprava
– Županije – Gradovi i općine – Regionalne i lokalne razvojne agencije
• Turističke zajednice • Turističke agencije • Lokalne akcijske grupe • Civilni sektor • Obiteljska poljoprivredna gospodarstva • Poduzetnici u ruralnim područjima • Akademska zajednica • ...
Akteri razvoja ruralnog turizma – potreba za suradnjom
Primjeri – akteri razvoja ruralnog turizma u Hrvatskoj iz “neturističkog”
sektora
• Ministarstvo poljoprivrede - Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020
• Lokalne akcijske grupe (LEADER – CLLD)
Podmjera 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području Korisnici • poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik
poljoprivrednika u rangu mikro i malih poslovnih subjekata,
• fizičke osobe u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji pokreću novu nepoljoprivrednu djelatnost u ruralnim područjima.
Prihvatljivi troškovi • Potpora se dodjeljuje za provođenje aktivnosti
navedenih u Poslovnom planu. Prihvatljive su aktivnosti iz sektora: turizam u ruralnom području; tradicijski, umjetnički obrti, izrada suvenira; usluge u ruralnim područjima; prerada/ trženje proizvoda.
Potpora • Do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, 50.000
EUR-a po korisniku
Podmjera 6.4. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima Korisnici • Poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik
poljoprivrednika u rangu mikro i malih poslovnih subjekata,
• fizičke osobe u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.
Prihvatljivi troškovi • Prihvatljivi troškovi su iz sektora: turizam u ru-
ralnom području; tradicijski, umjetnički obrti, izrada suvenira; usluge u ruralnim područjima; prerada/ trženje proizvoda.
Potpora • Do 70% ukupnih prihvatljivih troškova, između
3.500 – 200.000 EUR-a.
• Podmjera 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000. i druga područja visoke prirodne vrijednosti
• Tip operacije • Izrada planova za razvoj jedinica lokalne
samouprave i naselja u ruralnim područjima • Ulaganja u građenje javnih sustava za
vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda
• Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta Podmjera 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu
Lokalne akcijske grupe u Republici Hrvatskoj
