of 26/26
2017 SOLIN - 10/1 Tusculum

Tusculum - croatiarediviva.comcroatiarediviva.com/wp-content/uploads/2017/09/Tusculum_Vol10_1... · vraćene prema Hrvatskoj gdje su zarobljenici razmješteni u logore. Među njima

  • View
    225

  • Download
    6

Embed Size (px)

Text of Tusculum - croatiarediviva.comcroatiarediviva.com/wp-content/uploads/2017/09/Tusculum_Vol10_1... ·...

  • 2 0 1 7SOLIN-10/1

    Tusc

    ulum

    Tusculum

  • Tusculum10/1

    Solin, 2017.

  • NakladnikJavna ustanova u kulturi Zvonimir Solin Kralja Zvonimira 50Solin

    Za nakladnikapiro ii

    UrednikMarko Matijevi

    Nakladniki savjetJoko BelamariNenad CambiJosip DukiMiroslav Katiime MaroviDraen MariIvica ii

    Grafiko oblikovanje i priprema za tisak Marko Grgi

    TisakSuton Graf Zagreb

    Za tiskaruTihomir Kujundi

    Naklada500 primjeraka

    asopis je uvrten u podatkovne baze: ESCI (Emerging Sources Citation Index), DOAJ (Directory of Open Access Journals), AWOL (The Ancient World Online), Hrak (Portal znanstvenih asopisa Republike Hrvatske).

    Izdavanje asopisa novano podupiru Grad Solin i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

  • Tusculum

    10/1asopis za solinske teme

    Solin, 2017.

    UDK 908(497.5-37 Solin) Tiskana inaica: ISSN 1846-9469 Mrena inaica: ISSN 1849-0417

  • 5

    Sadraj

    7 17

    19 28

    29 38

    39 55

    57 69

    71 94

    95 123

    125 131

    133 144

    145 160

    161

    Draen Mari Studije o isejskoj carskoj skupini (I) - Cirijak iz Ankone, Issa i Providentia Augusta

    Andreja Naander Nenad Cambi enski kasnoantoninski portret otkriven na trasi plinovoda u Solinu

    Ivo Donelli Konzervatorski radovi na antikoj mramornoj glavi iz Radieve ulice

    Dino Demicheli Ana Demicheli Poasna baza za kip cara Karakale iz Salone prenamjena, spajanje i novo itanje

    Ivan Matijevi Neobjavljeni natpisi iz Salone (II)

    Arsen Duplani Membra disiecta jednoga salonitanskog mauzoleja

    Mirko Jankov Pjevana tenja u bogoslunoj praksi upne crkve svetoga Martina biskupa u Vranjicu

    Josip Duki Bernard Duki Dopisivanje don Frane Bulia s rimskim studentom Antom Alfireviem (1900. 1902.)

    Marinko Mikeli Nino vonja Izvori, bunari i esme u Vranjicu

    Blanka Matkovi Prilog poznavanju povijesti grada Splita i okolice u poratnom razdoblju (1946. 1947.): nepoznati detalji iz dosjea Frane Tente

    Naputak suradnicima Tusculuma

  • 145

    Blanka MatkoviPrilog poznavanju povijesti grada Splita i okolice u poratnom razdoblju (1946. - 1947.)

    U svibnju 1945. na tisue hrvatskih vojnika i civila na-lo se u kolonama koje su se povlaile preko Slovenije do Austrije u nadi da e ondje nai utoite pred nadolaze-om Jugoslavenskom armijom (JA). Kolone su napadnute i presjeene u vie navrata zbog ega je broj onih koji su se uspjeli domoi june Austrije bio relativno malen u od-nosu na brojne Hrvate koji su ostali u pozadini. Vee sku-pine zarobljene su na samoj austrijskoj granici te zatim vraene prema Hrvatskoj gdje su zarobljenici razmjeteni u logore. Meu njima je bio i sredinji lik ovoga teksta, u to vrijeme malodobni Frane Tente. Iako se u pojedinim

    tekstovima moe naii na podatak da je Tente zarobljen kod Dravograda,1 u svome iskazu UDB-i (Uprava dravne bezbjednosti) od 20. srpnja 1946. Tente navodi da je 1944. stupio u Ustaku mlade, a zatim preao u jurinike u koji-ma je ostao do pada Splita i u kojima, po svom iskazu, nije vrio nikakve naroite dunosti osim to sam kao i ostali vrio razna patroliranja po gradu i tome slino.2 Nakon pada Splita 26. listopada 1944. Tente odlazi u Zagreb, odnosno Ivani Grad, kod sestre Kazimire koja je bila a-sna sestra. Tu sam stao sve do pada Ivani Grada, kada sam se par dana prije sa jo nekim ustaama povukao

    Blanka Matkovi

    Prilog poznavanju povijesti grada Splita i okolice u poratnom

    razdoblju (1946. 1947.): nepoznati detalji iz dosjea Frane Tente

    Blanka MatkoviUK, Coventry CV4 7AL University of Warwick

    U svibnju 1945. na tisue hrvatskih vojnika i civila nalo se u kolonama koje su se povlaile pre-ko Slovenije do Austrije u nadi da e ondje nai utoite pred nadolazeom Jugoslavenskom armijom (JA). Meu njima je bio i splitski ak Frane Tente, roen u Mravincima kod Solina, koji je zarobljen kod Bleiburga i vraen u Hrvatsku gdje je zatvoren u logor u Bjelovaru. Nakon putanja iz logora, Tente se vraa kui gdje nastavlja kolovanje te se poetkom nove kolske godine 1945./1946. povezuje sa skupinom gimazijalaca-istomiljenika s kojima radi na pripre-mi i dijeljenju protunarodnih letaka. Uhien je u srpnju 1946., nedugo nakon to je na zgradi splitske gimnazije oslikao lik Ante Pavelia povodom njegova imendana. U zatvoru je proveo nekoliko tjedana tijekom kojih je ispitivan u vie navrata. U njegovu dosjeu, koji se uva u Dr-avnom arhivu u Splitu, sauvana su tri zapisnika sa sasluanja ije detalje objavljujem u ovom lanku. Nakon putanja iz zatvora Tente je bio pod prismotrom UDB-e (Uprava dravne be-zbjednosti), a na temelju pronaenih biljeki moe se zakljuiti da je UDB-in dounik bio netko od njegovih poznanika. U zimu 1947. Tente se povezao preko Ivice Bavevia s organizacijom Hrvatskoga oslobodilakog pokreta u Splitu iji su pripadnici 10. travnja 1947. na Marjanu skinuli jugoslavensku zastavu i podigli hrvatski barjak. Vei broj lanova te skupine je uhien, a meu njima i Frane Tente koji je osuen na tri godine zatvora s prisilnim radom. Kaznu je sluio u Kazneno-popravnom domu Lepoglava. Po sauvanom dopisu KPD Lepoglava od 16. sijenja 1949., Tente je umro 8. studenog 1948. u KPD Lepoglava od upale podrebrice i upale mozgovne opne, te tuberkuloze plua, a mjesto njegova ukopa ostaje nepoznato.

    Kljune rijei: Frane Tente, Vjekoslav Matijevi, Frane Bettini, Ivica Bavevi, UDB, zatvor, okruni sud, presuda, protunarodni rad, komunizam, Bleiburg, Split, Drugi svjetski rat i porae, rtve

    UDK: 94(497.5 Split)1946/1947

    Izvorni znanstveni lanak Primljeno: 20. svibnja 2017.

    1 M. Runje 2013.2 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Zapisnik sa sasluanja, 5.8.1946.

  • Tusculum 10, 2017.

    146

    u Zagreb. Tu sam naao Vii Milivoja, Vidoevi Dragu, Ozreti Zdenka i Vodanovi Niku, koji su bili na nekom jurinikom teaju, te sam se sa njima povlaio. Povlaio sam se sve do Bleiburga, gdje sam bio sa ovim ostalim mojim prijateljima zarobljen, zabiljeeno je u Tentinu iskazu od 5. kolovoza 1946.3 Slino se navodi i u Tentinu prvom zapisniku sa sasluanja od 20. srpnja u kojemu isti-e da je dolaskom JA u Zagreb (...) produio u Sloveniju bjeati pred JA. Zarobljen sam po JA u Bleiburgu, Austrija, odatle u logor Bjelovar, a odakle sam puten kui na slo-bodu kao civil.4 Na Krinom putu stradao je njegov brat Maksimilijan, roen 24. rujna 1925. u Omiu, koji je od 12. sijenja 1944. bio pripadnik Hrvatskih oruanih snaga.5 U spomenutom tekstu u kojemu se navodi da je Frane Ten-te zarobljen kod Dravograda, takoer je istaknuto da je njegov brat Maksimilijan zarobljen negdje u Sloveniji, ali nitko ne zna gdje i na koji nain su ga ubili.6 U drugom novinskom tekstu navedeno je da je Maksimilijan Tente strijeljan kod entvida.7 U dosjeu UDB-e o Maksimilijanu Tenti ostale su sauvane svega dvije stranice s osobnim podacima Stoera Ustake vojnice preko kojih je stavljen Udbin peat LICE UMRLO s nadnevkom 1945. to im-plicira da su jugoslavenske vlasti znale da je Maksimilijan Tente mrtav, odnosno da se ne nalazi u iseljenitvu. Ova-kav podatak neminovno navodi na pitanje jesu li Hrvati zarobljeni u Sloveniji popisivani prilikom zarobljavanja ili zatoenja u logorima, odnosno prilikom odabira za li-kvidacije te jesu li takvi popisi jo uvijek negdje dostupni.

    U Tentinu dosjeu nije sauvano vie podataka o nje-govu boravku u logoru Bjelovar niti kada je tono odande puten kui. Po biljeci na prvoj stranici omota Tentina dosjea, koji je bio registriran pod rednim brojem 385/46., u dosjeu se nalazilo 40 stranica. No, u dosjeu koji se da-nas uva u Dravnom arhivu u Splitu nalaze se ukupno 31 stranica od ega se ak osam odnosi na presudu, a dvije na kaznenu prijavu. Unato nedostatku dokumena-ta mogue je rekonstruirati dogaaje koji su uslijedili po Tentinu povratku u Split. U meuvremenu je Split, kao i ostatak Hrvatske, proivljavao svoje prve mjesece oslo-boenja. Svega mjesec i po dana po zauzimanju grada, u politiko-obavjetajnom izvjeu za grad Split Opuno-mostva OZN-e (Odjeljenje za zatitu naroda) za splitsko

    podruje od 13. prosinca 1944. ostao je zabiljeen itav niz problema s kojima se stanovnitvo suoavalo, ukljuu-jui nepotizam, korupciju, financijske malverzacije, ratno profiterstvo, birokratizam, karijerizam te openito neza-dovoljstvo naroda nainom biranja predstavnika lokalnih vlasti. Brojni graani Splita i okolice ve su se nalazili za-tvoreni u logorima Gripe i Firule te u zatvorima, a drugi su likvidirani. Likvidacije su nastavljene i kasnije o emu svjedoi izvjee OZN-e o stanju u postrojbama Hrvatske divizije KNOJ-a (Korpus narodne obrane Jugoslavije) od 5. srpnja 1945. u kojemu je navedeno: Negativne karakteri-stike tog perioda sastojale su se u krutosti i neelastinosti boraca i rukovodioca naroito kod izvravanja specijalnih zadataka. Za primjer navodim sluaj iz V. brigade koji se je dogodio u Splitu. Zadatak je bio konspirativno izvriti streljanje jednog pijuna. Zadatak je izvren na taj nain da su tri borca Narodne Odbrane sa majserima na gotovs proveli dotinoga oko est sati uvee, dakle po istom danu, do sred Splita. Konspirativno su ga streljali tako da su potroili dva anera majserske municije, jer je dotini nakon dobivenih nekoliko metaka u stomak i prsa pao u jamu i vikao samo sam ranjen. Zastavnik koji je imao za dunost organizirati i izvriti taj zadatak raportirao je ta-bu brigade zadatak je izvren. Takove i sline pojave prili-kom vrenja specijalnih zadataka a i vojnikih karakteriu vojniko stanje u prvom periodu ivota jedinica Hrvatske Divizije Narodne Odbrane.8

    O likvidacijama splitskih logoraa i drugih zarobljeni-ka na dalmatinskom podruju svjedoi i sauvano izvje-e Drage Desputa, lana Sudskoga odsjeka Glavnog ta-ba NOV i PO Hrvatske upueno Centralnom komitetu KPH 17. sijenja 1945. Taj dokument odlino oslikava razmjere partizanske represije i komunistikih zloina u Dalmaciji, pa tako i na splitskom podruju, u prvim tjednima po zau-zimanju dalmatinskih gradova i sela. Desputovo izvjee takoer potvruje da su u splitskim zatvorima zlostavljani potpuno neduni graani, da su iz splitskih logora zatvo-renici odvoeni na likvidacije pod izlikom mobilizacije u partizanske postrojbe te da su u pojedinim sluajevima zarobljenici doista upuivani u partizanske postrojbe, ali s ciljem lake likvidacije radi procjene da ih sud ionako ne bi osudio na smrt.9 S obzirom na injenicu da do ovoga

    3 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Zapisnik sa sasluanja, 5.8.1946.4 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Zapisnik sa sasluanja, 20.7.1946.5 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Maksimilijan Tente, br. 44017.6 M. Runje 2013.7 D. arac 2015.8 HDA, f. 1491, OZN-a za Hrvatsku, 13.1.1; B. Matkovi 2017, str. 58.9 HDA, f. 1220, CK SKH, Ratno gradivo, kut. 13, KP-42/2842; B. Matkovi 2017, str. 315.

  • 147

    Blanka MatkoviPrilog poznavanju povijesti grada Splita i okolice u poratnom razdoblju (1946. - 1947.)

    trenutka nisu provedena sustavna istraivanja partizan-skih zloina i represije u Splitu i okolici, nemogue je rei o kolikoj ukupnoj brojci uhienih i likvidiranih bi se moglo raditi.

    Iz istoga razdoblja sauvano je iz izvjee OZN-e pri Komandi podruja srednje Dalmacije u kojemu se spomi-nju i razliiti oblici reakcije.10 Tako je za 18. i 19. sijenja 1945. zabiljeeno da se u gradu nalo par letaka koji su bili prikopani na pojedinim vratima kua, isti su bili baeni sa strane maekovaca, a u njima su iznaali kako smo mi diktatori, kako se nesmije nita govoriti, jer ako ta kae da e lako izgubit glavu. U istom dokumentu takoer se istie da su kamiari posljednjih dana izgleda uglavnom popustili, osim par zloinaca kojih eka Narodni Sud, a vei dio dezertera hvata Milicija i Narodna Odbrana.

    Upravo je reakcija jedna od glavnih tema nekih ka-snijih dokumenata. Tako se u izvjeu OZN-e za grad Split od 17. travnja 1945. istie da je centralno pitanje oko kojega bi trebalo da se skoncentrie na rad jeste pitanje prouavanja protunarodnih organizacija, a u pomanjka-nju ba takovog karaktera izvjetaja, ostaje jedino da se kae da u gradu postoji tenja pojedinih grupa etnikih, ustakih, maekovih, anglofilskih i klerofaistikih za sti-canje moi snalaenja, kako bi u odgovarajuim povolj-nim momentima i uslovima bili u stanju da povedu orga-nizovano, pa i odvojeno, borbu protiv politike JNOF-e (Jedinstvena narodnooslobodilaka fronta), ali i to da djelovanje neprijatelja, koje je u veini sluajeva spon-tano, postizava rezultate kao da je organizovano i to je glavno ostaje po strani i neupoznato od onih lica, koja bi i po dunosti i svojoj sposobnosti bila u stanju da ih objasne, odnosno isprave.11 U istom dokumentu tako-er se istie da su ostaci ustakih simpatizera u gradu vidno najaktivniji iako se o manjoj grupi fanatika, kojima je ostavljeno u dunost da bilo s kakovim radom smeta-ju normalnom radu NOP-a, a u svom radu se oslanjaju na fratre, koji jo uvijek demagoki djeluju na omladinu, kako bi kompromitirajui ih onemoguili im da aktiviraju za rad u NOP-u. U tom kontekstu spominje se bacanje letaka 10. travnja 1945. zbog ega su uhieni Branko Mili, Vjekoslav Hatze i fra Bono Miroevi, redovnik iz samosta-na Poljud. Tijekom istrage ustanovljeno je da su se usta-ki omladinci Branko Mili i Hatze Vjekoslav sastali i odluili

    da se sjete poglavnika i NDH i da vide komunisti kako u Splitu ima jo ustaa i to na nain da bace letke i ispiu parole prigodom trogodinjice12 osnivanja NDH. Ovaj sluaj podsjea na dogaaje koji e se 10. travnja 1946. i 10. travnja 1947. odigrati u Splitu, a u kojima je sudjelo-vao upravo Frane Tente.

    Slino je zabiljeeno i u drugom izvjeu OZN-e za travanj 1945. u kojemu se navodi da na prostoru kotara Solin-Split ustakih i etnikih elemenata ima u svim selima, grupiu se i ubacuju razne parole te da su naj-aktivniji, iako neobino oprezni popovi, koji na pametan nain djeluju na narod. Za podruje sinjskoga kotara u istom dokumentu se navodi da je primjeeno ali u do-sta maloj mjeri ipak djelovanje i grupisanje reakcionar-nih elemenata, ustaki nastrojenih, uglavnom povezanih sa klerom. Primjeeno je da se naroito grupiu i sastaju ustaice koje za svoj rad jo nisu kanjene, te one ustaice kojima je neko od rodbine kao zlikovac kanjen. Sve ove uglavnom se sastaju i idu u vora gdje se sastaju u vidu eri Marijine.13 Nad istima je postavljena jaka kontrola, te nisu u stanju da poduzmu bilo kakovu akcijicu. Osjetili su prisustvo novoformiranog opunomostva OZNE te su postale opreznije. Sveenstvo na ovom kotaru je neobi-no oprezno i prestraeno naim nastupom prema njima, likvidacijom najopasnijih, postali su plaivi.14

    U sljedeem izvjeu za svibanj 1945. OZN-a za sred-nju Dalmaciju javlja o pojaanom radu reakcije koja se vrlo brzo snala i prilagodila svoj rad uslovima po zavr-etku rata, pa se tako istie: Reakcija u svome radu u mnogome koristi neaktivnost, pa ak i otsutnost naeg politikog djelovanja u selima od kojih su se nai politiki rukovodioci po oslobodjenju i previe udaljili. Najjai ljudi koji se danas u naim selima nalaze to su stari istaknuti politiari, reakcijoneri ili sveenici, koji svakim danom sve aktivnije rade po jedinstvenom planu. Popovi sa svojim radom nastoje to vie privezati mase uz vjeru i crkvu, kako bi na taj nain to vie razjedinili narod i omladinu stvarajui razna drutva i organizacije /to e te vidjeti iz izvjetaja/. Gledajui to aktivnije rad popova moemo rei da nam oni danas na naem sektoru prestavljaju naj-veu opasnost.15

    U lipnju 1945. inilo se da se situacija na terenu promi-jenila pa OZN-a izvjetava da je kler naizgled prestao sa

    10 HDA, f. 1491, OZN-a za Hrvatsku, 11.28; B. Matkovi I. Paanin 2011, str. 393; M. Rupi V. Geiger 2011, str. 318; B. Matkovi 2017, str. 343.11 HDA, f. 1491, OZN-a za Hrvatsku, 11.26.2; B. Matkovi 2017, str 367.12 Treba pisati etverogodinjice.13 Keri Marijine.14 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, kut. 168, Izvjetaj OZNA-e za srednju Dalmaciju za travanj 1945. godine; B. Matkovi 2017, str. 47.15 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, kut. 168, Izvjetaj OZNA-e za srednju Dalmaciju za svibanj 1945. godine, 3.6.1945, br. 714/45; B. Matkovi 2017, str. 48.

  • Tusculum 10, 2017.

    148

    reakcioniranim djelovanjem i promijenio stav. U izvje-u se navodi da se u posljednje vrijeme rijetko moe uti sveenike da otvoreno govore protiv NOP-a iako se u poza-dini mnogo vie radi, ali na drugi nain. Svim sredstvima nastoje, to vie privezati mase uz vjeru i crkvu. Stvaraju uvijek nova djevojaka i omladinska drutva, kako bi razbili nae masovne organizacije. Sa svim svojim radom nae or-ganizacije nisu jo uspjele razbiti ta drutva, koja postoje u mnogim mjestima i skoro na svim kotarevima. Ovakav rad klera je najjai u Sinju, gdje se jo nije uspjelo prodrijeti, za-tim u Trogiru, nekim selima kotara Splita i Braa, istaknuto je u tom izvjeu.16 ini se da je situacija ostala relativno ne-promijenjena do kraja godine, pa se tako u izvjeu OZN-e za srednju Dalmaciju s kraja 1945. navodi da se rukovode-a uloga klera kao centra domae reakcije osobito osjea na kotarevima Sinj, Split, Bra, Hvar i Omi, dok u ostalim kotarevima u manjem obimu. On ne samo da im je jedan od rukovodioca, ve im daje dosta dobru podrku radi svog upliva kod jednog dijela pobonog naroda. Kler na kotaru Sinj, Trilj, Vrlika je glavni organizator i pomagalac bandita-kriara sa kojima podrava najtjenije veze. Oso-bito se u tome istie franjevaki samostan u Sinju, koji je esto posjeivan kradomice od lanova porodica bandi-ta-kriara.17

    U meuvremenu se Tente vratio iz logora Bjelovar u Split gdje je nastavio kolovanje. Tente je roen 2. travnja 1928. u Mravincima kod Solina od roditelja Nikole i Darin-ke roene uli. U njegovu dosjeu zabiljeeno je da mu je stalno boravite bilo na adresi Vitezovieva 20 u Splitu, da je po narodnosti bio Hrvat, a po zanimanju uenik sa zavrena etiri razreda osnovne kole i etiri razreda real-ne gimnazije, da posjeduje neto zemljita u Mravincima te da je sudski i policijski navodno nekanjavan.18 Iako je Tente u hrvatskoj javnosti poznatiji po uhienju i presudi iz proljea 1947., nakon ega je sluio zatvorsku kaznu u Kazneno-popravnom domu u Lepoglavi gdje je i umro, u njegovu dosjeu vie podataka je sauvano o njegovu uhi-enju prethodne godine.

    Tente je prvi put uhien u noi s 19. na 20. srpnja 1946. kada je u njegovu domu izvren pretres. O tome je osta-la sauvana zabiljeka UDB-e sljedeeg sadraja: Poto

    je hapenje kao i pretres bilo vreno u vee tj. oko 12 h u noi, organi UDB-e su propisno kucali na vrata spome-nutog stana. Poslije par minuta kucanja konano su se iz stana odazvali stanari. Na poziv organa UDB-e da otvore vrata stana spomenuti ih za 5 minuta nije htio otvoriti, premda je bio upozoren da su otrag zatvorenih vrata nje-gova stana organi narodne vlasti tj. javne sigurnosti. Kada su spomenuti ukuani bili upozoreni da e organi javne sigurnosti upotrebiti vatreno oruje kod otvaranja stana, stan se je poslije desetak minuta otvorio. Napominjem da je otac uhapenog Tente Frane, Tente Nikola dok je od organa UDB-e bio pozivan da otvori vrata odgovarao da ih po noi nee nikome otvarati premda je stalno bilo na-glaavano da su otrag vrata organi javne sigurnosti. Pri letiminom kratkom pretresu koji je trajao svega 15 mi-nuta u stanu nije pronaen nikakovi kompromitirajui, protunarodni materijal, osim to je u jednom naena bila napisana parola .A.P.19.20 Zapisnik su potpisali Nikola Tente, svjedok prezimenom Kraus21 i zaposlenik UDB-e ije je potpis neitak.22 Ispod ovih potpisa naknadno je dodana zabiljeka u kojoj se navodi da su iz stana oduze-te ukupno 24 knjiice uglavnom ustakog karaktera, to je u suprotnosti s prethodnom konstatacijom da u stanu nije pronaen nikakovi kompromitirajui, protunarodni materijal, a ispod te zabiljeke potpisani su samo zapo-slenik UDB-e i Nikola Tente, dakle bez prisustva svjedoka.

    Istoga dana kada je uhien, Tente je dao svoj prvi iskaz pred istraiteljima UDB-e u kojemu je naveo da se po po-vratku iz Bjelovara i nastavku kolovanja poetkom 1946. poeo druiti i odravati ilegalne sastanke koji su bili upereni protiv FNRJ s Borisom Dadiem, orom Paladi-nom i Vinkom Jerkunicom s kojima je ve poetkom 1946. pripremio i bacio prve letke. Od toga vremena do danas bacili smo etiri puta letke, koji su bili raznog sadraja, ja se ne mogu tono sjetiti mjeseca i datuma kada smo koje letke bacali, navodi Tente u svom iskazu u kojemu takoer istie da su osim letaka organizirali i grupu koja je imala za cilj kemijskog pokusa, a upotrebljavali smo ga za upijanje aba.23

    No, u zapisniku s Tentina sasluanja tri dana kasni-je na pitanje o protunarodnom radu i letcima, Tente

    16 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, kut. 168, Izvjetaj OZNA-e za srednju Dalmaciju za lipanj 1945. godine, 19.6.1945, br. 1074/45; B. Matkovi 2017, str. 48.17 HDA, f. 1491, OZN-a za Hrvatsku, 11.31.10; B. Matkovi I. Paanin 2011, str. 538; M. Rupi V. Geiger 2011, str. 631; B. Matkovi, 2017, str. 48.18 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Zapisnik sa sasluanja, 23.7.1946.19 ivio Ante Paveli.20 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Zapisnik sastavljen pri pretresu stana, 19.7.1946.21 Ime neitko.22 Potpis nalikuje prezimenu Uenjanovi ili slino.23 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Zapisnik sa sasluanja 20.7.1946.

  • 149

    Blanka MatkoviPrilog poznavanju povijesti grada Splita i okolice u poratnom razdoblju (1946. - 1947.)

    odgovara poneto drugaije: Pred nekih tri-etiri mje-seca ja sam po gradu razbacao oko 100 komada letaka (Svi u kriare). Sa nijednim drugim pisanjem ni bacanjem letaka ja nikakove veze nisam imao. Vidio sam letak Hr-vatski narode, kojeg mi je Dadi dao. Tanije, Dadi mi je dao vie komada tih letaka, koje sam ja poslije unitio.24 Stoga ostaje nejasno je li Tente doista sudjelovao u svim akcijama svojih kolskih prijatelja i zbog ega se u ova dva iskaza navode navode donekle drugaiji detalji o njego-voj umijeanosti.

    Na temelju sauvanih podataka u Tentinu dosjeu ne moe se zakljuiti koliko je dugo Tente ostao u istranom zatvoru splitske UDB-e, no svakako se radilo o najmanje dva tjedna. Naime, trei, a ujedno i posljedni Tentin iskaz iz 1946., datira od 5. kolovoza te godine. Rije je o najdu-em i najdetaljnijem iskazu u kojemu se otkrivaju brojni podaci. Tente navodi da je u kolskoj godini 1945./1946. krenuo u 5.a razred Klasine gimnazije gdje je susreo poznanike Milivoja Viia, Mladena Vukia i druge te se sprijateljio s ostalim acima. Poetkom kolske godine predsjednikom razreda izabran je Alfred Krstulovi za ko-jeg Tente navodi da nije bio sposoban za takvu obvezu, zbog ega je u drugom biranju izabran on, no tu dunost nije dugo obnaao. Tu sam ja prvi put primjetio da vei-na aka iz razreda je reakcionarno nastrojena, jer inae mene i ne bi bili birali. Kako se je kolski sekretarijat umje-ao u tu stvar, stvar se je sve to vie zaotravala. Razred je htio da ja budem predsjednik, dok kolski sekretarijat to nije dozvoljavao. Iz toga se je razvilo to da se je itav razred meu sobom mnogo bolje povezao, te da nije htio drugoga za predsjednika osim mene. Mislim da tu treba potraiti prve momente koji su pokrenuli cijeli daljnji, kako moj, tako i mojih prijatelja protunarodni rad, navo-di Tente u ovom iskazu.25

    Nadopunjen je popis osoba s kojima se Tente druio po povratku u Splitu, pa tako kae: Ja sam se u zadnje vri-jeme najvie druio sa mojim kolskim prijateljima: Dadi Borisom, Jerkunica Vinkom, Paladino orem, Krstulovi Alfredom, Tomi Antom, Marovi Petrom, Vii Milivojem, Vuki Mladenom, Markovinom Tomislavom, Kamenjarin Zlatkom, Ruevi Antom, Danijelom i jo nekima. Van ko-le sam se zadravao sa Matijevi Vjekoslavom, Vodanovi Nikom, vabo Rudolfom i jo nekima kojima se sada ime-na ne mogu sjetiti. To moje druenje imalo je iskljuivo

    prijateljski karakter. Poto su veina gore spomenutih bili, a i sada su uglavnom neprijateljski raspoloeni protiv NOP-a jasno je da smo mi, kada bi se na etnji sastajali, diskutovali o raznim stvarima te i o politici.26

    Prema Tentinim navodima, ovi sastanci zapoeli su nakon jednoga udarnikog rada na Marjanu kamo je otiao cijeli razred nakon ega se ondje poela sastajati jedna manja grupa Tentinih kolskih kolega ije su jezgro inili upravo Tente, Dadi, Paladino, Markovina i Jerkuni-ca. Pitanje konkretnijega protunarodnog rada pokrenu-li su Dadi i Paladino spomenuvi pritom pisanje letaka. Tente ipak istie da je veoma teko rei tko je bio glavni pokreta te navodi sljedee: Mislim da je uglavnom do toga dolo nekako spontano, to je i razumljivo uzevi u obzir da smo se svi mi osjeali protivnici narodne vlasti i nove FNRJ. Sa tim opet ne elim rei da se pojedinci u tom radu nisu isticali. Isticali su se, a glavnu rije je tu imao Dadi Boris.27

    I u ovom iskazu postoje odreeni raskoraci u odno-su na prethodne zapisnike u kojima je zabiljeeno da je prvo bacanje letaka u kojemu je sudjelovao Tente bilo u sijenju ili veljai 1946. U zapisniku od 5. kolovoza 1946. Tente navodi da je bilo nekako koncem marta ili poet-kom aprila kada smo ja, Dadi i Paladino meu ostalim razgovarali o tome kako bi bilo dobro zapoeti sa pisa-njem kakovih protunarodnih letaka iako se nije mogao sjetiti tko je tono pokrenuo to pitanje. Tente dalje istie da mu je nekoliko dana nakon tog razgovora Dadi u ko-lu donio omot s letcima na kojima su bile ispisane parole poput Doli komunizam, ruioc kulture, Doli diktatura crvenih oligarha, Doli nepismeni razbojnik kova Tito, ivio antikomunistiki odbor grada Splita i s peatom Antikomunistiki odbor Split koji je izradio Paladino. Iste veeri Tente je razbacao letke na Firulama, a u istom iskazu jo jednom istie da je to bio prvi sluaj sa letcima, poslije kojega je bilo pisanja nekoliko vrsti drugih letaka implicirajui time da je prvo bacanje letaka doista bilo negdje u proljee, a ne zimu 1946., te da je sudjelovao ili barem bio upoznat i s drugim akcijama bacanja letaka. To potvruje i sljedei dio njegova iskaza u kojemu tvr-di da je kratko vrijeme poslije ovog prvog letka (...) kod Dadia vidio jedan letak koji je uglavnom bio ispisan sa istim parolama kao onaj prvi, ali koji je imao neto vei format, iako taj letak nije dobio niti ga je bacao. Ve u

    24 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Zapisnik sa sasluanja, 23.7.1946.25 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Zapisnik sa sasluanja, 5.8.1946.26 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Zapisnik sa sasluanja, 5.8.1946.27 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Zapisnik sa sasluanja, 5.8.1946.

  • Tusculum 10, 2017.

    150

    sljedeem dijelu iskaza spominje se i trei letak koji je Ten-te dobio od Dadia nekoliko dana po zavretku nastave (17. travnja 1946.). U tom letku naslovljenom Udarniki rad govorilo se i o financijskom stanju u zemlju. Letak nisu bacali nego ga je Tente kasnije proslijedio na itanje Rudolfu vabi.

    U Tentinu sjeanju ostao je i etvrti letak koji je pod naslovom Hrvatski narode Dalmacije pripremljen na-kon otprilike mjesec dana stanke, a napisao ga je vje-rojatno Dadi. Na Tentin nagovor Vjekoslav Matijevi je pripremio i peti letak naslovljen Hrvatski narode. Ja sam rukopis letka dao Dadiu, da ga ovaj da Jerkunici umnoiti, ali vie nisam vidio ni umnoka ni rukopisa let-ka. Dadi je sa spomenutim letkom poao do Jerkunice i rekao mu da ga umnoi, ali ovaj, kada ga je proitao je re-kao da poto je letak isto ustakog karaktera da ga nee umnaati, navodi Tente u svom iskazu te zakljuuje da su ovih pet protunarodnih letaka oni s kojima je on unutar spomenute grupe bio povezan.28 Ova izjava u potpunoj je suprotnosti s Tentinom izjavom od 23. srpnja 1946. u kojoj je naveo da je poetkom 1946. po gradu razbacao stotinjak letaka Svi u kriare te da s pisanjem i bacanjem drugih letaka nikakve veze nije imao. Stoga je potrebno postaviti pitanje je li iskaz dan dva tjedna kasnije bio is-tnit te kakav je odnos isljednika UDB-e bio prema Tenti i je li kroz ta dva tjedna bio izvrgnut muenju ili drugim oblicima prisile zbog kojih je sebe i druge moda teretio vie nego to je to doista trebalo biti. tovie, ve u slje-deem dijelu iskaza od 5. kolovoza 1946. Tente navodi i esti letak. Za godinjicu NDH-a koja je bila 10. travnja ja sam rukom na papiru od bloka nacrtao, napisao neki letak. Letak je bio posveen godinjici, a sjeam se toliko da je zavravao sa poklikom: ivila Hrvatska vojska. Ova-kvovih letaka sam napisao 6 komada te sam ih sam razba-cao u kolskoj zgradi. Sa tom mojom akcijom, kada sam je izvrio ja sam upoznao samo Dadi Borisa,29 istie Tente implicirajui da je ova akcija bila samostalna i naglasivi jo jednom raskorak s izjavom od 20. srpnja iste godine u kojoj je istaknuo da se ne moe sjetiti mjeseca i datuma kada su pojedini letci bacani.

    Odreena nepodudaranja primjetna su i u zapisima o drugoj akciji zbog koje je Tente i uhien. U svom prvom

    iskazu Tente istie da je poseban odnos imao s Vjeko-slav Matijeviem s kojim je odravao sastanke na Turskoj kuli, kod kole i drugim mjestima. Za imendan Pavelia Ante 12.7.1946. iao sam ja i pozvao Matijevia, da ide sa mnom i kad smo doli kod kole ja sam poeo risati tj. praviti crtee Pavelia Ante sa farbama, koje sam ranije spremnio, navodi Tente.30 Klie je izradio Tentin prijatelj Rudolf vabo, o emu je ostala zabiljeka u drugom Tentinu iskazu od 23. srpnja 1946.31 U iskazu od 5. kolo-voza Tente se ponovo prisjea tog dogaa te kae kada se je pribliavao 13.6.1946. imendan Anti Paveliu ja sam u ast spomenutog imendana namjeravao neto napra-viti. Kao nekadanji pripadnik Ustake mladei Tente je zasigurno znao da se imendan Ante Pavelia doista slavio 13. lipnja, a ne 12. srpnja, kako je to spomenuto u prvom iskazu. Stoga se postavlja i drugo pitanje, a to je radi li se o obinoj pogreci prilikom tipkanja ili krivotvorenom iskazu. U kasnijem iskazu od 5. kolovoza 1946., koji potpi-suje isljednik UDB-e Mario Senjanovi, Tente je preuzeo gotovo svu krivicu na sebe istaknuvi da se po dolasku u dvorite Klasine gimnazije Matijevi stao nekati, tako da sam ja sam treba na koljenima dvorita Klasine gi-mnazije crtati spomenuti lik, a Matijevi mi je pruio to-liku pomo to mi je dok sam ja crtao farbom drao klie.

    Iz iste godine ostala je sauvana i Tentina izjava Odje-ljenju UDB-e za grad Split od 17. kolovoza 1946. u kojoj kae: Priznajem potpuno svoju krivicu o protunarodnom radu zato bi morao biti kanjen i izjavljujem da se kajem za sve to sam uinio. Spreman sam i obeajem da u se popraviti i da u budue neu nikad vie raditi protiv naro-da i drave. U koliko bi se u budue otkrilo da i najmanje radim protiv drave spreman sam snositi najveu kaznu, a tako isto i za sva ranija poinjena djela. Zbog nedo-statka drugih dokumenata iz istoga razdoblja ne moe se sa sigurnou rei je li Tente sve do toga dana boravio u istranom zatvoru UDB-e ili je ondje ostao jo due. U svakom sluaju, Tente je ostao pod prismotrom UDB-e o emu svjedoi zapis iz studenoga 1946. u kojemu se istie da je 3. studenog 1946. skoro dolo do tunjave izmeu Tente i Konjunia32 koji je Tenti govorio da je ustaa, a kao takav da je i krvnik, te da mu prema tome nema smi-sla ivjeti u FNRJ.33 Na temelju pojedinih biljeki u ovom

    28 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Zapisnik sa sasluanja, 5.8.1946.29 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Zapisnik sa sasluanja, 5.8.1946.30 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Zapisnik sa sasluanja, 20.7.1946.31 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Zapisnik sa sasluanja, 23.7.1946.32 Ime nepoznato.33 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Biljeke dounika UDB-e iz studenog 1946.

  • 151

    Blanka MatkoviPrilog poznavanju povijesti grada Splita i okolice u poratnom razdoblju (1946. - 1947.)

    zapisu moe se zakljuiti da je dounik UDB-e bio netko iz Tentina drutva.34

    Tente je ponovno uhien 18. svibnja 1947., a u zapisni-ku sa sasluanja ostalo je zabiljeeno da je ve dva puta hapen zbog protunarodnog rada i djelovanja sa strane UDB-e za grad Split.35 U tom iskazu Tente je ponovio da je negdje u oujku 1946. po prvi put dobio omot letaka od Borisa Dadia koje je bacio na Firulama. Ovi navodi odgovaraju onima iz iskaza od 5. kolovoza 1946. Tom ra-nijem iskazu takoer odgovaraju Tentini navodi o letku Udarniki rad, no nepodudarnosti u iskazu javljaju se u dijelu u kojemu Tente govori o Matijevievu letku Hrvat-ski narode. U prethodnom iskazu od 5. kolovoza 1946. Tente je istaknuo da je taj letak dao Dadi koji ga je odnio Jerkunici radi umnaanja, no Jerkunica je to odbio rekavi da je letak ustakoga karaktera. No, u iskazu od 18. svib-nja 1947. Tente navodi sljedee: Ovaj letak sam skupa sa Matijeviem itao i tom prigodom zamolio Matijevia da mi dade rukopis letka, kojeg u ja preko Dadia dati od-tampati. To meutim nisam uinio, ne sjeam se svojih razloga.36 Ovakve nepodudarnosti jo jednom navode na pitanje u kolikoj su mjeri Tentini iskazi bili vjerodostoj-ni, odnosno jesu li davani pod prisilom.

    U sljedeem dijelu svoga iskaza od 18. svibnja 1947. Tente ponavlja detalje o svom letku od 10. travnja 1946. te akciji povodom imendana Ante Pavelia iz lipnja te go-dine koji odgovaraju prethodnim izjavama. Tente dalje navodi da se nakon putanja na slobodu nije bavio ni-kakvim protunarodnim radom te nastavlja: Meutim pred svojih tri mjeseca k meni je na pijacu pristupio Ivica Bavevi i saopio mi da ja kao ustaki omladinac moram nekoga obuhvatiti u organizaciju i stvoriti vezu van kota-ra, odnosno van grada Splita. Ja sam mu rekao da mi nije ugodno ponovo se mijeati u takve poslove, meutim je on meni rekao da to nije nikakav rad ve da je jedino va-no da se budemo na okupu. Ja sam mu na to odgovorio kad je ve tako da u uspostaviti vezu van kotara. Kroz to vrijeme on se je sa mnom par puta viao i stalno mi napo-minjao jesam li ve uspostavio tu vezu. Naavi se u nez-godnom poloaju pred njim da mu uvijek govorim jedno te isto rekao sam mu da sam uspostavio vezu u Vranjic

    tj. da sam u Vranjic naao jednog omladinca, meutim od svega toga nije bilo nita jer ja u Vranjic ne poznajem nikoga osim Benzon Martina koji je lanjske godine iao sa mnom u kolu.37 Iskaz zavrava rijeima: Moji navodi u sasluanju potpuno su tono uneseni. Sve navode dao sam dobrovoljno bez ikakvih presija na mene, jedino za-dnji moj iskaz dao sam nakon 4 sata ispitivanja, a prije ga nisam htio dati bojei se da me to ne bude teretilo.38 S obzirom na manjak dokumenata ne moe se sa sigurno-u rei na koji se tono iskaz odnosi onaj za kojeg Tente navodi da ga je dao nakon etiri sata ispitivanja.

    Zapisnik sa sasluanja od 18. svibnja 1947., dakle isto-ga dana kada je Tente uhien, jedini je sauvani Tentin iskaz iz te godine. Ve sljedeega dana, 19. svibnja 1947., UDB-a je podnijela kaznenu prijavu protiv Frane Tente i Vjekoslava Matijevia, Tentina roaka koji je uhien isto-ga dana kad i Tente, javnom tuitelju za oblast Dalmaci-je (Prilog 1). Tentu se teretilo da je tiskao letke koje je po njegovim iskazima ustvari preuzeo od Dadia. Takoer ga se teretilo za dijeljenje letka Udarniki rad iako je taj le-tak predao Rudolfu vabi. Matijevia se teretilo da se s Tentom rado upustio u protunarodni rad iako je Tente svjedoio da se Matijevi nekao kad ga je Tente zamolio da mu pomogne s oslikavanjem Ante Pavelia na zgradi gimnazije. Obojicu se teretilo i za dijeljenje letka Hrvat-ski narode iako po Tentinu iskazu iz 1946. Jerkunica taj letak uope nije htio umnoiti, a po iskazu iz 1947. Tente ga uope nije proslijedio Dadiu na umnaanje. Kaznenu prijavu potpisao je naelnik Odjeljenja UDB-e za oblast Dalmacije major Nikola Repani.39

    Ve 27. svibnja 1947. Okruni sud srednje Dalmacije u vijeu pod predsjedanjem Luke Antievia donio je presu-du u procesu protiv Frane Bettinija i drugih (Prilog 2). Ma-tijeviu i Tenti se na teret stavljalo sastavljanje letaka koji su sadravali u sebi poziv za nasilno obaranje postojeeg dravnog uredjenja u svrhu rasturanja istih te poveziva-nje s organizacijom HOP preko optuenog Ivice Bavevia i regrutiranje novih lanova. Osim toga, Tente je optuen i zato jer je dana 12.V.1946.40 u namjeri da time vri pro-pagandu koja je sadravala poziv za nasilno obaranje po-stojeeg dravnog uredjenja otisnu u dvoritu gimnazije

    34 Tako se u biljeki za 6. studeni navodi: Kada Pralija ima ui u nae drutvo upozorava jedan drugoga da se ispred njega ne govori nita. DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Biljeke dounika UDB-e iz studenog 1946.

    35 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Zapisnik sa sasluanja, 18.5.1947.36 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Zapisnik sa sasluanja, 18.5.1947.37 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Zapisnik sa sasluanja, 18.5.1947.38 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Zapisnik sa sasluanja, 18.5.1947.39 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Kaznena prijava protiv Frane Tente i Vjekoslava Matijevia, 19.5.1947.40 Ispravno bi bilo 12. lipnja.

  • Tusculum 10, 2017.

    152

    u Splitu na zidu lik Pavelia te veliko slovo U. Matijevi je osloboen optube da je dana 10. travnja 1947. s Tentom dijelio letke protunarodnog sadraja u dvoritu gimna-zije te da je dana 13. lipnja 1946. otisnuo s Tentom lik Ante Pavelia i slovo U.41 O suenju je ostao zabiljeen krai tekst u Slobodnoj Dalmaciji od 31. svibnja 1947. u kojemu se navodi da su svi navedeni optuenici odgovarali za svoj protunarodni i izdajniki rad uperen protiv ustavnog ureenja FNRJ i dananje nae stvarnosti, a masa naro-da, koja je na raspravi s ogorenjem pratila tok iskaza op-tuenih, u kojima su iznosili svoja nedjela, otro je osudila izdajstvo ovih ostataka faizma.42

    Matijevi je osuen na jedinstvenu kaznu u trajanju od osamnaest mjeseci lienja slobode s prisilnim radom, a Tente na tri godine zatvora s prisilnim radom koju je slu-io u Kazneno-popravnom domu Lepoglava. Po sauva-nom dopisu KPD Lepoglava od 16. sijenja 1949. Tente je umro 8. studenog 1948. u KPD Lepoglava od upale po-drebrice i upale mozgovne opne, te tuberkuloze plua.43 Mjesto pokopa ostaje nepoznato.

    PRILOG 1

    KAZNENA PRIJAVA PROTIV FRANE TENTE I VJEKOSLAVA MATIJEVIA PODNESENA OD STRANE UDBE ZA OBLAST DALMACIJE 19.5.1947.

    JAVNI TUILAC OBLASTI DALMACIJESPLITU vezi Zakona o krivinim djelima protiv naroda i dra-

    ve podnosimo vam krivinu prijavu i istrani materijal na daljni zakonski postupak za uhapene:

    1. MATIJEVI VJEKOSLAV IVANOV i majke uli Rajke, rodjen 25.II.1927. god u Splitu, djak VII. razreda gi-mnazije, Hrvat-katolik, stalno nastanjen u Splitu. Uhapen dana 18 maja 1947. god. u Splitu.

    2. TENTE FRANE NIKOLIN i majke Darinke rodj. uli, rodjen 2.IV.1928. god. u Splitu, djak V. razreda kla-sine gimnazije, neoenjen, Hrvat, katolik, stalno nastanjen u Splitu. Uhapen dana 18 maja 1947. god. u Splitu.

    Po prilici u martu 1946. god. Tente Frano dolazi na ide-ju da treba na neki nain prkositi dananjem stanju u FNRJ i u tu svrhu donio odluku da pone sa bacanjem letaka po

    gradu Splitu. Tendencija mu je bila da pokae narodnim vlastima, a specijalno UDB-i, da oni, tj. ustae jo postoje, da su ivi i da e se jednog dana opet pojaviti. U tu svrhu natampao je oko 50 komada letaka raznog sadraja kao: Dolje diktatura crvenih oligarha, Doli razbojnik i kova Tito, Doli komunizam ruilac kulture itd.

    Oskolivi se ovom prvom akcijom Tente nastavlja i dalje svojim protunarodnim radom, te uestvuje u protu-rivanju neprijateljskih letaka Udarniki rad u kojem se govorilo o oajnom financijskom stanju u Jugoslaviji.

    Poslije ove druge uspjele akcije okr. Tente Frano vrbu-je u svoju organizaciju Matijevi Vjekoslava, svog rodjaka /takodjer ustau/ koji rado prihvaa prijedlog Tente i upu-ta se skupa s njime u protunarodni rad.

    Zajedniki uestvuju u prepisivanju letka Hrvatski narode Dalmacije, a onda okr. Matijevi Vjekoslav nadah-nut uspjehom sam sastavlja jedan novi letak pod naslo-vom Hrvatski narode, a pri sastavljanju letka pomogao se knjigom Ljube Bogdana Hrvatska na novom putu. Taj novi letak Matijevi je odnio Tenti i skupa s njim uestvo-vao u proturivanju tog letka medju ustakim omladinci-ma grada, kako bi neke od tih tada pasivnih omladinaca, napravili aktivne neprijatelje FNRJ u emu su i uspjeli jer su poslije toga mnogi ustaki omladinci bavili se tim i sli-nim poslovima protunarodnog karaktera.

    Iza ove akcije Matijevi se neko vrijeme nije isticao premda je dobro bio upoznat sa letkom kojeg je Tente Frano na dan 10.IV.1946. tj. na godinjicu osnutka NDH sastavio i razbacao po dvoritu realne gimnazije, dok je okr. Tente kako je ve navedeno sastavio sam spomenuti letak koji je svravao sa ivjela Hrvatska vojska, a bio je posveen godinjici NDH-e.

    Sve ovo do sada navedeno nije bilo dosta okrivljenoj dvojici. Oni su osjeali da se jo nisu dovoljno odluili NDH i Pavelia, pa su u tu svrhu stvorili zakljuak da treba neto napraviti i na dan 13.VI.1946. tj. na Paveliev rodjendan.

    Dana 12.VI.1946. god. stvorivi predhodno plan sastali su se kod Srebrenih vrata u 8 sati, a onda otili na zadatak. Te veeri otisnuli su sa kliejem na zidu realne gimnazije lik Pavelia i napravili kistom veliko slovo U.

    Medjutim nije prolo ni nekoliko mjeseci, ve su stu-pili u kontakt s Bavevi Ivicom, koji je takodjer nedav-no uhapen zbog protunarodnog djelovanja. Bavevi je obojici priao i objasnio im kako je potrebno da ustaki omladinci budu na okupu i da stvaraju i verbuju nove

    41 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Presuda Okrunog suda srednje Dalmacije, I.133/47, 27.5.1947; B. Matkovi 2017, str. 497-505.42 Slobodna Dalmacija 1947, str. 3.43 DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015, Dopis K.P.D. Lepoglava, 16.1.1949.

  • 153

    Blanka MatkoviPrilog poznavanju povijesti grada Splita i okolice u poratnom razdoblju (1946. - 1947.)

    lanove organizacije. Okr. Matijevi je po dobivenom zadatku odmah pristupio te uspio zaverbovati jednog omladinca, dok je Tente obea, ali obeanje nije mogao izvriti jer je pravovremeno bio uhapen.

    U prilogu zapisnika sasluanja okrivljenih.

    Naelnik odjeljenja major:Nikola Repani

    PRILOG 2

    PRESUDA OKRUNOG SUDA SREDNJE DALMACIJE FRANI BETTINIJU, FRANI TENTI I DRUGIMA

    I.133/47

    U IME NARODA!

    Okruni sud srednje Dalmacije u vijeu sastavljenom od Antievi Luke kao pretsjednika Kaliterna Duje i Kr-stulovi Anke kao sudaca porotnika te Veljovi Vinke kao zapisniara, u kaznenom predmetu Betini Frane i druine povedenom na temelju optunice Javnog tuioca Oblasti Dalmacije od 20.V.1947. godine br.I. 60/47 zbog djela iz l. 3 to. 7, 8 i 14 l. 9 Zakona o krivinim djelima protiv naroda i drave i uvrede predstavnika narodnih vlasti, a na temelju usmenog javnog pretresa, provedenog dana 26. i 27.V.1947.god. u prisutnosti zastupatelja Javnog tu-ioca Masnikosa Voje i Gojanovi ivka kao tuitelja, te u prisutnosti optuenika od 1-12 u istranom zatvoru sa braniteljima Dr. I. Buli, Dr. J. Bosani, Dr. P. Nisiteo, Dr. A. Barbari i Dr. Z. Birimia, odvjetnicima iz Splita, nakon predloga javnog tuioca da optuenici budu priznati kri-vima i osueni po zakonu, te prijedloga optuenika da budu osloboeni od optube, odnosno blago kanjeni.

    Presudio je:Opt.

    1. Betini Frane Marinov i Milke Raji, rodjen 17.I.1925. u Splitu, ak, neoenjen, Hrvat, rkt, neosuivan, nastanjen u Splitu, u istranom zatvoru.

    2. Bavevi Ivica Martinov i Franice Violi, roen 17.XII.1925. u Kuni /kotar Peljeac/, Hrvat, rkt, ne-oenjen, inovnik eljeznike sekcije u Splitu, ne-osuivan, nastanjen u Splitu, u istranom zatvoru.

    3. Pensa Nikola Petrov i Marije Metrovi, roen 26.IV.1925. u Velikom Drveniku /kotar Trogir/, Hr-vat, rkt, student medicine, neoenjen, neosuivan, nastanjen u Splitu, u istranom zatvoru.

    4. Betica Jelka, ena Frane i ki Trogrli Petra i Ciko-jevi Marije, roena 15.VIII.1905. u eevici /kotar estanovac/, Hrvatica, rkt., udata, krojaica, osui-vana, nastanjena u Splitu, u istranom zatvoru.

    5. Zelinka Vlaho pok. Hermana i pok. Dobrile Pekes, roen 17.III. 1902. u Zadru, bankovni inovnik, oenjen sa porodom, Hrvat, rkt., neosuivan, na-stanjen u Makarskoj, u istranom zatvoru.

    6. Joni Barica pok. Ante i Ane Blaji, roena 23.V.1927. u Bisku /kotar Sinj/, domaica, neudata, Hrvatica, rkt., osuivana od Vojnog suda uvjetno, nastanjena u Splitu, u istranom zatvoru.

    7. Ani Rua Smilja Jurina i Magdalene Dalbasa, roena 20.VI.1928. u Brnazima /kotar Sinj/, inov-nica, neudata, Hrvatica, rkt., neosuivana, nasta-njena u Splitu, u istranom zatvoru.

    8. ani Katica, ena Ivanova, ki pok. Josipa Popo-via i ike Filomene, roena 21.IV.1925. u esta-novcu /kotar estanovac/, domaica, udata bez poroda, Hrvatica, rkt., neosuivana, nastanjena u Splitu, u istranom zatvoru.

    9. Kirigin Jakov Nikolin i Lukrecije Vladislavi, roen 15.XII.1903. u Mircima /kotar Bra/, ak, neoe-njen, Hrvat, rkt., neosuivan, nastanjen u Splitu, u istranom zatvoru.

    10. Karaman Tomislav pok. Mate i Marice Frani, roen 15.X.1925. u Meseistu/srez Ohrid/, NR Makedonija, Hrvat, rkt., ak bogoslovije, neoenjen, neosui-van, nastanjen u Splitu, u istranom zatvoru.

    11. Matijevi Vjekoslav Ivanov i ali Rajke, roen 25.II.1927. u Splitu, ak, Hrvat, rkt., neosuivan, nastanjen u Splitu, u istranom zatvoru.

    12. Tente Frane Nikolin i Darinke uli, roen 2.IV.1923.44u Splitu, ak, neoenjen, Hrvat, rkt., ne-osuivan, nastanjen u Splitu, u istranom zatvoru.

    Krivi su:A.I. Oni ad 1/ Betica45 Frane, ad 2/ Bavevi Ivica, ad 3/

    Pensa Nikola i ad 4/ Betica Jelka.a/ 1. to su neustanovljenih dana u drugoj polovici

    1946. godine u Splitu organizirali udruenje koje

    44 Godina roenja je pogreno napisana. Treba biti 1928.45 Treba pisati Betini.

  • Tusculum 10, 2017.

    154

    su kasnije nazvali HOP, a koje je udruenje imalo za cilj nasilno djelovanje u svrhu ruenja ustavnog poretka u FNRJ.

    2. to su u svrhu ostvarenja postavljenog cilja i u sa-glasnosti neustanovljenih dana poetkom godine 1947. sastavili i rasturili vie letaka medju kojima i onaj sa pozivom seljacima da pomognu oruane bande protiv FNRJ te to su jedan od letaka koji je takodjer sadravao poziv za nasilno obaranje po-stojeeg dravnog uredjenja preko Popovi File i Kalajdi Vice uputili u eevicu u svrhu rasturanja istog u narodu, te sporazumno odluili da dana 10.IV.1947. godine na dan osnutka t.zv. NDH u istu svrhu izvjese na vrh Marjana hrvatsku zastavu, a to je izvrio opt. ad1/ Betini Frane.

    b/ Posebice onaj ad 1/ Betini Frano1. to je neustavljenih dana u mjesecu prosincu

    1946. godine ispisao neprijateljske parole i lijepio ih po gradu, medju kojima parolama su bile i ivio HOP i doli Tito to je sadravalo propagandu koja je ila zatim da se nasilno obori postojei poredak.

    2. Uestvovao u pripremama da se optueni ad 9/Kirigin Jakov prebaci u odmetnike bande, inei time istoj usluge.

    3. to je za potrebe organizacije, a u svrhu ostvarenja postavljenih ciljeva dao sam svojim srestava 200 dinara.

    Onaj ad 2/ Bavevi Ivica1/ to je za svrhe spomenute organizacije davao nov-

    ane priloge.Onaj ad 3/Pensa Nikola1. to je sa svrhe iste organizacije dao novani prilog

    od dinara 100.2. Preuzeo na sebe da za odmetnike bande nabavi

    sanitetskog materijala u svrhu pomaganja iste.Ona ad 4/ Betica Jelka1/ to je neustanovljenog dana u 1947. godine u

    svrhu organizovanja grupe sa istim ciljevima kao i ona u Splitu otputovala u Makarsku te tu u tom pravcu uspostavila vezu sa optuenim ad 5/ Zelin-ka Vlahom.

    2. Uestvovala u rasturivanju letaka u kojima je bio sadran poziv za nasilnim obaranjem postojeeg dravnog uredjenja davi iste i optueniku ad 5/ Zelinka Vlahu.

    3. to je za svrhe vrbovanja lanova za spomenutu organizaciju HOP ustupila prostorije u svom sta-nu gdje su se odravali sastanci, te na taj nain

    omoguila proirenje iste organizacije i na druge osim samih organizatora grupe.

    II.Onaj ad 5/ Zelinka Vlahoto je koncem godine 1946. pristupio kao lan u orga-

    nizaciju HOP u Splitu osnovanu od optuenika ad 1, 2, 3, i 4/, u koju svrhu je i vie navrata dolazio u kuu optuene ad 4/ Betica Jelke radi odravanja zajednikih sastanaka, te pokuao da istu organizaciju proiri i na Makarsku, u emu nije uspio.

    III. One ad 6/ Joni Borica, ad 7/ Ani Rua Smilja u ad 8/ Frani Katica

    1. to su koncem 1946. godine ili poetkom 1947. godine pristupile kao saradnice u spomenutu or-ganizaciju HOP u Splitu formiranu od optuenika ad 1-4/ te preuzele na sebe dunost prikupljanja priloga za svrhe ostvarenja ciljeva iste organizaci-je.

    2. Ona ad 6/ Joni Barica i ad 7/ Ani Rua to su poetkom godine 1947. odtampale i

    umnoile letke dobivene od optuenika ad 1/ Be-tini Frane, u kojima je letcima bio sadran poziv za nasilno obaranja postojeeg dravnog uredjenja, te po umnoenju dostavili u kuu optuenice ad 4/ Betica Jelke u svrhu daljnjeg rasturanja, a onda ad 8/ posluila kao veza za dostavljanje tih letaka za eevicu.

    3. Posebice ona ad 7/ Ani Rua to se u prvoj polo-vici 1947. godine povezala sa sjemenitarcem opt. ad 10/ Karamanom i Betini Franom u svrhu preba-civanja u oruanu bandu optuenika ad 9/ Kirigin Jakova.

    IV. Onaj ad 9/ Kirigin Jakovto je poetkom travnja 1947. godine pokuao da se

    preko optuenika ad 10/ Karamana i optuenice ad 7/ Ani Rue prebaci u bandu u emu je bio sprijeen hap-enjem.

    Onaj ad 10/ Karaman Tomislavto je znajui da se optuenik ad 9/ Kirigin Jakov nastoji

    prebaciti u bandu primao istog u sjemenite te ga u svrhu prebacivanja u bandu povezao sa opt. ad 7/ Ani Ruom.

    V. Onaj ad 11/ Matijevi Vjekoslav 1/ to je u mjesecu oujku 1946. godine u zajednici

    sa opt. ad 12/ Tente Franom sastavljao letke koji su sadravali u sebi poziv za nasilno obaranje posto-jeeg dravnog uredjenja u svrhu rasturanja istih.

    2/ to se neustanovljenih dana koncem 1946. godi-ne preko optuenika ad 2/ Bavevi Ivice povezao

  • 155

    Blanka MatkoviPrilog poznavanju povijesti grada Splita i okolice u poratnom razdoblju (1946. - 1947.)

    sa organizacijom HOP u Splitu, preuzevi na sebe dunost da za istu vrbuje nove lanove.

    Onaj ad 12/ Tenta Frano1/ to je neustanovljenih dana u mjesecu oujku

    1946. godine sastavio i umnoio vie parola i le-taka koje su sadravali poziv na nasilno obaranje postojeeg dravnog uredjenja u svrhu njihovog rasturivanja.

    2. to je dana 12.V.1946. u namjeri da time vri pro-pagandu koja je sadravala poziv za nasilno obara-nje postojeeg dravnog uredjenja otisnu u dvori-tu gimnazije u Splitu na zidu lik Pavelia te veliko slovo U.

    3. to je neustanovljenih dana koncem godine 1946. preko optuenog ad 2/ Bavevia povezao sa or-ganizacijom zvanom HOP u Splitu, preuzevi na sebe dunost vrbovanja novih lanova za istu or-ganizaciju.

    Poinili su time optuenici ad 1, 2, 3, i 4/ opetovana krivina djela iz l. 3. to. 8. i l. 9 Zakona o krivinim dje-lima protiv naroda i drave, a onaj ad 1/ i ad 3/ i krivina djela iz l. 3. to. 14. Zakona. Onaj ad 5/ krivino djelo iz l. 3. to. 8. zakona. One ad 6, 7 i 8/ krivino djelo iz l. 3. to. 8 i l. 9. zakona, a ona pod 7/ jo i kriv. djelo iz l. 3. to. 14 zakona. Onaj ad 9/ krivino djelo iz l. 3. to. 7. zakona o pokuaju. Onaj ad 10/ krivino djelo iz l.3. ro 8. i l. 9. zakona, pak se na temelju istog zakona

    Osudjuju:Onaj ad 1/ Betini Frane na jedinstvenu kaznu u traja-

    nju od 10 /deset/ god. lienja slobode sa prisilnim radom, u koju kaznu ima mu se uraunati ve izdrani pritvor i istrani zatvor od 29.IV.1947. u 12 sati.

    Onaj ad 2/ Bavevi Ivica na jedinstvenu kaznu u traja-nju od 6 godina /est/ lienja slobode sa prisilnim radom, u koju kaznu ima da mu se urauna ve izdrani pritvor i istrani zatvor od 29.IV.1947. u 12 sati.

    Onaj ad 3/ Pensa Nikola na jedinstvenu kaznu u tra-janju od 7 godina /sedam/ lienja slobode sa prisilnim radom, u koju kaznu ima da mu se urauna ve izdrani pritvor i istrani zatvor od 29.IV.1947. u 12 sati.

    Ona ad 4/ Betica Jelka na jedinstvenu kaznu u trajanju od 10 /deset/ godina lienja slobode sa prisilnim radom, u koju kaznu ima da joj se urauna ve izdrani pritvor i istrani zatvor od 28.IV.1947. u 12 sati.

    Sva etvorica optuenika osudjena su nadalje na gu-bitak politikih prava u trajanju od 3 godine po izdranju kazne.

    Onaj ad 5/ Zelinka Vlaho na kaznu trajanja opd 2 /dvi-je i pol/ godine lienja slobode sa prisilnim radom, u koju kaznu ima da mu se urauna ve izdrani pritvor i istrani zatvor od 30.IV.1947. u 12 sati te na gubitak politikih prava u trajanju od jedne godine po izdranju kazne.

    Ona ad 6/ Joni Barica na jedinstvenu kaznu u trajanu od 4 /etiri/ godine lienja slobode sa prisilnim radom, u koju kaznu ima da joj se urauna ve izdrani pritvor i istrani zatvor od 1.V.1947. u 12 sati.

    Ona ad 7/ Ani Rua Smiljana na jedinstvenu kaznu u trajanju od 3 /tri/ godine lienja slobode sa prisilnim radom, u koju kaznu ima da joj se urauna ve izdrani pritvor i istrani zatvor od 30.IV.1947. u 12 sati.

    Ona ad 8/ anti46 Katica na jedinstvenu kaznu u tra-janju od 3 /tri/ godine lienja slobode sa prisilnim radom, u koju kaznu ima da joj se urauna ve izdrani pritvor i istrani zatvor od 27.IV.1947. u 12 sati.

    Sve tri optuenice osudjuju se nadalje na gubitak po-litikih prava u trajanju od 2 godine po izdranju kazne.

    Onaj ad 9/ Kirigin Jakov na kaznu lienja slobode s pri-silnim radom u trajanju od 2 /dvije/ godine, u koju kaznu ima da mu se urauna ve izdrani pritvor i istrani zatvor od 2.V.1947. u 12 sati.

    Onaj ad 10/ Karaman Tomislav na kaznu lienja slobo-de s prisilnim radom u trajanju od 3 /tri/ godine, u koju kaznu ima da mu se urauna ve izdrani pritvor i istrani zatvor od 2.V.1947. u 12 sati.

    Onaj ad 11/ Matijevi Vjekoslav na jedinstvenu kaznu u trajanju od 18 /osamnaest/ mjeseci lienja slobode sa prisilnim radom, u koju kaznu ima da mu se urauna ve izdrani pritvor i istrani zatvor od 18.V.1947. u 12 sati.

    Onaj ad 12/ Tenta Frano na jedinstvenu kaznu u traja-nju od 3 /tri/ godine lienja slobode sa prisilnim radom, u koju kaznu ima da mu se urauna ve izdrani pritvor i istrani zatvor od 18.V.1947. u 12 sati.

    Sva etvorica optuenika osudjena su nadalje na gu-bitak politikih prava u trajanju od jedne godine po izdr-anju kazne.

    Duni su svi optuenici da plate troak kaznenog po-stupka koji se proglauje nenaplativim, a oslobadjaju se od plaanja paualnog iznosa.

    B.Optuenici ad 1/ Betini Frano i ad 11/ Matijevi Vje-

    koslavoslobadjaju se od optubeu pomanjkanju dokazai to onaj ad 1/ Betini Frane

    46 Treba pisati ani.

  • Tusculum 10, 2017.

    156

    1. Da bi u mjesecu decembru 1946. godine neu-stanovljenog dana u prostorijama PD Jadrana u Splitu poderao slike Ivana Lole Ribara i generala Dabevia, napisavi u dva navrata parole doli Tito, te da bi u istom mjesecu neustanovljenog dana u prostorijama Slobodne Dalmacije ostavio kruh na-mazan izmetom sa jednim podrugljivim pismom adresiran na Marala Tita, te da bi time bio poi-nio krivino djelo uvrede narodnih vlasti i njezinih predstavnika.

    2. Da bi pripremio materijal da za 1. maja 1947. go-dine izda ilegalni list koji bi bio slubeno glasilo organizacije HOP u Splitu i kome bi bio dao ime Mlada Hrvatska sa podnaslovom HOP, u emu je bio sprijeavan hapenjem te da bi time poinio krivino djelo iz l. 9 zakona o krivinim djelima protiv naroda i drave.

    Onaj ad 11/ Matijevi Vjekoslav1. Da bi dana 10.IV.1947. godine razbacivao letke

    protunarodnog sadraja u dvoritu gimnazije u Splitu, a koje letke bio sastavio optueni ad 12/ Tenta Frano opt.

    2. Da bi dana 13.IV.1946. otisnuo sa Tenta Franom, na zidu u dvoritu gimnazije u Splitu lik Pavelia i napravio veliko slovo U, te da bi time bio poinio krivino djelo iz l. 9. zakona o krivinim djelima protiv naroda i drave.

    RAZLOIO47

    Protiv svih optuenih poveden je postupak i podignu-ta optunica radi djela poblie navedenih u istoj.

    A. Svi optuenici uglavnom priznaju uin48, a obrana onih ad 1 do 8 i 11 i 12 kree se uglavnom u pravcu obja-njavanja karaktera njihove grupacije u sklopu koje utee-ne49 udine oni nisu porekli.

    U pogledu ostalih navoda obrana svih optuenika upuuje se na njhove iskaze u spisima.

    Obrana optuenika ad 1 do 8 da se ne bi radilo o orga-nizaciji sa potpuno odredjenim ciljem ruenja postojeeg poretka i odredjenim srestvima za postizavanje istog, ve da bi oni djelovali pojedinano svaki iz vlastite inicijative, ne moe da se prihvati kao vjerojatna, jer je obeskrijeplje-na njihovim pojedinanim priznanjima i protuslovima, koja iz istih proizlaze.

    Krivnja pak pojedinog od optuenika proizlazi utvr-djenom na temelju njihovog priznanja, koja se priznanja medjusobno podudaraju i dopunjuju te su u skladu i sa ostalim rezultatima prepreke.

    Tako je optuenik ad 1/ Betini izmedju ostalog sasma odredjeno priznao da je on bio spreman da pomae sva-kog tko se bori za slobodnu Hrvatsku, a takova je trebala biti ostvarena u tako zvanoj NDH. Priznaje nadalje da je u zajednici sa ostalim optuenicima sastavljao i davao na umnoanje letke, iji sadraj je jasno oznaavao teroristi-ke metode same grupe, te da su bili odravani i zajedniki sastanci u svrhu saglasnog djelovanja.

    Tu povezanost kao i svrhe te povezanosti priznali su takodjer i optuenici ad 2/ Bavevi Ivo, ad 3/ Pensa Ni-kola, ad 5/ Zelinka Vlaho, ad 11 /Matijevi Vjekoslav i ad 12/ Tenta Frano, a i ostali optuenici iako su nastojali da na jedan ili drugi nain prikau to njihovo djelovanje vie kao pojedinane akte nego kao djelovanje jedne organi-zacije, svojim daljnjim kazivanjem su ukazali ipak na usku povezanost itave grupe, tako da njihova obrana u tom pravcu nije mogla da se uzme kao vjerojatna, jer je u pro-tuslovlju sa njihovim vlastitim kazivanjem, kao i ostalim dokaznim gradivom.

    To najoitije proizlazi za optuenicu ad 4/ Betica Jelku, ija je obrana do kraja obeskripljenja kazivanjem optue-nika ad 1/ Betini Frane, ad 2/ Bavevi Ivice, ad 3/ Pensa Nikole i ad 5/ Zelinka Vlahe, iz ijeg je kazivanja nedvojbe-no proizlalo utvrdjenim da su prva petorica optuenika sainjavali rukovodstvo same grupe kojoj su sami uesni-ci dali naziv HOP, u kojoj su pristupili optuenici ad 6-8/ i ad 11-12/, a to su one ad 6 i 7/ Joni i Ani i priznale tvr-dei da su se potpuno saglasile sa sadrajem letaka koje su im bili dani na umnoavanje sa strane optuenika ad 1/ Betini Frane.

    Za optuenicu ad 4/ Betica Jelku proizalo je nadalje utvrdjenim da se ne samo stavila na raspolaganje svoj stan lanovima organizacije radi odravanja sastanaka, ve da je u ime same organizacije i radi ostvarenja njiho-vih ciljeva putovala u Makarsku radi povezivanja djelo-vanja pripadnika iste organizacije u Makarskoj sa onom u Splitu, a novana sredstva za taj put bila su sakupljena kod samih lanova organizacije

    I. Obrana optuenice ad 8/ ani Katice ne ukazuje se vjerodostojnom, jer je obeskripljena kazivanjem optue-nika ad 3/ Pensa Nikole i ad 4/ Betica Jelke te svjedoka Ka-lajdi Vice prema ijem kazivanju optuena ad 8/ ani

    47 Neitko.48 Neitko.49 Neitko.

  • 157

    Blanka MatkoviPrilog poznavanju povijesti grada Splita i okolice u poratnom razdoblju (1946. - 1947.)

    ne samo znala za postojanje i djelatnost same organiza-cije ve je njenim lanovima ustupala i svoj stan u svrhu odravanja sastanaka i uestvovala u prebacivanju letaka.

    Krivnja pak optuenika ad 9/ Kirigin Jakova i ad 10/ Ka-raman Tomislava proizlazi dokazom iz njhovih priznanja, koja su potkripljena i kazivanjem optuenika ad 1/ Betinia i one ad 7/ Ani Rue.

    Iako su pojedini od optuenika pokuavali u svojoj obrani da netono pretstave karakter svoje grupe pori-ui joj svaku organizovanost te njihova obrana ne nalazi oslona ni u samom njihovom kazivanju, jer medjusobna povezanost optuenika, zajedniko redigovanje letaka, u koji su bile jasno preciziranje smjernice njihovog rada i na-silni metod njegovog provadjanja, nain i sredstva kojima su optuenici ad 1-4 izravno, ili preko ostalih optuenika, nastojali da privedu svom krugu daljnje sumiljenike, a to su optuenici u toku svoje obrane i priznali, upuuje osnovom na to, da se radi o jednoj vrsto povezanoj gru-pi, u kojoj su pojedinci, i ba optuenici ad 1 do 4/ preu-zeli na sebe rukovodee funkcije, a njihovo neprijateljsko dranje prema postojeem dravnom uredjenju, koje su oni i pred sudom priznali ne pobitno utvrdjuje njihovu namjeru da se u provodjenju tog svog cilja poslue svim pak i nasilnim sredstvima, koja su sredstva oni u svojim letcima i postavili kao metod svoga rada.

    Pri ocjeni njihove krivine odgovornosti u tom prav-cu ne moe da bude od odlunog znaaja okolnost, to oni nisu konkretno pristupili izvadjanju tih nasilnih mjera, jer je njihova nakana u izvodjenju toga bila sasma odre-djena, i do oivotvorenja iste nije dolo samo radi toga, to su u tom bili sprijeeni okolnostima, koje nisu ovisile iskljuivo o njihovoj volji, dok njihova oita namjera da svoju djelatnost poveu i sa djelatnou oruanih banda, proizlazi bjelodano u njihovoj povezanosrti s istom ban-dom preko jednake organizacije u eevici, preko koje je i traena veza radi prebacivanja u bandu optuenog ad 9/ Kirigina, i na uspostavljanju svoje veze radi opt. ad 1/ Betini, kao jedan od rukovodilaca grupe.

    Na organizovanost same grupe upuuje i podjela sa-sma odredjenih dunosti tako da su i optuenici ad 5/ Zelinka, ad 6/ Joni Barica, ad 7/ Ani Rua, ad 8/ ani Katica, ad 11/ Matijevi Vjekoslav i ad 12/ Tenta Frano, do-bili svaki svoj zadatak, koji su oni poeli i da oivotvoruju i o emu obavjeuju i rukovodstvo grupe oni ad 5-7, a oni ad 11/ i 12/ preko optuenika ad 2/ Bavevi Ivice.

    Takovo svoje djelovanje optuenici ad 1/ Betini, ad 2/ Bavevi i ad 550/ Pensa ne samo da su pred sudom

    priznali, ve su oni kao rukovodioci organizacije, uz osta-lo, izriito pred sudom naglasili da je t.zv. NDH bila ostva-renje Hrvatske nacionalne ideje, kako su je oni zamiljali, te da su oni na dan 10. travnja kao godinjicu osnutka t. zv. NDH saglasili se da se izvjesi zastava na Marjanu u po-ast te obljetnice, smatrajui ba t.zv. NDH pod vodstvom Pavelia slobodnom Hrvatskom, na ijem ostvarenju je trebala da radi i njihova organizacija. Optuena ad 4/ Be-tica, iako to nije izriito istakla nije se od toga ogradila, ve se je dapae svojim dranjem pred sudom saglasila sa stavom prve trojice optuenika, dajui time svojoj grupi koju su oni organizovali i jasan karakter u pogledu cilja i sredstava za njihovo ostvarenje a koje je bjelodano utvr-djeno tokom samog postupka.

    Na temelju svega izloenog i ostalih rezultata pretre-sa, na koje se uostalom upuuju, a naroito na temelju pregleda izdanih letaka, koje su optuenici priznali za svoje, sud se uvjerio u krivnju svih optuenika, a kako se u takovom njihovom djelovanju stiu predpostavke ka-znenih djela navedenih u dispozitivu pod A/ to je bio red presuditi kao u istom.

    Pri odmjerenju kazne sud je pojedinog od optuenika uzeo u kao olakicu slijedee:

    Opt ad. 1/ Betini-u kao olakicu priznanje i neporo-nost, a kao oteicu upornost u utuenom djelovanju.

    Opt. ad. 2/ Baveviu kao olakica djelomino prizna-nje, neporonost te okolnost da je svojevoljno odustao od daljnjeg kanjivog djelovanja dok oteica nema.

    Opt. ad. 3/ Pensi kao olakice priznanje i neporonost a kao oteica upornost u uteenom djelovanju te da je djela izvrio kao dravni slubenik.

    Opt. ad. 4/ Betica Jelki kao olakicu djelomino prizna-nje, a kao oteicu upornost u utuenom djelovanju una-to toga to joj je ranije kazna bila oprotena.

    Opt. ad. 5/ Zelinki kao olakicu priznanje, kajanje, ne-poronost neopskrbljenu porodicu, okolnost da je odu-stao od otuenog djelovanja prije nego to je bio otkri-ven, dok oteice nema.

    Opt. ad. 6/ Joni kao olakicu djelomino priznanje a kao oteicu upornost u uteenom delovanju iako joj je ranije kazna kojom je za slina djela bila sudjena bila uslovljena.

    Opt. ad. 7/ Ani kao olakicu djelomino priznanje i neporonost dok oteica nema.

    Opt. ad. 8/ ani kao olakice djelomino priznanje i neporonost, dok oteica nema.

    50 Treba pisati 3.

  • Tusculum 10, 2017.

    158

    Opt. ad. 9/ Kiriginu priznanje i neporonost, dok ote-ica nema.

    Opt. 10/ Karamanu kao olakice djelomino priznanje i neporonost, a kao oteicu upornost u njegovom djelo-vanju u nastojanju da optuenika ad 9/ prebaci u bandu.

    Opt. 11/ Matijeviu kao olakice priznanje, neporo-nost okolnost to je odustao od otuenog djelovanja prije nego je otkriven, dok oteica nema.

    Opt. 12/ Tentu kao olakice priznanje, neporonost, dok mu je kao oteica uzeta njegova upornost u utee-nom djelovanju.

    Za pojedina djela sud je optuenicima odmjerio ka-znu kako slijedi:

    Opt. ad 1/ Betini-u za djela iz l. 3. t. 8. kaznu u trajanu od 8 godina lienja slobode sa prisilnim radom i tri godine gubitka politikih prava, za djela iz l. 9. istu vrstu kazne u trajanju od 2 godine, a za djela iz l. 3. t. 14. istu vrstu kazne u tranaju od 2 godine.

    Opt. ad. 2/ Baveviu za djela iz l. 3. t. 8 kaznu lienja slobode sa prisilnim radom u trajanju od 5 godina i 3 go-dine gubitka politikih prava, a za onaj iz l. 9 istu vrstu kazne u trajanju od 2 godine.

    Opt. ad. 3/ Pensa za djela iz l. 3. t. 8 kaznu lienja slo-bode sa prisilnim radom u trajanju od 6 godina te 3 godi-ne gubitka politikih prava, za djela iz l. 9 istu vrstu kazne u trajanju od 2 godine, a za djela iz l. 3 t. 14 istu vrstu kazne u trajanju od 1 godine.

    Opt. ad 4/ Betica za djela iz l. 3. t. 8 kaznu lienja slo-bode sa prisilnim radom u trajanju od 9 godina i na gubi-tak politikih prava u trajanju od 2 godine, a za djela iz l. 9 istu vrstu kazne u trajanju od 3 godine.

    Opt. ad 6/ Joni za djela iz l. 3. t. 8 kaznu u trajanju od 3 godine lienja slobode sa prisilnim radom i gubitak politikih prava u trajanju od 2 godine, a za djela iz l. 9 istu vrstu kazne u trajanju od 2 godine.

    Opt. ad 7/ Ani za djela iz l. 3. to. 8 kaznu lienja slobode sa prisilnim radom u trajanju od 2 godine i dvije godine gubitka politikih prava, za djela iz l. 9 istu vrstu kazne u trajanju od 1 godine.

    Opt. ad 8/ ani za djela iz l. 3. to. 8 kaznu lienja slo-bode sa prisilnim radom u trajanju od 2 godine te gubitak politikih prava za 2 god, a za djela iz l. 9 istu vrstu kazne u trajanju od 2 godine.

    Opt. ad 11/ Matijevi za djela iz l. 3. t. 8 kaznu lienja slobode sa prisilnim radom u trajanju od 1 godine te gu-bitak politikih prava za 1 godinu, a za djelo iz l. 9 istu vrstu i mjeru kazne.

    Opt. ad 12/ Tente za djela iz l. 3. t. 8 kaznu lienja slo-bode sa prisilnim radom u trajanju od jedne godine, te gubitak politikih prava za 1 godinu, a za djela iz l. 9 istu vrstu kazne u trajanju od 2 god.

    Pri odmjerenju kazne optuenicima ad 5/ Zelinki, ad 7/ Ani, ad 8/ ani, ad 10/ Kiriginu, ad 11/ Matijeviu i ad 12/ Tenti s obzirom na navedene olakice primjenjen je propis l. 6 stav. 1 zakona o krivinim djelima protiv naro-da i drave te se dosudjena kazna ukazuje primjerenom stupnju krivine odgovornosti i drutvene opasnosti po-jedinog od svih optuenika.

    Troak kaznenog postupka proglaen je nenaplativim i svi su optuenici oslobodjeni od plaanja paualnog iznosa, a razloga to bi, s obzirom na njhovo imovno sta-nje tim plaanjem moglo da bude ugroeno njihovo re-dovno izdravanje.

    Ad B/ Na temelju raspoloivih rezultata pretresa sud nije mogao da stekne mirno uvjerenje u krivnju optueni-ka ad 1/Betini Frane u pogledu djela pod B i 1,2/ dispoziti-va odnoseeg se na njega, te je u tom pravcu povjerovao njegovoj obrani, to tim vie to je na isti optuenik pred sudom otvoreno i bez kajanja priznao ostala utuena dje-la, koja su mnogo tee naravi pak je i uvjerljiv navod nje-gov da on ta djela nije poinio.

    Isto tako sud je povjerovao i obrani optuenika ad 11/ Matijevi Vjekoslavu u pogledu djela pod B/ 1 i 2/ dispo-zitiva odnosei se na njega, jer je takova njegova obrana potkrijepljena i kazivanjem optuenika ad 12/ Tente, koji prema miljenju suda nije imao opravdanog razloga za neistinito kazivanje u tom pravcu, poto je odnosno djela u cjelosti priznao.

    Na temelju izloenog, a u pomanjkanju drugih doka-za bio je red osloboditi obojicu optuenika od optube u pogledu navedenih djela.

    SMRT FAIZMU SLOBODA NARODU!Okruni sud Srednje Dalmacije u SplituDana 27.V.1947.g.

    Zapisniar: Pretsjednik vijea:/Veljovi Vinka/ /Antievi Luka/

  • 159

    Blanka MatkoviPrilog poznavanju povijesti grada Splita i okolice u poratnom razdoblju (1946. - 1947.)

    Kratice

    DAS = Dravni arhiv u Splitu

    HDA = Hrvatski dravni arhiv

    Izvori

    DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Frane Tente, br. 44015

    DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, Dosje Maksimilijan Tente, br. 44017

    DAS, f. 409, SUP za Dalmaciju, kut. 168, Izvjea OZN-e

    HDA, f. 1220, CK SKH, Ratno gradivo

    HDA, f. 1491, OZN-a za Hrvatsku

    Literatura

    B. Matkovi 2017 Blanka Matkovi, Split i Srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944. 1962.). Zaro-bljeniki logori i likvidacije, Split 2017.

    B. Matkovi I. Paanin 2011 Blanka Matkovi Ivan Paanin (prir.), Zloini i teror u Dalmaciji 1943.-1948. poinjeni od pri-padnika NOV, JA, OZN-e i UDB-e. Dokumenti, online izdanje http://www.znaci.net/00002/410.pdf, Zagreb 2011.

    D. arac 2015 Damir arac, Neispriana pria. Kako je 1948. u Lepoglavi ubijen mladi Splianin Frane Tente, Slobodna Dalmacija, Split 20.9.2015, dostupno na URL http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/286926/neispricana-prica-kako-je-1948-u-lepoglavi-ubijen-mla-di-splicanin-frane-tente

    M. Runje 2013 Maja Runje, Neraskidiva veza sa stradalom hrvatskom mladou (5.) Sjeanje na Franu Ten-tu iz Splita, Portal HrSvijet.net, 1.8.2013, dostupno na web stranici http://www.hrsvijet.net/index.php/magazin/28-vijesti/povijesni-identitet/28666-maja-runje-neraskidiva-veza-sa-stradalom-hrvatskom-mladou-sjeanje-na-franu-tente-iz-splita-5

    M. Rupi V. Geiger 2011 Mate Rupi Vladimir Geiger (prir.), Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944. 1946. Dokumenti. Dalmacija, Slavonski Brod Zagreb 2011.

    Slobodna Dalmacija 1947 Slobodna Dalmacija, Osuena je grupa pripadnika organizacije HOP u Splitu zbog izdajni-kog i protunarodnog rada, Split 31.5.1947.

  • Tusculum 10, 2017.

    160

    Summary

    Blanka MatkoviA contribution to the study of the history of the city of Split in the post-war period (1946 1947): unknown details from the Frane Tente dossier

    Keywords: Frane Tente, Vjekoslav Matijevi, Frane Bettini, Ivica Bavevi, UDB (State Security Administration), prison, District Court, Verdict, anti-peoples work, Communism, Bleiburg, Split, World War II and post-war period, victims

    In May 1945, thousands of Croat soldiers and civilians were crossing Slovenia and hea-ding towards Austria in the hope of finding refugee there before the upcoming Yugoslav Army (JA). Among them was a student from Split FraneTente, born in Mravinci near Solin, who was captured at Bleiburg and returned to Croatia where he was imprisoned in the Bjelovar camp. After leaving the camp, Tente returns home to continue his education and begins a new school year 1945/1946. He connected with a group of his classmates who were working on the preparation and distribution of the anti-peoples leaflets. He was arrested in July 1946, shortly after painting the figure of Ante Paveli on the building of the Split gymnasium shortly before Pavelis name day. He spent several weeks in prison during which he was questioned on several occasions. In his file kept in the State Archives in Split, three records of his hearings have been preserved, details of which are published in this article. After being released from the prison, UDB (State Security Administration) continued to spy on Tente, and based on the archival findings, it can be concluded that the infor-mer was one of his acquaintances. In the winter of 1947 Tente joined Ivica Bavevi with the organization of the Croatian Liberation Movement in Split, whose members on the 10 April 1947 took off the Yugoslav flag on Marjan and raised the Croatian flag. A large num-ber of members of this group were arrested, including FraneTente, who was sentenced to three years of imprisonment with forced labor which he served in the prison of Lepoglava. According to the preserved letter of KPD Lepoglava, dated 16 January 1949, Tente died on 8 November 1948 in KPD Lepoglava due to pleuritis and meningitis and pulmonary tuber-culosis. The place of his burial remains unknown.

    Translated: Blanka Matkovi

  • mailto:[email protected]

  • 2 0 1 7SOLIN-10/1

    Tusc

    ulum

    Tusculum