Upload
others
View
8
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem ugljikovog otiska poslovnih subjekata
Željko Jurić (EIHP), Davor Ljubas (FSB), Dinko Đurđević (EIHP) i Leila Luttenberger (EIHP)
Zagreb, 18.11.2016.
25. Forum, Dan energije u Hrvatskoj, „Jedinstvena energetska i klimatska politika u otvorenom tržištu energije”
Globalno zatopljenje i klimatske promjene
Nalazi 5. izvješća IPCC-a (Međuvladin panel za klimatske promjene) pokazuju da su
klimatske promjene u tijeku i da je potrebno:
− poduzeti mjere za ublažavanje, ali i za prilagodbu klimatskim promjenama
Malé - glavni grad Maldiva
Direktne posljedice klimatskih promjena:
− porast prosječnih globalnih temperatura - Svjetska
meteorološka organizacija je potvrdila da je 2015. bila
najtoplija godina otkad postoje mjerenja, a 14 od 15
najtoplijih godina dogodile su se u ovome stoljeću →
češći i intenzivniji toplinski valovi
− porast razine mora i oceana - Prema 5. izvješću IPCC-a,
godišnji porast razine mora/oceana iznosio je 1,7 mm u
razdoblju 1900.-2010., a 3 mm u razdoblju 1993.-2012.
− promjene učestalosti i intenziteta oborina - češća pojava
poplava ili dugih sušnih razdoblja
− češća pojava klimatskih ekstrema - jaki vjetrovi orkanske
snage: uragani i tajfuni…
Indirektne posljedice:
− posljedica toplinskih valova i
izostanka oborina – požari
− posljedica dugotrajnih i intenzivnih
oborina – klizišta
Tuvalu 2
Klimatske promjene se već događaju…
• Izgaranje fosilnih goriva i sječa šuma uzrokuju povećanje koncentracije CO2 i ostalih
stakleničkih plinova u atmosferi, što utječe na globalno zagrijavanje i klimatske
promjene. Kao posljedica, u proteklih 132 godina (1880.-2012.) srednja globalna temperatura
je porasla za oko 0,85 ºC (0,65-1,06 ºC) – prema 5. izvješću IPCC-a.
3Izvor: IPCC
Porast koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi
Nakon druge industrijske revolucije, prvenstveno zbog sve
veće uporabe fosilnih goriva, koncentracija stakleničkih
plinova u atmosferi stalno raste. Globalna koncentraciju
CO2 je porasla od 290 ppm do 391 ppm, u razdoblju 1870.-
2011.
Na temelju analize leda na Antarktiku, ustanovljeno
je da postoji korelacija između globalne
temperature i koncentracije CO2 u atmosferi.
391 ppm u 2011. Porast koncentracije stakleničkih plinova
(1750.-2011.): 40% CO2, 150% CH4 i 20% N2O
4
Očekivani porast globalne temperature i razine mora
• Očekivani porast globalne temperature do
2100. je od 1,0 ºC (421 ppm CO2 i 475 ppm
GHG) do 3,7 ºC (936 ppm CO2 i 1313 ppm
GHG).
• Očekivani porast razine oceana/mora je od 26
do 82 cm do 2100.
• S velikom sigurnošću (preko 95%) se tvrdi da
je čovjek utjecao na klimu i povećanje
globalnih temperatura od 1950. godine!
• Izvor: 5. izvješće IPCC-a (2014.) - The Physical Science Basis
(Summary for Policymakers) http://www.ipcc.ch/report/ar5/wg1/
X 2 u 40 god.
X 7 u 200 god.
5
Porast energetske potrošnje → porast emisija CO2e
6Izvor: https://ourfiniteworld.com/2012/08/29/the-long-term-tie-
between-energy-supply-population-and-the-economy
Međunarodni odgovor (UNFCCC) – Pariški sporazum
Ciljevi Pariškog sporazuma (COP21, 2015.):
− (1) dugoročni cilj iskazan u obliku globalnog prosječnog porasta temperature do max. 2⁰ C i nastojanja da
se ograniči do 1,5⁰ C
− (2) povećanje sposobnosti svih država za prilagodbu klimatskih promjenama i nisko-emisijski razvoj
− (3) omogućavanje financijskih tokova u cilju ostvarenja nisko-emisijskog razvoj
Do 17.11.2016. godine, 110 zemalja (od 197 zemalja članica UNFCCC-a) je ratificiralo Pariški
sporazum → Pariški sporazum je pravno obvezujući od 4.11.2016. (ispunjeni uvjeti 5.10.2016. -
ratifikacija od najmanje 55 stranaka, čije emisije čine 55 posto ukupnih globalnih emisija)
Razlike Pariškog sporazuma u odnosu na Kyotski protokol:
− sve zemlje preuzimaju obveze ograničenja emisija stakleničkih plinova
− jača se uloga civilnog društva, poslovnih subjekata, financijskih institucija, gradova i regija
− osniva se međunarodni registar za identificiranje doprinosa svake zemlje (engl. Intended Nationally
Determined Contribution - INDC): (a) iskaz ambicije pojedine zemlje koliko može pridonijeti smanjenu
emisija i (b) redovito praćenje što pojedina država stvarno čini
7
Ciljevi smanjenja emisije u EU i Hrvatskoj
EU obveza prema Pariškom sporazumu je smanjenje emisija za najmanje 40% do 2030. u odnosu na
1990. godinu:
− ETS sektor: -43% u usporedbi s 2005. - smanjenje 2,2% godišnje (2021.-2028.), umjesto 1,74% (2013.-2020.)
− Ne ETS sektori: -30% u usporedbi s 2005. - zemlje članice: od -40% do 0%
EU cilj smanjenja emisija do 2020.:
-20% u usporedbi s emisijom iz 1990.
-14% u usporedbi s emisijom iz 2005.
EU ETS
-21% u usporedbi s 2005.
Ne ETS sektori
-10% u usporedbi s 2005.
Ista pravila za sve zemlje
članice EU (2013.-2020.)
Različito za zemlje članice
EU (od -20% do +20%); za
Hrvatsku +11%
ETS sektor: proizvodnja energije i
energenata (termoelektrane, javne
toplane, rafinerije…), industrijska
postrojenja (industrija željeza i čelika,
proizvodnja i obrada minerala,
industrija papira, industrija aluminija,
obrada obojenih metala, kemijska
industrija…), zračni promet (od 2012.)
Ne ETS sektori: cestovni i
vancestovni promet (osim zračnog
prometa), mala energetska i
industrijska postrojenja koja nisu
uključena u ETS sektor, kućanstva,
usluge, poljoprivreda, gospodarenje
otpadom, šumarstvo i promjene u
korištenju zemljišta…
8
Smanjenje ugljičnog otiska kroz LIFE Clim’Foot projekt
U cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova u ne ETS sektorima,
osigurano je kroz LIFE program sufinanciranje Clim’Foot projekta
(Upravljanje klimom: Provedba javnih politika za izračun i smanjenje ugljikovog
otiska poslovnih subjekata)
Ukupni budžet: 1.471.767 EUR (60% sufinancirano - LIFE program)
Sedam partnera iz pet zemalja EU-a: ADEME – koordinator i IFC (Francuska), ENEA i
Ecoinnovazione (Italija), CRES (Grčka), HOI (Mađarska) i EIHP (Hrvatska).
Trajanje projekta: rujna 2015. - kolovoza 2018.
Podrška ključnih dionika (pisma podrške):
– Ministarstvo zaštite okoliša i energetike; Hrvatska agencija za okoliš i prirodu; Fond za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost; Hrvatska banka za obnovu i razvitak; Hrvatska gospodarska
komora; Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj
Ciljevi Clim’Foot projekta
Glavni ciljevi Clim’Foot projekta su:
– razvijanje modela za izračun ugljikovog otiska prilagođenih svakoj zemlji uključenoj u
projekt, na temelju francuskog Bilan Carbone® modela i postojećih standarda/smjernica za
izračun ugljikovog otiska
– razvijanje nacionalnih baza faktora emisije (najmanje 150 nacionalnih FE i najmanje 150
europskih FE)
– razvijanje specifičnih alata za obuku i obuka krajnjih korisnika za izračun i smanjenje
ugljikovog otiska poslovnih subjekata
– uspostava komunikacije s donositeljima klimatske politike, kako bi se izradili programi
podrške i potrebna regulative te potaknuli poslovni subjekti na izračun i smanjenje ugljikovog
otiska
– okupljanje ključnih dionika (donositelji odluka, investitori, javna tijela) oko poslovnih
subjekata, u cilju implementacije akcijskih planova smanjenja ugljikovog otiska
– osnivanje dinamične europske mreže za izračun i smanjenje ugljičnog otiska
Metodologija izračuna ugljikovog otiska
Smjernice i norme za izračun ugljikovog otiska poslovnog subjekta:
– GHG Protocol Corporate Accounting and Reporting Standard - daje smjernice
poslovnim subjektima za izračun emisija stakleničkih plinova za opseg 1 i opseg 2
(nadopunjuje ga Scope 2 Guidance) i GHG Protocol Corporate Value Chain (Scope 3)
Standard - daje smjernice poslovnim subjektima za izračun emisija za opseg 3
– ISO 14064-1 iz 2006. - smjernice za izračun i izvješćivanje o emisijama/uklanjanju
stakleničkih plinova poslovnih subjekata i ISO/TR 14069 iz 2013. (upute za primjenu
ISO 14064-1)
Preporuke Europske komisije (2013/179/EU) za izračun okolišnog otiska:
– Smjernice za izračun okolišnog otiska poslovnih subjekata (OEF - Organization Environmental
Footprint), Prilog III
Smjernice i izvješća IPCC-a:
– IPCC metodološke smjernice za pripremu nacionalnih inventara stakleničkih plinova iz 2006.
– 5. Izvješće IPCC-a iz 2013. i 2014. (The Physical Science Basis Working Group I Contribution to the
Fifth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change 2013)
Staklenički plinovi i potencijal globalnog zatopljenja
Antropogeni staklenički plinovi uključeni u izračun ugljičnog otiska:
– ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4), didušikov oksid (N2O), hidrofluorougljici (HFC-i), perfluorougljici
(PFC-i), sulmpor heksafluorid (SF6), i dušikov trifluorid (NF3)
Potencijal globalnog zatopljenja (GWP- global warming potential):
– Koristi se staklenički potencijal definiran u IPCC-ovim izvješćima za 100-godišnje razdoblje
– Prema posljednjem 5. IPCC izvješću:
Staklenički plin GWP – 100 godina
CO2 1
CH4 28-30
N2O 265
HFC-i do 12.400
PFC-i do 11.100
SF6 23.500
NF3 16.100
Ugljikov otisak poslovnih subjekata (LCA pristup)
Ulazne sirovineproizvodnja sirovina
Izgaranje goriva i proizvodni procesi
na lokacijiTransport
prijevoz sirovina
Transportprijevoz proizvoda
Otpadotpad iz postrojenja
kraj životnog vijeka proizvoda
Transport zaposlenici / posjetitelji
Transportunutarnji prijevoz
Uporaba proizvoda
Električna energija i toplina
proizvedeni izvan lokacije
Opseg 1
Opseg 2
Opseg 3
Kapitalna dobraamortizacija
Smanjenje ugljikovog otiska
Izračun ugljikovog otiska poslovnog subjekta je prvi korak u definiranju
Strategije upravljanja ugljikovim otiskom i Akcijskog plana za smanjenje
ugljikovog otiska
Mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova:
– Brze mjere - jednostavne za primjenu i gotovo bez investicijskih ulaganja (npr. gašenje svjetla prije
napuštanja prostorija, eko-vožnja službenih automobila, smanjenje temperature grijanja u zgradi za 1
do 2°C) → ne očekuje se veliko smanjenje ugljikovog otiska
– Poželjne mjere - ambicioznije aktivnosti koje zahtijevaju znatne investicije (npr. promjene načina
teretnog i putničkog prijevoza, prelazak na goriva s manjim sadržajem ugljika, zamjena ugljično
intenzivnih sirovine s drugim manje intenzivnim sirovina, car sharing, energetska obnova zgrade) →
veći utjecaj na smanjenje ugljikovog otiska
– Strateške mjere - najzahtjevnije i dovode do velikih promjena u poslovanju tvrtke (npr. primjena
principa cirkularne ekonomije, na taj način se smanjuju emisije vezane uz kraj životnog ciklusa
proizvoda i emisije vezane za proizvodnju ulaznih materijala) → najveći utjecaj na smanjenje
ugljikovog otiska
Dinamika provedbe LIFE Clim’Foot projekta
Najznačajniji rezultati LIFE Clim’Foot projekta su:
− pet nacionalnih modela za izračun ugljikovog otiska poslovnih subjekata
− pet nacionalnih baza podataka s najmanje 300 faktora emisija
− najmanje 50 poslovnih subjekata uključenih u izračun ugljikovog otiska
− najmanje 50 poslovnih subjekata uključenih u izradu strategije upravljanja ugljikovim otiskom
Zaključak
EU je ratificirala Pariški sporazum i obvezala se smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40%
do 2030., u odnosu na emisiju iz 1990. godine:
– kao dio rješenja za ne-ETS sektore, predlaže se korištenje harmoniziranog pristupa na EU razini pri
izračunu i smanjenju ugljikovog otiska poslovnih subjekata, primjenom Bilan Carbone® modela
U okviru LIFE Clim’Foot projekta se stvaraju preduvjeti korištenja Bilan Carbone® modela za
izračun ugljikovog otiska poslovnih subjekata, prilagođenog hrvatskim uvjetima.
Glavne aktivnosti LIFE Clim’Foot projekta na nacionalnoj razini su:
– izračun ugljikovog otiskana za najmanje 10 poslovnih subjekata (5 privatnih i 5 javnih)
– izrada strategije upravljanja ugljikovim otiskom s predloženim mjerama za smanjenje ugljikovog
otiska za 3-5 poslovnih subjekata
Izračun ugljikovog otiska, omogućit će upoznavanje poslovnih subjekata sa strukturom
ugljičnog otiska te troškovno-učinkovito optimiranje mjera (Strategija i Akcijski plan):
– provedba Strategije i Akcijskog plana dovela bi do smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih
promjena, odnosno lakšeg ostvarivanja Pariškim sporazumom preuzetih obveza
HVALA NA POZORNOSTI !
Željko Jurić