17
Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem ugljikovog otiska poslovnih subjekata Željko Jurić (EIHP), Davor Ljubas (FSB), Dinko Đurđević (EIHP) i Leila Luttenberger (EIHP) Zagreb, 18.11.2016. 25. Forum, Dan energije u Hrvatskoj, „Jedinstvena energetska i klimatska politika u otvorenom tržištu energije”

Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem

  • Upload
    others

  • View
    8

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem

Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem ugljikovog otiska poslovnih subjekata

Željko Jurić (EIHP), Davor Ljubas (FSB), Dinko Đurđević (EIHP) i Leila Luttenberger (EIHP)

Zagreb, 18.11.2016.

25. Forum, Dan energije u Hrvatskoj, „Jedinstvena energetska i klimatska politika u otvorenom tržištu energije”

Page 2: Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem

Globalno zatopljenje i klimatske promjene

Nalazi 5. izvješća IPCC-a (Međuvladin panel za klimatske promjene) pokazuju da su

klimatske promjene u tijeku i da je potrebno:

− poduzeti mjere za ublažavanje, ali i za prilagodbu klimatskim promjenama

Malé - glavni grad Maldiva

Direktne posljedice klimatskih promjena:

− porast prosječnih globalnih temperatura - Svjetska

meteorološka organizacija je potvrdila da je 2015. bila

najtoplija godina otkad postoje mjerenja, a 14 od 15

najtoplijih godina dogodile su se u ovome stoljeću →

češći i intenzivniji toplinski valovi

− porast razine mora i oceana - Prema 5. izvješću IPCC-a,

godišnji porast razine mora/oceana iznosio je 1,7 mm u

razdoblju 1900.-2010., a 3 mm u razdoblju 1993.-2012.

− promjene učestalosti i intenziteta oborina - češća pojava

poplava ili dugih sušnih razdoblja

− češća pojava klimatskih ekstrema - jaki vjetrovi orkanske

snage: uragani i tajfuni…

Indirektne posljedice:

− posljedica toplinskih valova i

izostanka oborina – požari

− posljedica dugotrajnih i intenzivnih

oborina – klizišta

Tuvalu 2

Page 3: Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem

Klimatske promjene se već događaju…

• Izgaranje fosilnih goriva i sječa šuma uzrokuju povećanje koncentracije CO2 i ostalih

stakleničkih plinova u atmosferi, što utječe na globalno zagrijavanje i klimatske

promjene. Kao posljedica, u proteklih 132 godina (1880.-2012.) srednja globalna temperatura

je porasla za oko 0,85 ºC (0,65-1,06 ºC) – prema 5. izvješću IPCC-a.

3Izvor: IPCC

Page 4: Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem

Porast koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi

Nakon druge industrijske revolucije, prvenstveno zbog sve

veće uporabe fosilnih goriva, koncentracija stakleničkih

plinova u atmosferi stalno raste. Globalna koncentraciju

CO2 je porasla od 290 ppm do 391 ppm, u razdoblju 1870.-

2011.

Na temelju analize leda na Antarktiku, ustanovljeno

je da postoji korelacija između globalne

temperature i koncentracije CO2 u atmosferi.

391 ppm u 2011. Porast koncentracije stakleničkih plinova

(1750.-2011.): 40% CO2, 150% CH4 i 20% N2O

4

Page 5: Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem

Očekivani porast globalne temperature i razine mora

• Očekivani porast globalne temperature do

2100. je od 1,0 ºC (421 ppm CO2 i 475 ppm

GHG) do 3,7 ºC (936 ppm CO2 i 1313 ppm

GHG).

• Očekivani porast razine oceana/mora je od 26

do 82 cm do 2100.

• S velikom sigurnošću (preko 95%) se tvrdi da

je čovjek utjecao na klimu i povećanje

globalnih temperatura od 1950. godine!

• Izvor: 5. izvješće IPCC-a (2014.) - The Physical Science Basis

(Summary for Policymakers) http://www.ipcc.ch/report/ar5/wg1/

X 2 u 40 god.

X 7 u 200 god.

5

Page 6: Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem

Porast energetske potrošnje → porast emisija CO2e

6Izvor: https://ourfiniteworld.com/2012/08/29/the-long-term-tie-

between-energy-supply-population-and-the-economy

Page 7: Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem

Međunarodni odgovor (UNFCCC) – Pariški sporazum

Ciljevi Pariškog sporazuma (COP21, 2015.):

− (1) dugoročni cilj iskazan u obliku globalnog prosječnog porasta temperature do max. 2⁰ C i nastojanja da

se ograniči do 1,5⁰ C

− (2) povećanje sposobnosti svih država za prilagodbu klimatskih promjenama i nisko-emisijski razvoj

− (3) omogućavanje financijskih tokova u cilju ostvarenja nisko-emisijskog razvoj

Do 17.11.2016. godine, 110 zemalja (od 197 zemalja članica UNFCCC-a) je ratificiralo Pariški

sporazum → Pariški sporazum je pravno obvezujući od 4.11.2016. (ispunjeni uvjeti 5.10.2016. -

ratifikacija od najmanje 55 stranaka, čije emisije čine 55 posto ukupnih globalnih emisija)

Razlike Pariškog sporazuma u odnosu na Kyotski protokol:

− sve zemlje preuzimaju obveze ograničenja emisija stakleničkih plinova

− jača se uloga civilnog društva, poslovnih subjekata, financijskih institucija, gradova i regija

− osniva se međunarodni registar za identificiranje doprinosa svake zemlje (engl. Intended Nationally

Determined Contribution - INDC): (a) iskaz ambicije pojedine zemlje koliko može pridonijeti smanjenu

emisija i (b) redovito praćenje što pojedina država stvarno čini

7

Page 8: Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem

Ciljevi smanjenja emisije u EU i Hrvatskoj

EU obveza prema Pariškom sporazumu je smanjenje emisija za najmanje 40% do 2030. u odnosu na

1990. godinu:

− ETS sektor: -43% u usporedbi s 2005. - smanjenje 2,2% godišnje (2021.-2028.), umjesto 1,74% (2013.-2020.)

− Ne ETS sektori: -30% u usporedbi s 2005. - zemlje članice: od -40% do 0%

EU cilj smanjenja emisija do 2020.:

-20% u usporedbi s emisijom iz 1990.

-14% u usporedbi s emisijom iz 2005.

EU ETS

-21% u usporedbi s 2005.

Ne ETS sektori

-10% u usporedbi s 2005.

Ista pravila za sve zemlje

članice EU (2013.-2020.)

Različito za zemlje članice

EU (od -20% do +20%); za

Hrvatsku +11%

ETS sektor: proizvodnja energije i

energenata (termoelektrane, javne

toplane, rafinerije…), industrijska

postrojenja (industrija željeza i čelika,

proizvodnja i obrada minerala,

industrija papira, industrija aluminija,

obrada obojenih metala, kemijska

industrija…), zračni promet (od 2012.)

Ne ETS sektori: cestovni i

vancestovni promet (osim zračnog

prometa), mala energetska i

industrijska postrojenja koja nisu

uključena u ETS sektor, kućanstva,

usluge, poljoprivreda, gospodarenje

otpadom, šumarstvo i promjene u

korištenju zemljišta…

8

Page 9: Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem

Smanjenje ugljičnog otiska kroz LIFE Clim’Foot projekt

U cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova u ne ETS sektorima,

osigurano je kroz LIFE program sufinanciranje Clim’Foot projekta

(Upravljanje klimom: Provedba javnih politika za izračun i smanjenje ugljikovog

otiska poslovnih subjekata)

Ukupni budžet: 1.471.767 EUR (60% sufinancirano - LIFE program)

Sedam partnera iz pet zemalja EU-a: ADEME – koordinator i IFC (Francuska), ENEA i

Ecoinnovazione (Italija), CRES (Grčka), HOI (Mađarska) i EIHP (Hrvatska).

Trajanje projekta: rujna 2015. - kolovoza 2018.

Podrška ključnih dionika (pisma podrške):

– Ministarstvo zaštite okoliša i energetike; Hrvatska agencija za okoliš i prirodu; Fond za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost; Hrvatska banka za obnovu i razvitak; Hrvatska gospodarska

komora; Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj

Page 10: Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem

Ciljevi Clim’Foot projekta

Glavni ciljevi Clim’Foot projekta su:

– razvijanje modela za izračun ugljikovog otiska prilagođenih svakoj zemlji uključenoj u

projekt, na temelju francuskog Bilan Carbone® modela i postojećih standarda/smjernica za

izračun ugljikovog otiska

– razvijanje nacionalnih baza faktora emisije (najmanje 150 nacionalnih FE i najmanje 150

europskih FE)

– razvijanje specifičnih alata za obuku i obuka krajnjih korisnika za izračun i smanjenje

ugljikovog otiska poslovnih subjekata

– uspostava komunikacije s donositeljima klimatske politike, kako bi se izradili programi

podrške i potrebna regulative te potaknuli poslovni subjekti na izračun i smanjenje ugljikovog

otiska

– okupljanje ključnih dionika (donositelji odluka, investitori, javna tijela) oko poslovnih

subjekata, u cilju implementacije akcijskih planova smanjenja ugljikovog otiska

– osnivanje dinamične europske mreže za izračun i smanjenje ugljičnog otiska

Page 11: Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem

Metodologija izračuna ugljikovog otiska

Smjernice i norme za izračun ugljikovog otiska poslovnog subjekta:

– GHG Protocol Corporate Accounting and Reporting Standard - daje smjernice

poslovnim subjektima za izračun emisija stakleničkih plinova za opseg 1 i opseg 2

(nadopunjuje ga Scope 2 Guidance) i GHG Protocol Corporate Value Chain (Scope 3)

Standard - daje smjernice poslovnim subjektima za izračun emisija za opseg 3

– ISO 14064-1 iz 2006. - smjernice za izračun i izvješćivanje o emisijama/uklanjanju

stakleničkih plinova poslovnih subjekata i ISO/TR 14069 iz 2013. (upute za primjenu

ISO 14064-1)

Preporuke Europske komisije (2013/179/EU) za izračun okolišnog otiska:

– Smjernice za izračun okolišnog otiska poslovnih subjekata (OEF - Organization Environmental

Footprint), Prilog III

Smjernice i izvješća IPCC-a:

– IPCC metodološke smjernice za pripremu nacionalnih inventara stakleničkih plinova iz 2006.

– 5. Izvješće IPCC-a iz 2013. i 2014. (The Physical Science Basis Working Group I Contribution to the

Fifth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change 2013)

Page 12: Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem

Staklenički plinovi i potencijal globalnog zatopljenja

Antropogeni staklenički plinovi uključeni u izračun ugljičnog otiska:

– ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4), didušikov oksid (N2O), hidrofluorougljici (HFC-i), perfluorougljici

(PFC-i), sulmpor heksafluorid (SF6), i dušikov trifluorid (NF3)

Potencijal globalnog zatopljenja (GWP- global warming potential):

– Koristi se staklenički potencijal definiran u IPCC-ovim izvješćima za 100-godišnje razdoblje

– Prema posljednjem 5. IPCC izvješću:

Staklenički plin GWP – 100 godina

CO2 1

CH4 28-30

N2O 265

HFC-i do 12.400

PFC-i do 11.100

SF6 23.500

NF3 16.100

Page 13: Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem

Ugljikov otisak poslovnih subjekata (LCA pristup)

Ulazne sirovineproizvodnja sirovina

Izgaranje goriva i proizvodni procesi

na lokacijiTransport

prijevoz sirovina

Transportprijevoz proizvoda

Otpadotpad iz postrojenja

kraj životnog vijeka proizvoda

Transport zaposlenici / posjetitelji

Transportunutarnji prijevoz

Uporaba proizvoda

Električna energija i toplina

proizvedeni izvan lokacije

Opseg 1

Opseg 2

Opseg 3

Kapitalna dobraamortizacija

Page 14: Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem

Smanjenje ugljikovog otiska

Izračun ugljikovog otiska poslovnog subjekta je prvi korak u definiranju

Strategije upravljanja ugljikovim otiskom i Akcijskog plana za smanjenje

ugljikovog otiska

Mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova:

– Brze mjere - jednostavne za primjenu i gotovo bez investicijskih ulaganja (npr. gašenje svjetla prije

napuštanja prostorija, eko-vožnja službenih automobila, smanjenje temperature grijanja u zgradi za 1

do 2°C) → ne očekuje se veliko smanjenje ugljikovog otiska

– Poželjne mjere - ambicioznije aktivnosti koje zahtijevaju znatne investicije (npr. promjene načina

teretnog i putničkog prijevoza, prelazak na goriva s manjim sadržajem ugljika, zamjena ugljično

intenzivnih sirovine s drugim manje intenzivnim sirovina, car sharing, energetska obnova zgrade) →

veći utjecaj na smanjenje ugljikovog otiska

– Strateške mjere - najzahtjevnije i dovode do velikih promjena u poslovanju tvrtke (npr. primjena

principa cirkularne ekonomije, na taj način se smanjuju emisije vezane uz kraj životnog ciklusa

proizvoda i emisije vezane za proizvodnju ulaznih materijala) → najveći utjecaj na smanjenje

ugljikovog otiska

Page 15: Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem

Dinamika provedbe LIFE Clim’Foot projekta

Najznačajniji rezultati LIFE Clim’Foot projekta su:

− pet nacionalnih modela za izračun ugljikovog otiska poslovnih subjekata

− pet nacionalnih baza podataka s najmanje 300 faktora emisija

− najmanje 50 poslovnih subjekata uključenih u izračun ugljikovog otiska

− najmanje 50 poslovnih subjekata uključenih u izradu strategije upravljanja ugljikovim otiskom

Page 16: Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem

Zaključak

EU je ratificirala Pariški sporazum i obvezala se smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40%

do 2030., u odnosu na emisiju iz 1990. godine:

– kao dio rješenja za ne-ETS sektore, predlaže se korištenje harmoniziranog pristupa na EU razini pri

izračunu i smanjenju ugljikovog otiska poslovnih subjekata, primjenom Bilan Carbone® modela

U okviru LIFE Clim’Foot projekta se stvaraju preduvjeti korištenja Bilan Carbone® modela za

izračun ugljikovog otiska poslovnih subjekata, prilagođenog hrvatskim uvjetima.

Glavne aktivnosti LIFE Clim’Foot projekta na nacionalnoj razini su:

– izračun ugljikovog otiskana za najmanje 10 poslovnih subjekata (5 privatnih i 5 javnih)

– izrada strategije upravljanja ugljikovim otiskom s predloženim mjerama za smanjenje ugljikovog

otiska za 3-5 poslovnih subjekata

Izračun ugljikovog otiska, omogućit će upoznavanje poslovnih subjekata sa strukturom

ugljičnog otiska te troškovno-učinkovito optimiranje mjera (Strategija i Akcijski plan):

– provedba Strategije i Akcijskog plana dovela bi do smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih

promjena, odnosno lakšeg ostvarivanja Pariškim sporazumom preuzetih obveza

Page 17: Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem

HVALA NA POZORNOSTI !

Željko Jurić