PRAVAOSOBA S INVALIDITETOM

UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM SPLIT

IV. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Priredila: Senka Mrkonjić

SPLIT, prosinac 2009.ISBN 978-953-99028-3-2

Senka Mrkonjić: Prava osoba s invaliditetom

2

Nakladnik: Udruga osoba s invaliditetom Split 21000 SPLIT, Kliška bb Tel./fax: 021/314-314;314-315 e-mail: uosis@post.t-com.hr www.uosis.hr Matični broj: 3403831 OIB: 75984385228 Za nakladnika: Senka Mrkonjić Uredništvo: Senka Mrkonjić Marina Ivandić Nela Norac Kevo Naklada: 3 000 primjeraka Tisak: Grafis d.o.o., Split CIP - Katalogizacija u publikaciji S V E U Č I L I Š N A K N J I Ž N I C A U S P L I T U UDK 364.29-056.26(497.5)(035) 364.29-056.36(497.5)(035) MRKONJIĆ, Senka Prava osoba s invaliditetom / Senka Mrkonjić. - 4. izmijenj. i dopunj. izd. - Split : Udruga osoba s invaliditetom, 2010. ISBN 978-953-99028-3-2 I. Invalidne osobe -- Prava -- Hrvatska -- Priručnik 130604037 ISBN 978-953-99028-3-2

3

Senka Mrkonjić, dipl.iur

P R A V A

OSOBA S INVALIDITETOM

IV. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Split, prosinac 2009.

Udruga osoba s invaliditetom Split

4

Bilješka nakladnika Priručnik prava osoba s invaliditetom namijenjen je prvenstveno za osobe s invaliditetom koje okuplja Udruga, ali korisno može poslužiti i ostalim osobama s invaliditetom. Budući se odredbe o pravima i obvezama osoba s invaliditetom nalaze u preko 280 propisa, u kojem mnoštvu teško se snalaze i pravnici, priručnik omogućuje snalaženje i uvid u dio propisa koje učestalije koriste osobe s invaliditetom. Ovakvo sažeto predstavljanje najvažnijih propisa za osobe s invaliditetom, prvo takve vrste u Hrvatskoj, od prvog izdavanja Priručnika 2002. godine, izazvalo je veliko zanimanje osoba s invaliditetom. Zbog čestih izmjena i dopuna propisa Priručnik je doživio IV. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Zahvaljujemo svima koji su pridonijeli pripremi i tiskanju ovog priručnika i omogućili da dođe u ruke onih kojima je namijenjen, a osobito Matiju Cetiniću koji je priredio prvi Priručnik i II. i III. izmijenjeno i dopunjeno izdanje te Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Copyright: Sva prava pridržana

5

S a d r ž a j: I. PRAVA I OBVEZE ČLANOVA UDRUGE ………………………….8 II. POVLASTICE NA OSNOVI ČLANSTVA U UDRUZI …….…………9 1. Telefonska pretplata ………………………………………………9 2.Televizijska pretplata ………………………………………………10 3. Besplatna karta “Prometa” ……………………………………10 4. Članske pogodnosti u HAK-u ……………………………………11 5. Pomoći članovima …………………………………………………11 6. Posjet kazališnim predstavama ………………………………11 7. Ostale usluge ………………………………………………………12 III. PRAVA NA OSNOVI INVALIDITETA …………………………12 1. OŠTEĆENJE, INVALIDITET I HENDIKEP ………………………12 1.1. Utvrđivanje tjelesnog oštećenja …………………………… 12 1.2. Što je oštećenje? .........................................................13 1.3. Što je invaliditet? ..........................................................14 1.4. Što je hendikep? .....................................................................15 2. ZDRAVSTVENO OSIGURANJE …………………………………15 2.1. Pravo na zdravstvenu zaštitu …………………………………16 2.2. Osiguranici koji imaju pravo na plaćanje premije na teret državnog proračuna …………………………………………………..18 2.3. Slobodan izbor doktora ……………………………………………19 2.4. Ovlašteni doktori i liječnička povjerenstva …………………….20 2.5. Zdravstvena njega u kući …………………………………….23 2.6. Bolničko liječenje …………………………………………...24 2.7.Bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom i fizikalnom terapijom ………………………………………………..24 2.8. Ortopedska i druga pomagala …………………………………..27 2.9. Prava na lijekove ……………………………………………….30 2.10. Pravo na novčane naknade ………………………………….31 2.11. Dopunsko zdravstveno osiguranje ……………………….34 2.12. Rodiljne i roditeljske potpore ………………………………..35 2.13. Kaznena odgovornost …………………………………….37 3. MIROVINSKO OSIGURANJE ………………………………………38 3.1. Stjecanje mirovine ………………………………………………..39 3.2. Invaliditet i invalid rada ………………………………………...39 3.3. Profesionalna rehabilitacija ……………………………………40 3.4. Invalidska mirovina ………………………………………………..40 3.5. Naknada za tjelesno oštećenje ……………………….40

6

3.6. Mirovinski staž s povećanim trajanjem ………………………… 41 3.7. Naknada putnih troškova ………………………………………….42 3.8. Ostala prava ……………………………………………………..42 4. DOPLATAK ZA DJECU ………………………………………….42 4.1. Pravo na doplatak za djecu ………………………………………..42 4.2. Pogodnosti za djecu s invaliditetom ………………………44 5. SOCIJALNA SKRB ……………………………………………….44 5.1. Korisnik socijalne skrbi ……………………………………………..44 5.2. Prava u sustavu socijalne skrbi ………………………………45 5.3. Stalna pomoć ………………………………………………………..45 5.4. Podmirenje troškova stanovanja ………………………………..47 5.5. Doplatak za pomoć i njegu ………………………………………48 5.6. Pomoć i njega u kući ……………………………………………..49 5.7. Osobna invalidnina ……………………………………………….50 5.8. Naknada do zaposlenja ……………………………………….51 5.9. Skrb izvan vlastite obitelji …………………………………………..51 5.10. Roditelj njegovatelj ……………………………………………...52 5.11. Druge pomoći ……………………………………………………53 5.12. Zaštita sudionika rata ……………………………………………..54 5.13. Skrb o hrvatskim braniteljima …………………………………….55 6. ODGOJ I OBRAZOVANJE ……………………………………………56 6.1. Predškolski odgoj …………………………………………………56 6.2. Odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi ……………….57 6.3. Asistent u nastavi …………………………………………………59 7. ZAPOŠLJAVANJE I RAD ……………………………………………..60 7.1. Invaliditet i smanjena radna sposobnost ……………………….60 7.2. Profesionalna rehabilitacija ………………………………………61 7.3. Zapošljavanje osoba s invaliditetom ……………………………….61 7.4. Zapošljavanje u zaštitnim radionicama ……………………………62 7.5. Rad u radnom centru ………………………………………………..63 7.6. Pogodnosti iz radnog odnosa ………………………………………64 7.7. Fond za rehabilitaciju i zapošljavanje …………………………..64 7.8. Olakšice i poticaji za zapošljavanje …………………………..64 7.9. Zaštita zaposlenika ………………………………………………..65 7.10. Privremena ili trajna nesposobnost za rad ………………………66 7.11. Otkaz ugovora o radu ……………………………………………67 8. MOBILNOST ………………………………………………………68 8.1. Osiguranje pristupačnosti ………………………………………..69

7

8.2. Pomoć za prilagodbu prilaza ……………………………70 8.3. Prilagodba turističkih objekata …………………………………… 71 8.4. Znak pristupačnosti ………………………………………………72 8.5. Kazne za nesavjesne vozače ….. ……………………………... 72 8.7. Besplatan prijevoz po pozivu ……………………………………73 8.8. Besplatno parkiranje ……………………………………… 74 8.9. Ulaz u središte grada ……………………………………….75 8.10. Povlastica za 4 putovanja ………………………………….. 75 8.11. (Ne)plaćanje cestarine i putarine ………………………….. 76 8.12. Popust pri osiguranju vozila ………………………………… .. 78 8.13. Vozačka dozvola ………………………………………………..78

9. POREZNE I DRUGE OLAKŠICE……………………………………….79 9.1. Primici bez oporezivanja ……………………………………………79 9.2. Povećani osobni odbitak ………………………………………79 9.3. Bez lokalnog poreza na vozila …………………………………..80 9.4. PDV od 0% za pomagala ……………………………………...80 9.5. Uvoz automobila bez carine ……………………………………...80 9.6. Oslobođenje od plaćanja carine ……………………………… 82 9.7. Neplaćanje boravišne pristojbe ………………………………… 84 10. PRAVOBRANIITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM …………84 11. SUZBIJANJE DISKRIMINACIJE ……………………….86 11.1. Razumna prilagodba i segregacija ……………………….88 11.2. Postupak pred sudom ………………………………….. 88 11.3. Posebne tužbe za zaštitu od diskriminacije ……………...89 11.4. Udružena tužba za zaštitu od diskriminacije ………………90 11.5. Kazne za diskriminiranje …………………………………...91 12. BESPLATNA PRAVNA POMOĆ ……………………….… ….91 12.1. Vrste pomoći ………………………………………………………92 12.2. Postupak ostvarivanja prava ……………………………………93 IV. DRŽAVNA TIJELA ZA SKRB O OSOBAMA S INVALIDITETOM… 94 1. Povjerenstvo Vlade RH za osobe s invaliditetom…………………… 94 2. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti…… 95 3. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi……………………………… 96 4. Registar osoba s invaliditetom …………………………………97 V. PREGLED PROPISA …………………………………………… 98

8

I. PRAVA I OBVEZE ČLANOVA UDRUGE

Udruga osoba s invaliditetom Split je neprofitna i nevladina organizacija koja obavlja socijalno-humanitarne djelatnosti važne i za osobe s invaliditetom i za zajednicu. Vizija Udruge je izgrađen socijalno-gospodarski sustav koji će i u radu i u socijalnoj skrbi uvažavati potrebe osoba s invaliditetom i poštovati njihovo ljudsko dostojanstvo. Misija Udruge je razvijanje svijesti o pravima, potrebama i potencijalima osoba s invaliditetom, te zagovaranje modela za njihovo ravnopravno i aktivno sudjelovanje u ukupnom životu zajednice. Udruga je osnovana 24. studenoga 1983. godine. Članom Udruge može postati svaka fizička i pravna osoba koja to želi i koja je spremna raditi i pomagati u ostvarivanju ciljeva i zadaća Udruge. Članovi Udruge mogu biti redoviti i pomažući. Redoviti članovi su osobe s invaliditetom i to: osobe oboljele od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, osobe s cerebralnom paralizom, osobe s dječjom paralizom, osobe sa stečenim gubitkom udova, osobe s hemiplegijom, diplegijom, paraplegijom, tetraplegijom i kvadriplegijom, osobe s hemiparezom, paraparezom i tetraparezom, osobe oboljele od artrogriposisa, osobe oboljele od osteogenesisa, osobe s juvenilnim artritisom, osobe s reumatoidnim artritisom, osobe s degenerativno-kompresivnom lezijom kralježničke moždine s motoričkim deficitom, te osobe s drugim malformacijama s posljedicom trajne tjelesne invalidnosti. Pomažući članovi su fizičke i pravne osobe koje donacijama, stručnim radom, sponzorstvom ili na drugi način unapređuju rad Udruge i pomažu poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom. Prava članova Udruge jesu: - da biraju i da budu birani u tijela upravljanja Udruge, - da izravno ili preko izabranih predstavnika sudjeluju u radu i aktivnostima Udruge, - da budu obaviješteni o radu Udruge, - da traže pomoć i potporu u rješavanju i zadovoljavanju specifičnih potreba i prava, - da potiču rješavanje svih pitanja važnih za rad Udruge i njenih članova, - da savjesno i odgovorno rade u tijelima u koja su izabrani ili imenovani.

9

Obveze članova Udruge jesu: - da prema svojim mogućnostima sudjeluju u radu i aktivnostima Udruge, - da se u radu pridržavaju pravila Udruge i da provode njene odluke, - da u svom neposrednom okruženju promiču interese i ugled Udruge, - da redovito plaćaju članarinu, - da aktivno sudjeluju u radu tijela upravljanja u koja su izabrani ili imenovani, - da redovito prisustvuju skupovima sekcije i sjednicama skupštine Udruge.

II. POVLASTICE NA OSNOVI ČLANSTVA U UDRUZI

1. Telefonska pretplata T-Com Hrvatska je ustanovio popust na cijenu telefonskih razgovora za hendikepirane osobe uz uvjet – da su telefonski pretplatnici i da su članovi udruga osoba s invaliditetom. Popust se odnosi na Halo Start korisnički paket i sastoji se od 50 % popusta na telefonsku pretplatu i 20,00 kn besplatnog telefonskog razgovora mjesečno. Olakšica je dana članovima sljedećih Udruga: Udruga slijepih (70% i više), Udruga osoba oštećenog sluha (70% i više), Udruga osoba s oštećenjima organa za kretanje (70% i više ), Udruga cerebralne i dječje paralize, Udruga osoba s tjelesnim oštećenjima, Udruga distrofičara, Udruga mentalno retardiranih osoba, Udruga osoba s Down sindromom, Udruga dijaliziranih, transplantiranih i kroničnih bubrežnih bolesnika, Udruga oboljelih od multipleskleroze, Udruga paraplegičara i Udruga osoba s autizmom.U ime svojih članova, zahtjev za povlaštenu TK uslugu izrađuje Udruga invalida i podnosi ga HT – Hrvatske telekomunikacije, TK centar Zagreb, Palmotićeva 81 (tel. 062 626 299, faks 08009393).

Svim osobama s utvrđenim invaliditetom i članovima HVIDR-e korisnicima Optimine usluge fiksne telefonije, omogućeno je korištenje posebnog popusta. Ove kategorije korisnika prilikom prelaska na Optima mrežu ili gdje Optima ima pristup lokalnoj petlji, dobivaju na poklon dodatnih 250 besplatnih minuta u sekundnom obračunu, uz uspostavu poziva u OptiMIN paketu za sve nepokretne mreže unutar Hrvatske. Osobe s utvrđenim invaliditetom dokazuju svoj status potvrdom pribavljenom od nadležnog državnog organa, dok članovi HVIDR-e status

10

hrvatskog vojnog invalida Domovinskog rata dokazuju potvrdom nadležne organizacije HVIDR-e što znači da za ovaj popust nije potrebno članstvo u Udruzi. 2. Televizijska pretplata Temeljem odluke Uprave Hrvatske radiotelevizije utvrđene su kategorije pretplatnika koji ostvaruju pravo na oslobođenje ili olakšice pri plaćanju RTV pristojbe. Sljedeće kategorije fizičkih osoba plaćaju 50% RTV pristojbe. - Punoljetne osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih neuromišićnih oboljenja - Punoljetne osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80%, - Punoljetne osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja: paraplegija, tetraplegija, multipla skleroza, amputacija donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje preko 80%

Rješenje o povlaštenoj TV pretplati donosi Odjel pretplate HRT u Zagrebu po zahtjevu TV pretplatnika svakih pet godina. Zahtjevu se prilaže obrazac “Liječnika svjedodžba” kojeg ovjeravaju Udruga i izabrani liječnik uz obvezu upisa dijagnoze bolesti i stupnja tjelesnog oštećenja. U tu svrhu tražitelj mora predočiti i liječniku i Udruzi vjerodostojne dokaze o uzroku invaliditeta i stupnju tjelesnog oštećenja. Obrazac Liječnička svjedodžba dobiva se u Udruzi. Od plaćanja RTV pristojbe oslobađaju se: - 100% slijepe osobe u smislu Zakona o listi tjelesnih oštećenja – članovi Saveza slijepih; - invalidi I. i II. grupe (100% invaliditeta) koji primaju invalidske prinadležnosti kao ratni ili mirnodopski vojni invalidi i invalidi policije; - bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega – članovi Saveza dijaliziranih, transpaltiranih i kroničnih bubrežnih bolesnika. 3. Besplatna karta “Prometa” Trgovačko društvo “Promet”, koje obavlja javni prijevoz putnika u gradu Splitu, odobrilo je članovima Udruge s oštećenjem organa za kretanje od 70% i više besplatan prijevoz njegovim autobusima na gradskim i prigradskim linijama.

11

Pokazna karta za besplatnu vožnju dobiva se u odjelu prodaje karata (biljetarnici) TD “Promet” u Sukoišanskoj ulici b.b. na temelju potvrde Udruge o članstvu te dijagnozi i stupnju oštećenja organa za kretanje. Ovakvu besplatnu pokaznu kartu mogu dobiti samo građani Grada Splita. 4. Članske pogodnosti u HAK-u Hrvatski auto-klub odobrio je članovima udruga osoba s invaliditetom posebne članske pogodnosti. Temeljem toga članovi Udruge kod učlanjenja u HAK plaćaju umanjenu članarinu i po sniženoj cijeni dobiju knjižicu “Auto touring pomoć u RH”. Pravo na te pogodnosti imaju tjelesni invalidi s 40% i više tjelesnog oštećenja, te osobe s distrofijom i cerebralnom i dječjom paralizom s 80% tjelesnog oštećenja odnosno 60% oštećenja organa za kretanje i to: (1) vlasnici osobnih automobila koji sami upravljaju vozilom, (2) jedna od osoba ovlaštenih u prometnoj dozvoli za upravljanje vozilom u vlasništvu invalida koji zbog težine invaliditeta ne može upravljati vozilom, te (3) roditelj ili skrbnik osobe s invaliditetom koji osobni automobil koristi za zadovoljavanje potreba te invalidne osobe. Navedene pogodnosti ostvaruju se preko Udruge. 5. Pomoći članovima Udruga redovitim članovima dodjeljuje pomoć u novcu i naturi radi ublažavanja njihovih trenutačnih materijalnih i drugih neprilika. Te pomoći su povremene i ovise o raspoloživim sredstvima prikupljenim po posebnim programima, a dodjeljuju se za nabavku lijekova i ortopedskih i drugih pomagala, prilagodbu stana i pristupa zgradi i sl. Pomoći u novcu Udruga dodjeljuje u iznimno teškim situacijama, a pomoći pri kupnji lijekova, ortpoedskih pomagala, pri prilagodbi stana i pristupa zgradi Udruga odobrava samo po računu i/ili uplatom na račun dobavljača ili izvoditelja radova. 6. Posjet kazališnim predstavama Osobe s invaliditetom mogu posjećivati predstave Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu uz povlaštenu nabavu ulaznica i to: - sve osobe s invaliditetom imaju 50% popusta na dvije karte - osobe u kolicima imaju pravo na besplatnu kartu, a njen pratitelj ima 50% popusta na kartu - ratni vojni invalidi imaju 40% popusta na pretplatu za kazališnu sezonu (uz najavu da će se ova povlastica proširi i na civilne invalide) Za teško pokretne osobe osigurava se pristup dizalu koje nije prilagođeno osobama u kolicima (osim za mala kolica) obzirom da je širina dizala 80

12

cm, a dubina 88 cm. Za pristup parteru za osobe u kolicima postoji skalamobil za svladavanje stepeništa. Navedene popuste možete ostvariti osobno na blagajni HNK Split (ne i online kupovinom ulaznica) uz predočenje članske iskaznice Udruge ili rješenje HZMO-a, a ako je potrebna pomoć osoblja HNK osobi s invaliditetom pri ulazu/izlazu, isto naglasiti prilikom kupnje karata. 7. Ostale usluge Svojim članovima Udruga na različite načine pomaže u rješavanju njihovih osobnih potreba i teškoća. To se najčešće čini putem pravnih i drugih savjeta, pisanja zamolbi i drugih podnesaka, posredovanja kod nadležnih upravnih i drugih tijela, upoznavanja javnosti s problemima i teškoćama članova, obilazaka i upoznavanja životnih prilika članova, davanja informacija o novinama u propisima, znanosti, tehnologiji i aktivnostima zajednice u korist osoba s invaliditetom, priređivanja susreta i izleta, organiziranja radionica, upućivanja na stručne skupove, uključivanja u sportske i rekreacijske aktivnosti i drugog.

III. PRAVA NA OSNOVI INVALIDITETA 1. OŠTEĆENJE, INVALIDITET I HENDIKEP Priznavanje prava na osnovi invaliditeta uvjetovano je prethodnim utvrđivanjem invaliditeta, odnosno vrste i stupnja težine bolesti ili tjelesnog ili mentalnog oštećenja i njihovih posljedica na fizički i psihički život pojedinca. 1.1. Utvrđivanje tjelesnog oštećenja Osobama s trajnim oštećenjem jednog ili više organa i njihovih funkcija (osobama s invaliditetom) nadležna upravna ili druga tijela priznat će zakonom propisana prava tek nakon što od ovlaštenih stručnih tijela dobiju nalaz i mišljenje o njihovoj: vrsti i stupnju težine bolesti ili tjelesnog ili mentalnog oštećenja, trajnim promjenama u zdravstvenom stanju koje se ne mogu liječenjem otkloniti, potpunoj nesposobnosti za rad, preostaloj radnoj sposobnosti, postojanju mogućnosti osposobljavanja za samostalan život i rad, prijekoj potrebi pomoći i njege druge osobe i sličnim čimbenicima o stanju osobe. Tako utvrđeno stanje i tjelesno oštećenje osnova je za ostvarivanje prava. Tjelesno oštećenje utvrđuje stručno tijelo

13

ovisno o statusu i životnoj dobi osobe, te o sustavu u kojem osoba želi ostvariti pravo po osnovi invaliditeta odnosno oštećenja. Nalaze, ocjene i mišljenja o tjelesnom oštećenju u sustavu mirovinskog osiguranja daju vještaci u područnim službama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i viši vještaci i Stručno povjerenstvo za reviziju u središnjici Zavoda u Zagrebu, a u sustavu socijalne skrbi nalaze i mišljenja daju prvostupanjska tijela vještačenja u centrima za socijalnu skrb i Drugostupanjsko tijelo vještačenje u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. U sustavu državne uprave spomenute nalaze i mišljenja daju prvostupanjske liječničke komisije i liječnička povjerenstva u jedinicama područne uprave, te Drugostupanjska liječnička komisija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, odnosno Liječničko povjerenstvo u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Adrese u Splitu su: - HZMO, Područna služba Split, Obala kneza Branimira 15 - Centar za socijalnu skrb, Gundulićeva 22 - Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Služba za društvene djelatnosti, Odsjek za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, Domovinskog rata 4 1.2. Što je oštećenje? Prema Međunarodnoj klasifikaciji oštećenja, invaliditeta i hendikepa – oštećenje se u zdravstvenom smislu definira kao svaki gubitak ili nepravilnost psihološke, fiziološke ili anatomske građe ili funkcije. Oštećenje je karakterizirano gubicima ili privremenim ili trajnim nepravilnostima, a to uključuje postojanje ili pojavljivanje anomalije, defekta ili gubitka ekstremiteta, organa, tkiva ili druge strukture tijela, uključujući i sustave mentalne funkcije. Oštećenje je ispoljavanje patološkog stanja i u načelu označava i odražava poremećaje na razini organa. Kao kategorije oštećenja navode se: oštećenje intelekta (inteligencije, memorije, mišljenja), psihološka oštećenja (svijesti i budnosti, percepcije i pažnje, emotivnih i voljnih funkcija, načina ponašanja), oštećenje govornog jezika (funkcije govornog jezika, učenja, govora), oštećenje uha (slušne osjetljivosti, funkcije sluha i uha), oštećenje oka (oštrina vida, vida i oka), visceralna oštećenja (unutarnjih organa, specijalnih funkcija), oštećenja skeleta (glave i trupa, udova), izobličavajuća oštećenja (glave, trupa, udova), generalizirana (multiplo, kontinencija, osjetljivost na traumu, metaboličko, slabosti), osjetilna i druga (osjetila glave, trupa i udova)...

14

1.3. Što je invaliditet? U zdravstvenom smislu invaliditet je svako ograničenje ili smanjenje (što proizlazi iz oštećenja) sposobnosti izvođenja neke aktivnosti na način ili unutar raspona koji se smatra normalnim za ljudsko biće. Invaliditet označava odstupanje od norme u pogledu učinka pojedinca, nasuprot učinku organa ili mehanizma. Karakteriziraju ga ispadi ili manjkavosti u izvođenju uobičajenih aktivnosti i ponašanja, koji mogu biti privremeni ili trajni, povratni ili nepovratni, te napredujući ili koji se povlače. Time se proces izražava kao funkcionalno ograničenje, realnost u svakodnevnom životu. Invaliditeti mogu biti ili izravna posljedica oštećenja ili reakcija pojedinca (naročito psihološka) na fizičko, senzorno ili drugo oštećenje. Invaliditet označava objektivizaciju oštećenja te tako odražava poremećaje na razini osobe. Invaliditet se odnosi na sposobnosti, u obliku složenih aktivnosti i ponašanja, koje su općenito prihvaćene kao bitni sastojci svakodnevnog života. Primjeri obuhvaćaju poremećaje u odgovarajućem načinu ponašanja, u osobnoj njezi (kao što je kontrola ekskrecije i sposobnosti pranja i hranjenja), u izvođenju drugih aktivnosti dnevnog života, te u lokomotornim aktivnostima (kao što je sposobnost hodanja). Prema kategorijama razlikujemo invaliditete ponašanja (svjesnosti, odnosi u obitelji, na poslu, u društvu...), komunikacije (govora, slušanja, gledanja, pisanja), osobne njege (ekskrecije, osobne higijene, odijevanja, uzimanja hrane), lokomotorne (hodanja, prelaženja, uspinjanja, penjanja, trčanja, premještanja, podizanja), disponiranja tijelom (održavanja životnog minimuma, u kućanstvu, držanju tijela, dohvaćanju, dosezanju, klečanju), spretnosti (u prilagođavanju okolini, u dnevnoj aktivnosti, u ručnoj aktivnosti, u vladanju udovima), u određenim situacijama (ovisnosti i izdržljivosti, u odnosu na podnošenje klimatskih značajki, buke, radnih stresova i drugih činitelja životne okoline), te invaliditeti za određene spretnosti (odnose se na potrebe zanimanja). Dodajmo da postoji šest stanja koja dovode do velike većine invaliditeta: (1) sljepoća i djelomična sljepoća, (2) gluhoća i djelomična gluhoća, (3) mane srca, (4) tuberkuloza, (5) mentalna retardacija i socijalno-emocionalne smetnje, (6) ortopedski invaliditet koji uglavnom počiva na neuromuskularnom oštećenju.

15

1.4. Što je hendikep? U zdravstvenom smislu hendikep je poteškoća pojedinca proizišla iz nekog oštećenja ili invaliditeta koja ograničava ili sprječava izvršenje funkcije koja je za tog pojedinca normalna (ovisno o dobi, spolu te socijalnim i kulturnim činiteljima). Hendikep se odnosi na procjenu odnosnog stanja ili iskustva pojedinca kada ono odstupa od norme. Poteškoća je posljedica nemogućnosti usklađivanja učinka i želje pojedinca s normama sredine. Zato hendikep odražava uzajamni utjecaj pojedinca i okoline i prilagođavanje na okolinu. Karakteriziran je neskladom između postignutog učinka ili statusa pojedinca i očekivanja samog pojedinca ili grupe čiji je član. Hendikep tako označava socijalizaciju nekog oštećenja ili invaliditeta, pa kao takav odražava posljedice za pojedinca - kulturne, socijalne, ekonomske i okolinske – koje proizlaze iz prisutnosti oštećenja i invaliditeta. Poteškoće proizlaze iz zakazivanja ili nemogućnosti prilagođavanja očekivanjima ili normama svijeta pojedinca. Hendikep se tako javlja kada postoji interferencija sa sposobnošću održavanja koje se može označiti kao «funkcija preživljavanja». Zato i razlikujemo hendikepe orijentacije, fizičke neovisnosti, pokretljivosti, zanimanja, socijalne integracije i ekonomske neovisnosti.

2. ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, 85/06., 105/06., 118/06., 77/07., 111/07., 35/08.) obuhvaćaju: pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane naknade. Obaveznim zdravstvenim osiguranjem osiguranim osobama osiguravaju se prava i obveze na načelima uzajamnosti, solidarnosti i jednakosti, na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom te propisima donesenim na temelju ovog Zakona. Obvezno zdravstveno osiguranje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod). Osiguranim osobama kojima se osiguravaju prava i obveze koje proizlaze iz obveznog zdravstvenog osiguranja u smislu Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, smatraju se osiguranici, članovi obitelji osiguranika i druge osigurane osobe obvezno osigurane u određenim okolnostima.

16

Vrste, uvjeti i način provođenja dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja uređeno je Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN, 85/06 i 150/08). Dobrovoljno zdravstveno osiguranje je: dopunsko zdravstveno osiguranje, dodatno i privatno zdravstveno osiguranje. Dopunsko zdravstveno osiguranje (provodi ga HZZO i društva za osiguranje) je osiguranje kojim se osigurava pokriće dijela troškova do pune cijene zdravstvene zaštite iz obveznog osiguranja (doplata) iz čl. 15. i 16. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Dodatnim zdravstvenim osiguranjem osigurava se viši standard zdravstvene zaštite u odnosu na standard zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja te veći opseg prava u odnosu na prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Privatnim zdravstvenim osiguranjem osigurava se zdravstvena zaštita fizičkim osobama koje borave u Republici Hrvatskoj, a koje se nisu obvezne osigurati sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj. 2.1. Pravo na zdravstvenu zaštitu Pravo na zdravstvenu zaštitu obuhvaća pravo na: primarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, bolničku zdravstvenu zaštitu, pravo na korištenje lijekova koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova HZZO-a, pravo na stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjestke, pravo na ortopedska i druga pomagala i pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu. Prema čl. 16. Zakona osiguranim osobama osigurava se plaćanje zdravstvenih usluga u cijelosti za: 1. cjelokupnu zdravstvenu zaštitu djeci do navršene 18. godine života i djeci osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad sukladno posebnim propisima prije navršene 18 godine života, odnosno za vrijeme trajanja redovitog obrazovanja, djeci osiguranika koja su nakon navršene 18 godine života postale potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad sukladno posebnim propisima ako ih osiguranik uzdržava, 2. preventivu i specifičnu zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata,

17

3. zdravstvenu zaštitu žena u vezi s praćenjem trudnoće, te zdravstvenu zaštitu u vezi medicinskom oplodnjom sukladno općem aktu Zavoda, 4. preventivnu i kurativnu zdravstvenu zaštitu u svezi s HIV infekcijama i ostalim zaraznim bolestima za koje je zakonom određeno provođenje mjera za sprječavanje njihova širenja, 5. obvezno cijepljenje, imunoprofilaksu i kemoprofilaksu, 6. cjelokupno liječenje kroničnih psihijatrijskih bolesti, 7. cjelokupno liječenje zloćudnih bolesti, 8. hemodijalizu i peritonejsku dijalizu, 9. zdravstvenu zaštitu u svezi s uzimanjem i presađivanjem dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, 10. izvanbolničku hitnu medicinsku pomoć, 11. kućne posjete i kućno liječenje, 12. patronažnu zdravstvenu skrb, 13. sanitetski prijevoz za posebne kategorije bolesnika sukladno općem aktu koji donosi ministar nadležan za zdravstvo, 14. lijekove s osnovne liste lijekova Zavoda propisane na recept, 15. zdravstvenu njegu u kući bolesnika, 16. laboratorijsku dijagnostiku na razini primarne zdravstvene zaštite. Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20% pune cijene zdravstvene zaštite, a koji iznos ne može biti manji od postotka proračunske osnovice utvrđenih točkom 1.do 9. ovog članka za: 1.specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, osim ambulantne fizikalne medicine i rehabilitacije – 0,75% proračunske osnovice, 2. specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite – 1,50% proračunske osnovice, 3. ortopedska i druga pomagala određena općim aktom HZZO – 1,50% proračunske osnovice, 4. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehablitaciji i za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući – 0,75% proračunske osnovice po danu, 5. liječene u inozemstvu sukladno općem aktu HZZO, 6. troškove bolničke zdravstvene zaštite – 3,01% proračunske osnovice po danu, 7. stomatološku zdravstvenu zaštitu u mobilnoj i fiksnoj protetici odraslih osoba od 18 do 65 godina -30,07% proračunske osnovice, 8. stomatološku zdravstvenu zaštitu u mobilnoj i fiksnoj protetici odraslih osoba starijih od 65 godina – 15,03 proračunske osnovice.

18

Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u visini od 0,45% od proračunske osnovice za: zdravstvenu zaštitu pruženu kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite: obiteljske (opće) medicine, ginekologije i stomatologije, izdavanje lijekova po receptu. Najviši iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite koji je obvezna snositi osigurana osoba može po jednom ispostavljenom računu za izvršenu zdravstvenu zaštitu iznositi najviše 90,20% proračunske osnovice, (odnosno 3 000,00 kn). Prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja osiguranih osoba HZZO, te uvjeti i način njihovog ostvarivanja utvrđeni su Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN 67/09., 116/09.). Proračunska osnovica za 2009. godinu sukladno članku 21. stavku 2. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu (NN 149/08) iznosi 3.326,00 kn. 2.2. Osiguranici koji imaju pravo na plaćanje premije na teret

državnog proračuna Temeljem Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN 85/06. i 150/08. donesen je Pravilnik o postupku, uvjetima i načinu utvrđivanja prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna (NN 156/08). Osiguranik koji ispunjava uvjete propisane ovim Pravilnikom za ostvarivanje prava na plaćanje premije za dopunsko zdravstveno osiguranje iz državnog proračuna, prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja ostvaruje osnovom potpisane ponude Zavodu za sklapanje ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju osnovom potpisane ponude, temeljem koje se sklapa ugovor/polica o dopunskom zdravstvenom osiguranju. Osiguranici koji imaju pravo na plaćanje premije na teret državnog proračuna su: 1. Osigurane osobe iz članka 6. točke 12. – 20., točke 25., 26., članka 9. stavka 3., članka 13. i 59. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, te osigurane osobe kojima je priznato svojstvo ratnog vojnog invalida, mirnodopskog vojnog invalida i civilnog invalida rata prema Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata;

19

2. Osigurane osobe s invaliditetom i druge osobe kojima se priznaje pravo na pomoć i njegu u obavljanju većine ili svih životnih funkcija prema posebnim propisima, kojima je priznato pravo na osobnu invalidninu prema posebnim propisima, koje imaju najmanje 80% tjelesnog oštećenja prema propisima o mirovinskom osiguranju ili prema drugim posebnim propisima, te ostale osobe s invaliditetom s tjelesnim ili intelektualnim oštećenjem; 3. Osigurane osobe – dobrovoljni davatelji krvi s preko 35 davanja (muškarci), - odnosno s preko 25 davanja (žene); 4. Osigurane osobe- redovni učenici i studenti stariji od 18 godina; 5. Osigurane osobe – hrvatski branitelji iz domovinskog rata s utvrđenim oštećenjem organizma od najmanje 30%; 6. Osigurane osobe – članovi obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata; 7. Osigurane osobe čiji prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji mjesečno nije bio veći od 45,59% (za osiguranika samca 58,31%) od proračunske osnovice (iznosi 3.326,00 kn)što dokazuju potvrdom poslodavca o visini plaće, potvrdom HZMO o visini mirovine ili poslovne banke ako mirovinu ostvaruju u inozemstvu, potvrdom porezne uprave o ostvarenom dohotku, potvrdom o naknadi za nezaposlenost, te potvrdama nadležnih tijela za druge primitke ostvarene prema propisima o socijalnoj skrbi, mirovinskom osiguranju, pravima hrvatskih branitelja, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, te zdravstvenom osiguranju. Zahtjev se podnosi područnom uredu HZZO (u Splitu: Obala kneza Branimira 14), koji osiguranoj osobi što ispunjava uvjete za stjecanje prava izdaje posebnu potvrdu. Potvrde uvjetovane prihodovnim cenzusom izdaju se na rok od godine dana, a osobama s invaliditetom i tjelesnim oštećenjem, te HRVI izdaje se trajno. 2.3. Slobodan izbor doktora Pri ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja osigurana osoba ima pravo na slobodan izbor doktora, što je pobliže regulirano Pravilnikom o načinu ostvarivanja prava na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite (NN 41/07). Osigurana osoba doktora primarne zdravstvene zaštite bira za razdoblje od najmanje godinu dana, u pravilu, prema mjestu prebivališta, odnosno boraka u najbližoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi ili ordinaciji ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse. Nakon proteka razdoblja od godine dana, od posljednjeg provedenog postupka izbora doktora, osigurana osoba ima pravo promijeniti prethodno izabranog doktora a iznimno i

20

unutar roka od godine dana kada osigurana osoba promjeni prebivalište/boravište, ako namjerava izbivati iz mjesta prebivališta/boravišta duže od 3 mjeseca, ako izabrani doktor prestane raditi, promjeni sjedište ordinacije, prestane biti ugovorni doktor, ako ima u skrbi veći broj osiguranih osoba od maksimalno mogućeg broja, ako postoje poremećaji međusobnih odnosa doktora i osigurane osobe koji onemogućuje daljnje liječenje. Samo u situaciji kada postoje navedena dva zadnja slučaja, izabrani doktor ima pravo odbiti izbor osigurane osobe. Prilikom izbora doktora osigurana osoba može se opredijeliti samo za jednog doktora: obiteljske (opće) medicine zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena i stomatološke zdravstvene zaštite. Osigurana osoba koja nema izabranog doktora, odnosno kad vrši promjenu izabranog doktora, izbor može izvršiti u ordinaciji doktora kojeg želi izabrati ispunjavanjem podataka na tiskanici – Izjava o izboru/promjeni izabranog doktora, koju preuzima u ordinaciji doktora kojeg želi izabrati. Izbor, odnosno promjenu izabranog doktora osigurana osoba može ostvariti pri doktoru koji u skrbi ima manji broj od maksimalnog broja opredijeljenih osiguranih osoba. Osigurana osoba koja je izvršila izbor doktora u skladu s odredbama ovog Pravilnika, ostvaruje zdravstvenu zaštitu pri novoizabranom doktoru od datuma ovjere podataka iz Izjave, a najkasnije u roku od 10 dana od dana potpisivanja izjave. Dotadašnji izabrani doktor nakon primitka Izjave obvezan je odmah, a najkasnije u roku od 3 dana u skladu s odredbama Zakona o liječništvu i Zakona o stomatološkoj djelatnosti predati novoizabranom doktoru svu zdravstvenu dokumentaciju o osiguranoj osobi. 2.4. Ovlašteni doktori i liječnička povjerenstva Ovlasti i način rada ovlaštenih doktora, te sastav, ovlasti i način rada liječničkih povjerenstava HZZO uređeni su Pravilnikom o ovlastima i načinu rada ovlaštenih doktora i liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (NN br. 113/09 i 126/09). Ovlašteni doktor daje odobrenje osiguranim osobama Zavoda za ostvarivanje sljedećih prava osiguranim iz obveznog zdravstvenog osiguranja: - bolovanje i duljinu trajanja bolovanja nakon proteka roka trajanja bolovanja, bolovanje zbog njege osigurane osobe člana obitelji – djeteta do 18. godine života,

21

- privremenu nesposobnost zbog bolesti za obavljanje ugovorenih poslova na osnovi kojih se ostvaruju primitci od kojih se utvrđuje drugi dohodak, - korištenje skupljeg javnog prijevoznog sredstva, - povrat troškova zdravstvene zaštite pružene u hitnom slučaju u neugovornim zdravstvenim ustanovama, odnosno ordinacijama privatne prakse, u kojem slučaju utvrđuje visinu vrijednosti zdravstvenog standarda iz obveznog zdravstvenog osiguranja u skladu s općim aktom Zavoda, - povrat troškova nastalih neopravdanom naplatom ili uskratom zdravstvene zaštite koja je medicinski bila indicirana u skladu s općim aktom Zavoda, - povrat troškova prijevoza osobnim vozilom ili auto taksi službom u hitnom slučaju s općim aktom Zavoda, - bolničku medicinsku rehabilitaciju u ugovornoj specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju, uključujući i pravo na smještaj uz dijete za vrijeme bolničkog liječenja medicinskom rehabilitacijom u skladu s općim aktom Zavoda, - fizikalnu terapiju u kući osigurane osobe, - zdravstvenu njegu u kući osigurane osobe, - ortopedska i druga pomagala za koje je to općim aktom Zavoda određeno, - lijekove za koje je to općim aktom Zavoda određeno, - povrat troškova nastalih korištenjem zdravstvene zaštite u inozemstvu u skladu s općim aktom Zavoda.

Ovlašteni doktor obavlja stručno-medicinsko vještačenje te daje nalaz, mišljenje i ocjenu: o nepridržavanju osiguranika uputama za ličenje i o nesposobnosti za samostalan život i rad člana obitelji osiguranika kada je to potrebno za utvrđivanje statusa osigurane osobe u skladu s općim aktom Zavoda. Osim u ovim slučajevima ovlašteni doktor obvezan je dati nalaz, mišljenje i ocjenu i u svim drugim slučajevima za potrebe provođenja prvostupanjskog upravnog postupka kada je to potrebno zbog utvrđivanja činjeničnog stanja i donošenja rješenja o pravu osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Ovlašteni doktor obavlja stručno-medicinsko vještačenje te daje nalaz, mišljenje i ocjenu na osnovu prigovora osigurane osobe u slučajevima propisanim ovim Pravilnikom a vrši i nadzor nad korištenjem bolovanja. Liječničko povjerenstvo Zavoda obavlja poslove u svezi s ostvarivanjem prava s osnova rodiljinih i roditeljskih potpora.

22

Liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda daje odobrenje u prvostupanjskom upravnom postupku osiguranim osobama Zavoda za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja: - za upućivanje na liječenje u inozemstvo u skladu s općim aktom Zavoda, - o pravu na produženje trajanja liječenja u inozemstvu na prijedlog inozemne zdravstvene ustanove u koju je osigurana osoba upućena na liječenje rješenjem Direkcije Zavoda. Liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda obavlja stručno-medicinsko vještačenje, te daje nalaz, mišljenje i ocjenu o potrebi premještaja bolesnika iz inozemstva na liječenje u RH, te o vrsti prijevoznog sredstva u skladu s općim aktom Zavoda. Liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda obavlja stručno-medicinsko vještačenje, te daje nalaz, mišljenje i ocjenu o pravima osiguranih osoba u drugostupanjskom upravnom postupku. Liječničko povjerenstvo za ortopedska i druga pomagala Direkcije daje odobrenje osiguranim osobama Zavoda za ostvarivanje prava na ortopedska i druga pomagala, u slučajevima utvrđenim Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala. Obavlja stručno-medicinsko vještačenje u slučaju kada rješava o pravima osiguranih osoba na ortopedska i druga pomagala, kao i u svim slučajevima za potrebe provođenja drugostupanjskog upravnog postupka, kada je to potrebno radi utvrđivanja činjeničnog stanja i donošenja rješenja o pravu osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja na ortopedska i druga pomagala. Obvezno je nalaz, mišljenje i ocjenu donijeti što prije, a najkasnije u roku od 30 dana od zaprimanja predmeta drugostupanjskog upravnog postupka. Liječničko povjerenstvo za lijekove Direkcije Zavoda daje odobrenje osiguranim osobama Zavoda za ostvarivanje prava na propisivanje, odnosno primjenu lijeka u slučajevima utvrđenim općim aktima Zavoda. Daje odobrenje osiguranim osobama za ostvarivanje prava na propisivanje, odnosno primjenu lijekova, kao i odobrenje za povrat troškova nastalih kupnjom lijeka u drugostupanjskom upravnom postupku, kao i u svim drugim slučajevima za potrebe povođenja drugostupanjsko upravnog postupka, kada je to potrebno radi utvrđivanja činjeničnog stanja i donošenja rješenja o pravu osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja na lijekove.

23

2.5. Zdravstvena njega u kući Ostvarivanje prava na zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući osigurane osobe utvrđuje se Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja na zdravstvenu njegu u kući osigurane osobe (NN br. 40/07, 91/09, 118/09). Pod pojmom rehabilitacija podrazumijeva se pasivno i aktivno razgibavanje osigurane osobe Zavoda u okviru zdravstvene njege koja se provodi u kući osigurane osobe. Osigurana osoba ostvaruje pravo na zdravstvenu njegu na osnovi utvrđenih sljedećih stanja: - nepokretnosti i slabije pokretljivosti (koje za kretanje trebaju pomoć druge osobe i koriste pomagala za kretanje), - kronične bolesti u fazi pogoršanja ili komplikacije, uz uvjet da izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: izabrani doktor) istodobno provodi liječenje u kući, te da indicira i potrebu provođenja zdravstvene njege. - prolaznih ili trajnih stanja u kojima nije moguće samozbrinjavanje, - nakon složenijih operativnih zahvata koji zahtijevaju previjanje i njegu rane, te skrb za anus praeter i ostale stome, - kod bolesnika u terminalnoj fazi bolesti. Prijedlog za provođenje zdravstvene njege prethodno navedenih osiguranih osoba daje izabrani doktor nakon što je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju, obavio pregled i utvrdio zdravstveno stanje osigurane osobe a odobrenje daje ovlašteni doktor Zavoda. Ovlašteni doktor Zavoda može osiguranoj osobi uskratiti odobrenje za zdravstvenu njegu ako nakon pregleda osigurane osobe utvrdi da ne postoji medicinska opravdanost za njezino provođenje. Provođenje zdravstvene njege može se odobriti maksimalno sedam puta tjedno kroz 30 dana. Dnevno se može odobriti postupaka zdravstvene njege u trajanju od maksimalno 135 minuta bez uračunatog vremena puta. Kod najtežih bolesnika, posebno onih s definiranim trajnim stanjima, provođenje zdravstvene njege u kući može se odobriti u trajanju od 90 dana u jednom odobrenju, prema dijagnozama utvrđenim u popisu bolesti i stanja za odobrenje zdravstvene njege u kući kroz 90 dana, koji je sastavni dio Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja na zdravstvenu njegu u kući osigurane osobe.

24

Iznimno od prethodnog stavka,u slučaju potrebe dugotrajnog provođenja zdravstvene njege u kući osiguranih osoba prema dijagnozama iz ovog Pravilnika kao i kod osiguranih osoba s prirođenim malformacijama i deformacijama (Q00-Q89) zdravstvena njega u kući može se odobriti u trajanju od godine dana u jednom odobrenju uz obvezu ovlaštenog doktora Zavoda da najmanje jednom u tri mjeseca provjeri opravdanost nastavka provođenje zdravstvene njege u kući. 2.6. Bolničko liječenje Bolničku zdravstvenu zaštitu osigurana osoba ostvaruje u ugovornim bolničkim ustanovama za liječenje bolesnika oboljelih od akutnih, subakutnih i kroničnih bolesti na osnovi izdane uputnice za bolničko liječenje koju osiguranoj osobi izdaje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite ili doktor u službi hitne medicine. Iznimno, osigurana osoba bolničku zdravstvenu zaštitu ostvaruje bez uputnice u slučaju pružanja hitne medicinske pomoći u skladu s člankom 29.Pravilnika Bolničko liječenje osigurana osoba ostvaruje, u pravilu, u najbližoj ugovornoj bolničkoj ustanovi prema mjestu prebivališta, odnosno boravka koja sa Zavodom ima ugovorenu traženu zdravstvenu zaštitu. Izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite uz uputnicu za bolničko liječenje prilaže i svu raspoloživu medicinsku dokumentaciju osigurane osobe. Bolničko liječenje osiguranih osoba koje boluju od kroničnih bolesti provodi se u ugovornim specijalnim bolnicama za liječenje: duševnih bolesti, plućnih bolesti, djece s trajnim psihofizičkim smetnjama, te fizikalnom medicinom i medicinskom rehabilitacijom. Ugovorna bolnička ustanova obvezna je nakon obavljenog bolničkog liječenja izdati osiguranoj osobi otpusno pismo. Osigurana osoba obvezna je javiti se s otpusnim pismom osobno ili putem člana obitelji, odnosno treće osobe svom izabranom doktoru odmah, a najkasnije u roku od tri dana. 2.7. Bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom i fizikalnom terapijom u kući Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom (NN br. 26/96, 79/97, 31/99, 51/99, 73/99, 40/07, 46/07- pročišćen tekst, 64/08, 91/09, 118/09) utvrđuju se bolesti, bolesna stanja i posljedice

25

ozljeda na osnovi kojih osigurana osoba HZZO ostvaruje pravo na bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom, kao i fizikalnu terapiju u kući, te uvjeti i način ostvarivanja tog prava. Osigurana osoba ostvaruje pravo na bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom na osnovu bolesti, bolesnih stanja i posljedica ozljeda navedenih u Popisu bolesti, bolesnih stanja i posljedica ozljeda za odobravanje bolničke medicinske rehabilitacije, koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Bolnička rehabilitacija ostvaruje se, u pravilu, u najbližoj specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju prema mjestu prebivališta/boravišta osigurane osobe. Osigurana osoba može iznimno ostvariti pravo na provođenje fizikalne terapije u kući u slučaju kada je potpuno nepokretna, odnosno teško pokretna zbog: neuroloških bolesti, reumatskih bolesti, politraume i traume, kompliciranih kirurških i ortopedskih zahvata i ostalih stanja koja za svaki slučaj posebice utvrđuje ovlašteni doktor Zavoda. Fizikalnu terapiju u kući osigurane osobe provodi fizioterapeutski tehničar na osnovi mišljenja doktora specijalista odgovarajuće specijalnosti sukladno ovom Pravilniku i drugim općim aktima Zavoda. Osigurana osoba ostvaruje pravo na bolničku medicinsku rehabilitaciju, ako kod bolesti, bolesnih stanja i posljedica ozljeda navedenih u Popisu postoji još jedan od slijedećih uvjeta: - funkcionalno oštećenje određenog stupnja, - nemogućnost i neprimjerenost provođenja ambulantne rehabilitacije u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti. Bolnička medicinska rehabilitacija provodi se u specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju i to kao početna, odnosno održavajuća bolnička medicinska rehabilitacija. Prijedlog za početnu bolničku medicinsku rehabilitaciju daje odjelni doktor specijalist odgovarajuće specijalnosti bolnice za liječenje akutnih bolesti, u kojoj se osigurana osoba liječi, kada je potreban premještaj u specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju. Prijedlog za odražavajuću medicinsku rehabilitaciju daje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite na osnovi mišljenja i nalaza doktora specijalista odgovarajuće specijalnosti, sukladno ovom Pravilniku i drugim općim aktima Zavoda.

26

Prijedlog za provođenje fizikalne terapije u kući osigurane osobe daje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite na osnovi mišljenja i nalaza doktora specijalista odgovarajuće specijalnosti, koje je dano nakon izvršenog specijalističkog pregleda osigurane osobe u bolničkoj, odnosno specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj ustanovi odnosno specijalističkoj ordinaciji. U nalazu doktor specijalist odgovarajuće specijalnosti obvezno određuje vrstu postupaka za fizikalnu terapiju u kući na osnovi postupaka navedenih u Popisu postupaka za fizikalnu terapiju u kući koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Kada se kod ocjene funkcionalnog statusa koristi Barthelov indeks, za davanje prijedloga, njegova vrijednost mora biti manja od 80 kako bi osigurana osoba ostvarila pravo na bolničku medicinsku rehabilitaciju. Odobrenje za početnu bolničku medicinsku rehabilitaciju daje ovlašteni doktor Zavoda. Odobrenje za održavajuću bolničku medicinsku rehabilitaciju daje ovlašteni doktor Zavoda a odobrenje za fizikalnu terapiju u kući osigurane osobe daje ovlašteni doktor Zavoda. Odobrenje za produženje bolničke medicinske rehabilitacije daje na prijedlog odjelnog doktora specijalista odgovarajuće specijalnosti ovlašteni doktor Zavoda prema sjedištu specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju. Na prijedlog izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite, a na osnovi mišljenja doktora specijalista određene specijalnosti, ovlašteni doktor Zavoda iznimno može odobriti boravak uz dijete u specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju osiguranoj osobi – jednom od roditelja ili osobi koja skrbi o djetetu u slijedećim slučajevima: - kada se provodi točno određen i utvrđen program „mama – dijete“ za izobrazbu roditelja, odnosno osobe koja skrbi o djetetu, za dijete do navršene 3. godine života, -kada je u provođenju bolničke medicinske rehabilitacije djeteta s posebnim zdravstvenim potrebama potrebna prisutnost roditelja, odnosno osobe koja skrbi o djetetu.

Iznimno od navedenih slučajeva bez prethodnog odobrenja ovlaštenog doktora Zavoda, pravo na boravak uz dijete, ovisno o odgovarajućim smještajnim kapacitetima specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju, ima: - osigurana osoba majka djeteta pod uvjetom da je jedina prehrana djeteta majčino mlijeko odnosno da postoji potreba dojenja djeteta koju utvrđuje

27

izabrani doktor djeteta, odnosno doktor ugovorne bolničke zdravstvene ustanove u kojoj se dijete liječi, - osigurana osoba – jedan o roditelja djeteta s teškoćama u razvoju koje o tome u skladu s posebnim propisima posjeduje odgovarajuće rješenje nadležnog tijela, odnosno nalaz i mišljenje nadležnog tijela vještačenja. 2.8. Ortopedska i druga pomagala Osigurana osoba ima pravo na ortopedska i druga pomagala, očna pomagala, tiflotehnička pomagala, slušna pomagala, surdotehnička pomagala, govorna pomagala, dodirna pomagala i stomatološka pomagala, te na popravak pomagala, rezervne dijelove za pomagala i potrošni materijal za pomagala u opsegu i na način utvrđen Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala (NN br. 17/09, 23/09, 53/09 i 116/09). Osigurana osoba ima pravo na pomagala utvrđene vrijednosti, količine, kakvoće i dužine roka uporabe prema medicinskoj indikaciji. Pomagalo se daje, u pravilu, na uporabu uz obvezu vraćanja (osim pomagala koja se izrađuju po mjeri i koja ne mogu biti predmet ponovne uporabe). Pri tome osiguranik dobiva, u pravilu, novo pomagalo, ali mu se može dati i obnovljeno i servisirano pomagalo koje ima sve odlike funkcionalnosti i kakvoće kao i novo pomagalo. Osigurana osoba pravo na pomagala koja su utvrđena Popisom pomagala, koji je sastavni dio ovog Pravilnika, ostvaruje prema medicinskoj indikaciji, a na osnovi, u pravilu, prijedloga doktora specijaliste određene specijalnosti, odnosno ugovorne zdravstvene ustanove, te odgovarajuće medicinske dokumentacije. Na osnovi prijedloga doktora specijalista pomagalo propisuje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite (opće/obiteljske medicine, pedijatrije i stomatologije), ako ovim Pravilnikom nije drugačije propisano. Ukoliko je za ostvarivanje prava na pomagalo potrebno odobrenje liječničkog povjerenstva Zavoda, izabrani doktor propisuje pomagalo i zajedno s medicinskom dokumentacijom i potankim obrazloženjem medicinske indikacije za pomagalo, te tehničkom dokumentacijom osigurana osoba dostavlja na odobrenje nadležnom liječničkom povjerenstvu Zavoda. Iznimno od prethodno navedenog, osigurana osoba može na osnovi odobrenja liječničkog povjerenstva za ortopedska i druga pomagala Direkcije Zavoda ostvariti pravo na pomagala utvrđena u Popisu pomagala, za koja ne ispunjava propisanu medicinsku indikaciju, ako je prema

28

prijedlogu doktora specijaliste primjena tog pomagala nužna za liječenje i rehabilitaciju osigurane osobe. Pod pomagalima utvrđenim popisom pomagala podrazumijevaju se pomagala izrađena po mjeri osigurane osobe i serijski proizvedena pomagala. Pod pomagalom ne podrazumijevaju se ugradbeni medicinski materijali. Osigurana osoba obvezna je Zavodu vratiti pomagalo za koje je ovim Pravilnikom propisana obveza vraćanja. Osigurana osoba ili osoba koja o njoj skrbi, odnosno osoba koja je na potvrdi o pomagalu svojim potpisom potvrdila preuzimanje pomagala, obvezna je vratiti pomagalo u roku od 30 dana od dana prestanka potrebe za pomagalom. Osigurana osoba koja pod uvjetima utvrđenim ovim Pravilnikom ostvari pravo na novo istovrsno pomagalo obvezna je ranije odobreno pomagalo, koje podliježe obvezi vraćanja, vratiti Zavodu u roku od 15 dana od dana preuzimanja novog istovrsnog pomagala.Osigurana osoba koja ne vrati Zavodu pomagalo za koje je u Popisu pomagala utvrđena obveza vraćanja, obvezna je Zavodu naknaditi štetu od 20% vrijednosti novog istovrsnog pomagala utvrđene u Popisu pomagala. Ako osigurana osoba namjerno ili zbog nepažnje uništi, odnosno pokvari ili izgubi pomagalo gubi pravo na popravak pomagala, te ne može ostvariti pravo na novo istovrsno pomagalo do isteka propisanog roka upotrebe pomagala. Osigurana osoba ima pravo, u pravilu, na novo pomagalo. Iznimno osiguranoj odobri odobrava se već korišteno, ali obnovljeno i servisirano pomagalo koje ima sve odlike funkcionalnosti i kvalitete novog pomagala i to: koncentrator kisika, Braillov pisaći uređaj, kasetofon – četverokanalni za slijepe osobe, čitač ekrana s govornom jedinicom i Braillova elektronička bilježnica za slijepe. Ova pomagala osigurana osoba je obvezna vratiti Zavodu nakon prestanka uporabe. Osiguranoj osobi Zavod osigurava pomagalo odgovarajućeg standarda i kvalitete, u vrijednosti propisanoj u Popisu pomagala. Ako osigurana osoba pri ugovornom isporučitelju nabavi pomagalo veće vrijednosti od vrijednosti utvrđene u Popisu pomagala, razliku u cijeni pomagala kao i cijeni popravka tog pomagala snosi osobno.

29

Za popravak pomagala veće vrijednosti uključujući i rezervne dijelove za to pomagalo Zavod snosi troškove u visini troškova popravka standardnog pomagala, a troškove rezervnog dijela za pomagalo veće vrijednosti, koje ne sadržava pomagalo u Popisu pomagala, kao i troškove zamjene tog dijela, snosi osigurana osoba u cijelosti. Osigurana osoba obvezna je sudjelovati u dijelu troškova odobrenog pomagala, rezervnog dijela pomagala i potrošnog materijala u visini 20% pune cijene pomagala u skladu s člankom 16. stavkom 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Iznimno, osigurane osobe – djeca do navršene 18 godine života i osigurane osobe – djeca iz članka 10. stavka 5. i 6 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju nisu obvezni sudjelovati u dijelu troškova pomagala. Osiguranik ostvaruje pravo na pomagalo, rezervni dio, potrošni materijal i popravak pomagala na osnovi propisane doznake koju je dužan dati na ovjeru ovlaštenom radniku HZZO (u Splitu: Područni ured HZZO, Služba ovjere ortopedskih pomagala, Obala kneza Branimira 14). Osiguranoj osobi može se, iznimno unutar propisanog roka uporabe pomagala, odobriti nabava novoga istovrsnog pomagala ili njegovog dijela ako je pomagalo prema nalazu izabranog doktora dotrajalo, odnosno postalo neupotrebljivo za osiguranu osobu zbog nastalih anatomskih, fizioloških, te funkcionalnih promjena, a koje nisu posljedica nekorištenja pomagala, odnosno korištenja pomagala na nepropisan način. Pomagala utvrđena ovim Pravilnikom osiguranoj osobi propisuje se na tiskanici potvrde o pomagalu. Ukoliko se utvrdi da je izabrani doktor propisao pomagalo suprotno odredbama ovog Pravilnika, utvrđuje mu se kazna u skladu s općim aktima Zavoda i preuzetim ugovornim obvezama. Tiskanica potvrde o pomagalu vrijedi 30 dana od dana propisivanja, odnosno 30 dana od dana odobrenja liječničkog povjerenstva ako pomagalo podliježe odobrenju liječničkog povjerenstva, te je u tom roku osigurana osoba obvezna naručiti propisano pomagalo kod ugovornog isporučitelja, a stomatološka pomagala kod ugovornog doktora stomatologije.

30

Ako osigurana osoba ne naruči pomagalo u propisanom roku ili potvrdu o pomagalu ne može iskoristiti iz bilo kojeg razloga, obvezna je ponoviti postupak propisivanja pomagala. Osigurana osoba ima pravo na popravak pomagala te na rezervne dijelove i potrošni materijal za to pomagalo prema odredbama ovog Pravilnika. Potrebu popravka pomagala iz medicinskih razloga propisuje izabrani doktor na potvrdi o pomagalima a potrebu za popravkom pomagala iz tehničkih razloga na zahtjev osigurane osobe utvrđuje ugovorni isporučitelj koji izabranom doktoru dostavlja predračun troškova popravka, a izabrani doktor propisuje popravak pomagala na potvrdi o pomagalima. Odobrenje popravka pomagala, za ona pomagala za nabavu kojih je potrebno odobrenje liječničkog povjerenstva Zavoda, daje liječničko povjerenstvo koje je u skladu s ovim Pravilnikom nadležno za odobrenje nabave pomagala. Bilo bi uputno da korisnici pomagala imaju uvijek pri ruci Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala, a osobito njegov Popis pomagala sa svim potrebnim podacima – nazivom, tko propisuje, tko daje suglasnost (odobrenje), vraća li se ili ne, rok uporabe, jamstveni rok, vrijednost pomagala i drugo. 2.9. Pravo na lijekove Osigurana osoba u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ima pravo na korištenje lijekova koji su utvrđeni Odlukom o utvrđivanju Osnovne liste lijekova HZZO i Odlukom o utvrđivanju Dopunske liste lijekova HZZO pod uvjetima i na način propisan Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN br. 158/08), Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN br. 67/09 i 116/09) i drugim općim aktima Zavoda. Osigurana osoba ima pravo u cijelosti na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja ostvariti lijekove s Osnovne liste lijekova ako su joj na osnovi propisanih medicinskih indikacija propisani na recept u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Na osnovi propisnih medicinskih indikacija osigurana osoba ima pravo na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja ostvariti i lijekove s Dopunske liste lijekova ali do visine cijene ekvivalentnog lijeka s Osnovne liste lijekova u skladu s člankom 17. stavkom 4.

31

Lijekovi utvrđeni Dopunskom listom lijekova mogu se osiguranoj osobi propisati na recept, odnosno primijeniti u liječenju samo uz njezin pristanak pri čemu osigurana osoba mora biti upoznata o svojoj obvezi sudjelovanja u cijeni lijeka u visini utvrđenoj Dopunskom listom lijekova. Iznimka postoji jedino kada osigurana osoba na osnovi prethodnog odobrenja liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda, može ostvariti pravo na lijek s Osnovne liste lijekova, odnosno Dopunske liste lijekova za koji ne ispunjava propisane medicinske indikacije, pod uvjetom da je potrebu korištenja lijeka predložilo povjerenstvo za lijekove bolnice u kojoj se osigurana osoba liječi, a na teret ugovorenih sredstva bolničke zdravstvene ustanove. Odluka o utvrđivanju Osnovne liste lijekova HZZO (NN br. 27/09, 91/09, 97/09, 101/09 i 113/09) sadržava medikoekonomski i najsvrsishodnije lijekove za liječenje svih bolesti, a koje se osiguranim osobama HZZO u cijelosti osiguravaju u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Osnovna lista lijekova utvrđuje sve lijekove koji se primjenjuju u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, a uz šifru i naziv lijeka daju se i podaci o cijeni, načinu primjene, obliku, nazivu proizvođača... Lijekovi što se propisuju na recept označeni su znakom «R» i „RS“ s odgovarajućom slovnom oznakom za lijekove koje izabrani doktori imaju pravo propisivati na recept u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Odluka o utvrđivanju Dopunske liste lijekova HZZO (NN br. 27/09, ) utvrđuje lijekove s višom razinom cijene u odnosu na cijene lijekova utvrđenih Odlukom o utvrđivanju Osnovne liste lijekova HZZO. Osigurana osoba HZZO u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja ima pravo i na lijekove utvrđene Dopunskom listom lijekova. Osiguranoj osobi Zavod priznaje troškove lijekova s Dopunske liste lijekova samo u visini cijene ekvivalentnog lijeka utvrđenog Osnovnom listom lijekova. 2.10. Pravo na novčane naknade Osiguranici sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN br. 150/08, 94/09 i 153/09) imaju pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad zbog korištenja zdravstvene zaštite, odnosno drugih okolnosti iz članka 26 Ovog Zakona,

32

novčanu naknadu zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, novčanu naknadu prijevoza u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Odredba članka 26 ovog Zakona propisuje da pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno drugih okolnosti utvrđenih ovim Zakonom, ako je: -privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu, - privremeno nesposoban za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika, - izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini, odnosno privremeno nesposoban za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe Zavoda, - određen za pratitelja osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu Zavoda izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe koja se upućuje, - određen da njeguje oboljelo dijete ili supružnika uz uvjete propisane ovim Zakonom, -privremeno nesposoban za ra rad zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem, - privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, - privremeno spriječen za rad zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta, -privremeno nesposoban za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu, neovisno na čiji se teret isplaćuje, osim u slučajevima kada je posebnim zakonom drukčije propisano. Pravo osiguranima na bolovanje utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u privatnoj praksi, koji i određuje dužinu trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti, a najdulje do roka utvrđenog propisom koji na prijedlog Hrvatske liječničke

33

komore, odnosno Hrvatske stomatološke komore donosi ministar nadležan za zdravstvo, po prethodno pribavljenom mišljenu stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora. Nakon proteka ovog roka pravo na bolovanje i duljinu trajanja bolovanja osiguranika utvrđuje ovlašteni doktor HZZO. Nadzor nad korištenjem bolovanja sukladno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja HZZO. Osiguranik ima pravo u roku od 8 dana staviti prigovor na ocjenu izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite o pravu na korištenje bolovanja doktoru HZZO. Osiguraniku nezadovoljnom ocjenom, nalazom i mišljenjem ovlaštenog doktora Zavoda izdat će se rješenje u upravnom postupku, protiv kojeg se može izjaviti žalba koja ne odgađa izvršenje rješenja. U drugostupanjskom upravnom postupku ocjenu, nalaz i mišljenje daje liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda. Kada je prema ocjeni izabranog doktora, nakon provedenog liječenja i medicinske rehabilitacije zdravstveno stanje osiguranika takvo da se daljnjim liječenjem ne može poboljšati te je kod osiguranika nastupila trajna nesposobnost za rad, kao i u slučaju kada bolovanje traje neprekidno 6 mjeseci zbog iste bolesti, izabrani doktor medicinske primarne zdravstvene zaštite obvezan je obraditi osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti, te sa svom propisanom dokumentacijom uputiti osiguranika nadležnom tijelu vještačenja mirovinskog osiguranja koje je obvezno donijeti ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i nadležni područni ured Zavoda u roku od 8 dana od donošenja nalaza, mišljenja i ocjene. Osigurana osoba u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja ima pravo na naknadu troškova prijevoza ako je radi korištenja zdravstvene zaštite upućena izvan mjesta prebivališta, odnosno boravka. Osigurana osoba ima pravo na naknadu troškova prijevoza ako je zdravstvenu zaštitu koristila u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno ordinaciji ugovornog doktora privatne prakse ili kod ugovornog isporučitelja pomagala u mjestu koje je udaljeno više od 30 kilometara od mjesta njezina prebivališta, odnosno boravka jer potrebnu zdravstvenu zaštitu nije mogla ostvariti u bližoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno ordinaciji ugovornog doktora privatne prakse s ugovorenom djelatnošću za tu vrstu zdravstvene zaštite ili kod bližeg ugovornog isporučitelja pomagala. Pravo na naknadu troškova prijevoza, neovisno o udaljenosti ima osigurana osoba do 18 godina života, osigurana osoba upućena na

34

liječenje u inozemstvo sukladno općem aktu Zavoda, osigurana osoba darivatelj organa, tkiva ili stanica te osigurana osoba koja hemodijalizu koristi kao kronični bubrežni bolesnik. Pravo na naknadu troškova prijevoza ima i jedna osoba određena za pratitelja osigurane osobe ako izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite utvrdi potrebu pratnje. Pod troškovima prijevoza podrazumijevaju se troškovi prijevoza javnim prijevoznim sredstvima po najnižoj cijeni i prema najkraćoj relaciji prema službenom daljinomjeru javnog prijevoznika, Iznimno, osiguranoj osobi zbog njezina zdravstvenog stanja sukladno općem aktu Zavoda može odobriti korištenje skupljeg javnog prijevoznog sredstva. 2.11. Dopunsko zdravstveno osiguranje Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN, 85/06 i 150/08) uređuju se vrste, uvjeti i način provođenja dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, koje može biti: dopunsko zdravstveno osiguranje, dodatno zdravstveno osiguranje i privatno zdravstveno osiguranje. Zakonom i Pravilnikom o uvjetima i načinu provođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja (NN, 2/09., 123/09.) propisuje se da dopunsko zdravstveno osiguranje provodi HZZO i društva za osiguranje registrirana za obavljanje djelatnosti osiguranja u RH. Ta društva pored dopunskog zdravstvenog osiguranja mogu još provoditi dodatno i privatno zdravstveno osiguranje kojim se osigurava veći opseg prava, odnosno viši standard usluga te određena prava koja nisu obuhvaćena obveznim zdravstvenim osiguranjem. Uvjeti i način uspostavljanja i provođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja propisani su, pored navedenog Pravilnika, i Pravilima o uspostavljanju i provođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja (NN, 2/09.,3209., 59/09., 91/09., 118/09.) Dopunsko zdravstveno osiguranje koje provodi Zavod je dobrovoljno zdravstveno osiguranje kojim se osiguranim osobama na obvezno zdravstveno osiguranje osigurava pokriće sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja iz članka 15. stavka 2. točke 2 do 5 i članka 16. stavka 5. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

35

Osiguranik sa osiguravateljem, odnosno HZZO, sklapa ugovor o dopunskom osiguranju na temelju prethodne ponude. Na temelju sklopljenog ugovora o dopunskom osiguranju osiguravatelj, odnosno HZZO izdaje osiguraniku iskaznicu dopunskoga osiguranja, kojom se dokazuje status osiguranika dopunskoga osiguranja. Za podmirenje doplate prilikom korištenja zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koja se provodi sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, osiguranici moraju uz iskaznicu zdravstveno osigurane osobe Zavoda priložiti i iskaznicu dopunskoga osiguranja. Ugovor o dopunskome zdravstvenom osiguranju može se sklopiti u svim područnim uredima Zavoda i njihovim ispostavama uz predočenje osobne iskaznice i iskaznice osigurane osobe Zavoda iz obveznog zdravstvenog osiguranja, te u društvima osiguranja prema njihovim pravilima. Sredstva za korištenje prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja utvrđenog policom osiguravaju se uplatom premije osiguranja od strane osiguranika/ugovaratelja, odnosno iz sredstava državnog proračuna. Vrsta police prema opsegu prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja i iznos premije utvrđuje se prema cijeni utvrđene općim aktom koji donosi Upravno vijeće Zavoda. Cijena premije utvrđene se s obzirom na opseg pokrića iz ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju, prihodovnog cenzusa osiguranika i statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju. Na temelju ugovora Zavod izdaje osiguraniku policu a najkasnije u roku od 30 dana od izdavanja police i iskaznicu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Dopunsko zdravstveno osiguranje sklapa se na rok od godine dana s mogućnošću produljenja ugovora na novo osiguravateljno razdoblje od godinu dana. Rok važenja police i iskaznice produžava se na daljnju godinu dana, nakon proteka ugovornog osiguravateljnog razdoblja od jedne godine, ako se osiguranik/ugovaratelj u roku od 60 dana prije isteka tog razdoblja pisano se izjasni da ne želi produljenje sklopljenog ugovora za sljedeće osiguravateljno razdoblje od godinu dana. 2.12. Rodiljne i roditeljske potpore Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN br.85/08, 110/08) propisuje se pravo roditelja i njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja te tijela nadležna za provedbu ovog Zakona.

36

Vremenske potpore su: dopusti, poštede od rada i propisano vrijeme za brigu o djetetu.Novčane potpore su: naknada plaće, novčana naknada, novčana pomoć i jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete. Ove potpore ostvaruju majka i otac djeteta ili druga osoba koja se brine o djetetu prema ovom Zakonu i propisima o obiteljskim odnosima do navršene osme godine života djeteta, a iznimno i duže prema uvjetima iz ovoga Zakona. Za provedbu prava propisanih ovim Zakonom nadležan je HZZO ( u daljnjem tekstu Zavod) ako za pojedina prava prema ovom Zakonu nije utvrđeno drugo nadležno tijelo. Ministarstvo nadležno za obitelj nadzire provedbu ovoga Zakona. Novčane potpore ostvarene prema ovom Zakonu ne mogu iznositi manje od 50% proračunske osnovice utvrđene zakonom o izvršavanju državno proračuna. Korisnik iz članka 7. stavka 1. toč. 1. i 2. i stavka 2. ovog Zakona (zaposleni i samozaposleni roditelji) ima pravo na: rodiljni dopust, roditeljski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, rad u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, stanku za dojenje djeteta, dopust trudnice ili majke koja doji dijete, dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta. Korisnik koji nije iskoristio prava prema ovom Zakonu ne može potraživati novčanu naknadu za neiskorišteno pravo.Prava ne mogu istodobno koristiti oba roditelja, osim ako Zakonom nije drugačije propisano. Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razviju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon iskorištenog prava na roditeljski dopust prema ovom Zakonu, ima pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do navršene 8. godine djetetova života na temelju nalaza i mišljenja nadležnoga liječničkog povjerenstva Zavoda. Nakon prestanka korištenja ovog prava jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo na rad u skraćenom radnom vremenu. Jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja punoljetnog djeteta s težim smetnjama u razvoju, temeljem nalaza i mišljenja liječničkog povjerenstva Zavoda, ima pravo raditi skraćeno radno vrijeme do završetka redovitog školovanja ili dok ta potreba traje. Ova prava ne može ostvariti zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj koji prema propisima iz socijalne

37

skrbi ima priznat status roditelja njegovatelja. Roditelji koji koriste ova prava ima pravo na naknadu plaće prema ovom Zakonu. Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života iz članka 23 ovog Zakona ima pravo za puno radno vrijeme na naknadu plaće u iznosu od 65% proračunske osnovice mjesečno. Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na rad u skraćenom radnim vremenu iz čl. 23. stavka 2 i 3 ovog Zakona ima pravo na naknadu plaće za preostalo vrijeme do punog radnog vremena u visini razlike između plaće koju ostvaruje radeći polovicu punoga radnog vremena i plaće koju bi ostvario da radi u punom radnom vremenu. Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj za vrijem korištenja ovih prava ima prava iz obveznog mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima. Prava zaposlenog roditelja propisana ovim Zakonom, mogu se u većem opsegu urediti kolektivnim ugovorom, sporazumom radničkog vijeća s poslodavcem, pravilnikom o radu i ugovorom o radu na teret sredstava poslodavaca pod uvjetom i na način utvrđen općim aktom poslodavca. Prava iz ovog Zakona ostvaruju se na temelju rješenja Zavoda donesenog na osnovi pisanog zahtjeva korisnika, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano. Pravilnikom o uvjetima i postupku stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane brige i njege djeteta (NN br. 25/09) propisani su uvjeti i postupak za stjecanje prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja i posvojitelja na rad u skraćenom radnom vremenu radi potrebne pojačane brige i njege djeteta do njegove navršene 3. godine života. 2.13. Kaznena odgovornost Člankom 128. Zakona o zdravstvenom osiguranju određeno je, da će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kazniti za prekršaj izabrani liječnik ako osiguranoj osobi bez osnova utvrdi pravo na korištenje bolovanja. Člankom 129. Zakona propisano je da će se novčanom kaznom od 8.000 do 15.000 kuna kazniti osigurana osoba ako svjesno prouzroči privremenu

38

nesposobnost za rad, ako u roku od tri dana nakon početka bolesti ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite da je oboljela, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ju je u tome onemogućio, ako namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje, ako za vrijeme bolovanja radi, ako se ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno ovlaštenog doktora HZZO, ako se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez suglasnosti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite otputuje iz mjesta prebivališta ili ako zlorabi pravo na korištenje bolovanja na neki drugi način te ako je ostvarila pravo na naknadu troškova prijevoza u svezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, a nije imala pravne osnove, i ako koristi ispravu kojom se dokazuje status osigurane osobe na način protivan odredbama ovog Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona. Člankom 106. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala (NN, 17/09., 23/09, 53/09,116/09.) propisano je, da će Zavod potraživati naknadu štete od osigurane osobe koja je iz neopravdanih razloga onemogućila izradu naručenog pomagala po mjeri, koja nije preuzela naručeno pomagalo, koja je namjerno uništila preuzeto pomagalo, te koja nije vratila pomagalo dobiveno uz obvezu vraćanja. Zavod potražuje naknadu štete od izabranog doktora, odnosno ugovorne zdravstvene ustanove… odnosno ugovornog doktora privatne prakse kad se utvrdi da su propisali, odnosno predložili pomagalo suprotno Pravilniku, kao i ugovornog isporučitelja koji je osiguranoj osobi isporučio pomagalo za koje se utvrdi da je neodgovarajuće kvalitete, količine, cijene ili da je isporučio pomagalo izvan ugovornog roka ili koje nije propisao izabrani doktor, odnosno koji je osiguranoj osobi neopravdano naplatio dio cijene ili ukupnu cijenu isporučenog pomagala. Odštetni zahtjev se utvrđuje najmanje u visini vrijednosti pomagala koju je Zavod platio ugovornom isporučitelju sa svim zavisnim troškovima. 3. MIROVINSKO OSIGURANJE Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 38/05.,92/05., 97/07 i 35/08, u daljnjem tekstu: ZOMO) osiguranicima se na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj starosti i invalidnosti, a članovima njihovih obitelji za slučaj smrti osiguranika odnosno korisnika mirovine. Obvezno se osiguravaju prava na starosnu, prijevremenu starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu, zatim na profesionalnu rehabilitaciju, naknadu za

39

tjelesno oštećenje i naknadu putnih troškova u svezi s ostvarivanjem osiguranih prava. 3.1. Stjecanje mirovine Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života (muškarac), odnosno 60 godina (žena) i 15 godina mirovinskog staža. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik muškarac kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, a žena kada navrši 55 godina života i 30 godina mirovinskog staža. Uvjeti stjecanja obiteljske mirovine određeni su člancima 60. do 70. Zakona. Ovdje navodimo samo odredbu članka 64. Zakona prema kojoj dijete kod kojeg nastupi opća nesposobnost za rad ima pravo na obiteljsku mirovinu za sve vrijeme dok takva nesposobnost traje. 3.2. Invaliditet i invalid rada Članak 34. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje da invaliditet postoji: (1) kada kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost za rad) i (2) kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad). Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Invaliditet može nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu i profesionalne bolesti. Kada se osiguraniku utvrdi profesionalna nesposobnost za rad utvrđuje se i njegova preostala radna sposobnost za slučaj da se – s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost – može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu. Osiguranika koji je po osnovi invaliditeta ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju Zakon definira – invalidom rada.

40

3.3. Profesionalna rehabilitacija Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik, odnosno invalid rada kod kojega nastane invaliditet prije navršene 50. godine života, ako se – s obzirom na preostalu radnu sposobnost – može osposobiti za rad na drugom poslu s punim radnim vremenom. Troškove profesionalne rehabilitacije osiguraniku snosi mirovinsko osiguranje. 3.4. Invalidska mirovina Osiguranici kojima je temeljem invaliditeta utvrđena opća nesposobnost za rad ili profesionalna nesposobnost za rad stječu pravo na invalidsku mirovinu. Ako je invaliditet nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža. Osiguranik kod kojega je invaliditet nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada stječe pravo na mirovinu pod uvjetom da nije navršio 65 godina života (muškarac) odnosno 60 godina života (žena) i da mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Prava stečena na osnovi invaliditeta traju dok postoji stanje invaliditeta prema kojem je pravo određeno. Zato se obvezno utvrđuju kontrolni pregledi najkasnije u roku od 4 godine od dana utvrđenog invaliditeta. Pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad ne stječe se u slučaju kada se utvrdi da se osiguranik – s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost – može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu. 3.5. Naknada za tjelesno oštećenje Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Tjelesno oštećenje (članak 56. Zakona) postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela, što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba – bez obzira na to je li ono uzrokuje ili ne uzrokuje invaliditet. Naglasimo da tjelesno oštećenje po svojoj težini može uzrokovati invaliditet, ali ono samo po sebi nije uvijek i invaliditet.

41

Naknada za tjelesno oštećenje ovisi o postotku oštećenja utvrđenom prema odredbama Zakona o Listi tjelesnih oštećenja (NN 162/98.), odnosno Zakona o Listi profesionalnih bolesti (NN 162/98, i 107/07), a visina naknade određuje se prema »Odluci o osnovici za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja i o usklađivanju novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja» za određenu kalendarsku godinu, odnosno dio godine. 3.6. Mirovinski staž s povećanim trajanjem Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (NN 71/99., 46/07 i 41/08) propisano je, da se invalidnim osobama koje su zaposlene, tj. osigurane kao slijepe osobe, osobe oboljele od distrofije i srodnih mišićnih bolesti, oboljele od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multipla skleroze, reumatoidnog artritisa, gluhe osobe i osobe kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica – staž osiguranja računa s povećanim trajanjem. Njima se svaka godina radnog staža računa kao 15 mjeseci mirovinskog staža pod uvjetom da su radili s punim radnim vremenom. Istodobno se tim osiguranicima invalidnim osobama snižava dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu i to po jednu godinu za svakih pet godina provedenih u osiguranju koje se računa 12 mjeseci kao 15 mjeseci. Valja upozoriti da je stavkom 2. članka 7. Zakona propisano – da se svojstvo osiguranika invalidne osobe (ako im zdravstveno stanje uzrokuje trajne posljedice za život i rad) utvrđuje posebnim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na temelju nalaza i mišljenja ovlaštenih vještaka prema odredbama ZOMO i to na zahtjev invalidne osobe. To će reći da se bez rješenja o utvrđenom svojstvu osiguranika invalidne osobe ne priznaje pravo na povećani mirovinski staž, a niti pravo na smanjivanje dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu. To vrijedi za sve osobe s invaliditetom, pa i one kojima se povećani staž priznavao po ranijim propisima (svima sa 70% i više tjelesnog oštećenja). Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju to pravo je prestalo, pa sada sve navedene invalidne osobe sa statusom osiguranika trebaju podneskom službi vještačenja područne službe HZMO (u Splitu: Obala kneza Branimira 15) zatražiti utvrđivanje svojstva osiguranika invalidne osobe. Primjerak rješenja valja predati svom poslodavcu radi poduzimanja radnji za plaćanje dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje. Spomenimo još da dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje po osnovi povećanog staža osiguranja plaća RH, a ne poslodavac.

42

3.7. Naknada putnih troškova Osigurana osoba ima pravo na naknadu troškova prijevoza, prehrane i smještaja za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu radi korištenja prava iz Zakona o mirovinskom osiguranju. To pravo osiguraniku pripada kada se uputi ili pozove u drugo mjesto radi davanja nalaza i mišljenja od strane ovlaštenog vještaka, te kada se uputi u drugo mjesto radi profesionalne rehabilitacije. Isto pravo pripada i pratitelju osiguranika. Naknada za prijevoz pripada po najnižoj cijeni za redovita prijevozna sredstva javnog prometa, a za prehranu i izbivanje odgovarajući dio iznosa od 70% dnevnice za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna. Trošak noćenja priznaje se prema hotelskom računu (najviše do svote za jednokrevetnu sobu), ali ne najskuplje kategorije. 3.8. Ostala prava - Člankom 15. ZOMO propisano je da je obvezno osiguran roditelj koji obavlja roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, a nije osiguran po drugoj osnovi. Ako roditeljske dužnosti prema djetetu obavljaju oba roditelja, a nisu osigurani po drugoj osnovi, obvezno se osigurava majka djeteta, osim ako se roditelji drukčije ne dogovore. Doprinos za takvo osiguranje plaća se iz sredstava državnog proračuna. - Prema članku 25. ZOMO u staž osiguranja kao razdoblje provedeno u punom radnom vremenu računa se i zaposlenje sa skraćenim radnim vremenom koje provede roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji radi s polovicom punoga radnog vremena. 4. DOPLATAK ZA DJECU Pravo na doplatak za djecu ustanovljeno je Zakonom o doplatku za djecu (NN 94/01., 138/06. i 107/07.) kao državna novčana potpora za uzdržavanje i odgoj djece. To pravo – ovisno o visini dohotka kućanstva – može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je tijelo socijalne skrbi povjerilo dijete na čuvanje i odgoj za svu djecu koju stvarno uzdržava – vlastitu, posvojenu, pastorčad, unučad i onu povjerenu na čuvanje. 4.1. Pravo na doplatak za djecu Pravo na doplatak stječe se i ostvaruje ovisno o broju djece i visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te drugim uvjetima utvrđenim

43

Zakonom.Doplatak za djecu pripada djetetu do navršene 15. godine života, a ako pohađa srednju škola do navršene 19. godine. Iznimno pravo na doplatak za djecu, do završetka osnovnog školovanja, ostvaruje i dijete koje je navršilo 15 godina života i pohađa osnovnu školu, ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15 godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda iz zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti. Za dijete s posebnim potrebama i dijete koje nakon duže bolesti nastavi redovito školovanje u osnovnoj ili srednjoj školi – doplatak pripada do završetka školovanja a najduže do 21. godine života. Pravo na doplatak za djecu korisnik stječe pod uvjetom da mu ukupna primanja ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini po članu domaćinstva mjesečno ne prelaze 50% proračunske osnovice (proračunska osnovica za 2009/2010 godinu iznosi 3.326,00 kn) i da živi u kućanstvu s djetetom. Za djecu bez roditelja ili su im roditelji nepoznati, ili nepoznata prebivališta, ili nesposobni za samostalan život i rad, ili im je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka određena prema utvrđenom cenzusu povećava se (iznos doplatka se uvećava) za 15 odnosno 25 %, ovisno o tome radi li se o jednom ili oba roditelja. Za dijete s oštećenjem zdravlja, korisniku pripada doplatak za djecu u 25% većoj svoti od pripadajuće svote doplatka. Zahtjev za ostvarenje prava na doplatak za djecu podnosi se područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u Splitu – Obala kneza Branimira 15) i to svake godine do 1. ožujka. Zahtjevu se – uz dokumente o djeci – prilažu dokazi o sastavu kućanstva i ukupnom prihodu svih članova kućanstva ostvarena u protekloj godini. Dokaze o prihodima ne podnosi podnositelj zahtjeva koji pravo ostvaruje za dijete s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja kao ni potvrdu o redovnom školovanju. Korisnik je dužan tijekom godine prijaviti svaku promjenu koja utječe na pravo i visinu doplatka i to u roku od 15 dana od dana nastanka promjene. I još dvije činjenice: pravo na doplatak prestaje stupanjem djeteta u brak, a ne pripada mu ni dok se nalazi na školovanju u inozemstvu. Pravo n doplatak za djecu prestaje stupanjem tog djeteta u brak. Za rješavanje žalbe protiv prvostupanjskog rješenja o pravu na doplatak nadležna je Središnja služba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Zagrebu.

44

Nadzor nad zakonitošću rada Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u poslovima provedbe i isplate dohotka za djecu obavlja Uprava za obitelj Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Korisnik doplatka za djecu dužan je nadležnom tijelu koje je donijelo rješenje o pravu na doplatak nadoknaditi štetu koja nastane zbog nepripadajuće i nepravilne isplate doplatka. 4.2. Pogodnosti za djecu s invaliditetom Člancima 10., 12., 22. i 38. Zakona utvrđene su pogodnosti za primanje doplatka za djecu s invaliditetom. Za dijete s težim oštećenjem zdravlja prema propisima iz socijalne skrbi – određuje se doplatak za djecu u svoti od 25% od proračunske osnovice, neovisno o visini ukupnoga mjesečnog dohotka po članu kućanstva. Uz to djetetu s težim oštećenjem zdravlja koje je nastalo prije navršene 18. godine života – pripada doplatak za djecu do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina života. Odredbom članka Zakona o doplatku za djecu (NN, 94/01., 138/06., 107/07) propisano je da korisnici koji su ostvarili doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja utvrđenom prema propisima iz socijalne skrbi, do dana primjene ovog Zakona, pripada pravo na doplatak za djecu i nakon navršene 27. godine života, do donošenja posebnog propisa o pravima osoba s invaliditetom. Djetetu ne pripada doplatak dok je smješteno u posebnu ustanovu na teret sredstava državnog proračuna ili proračuna lokalne samouprave. 5. SOCIJALNA SKRB Socijalna skrb je djelatnost od posebnog interesa, kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba koje one same ili uz pomoć članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti. 5.1. Korisnik socijalne skrbi Članak 10. Zakona o socijalnoj skrbi (NN 73/97., 27/01., 59/01., 82/01. i 103/03, 44/06 i 79/07) propisuje da je “korisnik socijalne skrbi samac ili obitelj koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu u mogućnosti ostvariti ih svojim radom ili prihodom od

45

imovine ili iz drugih izvora”, kao i “(1) tjelesno ili mentalno oštećeno ili psihički bolesno dijete, dijete žrtva obiteljskog ili drugog nasilja, te dijete prema kojem je ili bi trebala biti primijenjena mjera obiteljske ili kaznenopravne zaštite, (2) tjelesno ili mentalno oštećena ili psihički bolesna odrasla osoba, starija nemoćna i druga osoba koja zbog trajnih ili privremenih promjena u zdravstvenom stanju ne može udovoljiti osnovnim životnim potrebama, i (3) druga osoba koja je u nevolji zbog poremećenih odnosa u obitelji, ovisnosti o alkoholu, drogama ili drugim opojnim sredstvima ili zbog drugih oblika društveno neprihvatljivog ponašanja i drugih uzroka”. 5.2. Prava u sustavu socijalne skrbi Prema Zakonu o socijalnoj skrbi i propisima donijetim na temelju njega – samac ili obitelj imaju pravo na nekoliko oblika pomoći. Većinu tih prava mogu i trebaju koristiti i osobe s invaliditetom, pa ih vrijedi upoznati. Radi ostvarivanja prava iz socijalne skrbi valja se obratiti Centru za socijalnu skrb (u Splitu - Gundulićeva 22) ili pak Upravnom odjelu za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu i suradnju s braniteljima i braniteljskim udrugama Grada Splita (Obala kneza Branimira 17). Ovim Zakonom propisuju se prava na: pomoć za podmirenje troškova stanovanja, doplatak za pomoć i njegu, pomoć i njegu u kući, osobnu invalidninu, naknadu do zaposlenja, skrb izvan vlastite obitelji i status roditelja njegovatelja. 5.3. Stalna pomoć Pravo na stalnu pomoć priznaje se samcu ili obitelji koji nemaju sredstava za uzdržavanje u visini utvrđenoj u članku 16 ovog Zakona, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom ili prihodima od imovine ili na drugi način. Visina pomoći za uzdržavanje (a i drugih davanja iz socijalne skrbi) prema članku 16. Zakona o socijalnoj skrbi – utvrđuje se u postotku od osnovice koju određuje Vlada RH (sada osnovica iznosi 500 kuna). Pomoć za uzdržavanje za samca i dijete od 15 do 18 godina, odnosno do završetka redovnog školovanja iznosi 100% osnovice, za odraslu osobu u obitelji i dijete do 7 godina 80% osnovice, a za dijete od 7 do 15 godina 90% osnovice. Visina pomoći povećava se od 25% do 50% osnovice i to: ako je korisnik radno nesposobna odrasla osoba koja živi sama za 50% osnovice, za nepotpuno radno nesposobnu odraslu osobu koja živi u obitelji za 30% osnovice, za trudnicu nakon 12 tjedna trudnoće i rodilja do 2 mjeseca

46

nakon poroda za 50% osnovice te za dijete samohranog roditelja za 25% osnovice. (Radno nesposobna osoba je osoba starija od 65 godina, dijete do navršene 15. godine života, te osoba čija je nesposobnost za rad utvrđena prema općim propisima). Visina stalne pomoći uvećava se za iznos troškova smještaja u učeničkom domu ako je član obitelji, polaznik srednje škole i smješten u učeničkom domu, u visini troškova smještaja, pod uvjetom: da prosječni mjesečni prihod po članu obitelji, tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva, ne prelazi ili je jednak iznosu od 150 % osnovice, ako se radi o djetetu samohranog roditelja čiji prosječni mjesečni prihod po članu obitelji, tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva, ne prelazi ili je jednak iznosu od 200% osnovice, ako se radi o djetetu pod skrbništvom čiji vlastiti prihod ne prelazi ili je jednak iznosu od 250% osnovice. Iznimno, polazniku srednje škole, smještenom u učeničkom domu, koji zbog tjelesnog ili mentalnoga oštećenja pohađa školu po posebnome programu izvan mjesta prebivališta priznaje se pravo na stalnu pomoć, neovisno o njegovim prihodima ili prihodima njegove obitelji. Visina stalne pomoći utvrđuje se kao razlika između iznosa sredstava za uzdržavanje utvrđenih prema članku 16. ovog Zakona i iznosa prosječnoga mjesečnog prihoda samca ili obitelji ostvarenog u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem je podnesen zahtjev za ostvarivanje stalne pomoći, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti. U prihode se ne uračunava pomoć za stanovanje, naknada za tjelesno oštećenje, doplatak za pomoć i njegu, ortopedski dodatak, doplatak za djecu, osobna invalidnina i državna potpora za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, osim dohodovne potpore ostvarene prema posebnim propisima. Pravo na stalnu pomoć nema samac niti član obitelji koji: može sam sebe uzdržavati, ne želi tražiti uzdržavanje od osobe koja ga je dužna uzdržavati na temelju propisa o obiteljskim odnosima, osim ako centar za socijalnu skrb utvrdi da zakonski obveznik uzdržavanja nije u mogućnosti davati uzdržavanje, ne želi ostvariti uzdržavanje na temelju sklopljenog ugovora o doživotnom uzdržavanju, a nije pokrenuo postupak za raskid tog ugovora, može osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi, ima u vlasništvu registrirano osobno vozilo, osim ako centar za socijalnu skrb utvrdi da se vozilo koristi za potrebe prijevoza člana obitelji-korisnika prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobne invalidnine propisane ovim Zakonom, većeg broja djece, starije teško pokretne osobe ili za zadovoljavanje neke druge osnovne životne potrebe, ima u vlasništvu ili

47

suvlasništvu stan, kuću ili drugi objekt koji ne služi njemu ili članu obitelji za podmirenje osnovnih stambenih potreba. Stalna pomoć može se odobriti i u obliku zajma samcu ili obitelji koji ima u vlasništvu nekretnine i drugu imovinu ili pravo, ali ih ne može trenutačno prodati ili na drugi način od toga ostvariti prihod ili drugu korist ili nije u mogućnosti ostvariti kakvu tražbinu ili je zbog izvanrednih okolnosti ostao bez svojih redovitih prihoda. Osoba može sama sebe uzdržavati ako prihod može ostvariti prodajom imovine ili davanjem u zakup ili najam imovine koja ne služi njoj ni članovima njezine obitelji za podmirenje osnovnih životnih potreba a iznimno se imovina djeteta može izuzeti od opterećenja ili otuđenja, o čemu odlučuje centar za socijalnu skrb. Isto tako smatra se da osoba može sebe uzdržavati ako nije uredno prijavljena kod službe za zapošljavanje ili ako je prijavljena a u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka odbije ponuđeno zaposlenje neovisno o stručnoj spremi, odnosno ako ima prilike makar privremenim, sezonskim, povremenim i sličnim poslovima ostvariti sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba ili ostvariti druge prihode. Stalna pomoć može se odobriti u cijelosti ili djelomično kao pomoć u naravi kad centar za socijalnu skrb utvrdi da je to povoljnije za korisnika ili da se pomoć u novcu ne koristi ili postoji velika vjerojatnost da se neće koristiti za podmirenje osnovnih životnih potreba. Stalna pomoć isplaćuje se mjesečno, a pravo se ostvaruje od dana podnošenja zahtjeva odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Pravo na pomoć za uzdržavanje miruje dok se korisnik pomoći nalazi na vojnoj obvezi, bolničkom liječenju, u pritvoru, na izdržavanju zatvorske kazne, privremeno u domu socijalne skrbi ili kod udomiteljske obitelji, te u inozemstvu u neprekidnom trajanju do 2 mjesece. Pravo na pomoć pak prestaje kada je korisnik na bolničkom liječenju, izdržavanju kazne zatvora i u inozemstvu duže od dva mjeseca, ako svakog mjeseca više od 15 dana boravi u inozemstvu, te koji je na stalnom ili tjednom smještaju u udomiteljskoj obitelji ili u domu socijalne skrbi, ili mu je u svezi sa školovanjem u cijelosti osigurano besplatno stanovanje i prehrana 5.4. Podmirenje troškova stanovanja Pravo na pomoć za podmirenje troškova stanovanja (najamnine, komunalne naknade, struje, plina, grijanja, vode i drugo) može se odobriti samcu ili obitelji čiji prihod ne prelazi propisanu visinu sredstava za uzdržavanje i ako plaćanje tih troškova ne mogu sami osigurati. Pomoć za

48

podmirenje troškova stanovanja može se odobriti u mjesečnom iznosu od polovice sredstava potrebnih za uzdržavanje prema članku 16. Zakona o socijalnoj skrbi. Pri tome ne mogu koristiti stan koji je po svojim obilježjima iznad obilježja potrebnih za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba samca ili obitelji. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja može se odobriti u novcu izravno korisniku ili na način da nadležno tijelo djelomično ili u cijelosti plati račun izravno ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja je izvršila uslugu. 5.5. Doplatak za pomoć i njegu Prema članku 43. Zakona – doplatak za pomoć i njegu može se odobriti osobi kojoj je, zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili zbog starosti, prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe uz uvjet da doplatak za pomoć i njegu ne može ostvariti po drugoj osnovi i da prosječni mjesečni prihod po članu obitelji ne prelazi iznos od 200% osnovice (za samca 250%) u prethodna tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva. Doplatak za pomoć i njegu može se odobriti i osobi kojoj je zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju ili tjelesnog oštećenja prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe. Iznimno – teže tjelesno ili mentalno oštećena osoba, teže psihički bolesna osoba, osoba s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, te slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja nije osposobljena za samostalan život i rad, ima pravo na doplatak za pomoć i njegu druge osobe i kada je prihod po članu obitelji ili prihod samca veći od utvrđenih dohodovnih cenzusa. Doplatak za pomoć i njegu odobrava se u punom ili u smanjenom opsegu. U punom opsegu odobrit će se osobi koja «zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može sama udovoljavati osnovnim životnim zahtjevima, jer se ne može – ni uz pomoć ortopedskih pomagala – samostalno kretati u stanu i izvan stana, uzimati hranu, oblačiti se i svlačiti, održavati osobnu higijenu, kao ni obavljati druge osnovne fiziološke potrebe». «Prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe u smanjenom opsegu postoji kada osoba zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može potpuno udovoljavati osnovnim životnim zahtjevima, jer se ne može

49

samostalno kretati izvan stana radi nabave osnovnih živežnih potrepština i korištenja zdravstvene zaštite. Prijeka potreba privremene pomoći i njege u punom ili smanjenom opsegu postoji i kada osoba zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju ili tjelesnog oštećenja ne može udovoljavati osnovnim životnim zahtjevima...» Doplatak za pomoć i njegu u punom opsegu iznosi 100% osnovice, a u smanjenom opsegu 70% osnovice. Osoba s osiguranim stalnim ili tjednim smještajem ne može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu, a to pravo nema ni dijete čiji roditelj koristi porodni dopust ili dopust zbog njege djeteta do 7. godine života. Osoba čiji je roditelj ostvario pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena može ostvariti pravo na doplatak u smanjenom opsegu. Vrstu i stupanj tjelesnog ili mentalnog oštećenja, trajne promjene u zdravstvenom stanju, te prijeku potrebu stalne pomoći i njege druge osobe utvrđuje tijelo vještačenja svojim nalazom i mišljenjem na temelju medicinske dokumentacije i pregleda osobe, što je regulirano Pravilnikom o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima (NN 64/02. i 105/07). 5.6. Pomoć i njega u kući Osobi kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili starosti, kao i osobi kojoj je zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju ili tjelesnog oštećenja prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe može se – temeljem nalaza i mišljenja tijela vještačenja – odobriti pomoć i njega u kući, ako pomoć i njegu ne može osigurati od najbližih srodnika ili ugovorom o uzdržavanju, ako prihod po članu obitelji ne prelazi iznos od 300% osnovice i ako na području prebivališta osobe postoji ustanova za pružanje usluga takve pomoći. Pomoć i njega u kući obuhvaća organiziranje prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u kuću, odnosno nabava živežnih namirnica, pomoć u pripremanju obroka, pranje posuđa i drugo), obavljanje kućnih poslova (pospremanje stana, donošenje vode, ogrjeva i slično, organiziranje pranja i glačanja rublja, nabava lijekova i drugih potrepština), održavanje osobne higijene (pomoć u oblačenju i svlačenju, u kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba), te zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.

50

Korisniku doplatka za pomoć i njegu iznimno se može osigurati i pomoć i njega u kući za zadovoljavanje pojedine potrebe koju mu ne mogu pružiti članovi obitelji. Pomoć i njega u kući može se odobriti tjelesno ili mentalno oštećenoj osobi i psihički bolesnoj odrasloj osobi pružanjem usluga psihosocijalne rehabilitacije koja se osigurava kao stručna pomoć u obitelji (patronaža) u obliku i na način koji odgovara dobi korisnika te vrsti i stupnju tjelesnog ili mentalnog oštećenja, odnosno vrsti i težini psihičke bolesti, u trajanju do 5 sati tjedno. Pravo na pomoć i njegu u kući nema dijete čiji roditelj koristi pravo na skraćeno radno vrijeme a dijete koristi poludnevni ili cjelodnevni smještaj u predškolskoj ili drugoj ustanovi, kao ni dijete čiji roditelj koristi porodni dopust ili dopust do sedme godine života djeteta zbog njege teže tjelesno ili mentalno oštećenog djeteta. Pomoć i njegu u kući pruža ustanova socijalne skrbi, a može i vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna i fizička osoba s kojom centar za socijalnu skrb sklopi ugovor. 5.7. Osobna invalidnina Pravo na osobnu invalidninu ima osoba s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, čije je oštećenje ili bolest nastala prije navršene 18. godine života a osobnu invalidninu ne ostvaruje po drugoj osnovi. Pravo na osobnu invalidninu utvrđuje centar za socijalnu skrb na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja o težini i vrsti oštećenja, bolesti i trajnih promjena u zdravstvenom stanju osobe. Osobna invalidnina iznosi 250% osnovice za osobu bez vlastitog prihoda, a ako ima kakav prihod njegov se tromjesečni prosjek odbija od utvrđenog iznosa bez prihoda. Osoba koja ostvari pravo na osobnu invalidninu ne može istodobno uživati i pravo na doplatak za pomoć i njegu. Nadalje, ako roditelji korisnika osobne invalidnine koriste pravo na porodni dopust, pravo na dopust do sedme godine djetetova života po posebnim propisima ili na rad s polovicom punoga radnog vremena zbog njege teže tjelesno ili mentalno oštećenog djeteta a dijete dnevno boravi u predškolskoj, školskoj ili zdravstvenoj ustanovi ili domu socijalne skrbi – osobna se invalidnina isplaćuje u iznosu od 125% osnovice. Dnevnim boravkom smatra se boravak u trajanju od 4 i više sati tijekom dana. Ako pak osoba s pravom na osobnu invalidninu koristi stalni ili tjedni smještaj izvan vlastite obitelji, tada ne može ostvariti

51

pravo na osobnu invalidninu, osim ako je smještena u dom za samostalno stanovanje i invalidninom sudjeluje u plaćanju troškova smještaja. 5.8. Naknada do zaposlenja Pravo na naknadu do zaposlenja ima tjelesno ili mentalno oštećena ili psihički bolesna osoba kojoj je tjelesno ili mentalno oštećenje ili psihička bolest utvrđena od strane tijela vještačenja, nakon završetka osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja, a najranije s navršenih 15 godina života. Odluku o priznavanju ovog prava donosi mjesno nadležan centar za socijalnu skrb, na temelju koje korisniku isplaćuje naknadu u mjesečnim iznosima na teret sredstava državnog proračuna na poziciji Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Visina naknade do zaposlenja iznosi 70% od osnovice. Ovo pravo prestaje zaposlenjem korisnika, a pravo se može ponovno priznati ako zaposlenje prestane neovisno o volji korisnika i on ne ostvaruje naknadu za vrijeme nezaposlenosti prema drugim propisima. Korisnik ovog prava ne može istodobno ostvariti doplatak za pomoć i njegu. 5.9. Skrb izvan vlastite obitelji Skrb izvan vlastite obitelji obuhvaća sve oblike smještaja ili boravka u domu socijalne skrbi, obiteljskom domu, udomiteljskoj obitelji i organiziranom stanovanju, što ih pruža vjerska zajednica, jedinca lokalne samouprave, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna osoba, a u kojima se korisniku osigurava stanovanje, prehrana, odijevanje, održavanje osobne higijene, briga o zdravlju, čuvanje, odgoj i obrazovanje, njega, radne aktivnosti, psihosocijalna rehabilitacija i korištenje slobodnog vremena. Skrb izvan vlastite obitelji obuhvaća: sve oblike smještaja i boravka u domu, pomoć za osobne potrebe za korisnike stalnoga smještaja, jednokratni dodatak za slučaj smrti korisnika stalnoga smještaja, pomoć pri uključivanju djeteta i mlađe punoljetne osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem u programe redovitih predškolskih i školskih ustanova (integracija), osposobljavanje za samostalan rad i samozbrinjavanje (prijevoz i smještaj) i financijsku potporu studentima – korisnicima skrbi izvan vlastite obitelji kojima je prestao stalni smještaj. Socijalna skrb izvan vlastite obitelji ostvaruje se kao stalni, tjedni i privremeni smještaj, cjelodnevni, povremeni i poludnevni boravak, te

52

organizirano stanovanje i to prije svega djeci bez roditelja i roditeljske skrbi, te djeci i mlađim punoljetnicima s poremećajima u ponašanju, ili kad je to iz drugih razloga u interesu djece ili mlađih punoljetnih osoba a ako to interesi djeteta zahtijevaju i djetetu čiji roditelji zbog bolesti, neriješenog stambenog pitanja ili drugih životnih nedaća nisu u mogućnosti privremeno brinuti o djetetu kao i djeci i odraslim osobama – žrtvama obiteljskog nasilja i žrtvama trgovanja ljudima, trudnici 3 mjeseca prije poroda ili roditelju s djetetom do 6 mjeseci, a iznimno ako je to u interesu djeteta do godine dana života djeteta koji nema stana, odnosno nema osiguran smještaj ili zbog poremećenih odnosa u obitelji ne može ostati s djetetom u obiteljskom domu, zatim tjelesno i mentalno oštećenoj osobi kad je to najsvrsishodnije radi njihova čuvanja, školovanja, osposobljavanja ili psihosocijalne rehabilitacije te drugih razloga zbog kojih se skrb o toj osobi, privremeno ili trajno, ne može osigurati na drugi način, pa psihički bolesnoj osobi, osobi ovisnoj o alkoholu, drogi ili drugim opojnim sredstvima, kojoj nije potreban smještaj u bolnici, a skrb joj se ne može pružiti u vlastitoj obitelji, tjelesno ili mentalno oštećenoj i psihički bolesnoj odrasloj osobi ako joj je, radi provođenja osposobljavanja za samostalan rad potrebno osigurati stalni smještaj, odrasloj i starijoj osobi kojoj je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju i nemoći prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe, teško oboljeloj osobi kojoj se dugotrajna zdravstvena zaštita i njega ne može osigurati u obitelji ili u zdravstvenoj ustanovi te osobama nesposobnima za rad koji žive u teškim životnim prilikama koje se ne mogu otkloniti primjenom drugih prava iz socijalne skrbi ili na drugi način. Skrb izvan vlastite obitelji može se pružiti na zahtjev ili uz pristanak korisnika ili njegovoga zakonskog zastupnika, ako posebnim propisima nije drukčije određeno. Centar za socijalnu skrb dužan obići osobu smještenu izvan vlastite obitelji najmanje jedanput u šest mjeseci. 5.10. Roditelj njegovatelj Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja djeteta, kojemu je zbog održavanja kvalitete života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata, a za koje je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen. Iznimno, pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja ako dijete ima težinu oštećenja zbog kojega je u potpunosti nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala ili kod djeteta postoji više vrsta težih oštećenja, zbog čega je potpuno ovisno o brizi roditelja a zbog težine oštećenja ili bolesti djeteta njegovo zbrinjavanje nije moguće

53

osigurati uključivanjem u programe boravka.Ovo pravo roditelj ostvaruje i nakon punoljetnosti djeteta dok takva potreba traje, a najdulje do dana ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu.Postupak se pokreće na zahtjev roditelja. Roditelj koji ima status njegovatelja ima pravo na naknadu u iznosu od pet osnovica, prava iz mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima. Osnovica za uplatu doprinosa je najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za tekuću godinu. Status roditelja njegovatelja ne može se priznati roditelju djeteta kojem je priznato pravo na skrb izvan vlastite obitelji u okviru smještaja ili boravka. Rješenje doneseno u prvom stupnju kojim se priznaje pravo na status roditelja njegovatelja podliježe reviziji koju provodi Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi. 5.11. Druge pomoći Centar za socijalnu skrb može odobriti druge oblike pomoći i to: jednokratnu pomoć i savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća. Jednokratna pomoć može se odobriti samcu ili obitelji koji zbog trenutačnih materijalnih teškoća nisu u mogućnosti podmiriti neke specifične potrebe vezane uz rođenje djeteta, školovanje djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode, nabavke osnovnih predmeta u kućanstvu, nabavke neophodne odjeće i obuće i sl. Može se odobriti do iznosa koja podmiruje potrebu za koju je odobrena a ako je iznos veći od peterostrukog iznosa osnovice, tada valja pribaviti suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Jednokratna pomoć može se odobriti u novcu ili naturi. Postupak za odobravanje jednokratne pomoći pokreće se na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti. Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća jest sustavna stručna pomoć čija je svrha uspješnije prevladavanje nedaća i teškoća, stvaranje uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti te odgovornoga

54

odnosa prema samom sebi, obitelji i društvu, koju pružaju stručni radnici centra za socijalnu skrb. Ova pomoć pruža se samcu ili obitelji radi svladavanja nedaća i teškoća u svezi s bolešću, starošću, smrću člana obitelji, problemima u odgoju djece, invalidnošću, uključivanjem u svakodnevni život nakon duljeg boravka u domu socijalne skrbi ili duljega liječenja te u drugim nepovoljnim okolnostima ili kriznim stanjima. Savjetovanje i pomaganje odnosi se na vođenje kućanstva, raspolaganjem novcem, organiziran učenje djeteta, nabavu odjeće, uključivanje u javne kuhinje, klubove, pronalaženje posla, rješavanje problema stanovanja i drugo, a uključuje pravnu i drugu pomoć vezano uz sklapanje, odnosno raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju i druge pravne poslove kojim se pojedincu ili obitelji osigurava zadovoljavanje životnih potreba, ako pravna pomoć nije osigurana drugim propisima. Radi prevladavanja komunikacijskih i mobilnih teškoća, u postupcima ostvarivanja prava iz socijalne skrbi vezano uz sklapanje pravnih poslova, gluhe u gluhoslijepe osobe imaju pravo na stručnog prevoditelja. Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća za korisnika je besplatno. 5.12. Zaštita sudionika rata Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN 33/92., 57/92., 77/92., 27/93., 58/93., 2/94., 76/94., 108/95., 108/96., 82/01. i 103/03.) uređuju se prava i posebna zaštita ratnih vojnih invalida iz II. svjetskog rata, mirnodopskih vojnih invalida, civilnih invalida rata, sudionika rata i članova njihovih obitelji i to po osnovi oštećenja organizma i gubitka člana obitelji, te po osnovi materijalnih potreba korisnika. Ratni i mirnodopski vojni invalidi i civilni invalidi rata imaju po osnovi oštećenja organizma pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, kupališno i klimatsko liječenje, profesionalnu rehabilitaciju, pomoć u troškovima liječenja i nabavi ortopedskih pomagala, besplatne udžbenike, stipendiju, prednost pri zapošljavanju i smještaju u domove socijalne skrbi, neplaćanje naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta... I djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata imaju određene pogodnosti i prava u skladu s propisanim uvjetima. Tako imaju pravo na besplatne udžbenike tijekom redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama, pravo na poseban

55

dodatak tijekom školovanja u osnovnim i srednjim školama i pravo na stipendiju tijekom studiranja, a djeca invalida sa 100% I. skupine oštećenja organizma imaju pravo izravnog upisa u srednje škole i visoka učilišta ukoliko prijeđu bodovni, odnosno razredbeni prag ili zadovolje uvjete za upis u srednju školu, te prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove. Prava po osnovi gubitka člana obitelji su obiteljska invalidnina i uvećana obiteljska invalidnina, a prava po osnovi materijalnih i drugih potreba korisnika su opskrbnina, dodatak za pripomoć u kući, doplatak za djecu, posebni dodatak i novčana pomoć, stipendija, besplatni i povlašteni prijevoz, prednost pri zapošljavanju, upisu u obrazovne ustanove, smještaju u domove… Za ostvarivanje pojedinih prava treba se obratiti u Splitu na adresu: Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Služba za društvene djelatnosti, Odsjek za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, Domovinskog rata 4. 5.13. Skrb o hrvatskim braniteljima Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN br. 174/04., 92/05., 2/07.,107/07, 65/09. i 137/09) i propisima donesenim na temelju njega osigurava se posebna zaštita članova obitelji poginuloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja, članova obitelji umrlih hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, te hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Članovi obitelji poginuloga hrvatskog branitelja po propisanim uvjetima imaju pravo na obiteljsku invalidninu, povećanu obiteljsku invalidninu, uvećanu obiteljsku invalidninu, obiteljsku mirovinu, prednost pri zapošljavanju, prvenstveno pravo na zakup poslovnog prostora, novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, carinske i porezne olakšice, oslobađanje od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta, prednost pri upisu u obrazovne ustanove, stipendiju, prednost pri smještaju u učeničke odnosno studentske domove, besplatne udžbenike, opskrbninu, doplatak za pomoć u kući, obnovu, stambeno zbrinjavanje, oslobađanje od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi, te prednost pri smještaju u umirovljeničke domove... Članovi obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja imaju prava kao i članovi obitelji poginuloga branitelja, osim prava na obiteljsku

56

invalidninu, povećanu obiteljsku invalidninu, uvećanu obiteljsku invalidninu i obiteljsku mirovinu. Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata prema uvjetima propisanim zakonom imaju pravo na osobnu invalidninu, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski doplatak, usluge osobe za pružanje njege i pomoći, medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju, profesionalnu rehabilitaciju, naknadu troškova prijevoza kod ostvarivanja prava, prilagodbu prilaza do zgrade, naknadu troškova pogreba uz odavanje vojne počasti, novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, prednost pri zapošljavanju, prvenstveno pravo na zakup poslovnog prostora, oslobađanje od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta, carinske i porezne olakšice, prednost pri upisu u obrazovne ustanove, stipendiju za sebe i djecu tijekom studiranja, prednost pri smještaju u studentske domove, besplatne udžbenike, opskrbninu, doplatak za pripomoć u kući, stambeno zbrinjavanje, oslobađanje od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi, prednost pri smještaju u umirovljeničke domove, invalidsku mirovinu, besplatne udžbenike za djecu tijekom školovanja… Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata imaju prema propisanim uvjetima pravo na ocjenu radne sposobnosti, staž u dvostrukom trajanju, prava iz zdravstvene zaštite, prednost pri zapošljavanju, prvenstveno pravo na zakup poslovnog prostora, novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, oslobađanje od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta, prednost pri upisu u obrazovne ustanove, stipendiju, prednost pri smještaju u studentske domove, besplatne udžbenike za djecu, carinske i porezne olakšice, dionice odnosno udjele u trgovačkim društvima bez naplate, opskrbninu, doplatak za pripomoć u kući, vlasništvo nad kućom ili stanom u kojem stanuju ako je na području posebne državne skrbi i u državnom vlasništvu. Zainteresirane osobe radi ostvarivanja određenih prava ili dobivanje potrebnih informacija mogu se obratiti na adresu u Splitu: Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Služba za društvene djelatnosti, Odsjek za hrvatske branitelje, Domovinskog rata 4. 6. ODGOJ I OBRAZOVANJE 6.1. Predškolski odgoj Prema članku 20. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN 10/97. i 107/07.) – prednost pri upisu u dječje vrtiće u vlasništvu lokalne uprave i

57

samouprave ili u državnom vlasništvu imaju djeca roditelja žrtava i invalida domovinskog rata, djece iz obitelji s troje ili više djece, djeca zaposlenih roditelja, djeca s teškoćama u razvoju, djeca samohranih roditelja i djeca u udomiteljskim objektima, djeca u godini prije polaska u osnovnu školu i djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu. Način ostvarivanja prednosti pri upisu djece u dječji vrtić utvrđuje osnivač dječjeg vrtića svojim aktom. U dječjim vrtićima ostvaruju se redoviti programi njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece predškolske dobi prilagođeni njihovim razvojnim potrebama, mogućnostima i sposobnostima. U vrtićima se ostvaruju i programi za djecu s teškoćama u razvoju, zatim za darovitu djecu, predškolu, učenje stranih jezika, te programi umjetničkog, kulturnog, vjerskog i športskog sadržaja. Programi za djecu predškolske dobi s teškoćama u razvoju organiziraju se po posebnim uvjetima i programu prema vrsti i stupnju teškoća u razvoju djeteta koji propisuje ministar nadležan za obrazovanje. Vrstu i stupanj teškoće u razvoju djeteta te potrebu odgovarajućih uvjeta za njegu, odgoj i zaštitu djece s teškoćama u razvoju, na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite, utvrđuje stručno povjerenstvo ustrojeno prema zakonu kojim su uređeni odnosi u području socijalne skrbi. Valja ukazati na članak 50. Zakona, u kojem se utvrđuje da se javnim potrebama smatraju, među ostalim, i programi odgoja i naobrazbe za djecu s teškoćama u razvoju, pa se shodno tome za ostvarivanje takvih programa sredstva moraju osigurati u državnom proračunu. 6.2. Odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN br. 87/08., 86/09) u članku 65. propisano je da su učenici s teškoćama: učenici s teškoćama u razvoju, učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima i učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturnim i jezičnim čimbenicima. Posebne nastavne planove i programe za školovanje ovih učenika donosi ministar nadležan za obrazovanje. Vrstu teškoća, primjeren program školovanja i primjeren oblik pomoći za pojedine učenike utvrđuje stručno povjerenstvo a postupak te sastav stručnog povjerenstva propisuje ministar nadležan za obrazovanje, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva.

58

Za učenike s teškoćama u razvoju koji osnovno i srednje obrazovanje ostvaruju u redovitim školama prema posebnim obrazovnim programima upisno se područje određuje prema najbližoj školi koja provodi obrazovanje prema odgovarajućem programu. Dijete se ne može trajno osloboditi upisa u prvi razred osnovne škole osim u slučajevima kada dijete ima višestruke teškoće te su po posebnim propisima roditelji stekli pravo na status roditelja njegovatelja ili je dijete, s obzirom na vrstu, stupanj i težinu oštećenja, stekli pravo na skrb izvan vlastite obitelji radi osposobljavanja na samozbrinjavanje u domu socijalne skrbi ili pravo na pomoć i njegu u kući, u okviru kojeg se osigurava pružanje usluga psihosocijalne pomoći. O prijevremenom upisu ili odgodi upisa u prvi razred osnovne škole ili trajnoj odgodi školovanja te o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju ured državne uprave na prijedlog povjerenstva donosi rješenje. Škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti poseban razredni odjel za djecu s teškoćama u razvoju radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Za provođenje odgojno-obrazovne aktivnosti u mjestu i izvan mjesta u kojem je smještena škola za učenike s teškoćama treba osigurati pratnju sukladno njihovim teškoćama. Za učenike koji zbog većih motoričkih teškoća ili kroničnih bolesti ne mogu polaziti nastavu, škola uz odobrenje Ministarstva organizira nastavu u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi ako se učenik nalazi na dužem liječenju te omogućava polaganje predmetnog ili razrednog ispita. U ovom slučaju nastava se može provoditi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije, a odgovarajuća pomagala za provođenje ovog vida nastave osigurava škola u okviru raspoloživih sredstava. Osnivač je dužan organizirati prijevoz učenicima razredne nastave prema udaljenostima propisanim u čl. 69. Zakona a za učenike s teškoćama u razvoju osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz pratitelja kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratitelj potreban, a sukladno rješenju o primjerenom obliku školovanja.

59

Rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora školskih ustanova za djecu s teškoćama u razvoju osiguravaju se sredstva u državnom proračunu, ako je osnivač školske ustanove Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne ( regionalne ) samouprave, kao i povećane troškove prijevoza, posebnih nastavnih sredstava te troškove financiranja prehrane, kao i troškove prehrane i smještaja u učeničkom domu za školovanje učenika s teškoćama te za troškove stručnih timova koji školi pružaju pomoć za rad s učenicima s teškoćama. 6.3. Asistent u nastavi Odredbom članka 164. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, propisao je da provedbeni propisi doneseni na temelju zakona koji su prestali važiti (Zakon o osnovnom školstvu i Zakon o srednjem školstvu), ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa na temelju ovog Zakona, osim ako su u suprotnosti s ovim Zakonom. Tako je za osnovno školovanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju pobliže regulirano Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 23/91., 74/99) a srednjoškolsko Pravilnikom o srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju (NN 86/92.). Dakle, kako još nije donesen novi Pravilnik o odgoju i obrazovanju pravo učenika s teškoćama na asistenta u nastavi nije sustavno reguliran. U najavi je njegovo skoro donošenje kao i reguliranje prava djece s teškoćama na redovito školovanje, definiranje uloge asistenta u nastavi i mobilnih stručnih timova. Njegovim stupanjem na snagu konačno će biti zamijenjen 20 godina star Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, koji ni ne poznaje pojam asistenta u nastavi i suvremeni pristup sustavnoj potpori školama. Dosad je dodjeljivanje i financiranje asistenata ovisilo isključivo o spremnosti pojedine lokalne uprave i samouprave, a nije bilo standarda kojim se štite prava učenika s teškoćama. Mnogi roditelji prisiljeni su sami plaćati 2800,00 kn mjesečno za rad asistenta u nastavi kako bi im djeca mogla uključena u redovno školovanje.

60

U razvijenim zemljama Evrope i svijeta asistent u nastavi te mobilni stručni timovi potpora su koja se podrazumijeva za svako dijete s teškoćama u kojem je ona potrebna. 7. ZAPOŠLJAVANJE I RAD Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 143/02. i 33/05.) prvi je put u nas cjelovitije i na jednom mjestu regulirao prava osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje, što bi – ukoliko ne ostane mrtvo slovo na papiru – trebalo uvelike pridonijeti promjeni socijalnog statusa osoba s invaliditetom i njihovu većem uključivanju u sve oblike života zajednice. Zato je uputno njegove odredbe bolje upoznati. 7.1. Invaliditet i smanjena radna sposobnost Osobu s invaliditetom Zakon definira kao osobu «kod koje postoji tjelesno, osjetilno ili mentalno oštećenje koje za posljedicu ima trajnu ili na najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost zadovoljavanja osobnih potreba u svakodnevnom životu». Osoba s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti je osoba «čiji invaliditet u odnosu na sposobnosti osobe bez invaliditeta jednake ili slične životne dobi, jednake ili slične naobrazbe, u jednakim ili sličnim uvjetima rada, na jednakim ili sličnim poslovima ima za posljedicu trajnu ili na najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost radno se osposobiti i zaposliti pod općim uvjetima». Osoba s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti je i osoba s invaliditetom korisnik novčane naknade do zaposlenja temeljem propisa o socijalnoj skrbi, osoba profesionalno nesposobna za rad prema propisima o mirovinskom osiguranju, osoba s pravom na profesionalnu rehabilitaciju prema propisima o pravima hrvatskih branitelja ili o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, učenik s teškoćama u razvoju koji je pravo na rehabilitaciju ostvario prema propisima o srednjem školstvu, te osoba s invaliditetom starija od 21 godine koja ostvari pravo na profesionalnu rehabilitaciju. Invaliditet i smanjenu radnu sposobnost utvrđuju nadležna tijela vještačenja prema propisima iz socijalne skrbi i mirovinskog osiguranja, te državne uprave za hrvatske branitelje i za vojne i civilne invalide rata. Postupak se pokreće na zahtjev same osobe, njezinih roditelja, zakonskog zastupnika, skrbnika, izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite, socijalnog radnika ili defektologa.

61

7.2. Profesionalna rehabilitacija Osoba s invaliditetom ima pravo na profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju pod općim uvjetima, a ako je to potrebno zbog vrste i težine invaliditeta ili uspješnosti rehabilitacijskog postupka – i u posebnim školama i ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju po prilagođenim i posebnim programima. Profesionalna rehabilitacija obuhvaća utvrđivanje preostalih radnih sposobnosti, profesionalno usmjeravanje, analizu tržišta rada i mogućnosti zapošljavanja, procjenu mogućnosti osposobljavanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije, poticanje motivacije za osposobljavanje za rad, te druge mjere i aktivnosti u svrhu cjelovitije pripreme i osposobljavanja osobe s invaliditetom za uključivanje u svijet rada. O načinu ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom odlučuje područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na zahtjev same nezaposlene osobe, njezinih roditelja, zakonskog zastupnika, skrbnika, izabranog liječnika, socijalnog radnika ili defektologa, a zahtjevu valja priložiti dokaze o utvrđenom invaliditetu i o smanjenoj radnoj sposobnosti. Profesionalnu rehabilitaciju organizira i izvodi ustanova za profesionalnu rehabilitaciju, srednja škola ili pak druga pravna osoba koja ispunjava propisane uvjete za takvo osposobljavanje. Praktični dio osposobljavanja za rad izvodi se kod poslodavca, a iznimno u ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju ili u specijaliziranoj obrazovnoj ustanovi. Ustanovu za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom mogu pojedinačno ili zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatski zavod za zapošljavanje, udruge poslodavaca, sindikati, udruge osoba s invaliditetom, humanitarne udruge, vjerske zajednice i druge pravne i fizičke osobe. Sredstva za rad takve ustanove osiguravaju osnivači i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. 7.3. Zapošljavanje osoba s invaliditetom Osobe s invaliditetom zapošljavaju se pod općim ili pod posebnim uvjetima. Pod općim uvjetima zapošljavanja smatra se zapošljavanje osoba s invaliditetom po općim propisima koji uređuju područje rada i zapošljavanja. Time osobe s invaliditetom zasnivaju radni odnos i stječu i ostvaruju prava s osnova radnog odnosa kao i svi drugi zaposleni radnici.

62

Člankom 10. Zakona obvezana su tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, izvan proračunski fondovi, te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – da na primjerenom radnom mjestu, prema vlastitom odabiru, i u primjerenim radnim uvjetima trebaju imati zaposlenu najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 50 zaposlenih do 31. prosinca 2005. godine, na svaka 42 zaposlena do svršetka 2008. godine, na svakih 35 zaposlenih do 31. prosinca 2011. godine, na svakih 25 zaposlenih do svršetka 2014., te najmanje jednu zaposlenu osobu s invaliditetom na svakih 20 zaposlenih radnika do 31. prosinca 2017. godine (ovoj obvezi ne podliježe poslodavac – fizička ili pravna osoba koja zapošljava manje od 20 radnika).Također je propisano da su poslodavci dužni dati prednost pri zapošljavanju osobi s invaliditetom ukoliko ista zadovoljava sve tražene uvjete propisane oglasom ili natječajem. Važno je ukazati i na odredbu članka 10.a Zakona, po kojoj su svi poslodavci (osim onih s manje od 20 zaposlenih radnika) obvezni plaćati poseban doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom u visini od 0,1% od osnovice za obračun doprinosa za zapošljavanje. Poslodavac koji ne udovolji obvezi zapošljavanja propisanog broja osoba s invaliditetom dužan je plaćati poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom u visini od 0,2%. Poseban doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom počeo se obračunavati i uplaćivati od mjeseca siječnja 2005. godine. 7.4. Zapošljavanje u zaštitnim radionicama Zapošljavanje osoba s invaliditetom pod posebnim uvjetima smatra se zapošljavanje u ustanovi ili trgovačkom društvu osnovanom radi zapošljavanja osoba s invaliditetom (zaštitne radionice), koje se na temelju radnih i općih uvjeta ne mogu zaposliti ili zadržati svoje zaposlenje uz primjenu propisanih olakšica. Zaštitnu radionicu mogu pojedinačno ili zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačko društvo, Hrvatski zavod za zapošljavanje, udruga osoba s invaliditetom, udruga poslodavaca, sindikat, humanitarna udruga, vjerska zajednica ili druga fizička i pravna osoba. Pored toga domaći ili strani poslodavac može osnovati posebnu radnu jedinicu za zapošljavanje osoba s invaliditetom u sastavu svoje tvrtke.

63

Zaštitna radionica i posebna radna jedinica moraju zapošljavati najmanje 51% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih da bi dobile takav status i pravo na korištenje zakonskih olakšica, a radna jedinica uz to i najmanje 6 zaposlenih osoba s invaliditetom i položaj posebne obračunske jedinice. Zaštitna radionica može primati pomoć i darove u novcu i materijalu, ali primljenu pomoć mora koristiti prema namjeni darovatelja. Vrijedi navesti da je zaštitna radionica dužna osigurati usluge medicine rada u svrhu zdravstvenog nadzora primjerenog opasnostima za zdravlje, sigurnost i daljnje smanjenje radne sposobnosti osoba s invaliditetom. Zapošljavanje pod posebnim uvjetima smatra se i samozapošljavanje osoba s invaliditetom. To se ostvaruje osnivanjem obrta ili zadruge, osnivanjem djelatnosti slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti), te osnivanjem djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, a osnivač može biti jedna ili više osoba s invaliditetom. 7.5. Rad u radnom centru Osobama s invaliditetom, koje se na temelju radnih i općih uvjeta ne mogu zaposliti ili održati zaposlenje pod općim ili posebnim uvjetima kod poslodavca ili u zaštitnoj radionici, moguće je osigurati (u svojstvu korisnika usluga) rad u radnom centru. Radi se prije svega o osobama koje ne postižu radni učinak veći od 50% primjeren njihovoj dobi, stručnoj spremi i uvjetima rada. Radni centar je ustanova koja skrbi radom o osobama s invaliditetom. Radni centar se osniva u svrhu izvođenja radno-terapijskih aktivnosti u okviru habilitacije i rehabilitacije osoba s invaliditetom. U centru mora biti na radu najmanje 80% osoba s invaliditetom u odnosu na broj osoba u radnom odnosu. Radni centar može osnovati svaka domaća i strana fizička i pravna osoba, a može se osnovati i kao posebna ustrojstvena jedinica zaštitne radionice. Sredstva za rad radnih centara osiguravaju osnivači i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a može primati i darove domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba. O radu osobe s invaliditetom u radnom centru odlučuje centar za socijalnu skrb na traženje same osobe, njezinog zakonskog zastupnika ili skrbnika ili druge fizičke ili pravne osobe.

64

7.6. Pogodnosti iz radnog odnosa Člankom 13. Zakona propisane su određene pogodnosti za osobe s invaliditetom koje zasnuju radni odnos. Tako je propisano da se odredbe Zakona o radu o profesionalnoj nesposobnosti i neposrednoj opasnosti od nastanka invaliditeta primjenjuju i na osobe s invaliditetom, te da se propisano najmanje trajanje otkaznog roka dodatno uvećava za osobe s invaliditetom za mjesec dana, osim ako je otkaz skrivila ta osoba. Nadalje je propisano da osoba s invaliditetom ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje 24 radna dana. Važno je i navesti, da je predviđana mogućnost ugovaranja s poslodavcem uvjeta prilagođavanja osobe s invaliditetom za rad u vezi s radnim mjestom, radnim vremenom, praćenjem prilagođavanja, ocjenjivanjem radnih sposobnosti, snošenjem troškova prilagodbe radnog mjesta, te drugim odnosima. 7.7. Fond za rehabilitaciju i zapošljavanje Zakon je predvidio osnivanje posebne javne ustanove – Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sa zadaćom da provodi politiku razvitka i unapređivanja profesionalnog osposobljavanja, rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, financira ili sufinancira ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i radne centre, te programe i projekte za poticanje zapošljavanja i za održavanje zaposlenosti osoba s invaliditetom, isplaćuje novčane poticaje, nadzire ostvarivanje prava na novčane poticaje i korištenje drugih sredstava Fonda, prikuplja sredstva za unapređenje rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, te da potiče druge aktivnosti važne za uključivanje osoba s invaliditetom u svijet rada. Prihodi Fonda namicat će se iz posebnog doprinosa poslodavaca, državnog proračuna, neutrošenih sredstava posebne namjene, darova i pomoći domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba, te drugih prihoda ostvarenih temeljem zakona i drugih propisa. 7.8. Olakšice i poticaji zapošljavanju Poslodavac koji zapošljava osobe s invaliditetom – bilo pod općim bilo pod posebnim uvjetima – ima pravo na porezne olakšice predviđene posebnim propisima, pravo na novčane poticaje, te pravo na poticaje utvrđene posebnim ugovorom o zapošljavanju osoba s invaliditetom sklopljenim s

65

Fondom, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, nadležnom službom socijalne skrbi, jedinicom lokalne i područne samouprave ili drugim poslodavcem. Ta prava pripadaju poslodavcu i osobi s invaliditetom koja se samozapošljava – bez obzira na to je li osoba s invaliditetom bila prethodno prijavljena službi za zapošljavanje. Prema članku 27. Zakona o porezu na dobit (NN 177/04. i 90/05.) porezni obveznik osnovan radi obavljanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom plaća porez na dobit u visini četvrtine propisane stope, odnosno samo 5% umjesto propisane od 20% na utvrđenu poreznu osnovicu. Zakon o porezu na dohodak (NN 177/04.) člankom 56. određuje, da obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost (obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva) imaju pravo na umanjenje dohotka za iznos isplaćenih plaća s doprinosima na plaće za novozaposlene osobe s invaliditetom u trajanju od tri godine od dana zaposlenja. Poslodavac koji zaposli nezaposlenu osobu s invaliditetom ima pravo na novčani poticaj u visini uplaćenih doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje i za zapošljavanje. Novčani poticaj za osobe s invaliditetom po osnovi samozapošljavanja određen je u visini uplaćenog doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje. Poslodavac može dobiti i značajne poticaje temeljem posebnog ugovora kod zapošljavanja osobe s invaliditetom, a koji mogu biti: jednokratna materijalna davanja, sredstva za prilagodbu radnog mjesta i uvjeta rada, kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima namijenjena kupnji strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osoba s invaliditetom, te sredstva naknade razlike zbog smanjenog radnog učinka ili za sufinanciranje dijela plaće osobnog asistenta (pomagača u radu) osobe s invaliditetom u tijeku rada. Uvjeti i način ostvarivanja prava na poticaje pobliže su uređeni Odlukom o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 141/05.). 7.9. Zaštita zaposlenika Na osnovu Zakona o radu (NN br. 149/09) trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile. Isto vrijedi i u slučaju preraspodjele radnog vremena, kada može raditi u preraspodijeljenom punom ili

66

nepunom radnom vremenu samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Člankom 71. Zakona propisano je da za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od navedenih prava. Člankom 73. Zakona propisano je da nakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta sukladno posebnom propisu, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojim je radio prije korištenja tog prava, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava. Radnik koji je koristio neko od ovih prava ima prao na dodatno stručno osposobljavanje, ako je došlo do promjene u tehnici ili načinu rada, kao i sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo. 7.10. Privremena ili trajna nesposobnost za rad Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti te je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka poslodavac ne može otkazati ugovor o radu u razdoblju privremene nesposobnosti za rad zbog liječenja ili oporavka. Ova zabrana ne utječe na prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme. Ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest, ne smije štetno utjecati na napredovanje radnika i ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom. Radnik je dužan što je moguće prije izvijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.

67

Radnik koji je bio privremeno nesposoban za rad a za kojega se nakon liječenja i oporavka utvrdi da je sposoban za rad – ima pravo vratiti se na poslove na kojima je prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova. Ako ovlašteno tijelo utvrdi da kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invaliditeta – poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje tog tijela, u pisanom obliku ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji što je više moguće moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. Radi osiguranja takvih poslova poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da radniku odgovarajuće poslove. 7.11. Otkaz ugovora o radu Člankom 78. Zakona o radu propisano je da poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća, koje će dati suglasnost ako poslodavac dokaže da je poduzeo sve što je u njegovoj moći da radniku osigura odgovarajuće poslove, odnosno ako dokaže da je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima, u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštene osobe, odnosno tijela. Ako radničko vijeće uskrati suglasnost na otkaz, odnosno ako isto nije utemeljeno i ne postoji sindikalni povjerenik koji ima sva prava i obveze radničkog vijeća, suglasnost može nadomjestiti sudska ili arbitražna odluka. Ovo vrijedi i kod otkaza radniku osobi s invaliditetom (članak 150. stavka 1. točka 3). Radnik koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao osim ako je neopravdano odbio ponuđene poslove.Radnik također ima prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju koji organizira poslodavac. Važno je napomenuti da kod prestanka ugovora o radu u slučajevima u kojima poslodavac može otkazati ugovor o radu, propisanih člankom 107. stavkom 4 Zakona propisano je da pri odlučivanju o poslovno uvjetovani otkaz (ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog

68

gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga) i osobno uvjetovanom otkazu (ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti), poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Spomenimo još da je člankom 293. Zakona o radu određena novčana kazna za poslodavca pravnu osobu u iznosu od 61.000 do 100.000 kuna ako radnika nakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta sukladno posebnim propisima, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, ne vrati na poslove na kojima je radio prije korištenja tih prava ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, ili ako ga, u slučaju prestanka korištenja tog prava, u roku od mjesec dana od dana obavijesti o prestanku korištenja prava, ne vrati na poslove na kojima je radio prije njihovog korištenja (stavak 18), ako radnika koji je bio privremeno nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti ne vrati na poslove na kojima je prethodno radio ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova ( stavak 19), ako radniku kod kojeg postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, u pisanom obliku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban, a u mogućnosti je radniku osigurati obavljanje takvih poslova ( stavak 20). 8. MOBILNOST Mobilnost osoba s invaliditetom bitno ovisi o tome kako su izgrađeni i uređeni prostori, objekti i sredstva u njihovoj životnoj i radnoj okolini. Javne pješačke površine, prometnice i prometna sredstva javnog prijevoza, pristupi do javnih objekata i površina, objekata stanovanja i rada, horizontalne i vertikalne komunikacije u javnim objektima i objektima stanovanja i rada moraju biti planirani, projektirani i izvedeni na način, koji će osobama sa štapom, štakama, invalidskim kolicima i drugim pomagalima omogućiti nesmetano kretanje i korištenje. Bez toga osobe u invalidskim kolicima i teško pokretne osobe s invaliditetom ne mogu sudjelovati u životu zajednice, pa se objektivno – protiv svoje volje – nalaze u kućnom pritvoru. Ohrabruje saznanje da se to posljednjih godina mijenja nabolje u različitim oblastima života – od javnih objekata i prometnica, preko prijevoznih sredstava do plaža i rekreativnih prostora.

69

8.1. Osiguranje pristupačnosti Odredbom članka 17. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07 i 38/09) propisano je da građevine javne i poslovne namjene moraju biti projektirane i izgrađene tako da osobama smanjene pokretljivosti osiguraju nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad u građevini. Građevine stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i više stanova moraju se projektirati i graditi tako da je moguća jednostavna prilagodba građevine u najmanje jednom stanu na svaki deset stanova za pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti. Uvjete i način nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama smanjene pokretljivosti u građevinama te uvjete i način jednostavne prilagodbe, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, propisuje ministar pravilnikom. Svaka građevina ovisno o svojoj namjeni tijekom svog trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu i druge uvjete propisane ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, lokacijskim uvjetima utvrđenim na temelju ovog Zakona, te drugim uvjetima propisanim posebnim propisima koji su od utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu. Međutim, ako se rekonstruira građevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osigurao nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, može se odstupiti od bitnih zahtjeva za građevinu, a prema pribavljenoj suglasnosti Ministarstva, na zahtjev investitora, po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, te tijela i osoba određenih posebnim propisima. Ako se odstupanje od bitnih zahtjeva za građevinu ne može nadomjestiti odgovarajućim tehničkim rješenjem građevine ili drugom mjerom na pouzdan način, Ministarstvo će odbiti izdavanje suglasnosti (članak 16. Zakona). Važno je spomenuti i članak 53. ovog Zakona koji propisuje da se u Zakonu o obalnom pojasu površina za plaže određuje kao uređena i prirodna morska plaža. Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.

70

Zakon također propisuje i sankcije za kršenje odredbi o osiguranju nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada u građevini osobama smanjene pokretljivosti, a kaznama podliježu kako projektanti i izvođači, tako i osobe ovlaštene za nostrifikaciju projekata i izdavanje dozvola za gradnju. Odredbom članka 350. ovog Zakona propisano je da prestaje važiti Zakon o gradnji (NN 175/03. i 100/04.) ali da je i dalje na snazi ostaje Pravilnik o osiguravanju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti ((NN 151/05. i 61/07), kojim se propisuju uvjeti i način osiguravanja i unapređivanja pristupačnosti objektima javne i poslovne namjene kao i stambene i stambeno poslovne namjene, do stupanja na snagu propisa koji se donose na temelju ovlasti iz ovog Zakona. U sklopu Pravilnika (NN 151/05.) objavljen je slikovni prikaz oznaka pristupačnosti, uvjeta uporabe pomagala i obveznih elemenata pristupačnosti. Kao građevine u kojima se mora osigurati pristupačnost (pristup i nesmetano kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti) Pravilnik određuje stambene zgrade s deset i više stanova, zatim javne građevine (uslužne, poštanske ili telekomunikacijske, upravne, prometne, odgojno-obrazovne, kulturne, športsko-rekreacijske i sakralne namjene, objekti zdravstva i socijalne skrbi, te građevine koje učestalo koriste osobe s invaliditetom) i prostori s javnom namjenom (javne pješačke površine i površine namijenjene ukrcaju i iskrcaju putnika). Valja i navesti da se za višestambenu zgradu određuje – uz ostalo – da mora imati i jedan prilagodljiv stan potrebama osoba smanjene pokretljivosti na svakih deset stanova. Također se određuje da se kod rekonstrukcije postojećih građevina moraju izvesti radovi kojima se osigurava pristupačnost neovisno o razlogu rekonstrukcije. Za višestambene zgrade mora se osigurati pristupačnost do dizala (univerzalnog), a pri rekonstrukciji postojeće građevine javne namjene treba provesti sve propisane mjere i tehnička rješenja pristupačnosti. 8.2. Pomoć za prilagodbu prilaza Prilagodbi objekata i prostora potrebama osoba u invalidskim kolicima i smanjene pokretljivosti zasad veću pozornost pridaju tijela državne uprave. Otuda i promjene više propisa u svrhu osiguravanja nesmetanog kretanja osobama s invaliditetom, pa i izravno poticanje i sudjelovanje pojedinih

71

ministarstava u financiranju projekata uređenja pristupa i prilagodbe prostora javnih objekata osobama u invalidskim kolicima. U okviru tih mjera posebnu pozornost zavrjeđuje donošenje Pravilnika o postupku ostvarivanja prava na prilagodbu prilaza do zgrade i prilagodbu stana za potrebe hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata s ograničenom sposobnosti kretanja (NN 31/02.). Pravo na prilagodbu prilaza do zgrade i stana imaju slijepi ratni vojni invalidi i invalidi koji se ne mogu kretati bez invalidskih kolica ili drugih ortopedskih pomagala, a radovi se financiraju iz državnog proračuna. Taj primjer trebale bi slijede jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje bi trebale i poticati i stimulirati prilagodbu stanova i prilaza do zgrada potrebama teško pokretnih i osoba u invalidskim kolicima. 8.3. Prilagodba turističkih objekata U turističkoj djelatnosti posljednjih godina posvećuje se veća pozornost osiguravanju nesmetanog kretanja i boravka gostiju u svim oblicima smještaja što je potaknuto odgovarajućim propisima. Tako je propisano člankom 26. Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN br. 88/07 i 58/08., 62/09.) da na ulaznim vratima smještajne jedinice moraju biti označene odgovarajućim reljefnim oznakama dizala, ako ih objekt ima, te moraju imati odgovarajuću ploču za upravljanje dizalom s reljefnim oznakama i sustavom zvučnog informiranja o smjeru kretanja dizala kao i uređenju pristupačnosti kupaonice za osobe s invaliditetom. Odredbom članka 64 propisano je da razvrstanim i kategoriziranim objektima koji imaju dodatne sadržaje, uređenje, opremu i uređaje te pružaju dodatne usluge prilagođene posebnim zahtjevima potrošača mogu se utvrditi posebni standardi, među kojima je i poseban standard: za osobe s invaliditetom. Obvezni elementi koji se traže za ispunjavanje ovog standarda sadržani su u prilogu XII Pravilnika a odnose se na okoliš objekta, pristup objektu, sanitarije u zajedničkim prostorima,, horizontalne i vertikalne komunikacije, smještajne jedinice, kupaonica u smještajnoj jedinici te na ugostiteljski sadržaji.

72

Za kampove je kod uvjeta za kategorizaciju propisano da na svakih započetih 100 osnovnih smještajnih jedinica jedna osnovna smještajna jedinica treba biti za osobe s invaliditetom, a na svakih započetih 800 smještajnih jedinica trebaju biti sanitarni elementi za osobe s invaliditetom (jedan umivaonik, jedan zahod i jedan tuš prilagođen osobama s invaliditetom). 8.4. Znak pristupačnosti Temeljem članka 40. Zakona o sigurnosti u prometu na cestama (NN br. 67/08) i članka 2. Pravilnika o znaku pristupačnosti (NN br. 78/08) pravo na znak pristupačnosti ima osoba sa 80% ili više posto tjelesnog oštećenja, odnosno osobe koje imaju oštećenje donjih ekstremiteta 60 ili više posto. Taj znak omogućava parkiranje vozila kojim se prevozi osoba s invaliditetom na parkirališna mjesta koja su u tu svrhu posebno obilježena. Pri tome valja naglasiti dvije stvari: prvo, znak pristupačnosti važi samo kada vozilom upravlja ili se u vozilu nalazi osoba s invaliditetom, i drugo, pravo na parkiranje vozila na mjesta obilježena i rezervirana za osobe s invaliditetom ne može koristiti osoba koja nije osoba s invaliditetom. Znak pristupačnosti ima oblik pravokutnika plave boje s prostorima za ucrtani simbol osobe u kolicima, pečat, fotografiju (na poleđini znaka) i upisivanje podataka. Znak se stavlja ili privremeno lijepi u donji lijevi kut prednjeg vjetrobranskog stakla vozila. Znak pristupačnosti izdaje se na ime osobe s invaliditetom za razdoblje od pet godina, a izdaje ga ured državne uprave u županiji nadležan za poslove prometa. Dakle, ako želite znak – uputite zahtjev na adresu u Splitu: Ured državne uprave u SDŽ, Služba za gospodarstvo, Odjel za pomorstvo, promet i veze, Bihaćka 1. Zahtjevu treba priložiti nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili drugostupanjskog liječničkog povjerenstva nadležnog za davanje nalaza i mišljenja po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja… ili po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Pravo na znak pristupačnosti ima i vozilo udruge osoba s invaliditetom, koja uz zahtjev za izdavanje znaka pristupačnosti prilaže rješenje o registraciji i dokaz da su njeni članovi osobe s invaliditetom. 8.6. Kazne za nesavjesne vozače Novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08) u članku 40. propisuje novčanu kaznu za prekršaj u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kn za pravnu osobu ako izda znak pristupačnosti osobi koja za to ne ispunjava uvjete a sa iznosom od 1.500,00 do 5.000,00 kn i odgovorna

73

osoba u pravnoj osobi i u tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kn kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja svoj znak pristupačnosti ustupi drugoj osobi na korištenje ili koja ga koristi suprotno propisanom pravu koja proizlaze iz znaka pristupačnosti a ako bude pravomoćno kažnjena za ovaj prekršaj dva ili više puta, privremeno će se oduzeti znak pristupačnosti na rok od dvije godine. Odredbom članka 82. stavkom 3. Zakona propisana je novčana kazna vozaču za prekršaj u iznosu od 700,00 kn ako zaustavi ili parkira vozilo na mjestu rezerviranom za parkiranje vozila osoba s invaliditetom. Navedimo još da mjesto rezervirano za parkiranje vozila osoba s invaliditetom mora imati na kolniku ucrtane crte i simbol osobe u kolicima žute boje, te biti obilježeno znakom «parkiralište» s dopunskom pločom koja označava parkirno mjesto rezervirano za osobe s invaliditetom. 8.7. Besplatan prijevoz po pozivu Prema odluci Poglavarstva Grada Splita – nepokretne i teže pokretne osobe s invaliditetom u Splitu od početka 2003. godine mogu po pozivu koristiti uslugu besplatnog prijevoza kombi-vozilom na području grada Splita. Služba prijevoza financira se iz proračuna grada Splita, a vodi je obrtnik Denis Smodlaka. Prilagođena kombi vozila prometuju radnim danom od 6 do 22 sata, a nedjeljom i praznikom od 8 do 20 sat. Organiziranje prijevoza obavlja se temeljem telefonskih narudžbi po principu redoslijeda prijema narudžbi ili kao svakodnevna obveza prijevoza na posao ili školovanje korisnika. Narudžba se upućuje dispečeru za prijevoz invalidnih osoba na telefon 021/484-485. Narudžba se prima jedan dan ranije od 14 do 16 sati (radnim danom i subotom) s tim da je termin od 14 do 15 sati rezerviran za osobe koje se kreću uz pomoć invalidskih kolica a od 15 do 16 za teško pokretne osobe (donji ekstremiteti) i 100% slijepe osobe. Radi pravilnog davanja prioriteta, jednim telefonskim pozivom može se naručiti prijevoz samo za jednog korisnika i najviše dvije vožnje, odnosno prijevoz do odredišta i povrat a narudžba za prijevoz treba biti precizno prostorno i vremenski određen i ne može se mijenjati trasa prijevoza u odnosu na odobreno. Ako je korisnik prijevoza spriječen koristiti prijevoz prema ugovorenom vremenu za početak prijevoza, dužan je jedan sat prije početka prijevoza obavijestiti organizatora prijevoza o spriječenosti/otkazivanju korištenja prijevoza.

74

Gradonačelnik Grada Splita donio je 15. prosinca 2009. godine Pravilnik o obavljanju prijevoza osoba s invaliditetom, kojim je uređen način obavljanja prijevoza osoba s invaliditetom koje se kreću pomoću invalidskih kolica i osoba s teškim motoričkim smetnjama (80% i više tjelesno oštećenje na donjim ekstremitetima). Tako je propisano da prijevoz može koristiti samo osoba uvrštena na Listu korisnika prijevoza koju potvrđuje Upravni odjel za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu i suradnju s braniteljima i braniteljskim udrugama i dostavlja osobi koja provodi organizirani prijevoz za osobe s invaliditetom. Ovom Odjelu podnosi se zamolba za uvrštenje na listu (Obala kneza Branimira 17), kojoj prilaže presliku rješenja o tjelesnom invaliditetu, presliku osobne iskaznice ili presliku članske iskaznice udruge. Temeljem toga izdat će se Rješenje o korištenju prijevoza, na koje nezadovoljna osoba ima pravo žalbe o kojoj odlučuje nadležno tijelo Splitsko-dalmatinske županije. Ako korisnik prijevoza treba imati pratitelja to u zamolbi mora naznačiti jer se ta činjenica naznačuje u Rješenju i u Listu korisnika prijevoza. Korisniku za kojeg je na Listi naznačeno da je neophodno da ima pratitelja, a prijevoz namjerava koristiti bez pratnje, osoba koja vrši prijevoz može uskratiti prijevoz. Prijevoz korisnika na prilagođenu plažu u ljetnim mjesecima regulirat će se posebnim naputkom kao i prijevoz djece s teškoćama u razvoju. 8.8. Besplatno parkiranje Odlukom o uređenju prometa na području grada Splita (Službeni glasnik 3/98.) i Odlukom o javnim parkiralištima na području grada Splita (Službeni glasnik 2/96.) ustanovljeno je nekoliko pogodnosti za osobe s invaliditetom koje imaju osobni automobil. Tako je određeno da se dio prostora (5%) na javnim parkiralištima označi i rezervira «za parkiranje vozila invalida koji imaju znak pristupačnosti. Člankom 11. Odluke o uređenju prometa... propisano je da «invalidi ne plaćaju naknadu za parkiranje na mjestima posebno označenim za parkiranja vozila invalida na javnim parkiralištima». Ako pak parkira na neko drugo mjesto – dužan je platiti naknadu za parkiranje. Člankom 44. iste Odluke određena je novčana kazna za fizičku osobu «ako zaustavi ili parkira vozilo na mjestu određenom za parkiranje vozila invalida a nema odobrenje za korištenje znaka pristupačnosti». Odlukom o javnim parkiralištima (člancima 30. – 34.) regulirano je davanje na uporabu rezerviranih parkirališnih mjesta na javnim parkiralištima. Tu mogućnost može koristiti i osoba s invaliditetom za rezerviranje i označavanje parkirališnog mjesta ispred zgrade u kojoj stanuje, čak i bez

75

obzira na to radi li se o javnom parkiralištu ili ne. Obrazloženi zahtjev s dokazima o invaliditetu podnosi se gradskom tijelu nadležnom za poslove prometa: Grad Split, Služba za komunalno održavanje, Odsjek za ceste i promet, Obala kneza Branimira 17. 8.9. Ulaz u središte grada Odlukom o uređenju prometa na području grada Splita (Službeni glasnik Grada Splita, br. 03/98., 09/00, 18/00, 11/02. i 33/03) (članak 35.) propisana je mogućnost izdavanja odobrenja za kretanje i stajanje vozila osoba s invaliditetom na javnim površinama na kojima je promet ograničen ili zabranjen. Takve prometne površine su i one kojima se dolazi u staru gradsku jezgru pretvorenu u pješačku zonu, a u kojoj se nalazi više tvrtki, ustanova, službi i ureda čije usluge koriste i osobe s invaliditetom (otuda i uređena i označena parkirališna mjesta u središtu grada). Odobrenje za ulaz i kretanje vozila ulicama pješačke zone stare gradske jezgre izdaje gradsko tijelo nadležno za poslove prometa. Zahtjev s dokazima o invaliditetu valja podnijeti: Grad Split, Upravni odjel općih komunalnih poslova, Obala kneza Branimira 17. Tijekom kretanja pješačkom zonom brzina vozila ne smije biti veća od 20 km/h, a i tada prednost uvijek imaju pješaci. U slučaju zlouporabe dobivenog odobrenja službena osoba Policijske uprave ovlaštena je oduzeti odobrenje, a nadležno upravno tijelo može uskratiti ponovno izdavanje odobrenja (čl. 37.). 8.10. Povlastica za 4 putovanja Zakonom o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu (NN 97/00 i 101/00) i Pravilnikom o postupku za ostvarivanje prava na korištenje povlastica u unutarnjem putničkom prometu (NN 14/01.) utvrđeno je pravo na povlasticu osoba s invaliditetom za četiri putovanja godišnje. To pravo imaju: tjelesno invalidne osobe s oštećenjem organa za kretanje od najmanje 70%, osobe koje po posebnim propisima ostvaruju pravo na doplatak za pomoć i njegu druge osobe, te invalidna djeca čiji roditelji ostvaruju pravo na dopust ili pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, zatim slijepe osobe koje imaju 10% vida, gluhe i gluhoslijepe osobe, osobe s mentalnom retardacijom (težom i teškom), kronični bubrežni bolesnici na hemodijalizi, te ratni vojni i mirnodopski vojni invalidi i civilni invalidi rata od I. do IV. skupine kojima je to svojstvo priznato po Zakonu o pravima hrvatskih

76

branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ili po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Te osobe imaju pravo na povlasticu u unutarnjem putničkom prometu od 75% od redovne cijene vozne karte za četiri putovanja godišnje željeznicom i brodom, a kada imaju pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe imaju i pravo na besplatnu vožnju za pratitelja. Korisnik povlastice ne može biti pratitelj druge osobe, a kada putuje koristi povlasticu za prijevoz brodom i za prijevoz u prvom i drugom razredu putničkog ili brzog vlaka. Pravo na povlasticu koristi se na temelju objave koju izdaje ured državne uprave nadležan za socijalnu skrb (u Splitu: Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Služba za društvene djelatnosti, Odsjek za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, Domovinskog rata 4). Potrebni dokumenti: osobna iskaznica osobe s invaliditetom i pratitelja, preslika i original rješenja o tjelesnom oštećenju, odnosno pravu na doplatak za pomoć i njegu ili o pravu na dopust ili na rad s polovicom radnog vremena, te potvrda o nepostojanju tjelesnog oštećenja za pratitelja. 8.11. (Ne)plaćanje cestarine i putarine Osobe s 80% i više tjelesnog oštećenja i osobe sa 60% i više oštećenja organa za kretanje temeljem čl. 63 a Zakona o javnim cestama (NN br.180/04., 82/06., 138/06., 146/08, 38/09.,124/09.,153/09.) (članak 62.) ne plaćaju godišnju naknadu za uporabu javnih cesta, koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila i cestarinu za uporabu autoceste i objekata s naplatom (most, tunel, vijadukt i sl.) za jedan osobni automobil koji ima u svom vlasništvu, odnosno koristi ga na temelju ugovora o leasingu. Postupak za ostvarivanje ovog prava propisan je Pravilnikom o postupku i načinu ostvarivanja prava na oslobađanje plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine (NN br. 143/06). Člankom 7. Pravilnik propisano je da potvrdu/smart karticu izdaju Hrvatske autoceste d.o.o., na temelju rješenja Ministarstva i priložene fotografije, te preslike osobne iskaznice. Ovo pravo mogu ostvariti osobe s invaliditetom koje ispunjavaju propisane uvjete samo za jedan automobil u svom vlasništvu, u jednoj kalendarskoj godini. Postupak za ostvarenje ovog prava je slijedeći: osoba koja ispunjava propisane zakonske uvjete treba prvo zatražiti pisanim zahtjevom izdavanje rješenja o oslobađanju godišnje naknade i cestarine od - Ministarstva mora,

77

turizma, prometa i razvitka, Uprava cestovnog prometa, Prisavlje 14, 10 000 Zagreb. Uz zahtjev treba priložiti kopiju prometne dozvole i knjižice vozila, a iznimno ako je zahtjev podnesen prije registracije vozila treba priložiti dokaz o vlasništvu, kopiju rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili rješenje nadležnog tijela po propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ili rješenje nadležnog tijela po propisima o posebnoj zaštiti vojnih invalida i civilnih invalida rata. Ukoliko se iz spomenutih rješenja ne može utvrditi da se radi o tjelesnom oštećenju od 60% i više, koje ima za posljedicu nesposobnost donjih ekstremiteta, osoba s invaliditetom dužna je uz zahtjev priložiti: nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili nalaz i mišljenje drugostupanjskog povjerenstva nadležnog za davanje nalaza i mišljenja po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ili po Odluci potpredsjednika Vlade RH i ministra obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti o postupku, uvjetima i načinu ocjene postotka oštećenja donjih ekstremiteta ili po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Uz zahtjev se dostavlja i upravna pristojba u iznosu od 70,00 kn, koja se plaća u državnim biljezima (taksene marke), koja se plaća temeljem tarife 1. i 2. Zakona o upravnim pristojbama (NN br. 8/96., 77/96., 95/97., 131/97., 68/98., 66/99., 145/99., 116/00., 110/04., 141/04., 153/05., 129/06., 117/07. i 25/08.). Na temelju dobivenog rješenja Ministarstva osoba s invaliditetom podnosi zahtjev za izdavanje naljepnice ovlaštenoj stručnoj organizaciji ( stanici za tehnički pregled), a za izdavanje potvrde/smart kartice Hrvatskim autocestama d.o.o. Za pripomenuti je da naknada za izdavanje naljepnice iznosi 17,00 kn, a za potvrdu/smart karticu 20,00 kn kod osobnog preuzimanja odnosno 37,50 kn kod dostave poštom. Osoba s invaliditetom dužna je obavijestiti Ministarstvo o svakoj promjeni koja utječe na ostvarivanje prava iz ovog Pravilnika u roku od 15 dana, od dana nastanka promjene. Pravo neplaćanja cestarine može se ostvariti samo ako je osobni automobil označen propisanom naljepnicom i ako se u osobnom automobilu nalazi osoba kojoj je izdana potvrda za oslobađanje plaćanja cestarine (članak 63.b Zakona)

78

Uputno je napomenuti da je člankom 75 a Zakona propisana novčana kazna od 2.000,00 do 5.000,00 kn za prekršaj vlasnika odnosno korisnika leasinga osobnog automobila ako je njegovo vozilo bez plaćene cestarine sudjelovalo u prometu autocestom ili cestovnim objektom pod naplatom, a vlasnik ne ispunjava propisane uvjete propisane člankom 63 a i 63 b ovog Zakona, a člankom 5. Pravilnika propisano je da ukoliko se prilikom postupka tehničkog pregleda utvrdi da je osobni automobil označen naljepnicom, a vlasnik nema pravo na oslobađanje od plaćanja godišnje naknade, stanica za tehnički pregled dužna je ukloniti naljepnicu, te o tome obavijestiti Ministarstvo. 8.12. Popust pri osiguranju vozila I osiguravajuća društva pokazuju razumijevanje i zanimanje za potrebe osoba s invaliditetom, pa za njih uvode određene pogodnosti kod osiguranja vozila. Ta pogodnost iskazuje se u uvođenju dodatnog popusta od 10 do 20 posto kod plaćanja premije za godišnje osiguranje osobnog automobila. Zato se pred registraciju vozila uputno propitati o toj pogodnosti, kako biste odabrali najpogodniju tvrtku za osiguranje svog vozila. 8.13. Vozačka dozvola Nije suvišno upoznati članak 7. Pravilnika o vozačkim dozvolama (NN br.155/08) koji glasi: «Osobi s tjelesnim nedostacima koji, prema uvjerenju o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za upravljanje vozilima, ne predstavljaju zapreku za upravljanje vozilima, ali ih znatno otežavaju, izdaje se vozačka dozvola u kojoj se u prostor za unos napomene upisuje da vrijedi samo pod uvjetom da vozač za vrijeme upravljanja vozilom koristi pomagalo određeno u uvjerenju o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za upravljanje vozilima (naočale, proteza, slušni amflifikator i dr.), odnosno da vrijedi samo za određena vozila specijalno prilagođena vozaču s određenim tjelesnim nedostacima ili za određeno vozilo prilagođeno tjelesnim nedostacima vozača.»

79

9. POREZNE I DRUGE OLAKŠICE 9.1. Primici bez oporezivanja Socijalni primici osoba s invaliditetom – osim plaća i mirovine – ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04. i 73/08., 2/09., 9/09.). Prema stavku 2. članka 9. i stavku 2. članka 15. Zakona – primici osoba s invaliditetom, kao što su invalidnina, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, zaštitni dodatak uz mirovinu, doplatak za djecu, novčana naknada zbog tjelesnog oštećenja, potpora zbog zbrinjavanja ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, naknada plaće invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, te druge socijalne potpore ne smatraju se dohotkom i ne oporezuju porezom na dohodak. Ako je takva osoba zbog drugih primanja dužna podnijeti godišnju poreznu prijavu – primitke po osnovi invaliditeta koji se ne smatraju dohotkom uopće ne treba iskazivati u zbirnom obračunu godišnjeg dohotka. 9.2. Povećani osobni odbitak Stavkom 1. članka 36. Zakona o porezu na dohodak utvrđeno je, da se ukupan iznos ostvarenog dohotka umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini od 1.800,00 kn i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Korisnicima mirovine pak priznaje se osobni odbitak u visini ukupne mirovine ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 1.800,00 kn a najviše 3.200,00 kn mjesečno. Također je propisano člankom 36. stavka 2 točka 2., 3. i 4. ovog Zakona da se poreznom obvezniku može uvećati osobni odbitak u visini polovine osnovnoga osobnog odbitka za svakog uzdržavanog člana uže obitelji, dok se za uzdržavanu djecu osnovica uvećava – za prvo dijete 0,5, za drugo 0,7, za treće 1,0, za četvrto 1,4, za peto 1,9, a za svako daljnje dijete faktor osnovnoga odbitka se progresivno uvećava za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0… više u odnosu na faktor za prethodno dijete a 1,0 osnovnoga osobnog dohotka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju posebnih prostora, pravo na tuđu pomoć i njegu. Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, kojima je taj status utvrđen prema propisima Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji – prema članku 53. Zakona o porezu na

80

dohodak ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti. Zakon o porezu na dohodak osobu s invaliditetom definira kao fizičku osobu – poreznog obveznika i/ili uzdržavanog člana njegove uže obitelji ili uzdržavanu djecu, kojima je rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju, te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje. Pravo na uvećani osobni odbitak po osnovni invalidnosti ostvaruje se podnošenjem vjerodostojnih dokaza o utvrđenom tjelesnom oštećenju, odnosno invalidnosti nadležnoj ispostavi područnog ureda porezne uprave (u Splitu je na adresi: Vukovarska 1). 9.3. Bez lokalnog poreza na vozila Osobe s invaliditetom, koje su pri nabavi osobnih automobila bile u cijelosti oslobođene plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost (poreza na promet), oslobođene su plaćanja lokalnog poreza na cestovna motorna vozila shodno članku 18. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 59/01., 107/01., 150/02. i 147/03., 132/06, 26/07 i 73/08). Porez na cestovna motorna vozila je prihod županijskog proračuna, a plaća se u godišnjem paušalnom iznosu ovisno o snazi motora i starosti vozila. 9.4. PDV od 0% za pomagala Na temelju članka 10a. Zakona o porezu na dodanu vrijednosti (NN 47/95., 106/96., 164/98., 105/99., 54/00., 73/00., 127/00., 86/01., 150/02., 48/04., 82/04. i 90/05., 76/07., 87/09.) i članka 57. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 60/96., 113/97., 7/99., 112/99., 44/00., 63/00., 109/00., 54/01., 58/03., 198/93., 5/04., 77/04., 153/05., 79/07. i 34/08) – porez na dodanu vrijednost plaća se po stopi od 0% na lijekove određene Odlukom o utvrđivanju Liste lijekova HZZO, na implantate prema Listi proizvoda koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo, te ostali medicinski proizvodi za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostatka prema posebnim propisima HZZO o ortopedskim i drugim pomagalima. 9.5. Uvoz automobila bez carine Dopunom članka 187. stavka 1. točka 18. Carinskog zakona (NN 78/99., 94/99., 117/99., 73/00., 92/01., 47/03. i 140/05., 138/06., 60/08. i 45/09)

81

osobe s invaliditetom sa 100% tjelesnog oštećenja ili s najmanje 80% tjelesnog oštećenja funkcije organa za kretanje oslobođene su plaćanja carine na osobni automobil koji uvoze u svrhu osobne uporabe razmjerno postotku tjelesnog oštećenja. Člankom 652 a Uredbe za provedbu Carinskog zakona (NN br. 161/03., 69/06., 5/07. i 70/08) kao i člankom 27. Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine (NN 5/07), detaljno propisani uvjeti i postupci ostvarivanja tog prava. Invalidnom osobom smatra se: «a) osoba s 80% ili više tjelesnog oštećenja donjih ekstremiteta, odnosno oštećenja hrptenjače ili centralnog živčanog sustava, koje ima za posljedicu oštećenje funkcije donjih ekstremiteta, te b) osoba sa 100% tjelesnog oštećenja nastalog zbog: oštećenja donjih i drugih ekstremiteta, oštećenja funkcije bubrega (dijalizirani bolesnici), oštećenja vida (slijepe osobe) te tetraplegijskih i paraplegijskih bolesti». Carinska povlastica može se ostvariti jednom u pet godina i za vrijednost vozila do 100.000 kuna (ako je vrijednost veća na razliku se obračunava i plaća carina). Uz zahtjev za priznavanje povlastice osoba koja ima vozačku dozvolu prilaže nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka o vrsti i stupnju tjelesnog oštećenja, te ovjerenu presliku važeće vozačke dozvole. Ako invalidna osoba nema vozačku dozvolu, tada uz pisani zahtjev prilaže: - nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka o vrsti i stupnju tjelesnog oštećenja, - pisanu i od javnog bilježnika ovjerenu izjavu korisnika povlastice i osoba koje će biti ovlaštene upravljati osobnim automobilom uvezenim uz oslobađanje od plaćanja carine, - ovjerenu presliku vozačke dozvole osoba koje će biti ovlaštene upravljati vozilom uvezenim uz oslobađanje od plaćanja carine, te - akt nadležnoga tijela o povjeravanju skrbi o korisniku oslobađanja, ako je takav akt donesen. Nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka o vrsti i stupnju tjelesnog oštećenja invalidna osoba treba zatražiti i ishoditi od Službe vještačenja Područne službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Splitu, Obala kneza Branimira 15. Na zahtjev korisnika oslobađanja carinarnica će svojim rješenjem o ostvarivanju oslobađanja od plaćana carine utvrditi i osobe koje su ovlaštene upravljati odnosnim vozilom. Rješenje carinarnice korisnik oslobađanja podnosi tijelu državne uprave nadležnom za registraciju motornih vozila, radi sljedećih upisa:

82

a) u knjižicu vozila u rubriku „Napomene“, bilješke „Vozilo invalidne osobe – zabrana otuđenja 5 godina“ te b) u prometnu dozvolu vozila, u rubriku „Napomene“, bilješke: „Vozilo invalidne osobe. Ovlašteni su za upravljanje vozilom ......(ime i prezime i serijski broj vozačke dozvole)“ Prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Uredbe o uvjetima i postupku ostvarivanja carinskih i poreznih olakšica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN 12/05. i 68/05.) – hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine imaju pravo na nabavu osobnog automobila uz carinske i porezne olakšice. Invalidima s oštećenjem organizma 100% I. skupine Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti dodjeljuje u vlasništvo bez naknade osobni automobil s ugrađenim prilagodbama svakih 7 godina, a invalidi od II. do IV. skupine oštećenja organizma, koje ima za posljedicu oštećenje funkcije ekstremiteta i oštećenje vida od najmanje 30%, imaju pravo na uvoz osobnog automobila bez plaćanja carine, posebnog poreza i poreza na dodanu vrijednost u iznosu utvrđenog postotka oštećenja organizma svakih 5 godina. 9.6. Oslobođenje od plaćanja carine Za osobe s invaliditetom Zanimljiv je jedino članak 187. Zakona kojim se određuju robe i predmeti oslobođeni od plaćanja carine, a iskazane su u 18 točaka. Za osobe s invaliditetom zanimljive su četiri točke: 5) roba koja zadovoljava osnovne ljudske potrebe, kao što su hrana, lijekovi, odjeća, posteljina, higijenske potrepštine i slično, koju uvoze registrirane humanitarne organizacije radi besplatne podjele ugroženim osobama i žrtvama prirodnih i drugih katastrofa. Od plaćanja carine oslobođena je i oprema koja se besplatno iz inozemstva šalje navedenim organizacijama u svrhu zadovoljavanja njihovih operativnih potreba i ostvarivanja njihovih humanitarnih ciljeva; 6) predmeti koji su posebno izrađeni i prilagođeni za osobnu uporabu, obrazovanje, kulturu, profesionalnu i drugu rehabilitaciju slijepih, slabovidnih, gluhih, dijaliziranih te mentalno ili fizički hendikepiranih osoba, kada ih uvoze hendikepirane osobe neposredno za svoje osobne potrebe, odnosno ustanove ili organizacije registrirane za pružanje pomoći i rehabilitaciju takvih osoba. Oslobađanje od plaćanja carine odnosi se i na rezervne dijelove, komponente i priboor posebno namijenjene predmetima koji se uvoze, kao i alat za njihovo održavanje, kontrolu i popravak,

83

16) predmeti koje u obliku donacije iz trećih zemalja prime za obavljanje svojih neprofitnih djelatnosti ... humanitarne, socijalne, športske, vjerske ... ustanove i organizacije, a čije je obavljanje uređeno posebnim propisima,

18) osobni automobil koji uvoze u svrhu osobne uporabe osobe s invaliditetom sa 100% tjelesnog oštećenja ili s najmanje 80% tjelesnog oštećenja funkcija organa za kretanje razmjerno postotku tjelesnog oštećenja. Člankom 187. stavak 1. točka 6. Zakona navedene uredbe propisan je postupak oslobađanja od plaćanja carine predmeta za potrebe hendikepiranih osoba ( navedenih u članku 187. stavka 1. točka 6 Carinskog zakona). Oslobađanje od plaćana carine može se primijeniti kada je uvoznik/korisnik: sama hendikepirana osoba radi osobne uporabe odnosno predmeta, te organizacija, ustanova, te udruženje registrirano za pružanje pomoći, te profesionalnu i drugu rehabilitaciju hendikepiranih osoba. Ovim člankom propisano je i što se podrazumijeva pod posebno izrađeni predmeti – to su predmeti koji omogućavaju invalidnim osobama kompenzaciju svojih fizičkih ili mentalnih nedostataka, ili im omogućavaju ponovnu uspostavu njihovih društvenih aktivnosti, a ujedno, zahvaljujući svojoj konstrukciji i naknadnoj adaptaciji, posjeduje tehničke karakteristike koje ih, u normalnim okolnostima, čine uporabivim isključivo za osobe s invaliditetom. Od plaćana carine oslobođeni su i rezervni dijelovi, komponente ili pribor, te potrošni materijal posebno namijenjen navedenim predmetima, te alati za održavanje, kalibraciju ili popravak tih artikala, uz uvjet da se uvoze zajedno s navedenim predmetima, ili naknadno ukoliko su sami predmeti već uvezeni uz oslobađanje od plaćanja carine, za što je potrebno priložiti presliku carinske deklaracije o puštanju u slobodan promet odnosnih predmeta. Uz pisani zahtjev za ostvarivanje oslobođenja na premete za hendikepirane osobe carinarnici se podnosi: akt o registraciji organizacije, ustanove ili udruženja za pružanje pomoći, ili profesionalnu i drugu rehabilitaciju, pisanu izjavu da je uvezena roba isključivo namijenjena uporabi, odnosno za pružanje pomoći i rehabilitaciju hendikepiranih osoba te potvrdu Hrvatske gospodarske komore da se odnosna roba ne proizvodi u RH.

84

Kada predmete uvoze neposredno hendikepirane osobe, uz pisani zahtjev za ostvarivanje oslobođenja podnose odgovarajuću medicinsku dokumentaciju o svojem statusu, te Hrvatske gospodarske komore da se odnosna roba ne proizvodi u RH. Dodajmo još da su hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata temeljem čl. 61.Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN 174/04., 92/05, 2/07) oslobođeni plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost na ortopedska i druga pomagala koja su izravan nadomjestak tjelesnih organa, odnosno oštećenih tjelesnih organa, a nezaposleni HRVI iz Domovinskog rata i kada uvoze strojeve i opremu za obavljanje gospodarske ili samostalne profesionalne djelatnosti – sukladno posebnim propisima za obavljanje tih djelatnosti. 9.7. Neplaćanje boravišne pristojbe Prema Zakonu o boravišnoj pristojbi (NN br. 43/09) propisano je da građanin koji u turističkom mjestu izvan svog prebivališta koristi uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska ili turistička djelatnost plaća boravišnu pristojbu.Boravišnu pristojbu plaća vlasnik ili stana za odmor u turističkom mjestu i sve osobe koje borave u toj kući ili stanu (od 15.06. do 15.09.), kao i vlasnik plovila koje se nalazi na vezu u luci nautičkog turizma kada boravi na plovilu te sve osobe koje borave na tom plovilu Odredbom članka 3. Zakona propisano je, među ostalim, da slijepe, gluhe i osobe s tjelesnim invaliditetom ne plaćaju boravišnu pristojbu Prema Zakonu – boravišnu pristojbu naplaćuju pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu istodobno s naplatom pružene usluge, pa je potrebno na vrijeme upozoriti da ste kao osoba s invaliditetom oslobođeni plaćanja boravišne pristojbe. 10. PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM Institucija pravobranitelja za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj je ustanovljena 2008. godine temeljem Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom (NN br.107/07. - u daljnjem tekstu: pravobranitelj) kojim je propisano da pravobranitelj štiti, prati i promiče prava i interese osoba s invaliditetom na temelju Ustava RH, međunarodnih ugovora i zakona, djeluje neovisno i samostalno držeći se načela pravičnosti i morala te mu nitko ne smije davati upute i naloge u njegovu radu, niti smije pripadati ni

85

jednoj političkoj stranci, što se odnosi i na njegove zamjenike. Imenuje ga i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog vlade RH. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom: - prati usklađenost zakona i drugih propisa u RH, koji se odnose na zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom, s odredbama Ustava RH i međunarodnih dokumenata koji se odnose na zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom, prati izvršavanje obveza RH koji proizlaze iz međunarodnih dokumenata koji se odnose na zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom, - prati primjenu politika, nacionalnih strategija i programa RH koji se odnose na zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom, - skrbi o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom, te o suzbijanju svih oblika diskriminacije zbog invaliditeta, - razmatra slučajeve povrede prava osoba s invaliditetom, izvještava javnost o povredama prava osoba s invaliditetom te poduzima radnje u svrhu njihova sprječavanja, - zalaže se za zaštitu i promicanje prava i interesa osoba s invaliditetom, predlaže poduzimanje mjera za izgradnju cjelovitog sustava zaštite i promicanja prava i interesa osoba s invaliditetom, - predlaže poduzimanje mjera na unapređenju kvalitete življenja osoba s invaliditetom, -prikuplja informacije i obavještava javnost o stanju prava osoba s invaliditetom, te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom. Pravobranitelj sudjeluje u postupku izrade nacrta prijedloga propisa koji se odnose na osobe s invaliditetom ili kojima se uređuju pitanja od značaja za osobe s invaliditetom a može potaknuti donošenje i izmjene zakona i drugih propisa koji se odnose na prava i zaštitu osoba s invaliditetom. Pruža savjetodavnu pomoć osobama s invaliditetom o načinu ostvarivanja i zaštite njihovih prava i interesa. Pravobraniteljica surađuje s udrugama osoba s invaliditetom, udrugama koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom te inicira i sudjelovanje u javnim aktivnostima usmjerenim na poboljšanje položaja osoba s invaliditetom. Tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne i fizičke osobe obvezni su surađivati s pravobraniteljem za osobe s invaliditetom i na njegov zahtjev podnositi izvješća i odgovarati na upite, koje su dužne odmah, a najkasnije od 15 dana izvijestiti pravobranitelja o poduzetom, a dužne su osigurati

86

pravobranitelju dostupnost u uvid u sve podatke, informacije i akte koji se odnose na prava i zaštitu osoba s invaliditetom. Pravobranitelj ima pravo pristupa u prostorije i uvida u način ostvarivanja brige o osobama s invaliditetom koje borave, rade ili su privremeno, odnosno trajno smještene kod fizičkih i pravnih osoba i drugih pravnih subjekata na temelju posebnih propisa. Izvješće o obavljenom uvidu, u roku od 30 dana, dostavlja se tijelu nadzora nad navedenim osobama. Tijelo nadzora dužno je u roku od 30 dana od dana zaprimanja izvješća, a u hitnim slučajevima bez odgode, izvijestiti pravobranitelja o poduzetim radnjama. Ako tijelo koje obavlja nadzor ne dostavi izvješće pravobranitelj će, u roku od 30 dana, o tome obavijestiti Vladu RH i sredstva javnog priopćavanja. Ako u obavljanju dužnosti pravobranitelj sazna da je osoba s invaliditetom izvrgnuta diskriminaciji, nasilju, spolnoj zloporabi, zlostavljanju, izrabljivanju, zanemarivanju ili nehajnom postupanju, dužan je odmah podnijeti prijavu nadležnom državnom odvjetništvu te upozoriti nadležno tijelo državne uprave i predložiti mjere za zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom. Svatko se može obratiti pravobranitelju i podnijeti mu prijedlog za razmatranje pitanja od značaja za zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom. Podnositelj će biti obaviješten o aktivnostima poduzetim povodom njegova prijedloga u roku od 60 dana. Hrvatski sabor je 30.05.2008. godine imenovao Anku Slošnjak pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom, čime je Hrvatska prvi put dobila instituciju „ombudsmana“ za zaštitu i promicanje prava osoba s invaliditetom. Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom je na adresi - Savska 41/3, Zagreb. Savjetnik za pravne poslove – Marko Gotovac, dipl.iur. Tel. O1/6102-175 e-mail: marko.gotovac@posi.hr službena internet stranica: www.posi.hr 11. SUZBIJNJE DISKRIMINACIJE Najvažniji zakon za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj je Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08 ) kojim se osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka RH, stvaraju se

87

pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. Diskriminacijom u smislu ovog Zakona smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po navedenim osnovama. Postoji izravna i neizravna diskriminacija. Izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od navedenih osnova kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji. Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po navedenim osnovama, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna. Težim oblikom diskriminacije u smislu ovog Zakona smatrat će se diskriminacija počinjen prema određenoj osobi po više osnova (višestruka diskriminacija), diskriminacija počinjena više puta (ponovljena diskriminacija), koja je počinjena kroz dulje vrijeme (produljena diskriminacija) ili koja posljedicama posebno teško pogađa žrtvu diskriminacije, o kojim okolnostima će sud voditi računa pri utvrđivanju visine naknade neimovinske štete te pri odmjeravanju kazne za prekršaje utvrđene ovim Zakonom. Odredbom članka 7. Zakona propisano je da nitko ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog toga jer je u dobroj vjeri prijavio diskriminaciju, nazočio diskriminaciji, odbio nalog za diskriminatornim postupanjem ili na bilo koji način sudjelovao u postupku vođenom povodom diskriminacije sukladno odredbama ovoga Zakona (zaštita od viktimizacije). Ovaj se Zakon primjenjuje na postupanje svih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima te na postupanje svih pravnih i fizičkih osoba. Ova tijela dužna su prijaviti osnovanu sumnju na diskriminaciju pučkom pravobranitelju ili posebnim pravobraniteljima (pravobranitelju za ravnopravnost

88

spolova, pravobranitelju za djecu, pravobranitelju za osobe s invaliditetom), uz pristanak osobe za koju postoji sumnja da je žrtva diskriminacije. Člankom 9. Zakona propisane su iznimke kada se stavljanje u nepovoljniji položaj ne smatra diskriminacijom, među kojima je i pogodovanje trudnicama, djeci, mladeži, starijim osobama, osobama s pravnom obvezom uzdržavanja koje redovito ispunjavaju obvezu uzdržavanja i osoba s invaliditetom u cilju njihove zaštite kada je takvo postupanje temeljeno na odredbama zakona, podzakonskog akta, programa i mjera. Žrtva diskriminacije po odredbama ovog Zakona ima pravo na naknadu štete prema propisima koji uređuju obvezne odnose. 11.1.Propuštanje na razumnu prilagodbu i segregacija Člankom 4. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisano je da će se diskriminacijom smatrati i propust da se osobama s invaliditetom, sukladno njihovim specifičnim potrebama, omogući: - korištenje javno dostupnih resursa, - sudjelovanje u javnom i društvenom životu, - pristup radnom mjestu i odgovarajući uvjeti rada, prilagodbom infrastrukture i prostora, korištenjem opreme i na drugi način koji nije nerazmjeran teret za onoga tko je to dužan omogućiti. Diskriminacijom smatra se i segregacija. Segregacija u smislu ovog Zakona predstavlja prisilno i sustavno razdvajanje osoba po nekoj od gore navedenih osnova. 11.2. Postupak pred sudom Člankom 16. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisano je da svatko tko smatra da mu je zbog diskriminacije povrijeđeno neko pravo može tražiti zaštitu toga prava u postupku u kojem se o tom pravu odlučuje kao o glavnom pitanju, a može tražiti i zaštitu u posebnom postupku propisanom člankom 17. Zakona. Posebni postupci za zaštitu od diskriminacije u području rada i zapošljavanja smatrat će se sporovima iz radnih odnosa. Sud i druga tijela koja provode postupak dužna su radnje u postupku poduzimati hitno, nastojeći da se sve tvrdnje o diskriminaciji što prije ispitaju.

89

11.3. Posebne tužbe za zaštitu od diskriminacije Odredbom članka 17. Zakona propisano je da osoba koja tvrdi da je žrtva diskriminacije po odredbama ovog Zakona ovlaštena je podnijeti tužbu i tražiti: 1. da se utvrdi da je tuženik povrijedio tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da radnja koju je poduzeo ili propustio može neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje (tužba za utvrđenje diskriminacije), 2. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice (tužba za zabranu ili otklanjanje diskriminacije), 3. da se naknadi imovinska i neimovinska šteta uzrokovana povredom prava zaštićenih ovim Zakonom (tužba za naknadu štete), 4. da se presuda kojom je utvrđena povreda na jednako postupanje na trošak tuženika objavi u medijima. Zahtjev za objavu presude sud će usvojiti ako utvrdi: 1. da je do povrede prava na jednako postupanje došlo posredstvom medija, ili 2. da je informacija o postupanju koje krši pravo na jednako postupanje bila objavljena u medijima, a objavljivanje presude je potrebno radi potpune naknade učinjene štete ili zaštite od nejednakog postupanja u budućim slučajevima. Za sporove po tužbi iz članka 17. stavka 1. ovog Zakona u prvom je stupnju stvarno nadležan općinski sud. Pored suda opće mjesne nadležnosti nadležan je i sud na čijem području tužitelj ima prebivalište, odnosno boravište te sud mjesta gdje se dogodila šteta ili je počinjena radnja diskriminacije. Prije pokretanja ili u tijeku postupka povodom zahtjeva iz članka 17. stavka 1. ovog Zakona sud može, na prijedlog stranke, odrediti privremene mjere. Na privremene mjere na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona. Iznimno, pretpostavke za određivanje privremenih mjera jesu: 1. da je podnositelj zahtjeva učinio vjerojatnim da je povrijeđeno njegovo pravo na jednako postupanje te 2. da je određivanje mjere potrebno radi otklanjanja opasnosti od nenadoknadive štete, osobito teške povrede prava na jednako postupanje, ili sprječavanje nasilja.

90

U odnosu na teret dokazivanja propisano je člankom 20. Zakona da ako stranka u sudskom postupku tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje prema odredbama ovoga Zakona, dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije. U tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci. Ova odredba ne primjenjuje se u prekršajnom i kaznenom postupku. U parnici povodom tužbe iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona može se kao umješač na strani tužitelja diskriminacije pridružiti tijelo, organizacija, ustanova, udruga ili druga osoba koja se u okviru svoje djelatnosti bavi zaštitom prava na jednako postupanje u odnosu na skupine o čijim se pravima odlučuje u postupku. Sud će dopustiti sudjelovanje umješaća samo uz pristanak tužitelja. Umješač može poduzimati radnje u postupku i ima u postupku sva prava koja pripadaju umješaču. Sud u povodu zahtjeva iz članka 17. stavka 1. točke 2. i 4. sud može odlučiti da žalba ne zadržava ovrhu ili odrediti kraći rok za ispunjavanje činidbe koje su naložene tuženiku. U postupcima iz čl. 17. stavka 1. ovog Zakona revizija je uvijek dopuštena. 11.4. Udružena tužba za zaštitu od diskriminacije Udruga, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, a imaju opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa, određene skupine ili se u sklopu svoje djelatnosti bave zaštitom prava na jednako postupanje mogu podnijeti tužbu protiv osobe koja je povrijedila pravo na jednako postupanje, ako učine vjerojatnim da je postupanjem tuženika povrijeđeno pravo na jednako postupanje većeg broja osoba koje pretežno pripadaju skupini čija prava tužitelj štiti. U tužbi mogu se istaknuti zahtjevi da se: 1. utvrdi da je postupanje tuženika povrijedilo pravo na jednako postupanje u odnosu na članove skupine, 2. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice u odnosu na članove skupine, 3. da se presuda kojom j utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak tuženika objavi u medijima. O tužbi u prvom stupnju odlučuje županijski sud opće mjesno nadležan za tuženika, ili županijski sud mjesta na kojem je počinjena radnja diskriminacije.

91

11.5. Kazne za diskriminiranje Zakon za određena diskriminatorna ponašanja predviđa novčane kazne u rasponu od 1.000,00 kn do 350.000,00 kn. 12. BESPLATNA PRAVNA POMOĆ Pravna pomoć u smislu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (62/08) je način olakšavanja pristupa sudu i drugim tijelima koja odlučuju o pravima i obvezama hrvatskih državljana i stranaca na način da troškove u cijelosti ili djelomično snosi RH, uzimajući u obzir materijalni položaj i okolnosti da ne bi mogli ostvariti to pravo bez ugrožavanja svojeg uzdržavanja i uzdržavanja člana svojeg kućanstva.

Pravna pomoći odobrit će se u svim postupcima pred sudovima, upravnim tijelima i drugim pravnim osobama s javnim ovlastima, ako se njima rješava o egzistencijalnim pitanjima korisnika.

Egzistencijalna pitanja u smislu ovoga Zakona su osobito: statusna pitanja, prava iz sustava socijalne skrbi, prava iz sustava mirovinskog, invalidskog osiguranja i drugi oblici pomoći, radnopravne stvari, zaštita djece i mlađih punoljetnika, zaštita žrtava kažnjivih djela, žrtava trgovanja ljudima, obiteljskog nasilja i kada je to predviđeno međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka, kao i imovinsko-pravna pitanja u vezi sa zaštitom nekretnina do veličine zadovoljavajućega stambenog prostora, u skladu sa člankom 3. ovoga Zakona, odnosno zaštitom sredstava za rad neophodnih za uzdržavanje korisnika i članova kućanstva te novčanih sredstava do dvadeset najnižih mjesečnih osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja na dan podnošenja zahtjeva prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja, po članu njegovog kućanstva. Iznimno od navedenog u sudskim postupcima sud može na zahtjev stranke koja ne ispunjava ovim Zakonom propisane uvjete odobriti pravnu pomoć iz razloga pravičnosti.

Smatrat će se da osoba ne može snositi troškove pravne pomoći bez egzistencijalne ugroženosti ako ostvaruje prava iz sustava socijalne skrbi i drugih oblika pomoći, odnosno pravo na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ili ako imovno stanje podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegovog kućanstva odgovara sljedećim uvjetima: a) kad imovina, u novčanom obliku, podnositelja zahtjeva i članova

92

njegovog kućanstva ne iznosi više od dvadeset najnižih mjesečnih osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja, na dan podnošenja zahtjeva, prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja, po članu njegovog kućanstva b) kad podnositelj zahtjeva ili punoljetni članovi njegovog kućanstva posjeduju imovinu, osim imovine u novčanom obliku, čija ukupna vrijednost ne prelazi iznos od dvadeset najnižih mjesečnih osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja na dan podnošenja zahtjeva prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja, c) kad podnositelj zahtjeva odnosno punoljetni članovi njegova kućanstva, imaju u vlasništvu stan ili kuću koji se smatraju zadovoljavajućim stambenim prostorom u smislu članka 3. ovoga Zakona, te ako imaju u vlasništvu automobil čija vrijednost ne prelazi osamnaest najnižih mjesečnih osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja na dan podnošenja zahtjeva, prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja, d) kad ukupni dohodak i ukupni primici podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegova kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos najniže osnovice za obračun i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja na dan podnošenja zahtjeva, prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja.

Besplatna pravna pomoć odobrit će se djeci, koju su roditelji i drugi obveznici uzdržavanja po odredbama zakona dužni uzdržavati, u postupcima koji se vode pred nadležnim tijelima radi ostvarivanja prava djeteta na uzdržavanje neovisno o materijalnim prihodima obitelji.

Pružatelji pravne pomoći su: odvjetnici te ovlaštene udruge i visoka učilišta koja imaju registriranu djelatnosti pružanja pravne pomoći. Pružatelji pravne pomoći pružaju pravnu pomoć uz naknadu osim pružanja opće pravne informacije. 12.2. Vrste pomoći Pravna pomoć ostvaruje se kao primarna ili sekundarna pravna pomoć.

1.Primarna pravna pomoć obuhvaća: – opću pravnu informaciju, – pravni savjet, – pravnu pomoć u sastavljanju pismena pred tijelima uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, – zastupanje u upravnim stvarima,

93

– pravnu pomoć u mirnom izvansudskom rješavanju sporova, – zastupanje pred Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama, ako je u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela. 2. Sekundarna pravna pomoć obuhvaća: – zastupanje pred sudom, – pravnu pomoć za mirno rješavanje sporova pred sudom, – sastavljanje pismena u sudskim postupcima.

Odobravanje bilo kojeg oblika pravne pomoći uključuje i oslobađanje od plaćanja pristojbi i troškova postupka.

12.3. Postupak ostvarivanja pravne pomoći

Postupak za odobravanje pravne pomoći pokreće se podnošenjem zahtjeva (na propisanom obrascu) uredu državne uprave u Županiji ( u Splitu, Vukovarska 1.) a može se pokrenuti i izravnim podnošenjem zahtjeva ovlaštenim udrugama, sindikatima i pravnim klinikama. Uz obrazac, odnosno zahtjev, prilaže se pisana izjava podnositelja zahtjeva i članova njegova kućanstva (osim ako je podnositelj žrtva obiteljskog nasilja) o imovini te pisana izjava o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i dohotku.

Podnositelj zahtjeva koji je korisnik nekog od prava iz sustava socijalne skrbi i drugih oblika pomoći podnosi uz zahtjev potvrdu nadležnog centra za socijalnu skrb o vrsti i visini primljene pomoći u posljednjih dvanaest mjeseci ili je korisnik prava na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Podnosi uz zahtjev potvrdu ili presliku rješenje o opskrbnini.

Ured će prema vlastitoj ocjeni provjeriti činjenice navedene u obrascu o imovnom stanju podnositelja zahtjeva a uvijek kada to zatraži nadležni sud, upravno tijelo, odnosno osoba s javnim ovlastima koji vodi postupak.

Korištenje pravne pomoći odobrava se podnositelju zahtjeva koji ispunjava prava na pravnu pomoć izdavanjem uputnice u kojoj se određuje i vrsta i oblik pomoći koji se odobravaju, u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva a iznimno i kraće kada prijeti opasnost da ne ostvari pravo koje je predmet postupka. Kada se utvrdi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete za odobravanje prava na pravnu pomoć, ured donosi rješenje kojim se zahtjev odbija. Na takvo rješenje može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od dana

94

dostave rješenja Ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa. Protiv rješenja Ministarstva može se pokrenuti upravni spor.

Za podnošenje zahtjeva ne plaćaju se upravne pristojbe.

IV. DRŽAVNA TIJELA ZA SKRB O OSOBAMA S INVALIDITETOM 1. Povjerenstvo Vlade RH za osobe s invaliditetom Pri Vladi Republike Hrvatske 1997. godine osnovano je Povjerenstvo za osobe s invaliditetom kao savjetodavno i stručno tijelo sa zadaćom, da Vladi daje prijedloge, mišljenja i stručna obrazloženja iz područja položaja, zaštite i rehabilitacije osoba s invaliditetom i njihovih obitelji, te da provodi aktivnosti usmjerene na njihovu dobrobit. Stručni i administrativni poslovi Povjerenstva obavljaju se u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Prema Odluci o osnivanju Povjerenstva (NN 102/00., 6/01., 167/03. i 23./04.) njegova je zadaća osobito: - da prati primjenu postojećih propisa koji se odnose na osobe s invaliditetom i predlaže mjere za unapređivanje rada u tijelima koja skrbe o zaštiti osoba s invaliditetom i ostvarivanju njihovih prava; - da raspravlja i daje mišljenja o nacrtima zakona i drugih propisa koji su od interesa za unapređenje kvalitete življenja osoba s invaliditetom i njihovih obitelji; - da proučava, prati i predlaže mjere u odnosu na međunarodne akte, osobito akte Vijeća Europe i Europske unije, iz područja položaja, zaštite i rehabilitacije osoba s invaliditetom, te daje mišljenje o postupku njihovog donošenja i usvajanja; - da prati provedbu Nacionalnog programa za poboljšanje kvalitete življenja osoba s invaliditetom i predlaže učinkovito izvršavanje planiranih mjera i aktivnosti; - prikuplja podatke o aktivnostima u korist osoba s invaliditetom što ih poduzimaju tijela državne vlasti, ustanova, zajednica, udruga i drugih organizacijskih oblika i predlaže mjere za njihovu djelotvorniju provedbu; - prikuplja i proučava podatke i iskustva drugih zemalja u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom.

95

Povjerenstvo je dužno Vladi podnositi polugodišnja i godišnja izvješća o svom radu. Adresa: Povjerenstvo Vlade RH za osobe s invaliditetom, Savska cesta 41, Zagreb, tel. (01) 6176-858. 2. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti U Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti ustrojene su četiri upravne jedinice od interesa za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i za osobe s invaliditetom i to: Uprava za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, Uprava za pravne poslove, Uprava za stambeno zbrinjavanje i Uprava za obitelj. Uprava za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji obavlja pravne i druge stručne poslove u vezi ostvarivanja prava temeljem priznatog statusa HRVI iz Domovinskog rata, te u vezi rješavanja prava članova obitelji poginuloga, umrloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskih branitelja. U Upravi se prati ostvarivanje prava HRVI i predlažu mjere za poboljšanje njihova pravnog položaja, provodi postupak dodjele osobnih automobila HRVI 100% I. skupine, rješava zahtjeve za ortopedska pomagala, pruža pravna pomoć osobama koje njeguju i pomažu stopostotne invalide I. skupine, te osmišljava i prati programe psihosocijalne pomoći i rehabilitacije HRVI. Uprava za pravne poslove obavlja stručne poslove u vezi izrade, praćenja primjene i predlaganja izmjena i dopuna propisa što se odnose na HRVI, branitelje i stradalnike iz Domovinskog rata, vrši reviziju prvostupanjskih rješenja o statusnim pravima, rješava o žalbama u drugostupanjskom postupku, obrađuje i priprema predmete za drugostupanjsko liječničko povjerenstvo, pruža pravnu i stručnu pomoć hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata, te rješava sve podneske, zahtjeve i pritužbe u vezi statusnih prava. Uprava za stambeno zbrinjavanje obavlja upravne i druge stručne poslove u vezi dodjele stana ili kredita za kupnju, gradnju ili nadogradnju stana ili kuće, donosi liste reda prvenstva, pruža pravnu i stručnu pomoć pri ostvarivanju prava na ustupanje te komunalno uređenje i opremanje građevinskog zemljišta, kao i pri priključivanju na komunalnu infrastrukturu i realizaciji stambenih kredita, a obavlja i savjetodavnu i pravnu pomoć vezanu za ostvarivanje svih prava što se odnose na stambeno zbrinjavanje.

96

Uprava za obitelj preko svog Odjela za osobe s invaliditetom promiče prava i predlaže mjere zaštite osoba s invaliditetom na lokalnoj i državnoj razini, prati provedbu postojećih propisa i njihovu usklađenost s preuzetim međunarodnim dokumentima, predlaže polazišta za izradu novih propisa važnih za osobe s invaliditetom, provodi mjere za unapređenje kvalitete svih oblika skrbi za osobe s invaliditetom, potiče osnivanje savjetovališta za osobe s invaliditetom u okviru obiteljskih centara i prati njihov rad, te djeluje na senzibiliziranju javnosti o problematici osoba s invaliditetom. Odjel provodi i međuresornu suradnju o pitanjima vezanim za kvalitetu života i socijalni status osoba s invaliditetom, prati provedbu osiguravanja pristupačnosti objekata u sustavima zdravstva, prosvjete i športa, kulture, znanosti i tehnologije, turizma, infrastrukturnim i uslužnim objektima, kao i dostupnost javnog prijevoza, prati provedbu nacionalnih strategija i programa koji se odnose na zaštitu osoba s invaliditetom, koordinira provedbu mjera iz nacionalne strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom, prikuplja podatke o aktivnostima namijenjenim osobama s invaliditetom koje se poduzimaju od strane tijela državne vlasti, ustanova, vjerskih zajednica, udruga i drugih organizacija, a prati i iskustva drugih zemalja u skrbi o osobama s invaliditetom. Uputno je održavati dodire s tim upravnim tijelima, jer njihov rad izravno utječe na kvalitetu življenja osoba s invaliditetom. Vrijedi ukazivati na stanja, teškoće i probleme, kao i na mogućnosti njihova ublažavanja i rješavanja. Adresa je: Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Trg hrvatskih velikana 6, Zagreb, tel. (01) 2308888 (centrala). 3. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (NN br.) utvrđene su dvije jedinice od interesa za osobe s invaliditetom: Uprava za socijalnu skrb i Uprava za zaštitu žrtava i sudionika rata. Uprava za socijalnu skrb ima četiri odjela, a za osobe s invaliditetom najvažniji je Odjel za socijalnu skrb i njegov Odsjek za zaštitu osoba s invaliditetom, starijih i nemoćnih osoba, te ovisnika o drogama, kao i Odsjek za suradnju s nevladinim organizacijama. Odsjek za zaštitu osoba s invaliditetom, starijih i nemoćnih osoba, te ovisnika o drogama obavlja upravne i stručne poslove vezane uz poticanje, organiziranje i praćenje aktivnosti na poboljšanju uvjeta života osoba s invaliditetom i njihovih obitelji, kao i na što uspješnijem uključivanju osoba s invaliditetom u životnu sredinu i unapređenju skrbi o osobama s

97

invaliditetom. Odsjek također sudjeluje u izradi propisa s područja zaštite osoba s invaliditetom i humanitarne pomoći, obavlja i stručne poslove u vezi s vještačenjem osoba s invaliditetom i psihički bolesnih osoba radi ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava u skladu s posebnim propisima, te prati rad subjekata koji obavljaju poslove zbrinjavanja socijalno ugroženih građana. U Odsjeku za suradnju s nevladinim organizacijama – između ostaloga – vodi se jedinstvena evidencija o korisnicima i opsegu pružene humanitarne pomoći, prati rad i surađuje s humanitarnim i dobrotvornim organizacijama, te skrbi o osiguravanju financijskih sredstava za rad udruga invalida i drugih dobrotvornih nevladinih udruga koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom. Uprava za zaštitu žrtava i sudionika rata ima tri odjela, a za invalidne osobe posebno su važni Odjel za zaštitu žrtava i sudionika II. svjetskog rata i poraća, te Odjel za zaštitu civilnih žrtava iz Domovinskog rata. Uz upravne i stručne poslove iz sustava zaštite civilnih žrtava iz Domovinskog rata, sudionika II. svjetskog rata, te vojnih i civilnih invalida II. svjetskog rata, u tim odjelima - između ostaloga – sustavno se prati stanje sudionika i žrtava rata i predlažu mjere za unapređenje njihova socijalnog položaja i zaštite, sudjeluje u ostvarivanju psihosocijalne pomoći za civilne žrtve iz Domovinskog rata, te surađuje s vladinim i nevladinim organizacijama u cilju pružanja pomoći i predlaganju mjera za poboljšanje skrbi o civilnim stradalnicima Domovinskog rata. Korisno bi bilo komunicirati s tim tijelima. Adresa je: Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ksaver 200 a, Zagreb, tel. (01) 46 07 555. 4. Registar osoba s invaliditetom Početkom srpnja 2001. godine Hrvatski sabor usvojio je Zakon o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN 64/01.), a od početka 2002. godine temeljem tog Zakona započelo je sustavno prikupljanje podataka o osobama s invaliditetom. Registar vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zakonom je propisan način prikupljanja podataka o uzroku, vrsti, stupnju i težini oštećenja zdravlja osoba s invaliditetom, način obrade i korištenja podataka, te zaštita tih podataka. Podatke o vrstama tjelesnog ili mentalnog oštećenja dostavljaju u registar: liječnik primarne zdravstvene zaštite, liječnik specijalist školske medicine te liječnik specijalističko-

98

konzilijarne zdravstvene zaštite koji je pregledao i liječio osobu s invaliditetom, zatim nadležna tijela državne uprave (centri za socijalnu skrb, ministarstva rada i socijalne skrbi, prosvjete i športa i hrvatskih branitelja, te županijski uredi za obrazovanje) i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Registar djeluje kao jedinstvena baza podataka, koji se obrađuju i objavljuju svake godine kao zbirni statistički pokazatelji za potrebe znanosti i prakse državnih i drugih tijela, što će bitno pridonijeti unapređivanju skrbi i poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom.

V. PREGLED PROPISA a) Z a k o n i

Carinski zakon (NN, br. 78/99., 117/99., 73/00., 92/01., 47/03. i

140/05., 138/06.,60/08. i 45/09.), Opći porezni zakon (NN, br. 127/00., 86/01. i 150/02.) Obiteljski zakon (NN, br. 116/03., 204/03., 17/04. i 136/04., 116/03.,

17/04., 136/04., 107/07) Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (NN, 62/08) Zakon o boravišnoj pristojbi (NN, br. 43/09) Zakon o carinskoj tarifi (NN, br. 61/00. i 117/00., 119/00 I 146/08.,

27/09., 51/09.) Zakon o civilnoj službi (NN, br. 25/03.) Zakon o doplatku za djecu (NN, br. 94/01., 138/08., 107/07) Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja (NN, br. 147/02. i 177/04.) Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave (NN, br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 59/01., 107/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07., 73/08.)

Zakon o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br. 163/03.,82/04., 41/08.)

Zakon o prostornom uređenju u gradnji (NN, br. 86/08., 38/09.) Zakon o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN, br. 64/01.) Zakon o humanitarnoj pomoći (NN, br. 96/03) Zakon o javnim cestama (NN, br. 180/04., 138/06., 38/09., 124/09.,

153/09.) Zakon o lijekovima (NN, br. 71/07., 45/09.) Zakon o Listi profesionalnih bolesti (NN, br. 162/98., 107/07.) Zakon o Listi tjelesnih oštećenja (NN, br. 162/98..107/07) Zakon o mirovinskom osiguranju (NN, br. 102/98., 127/00., 59/01.,

109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 43/07., 79/07., 35/08.)

99

Zakon o stažu s povećanim trajanjem (NN, br. 71/99., 46/07., 41/08) Zakon o Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva (NN, br.

173/03..) Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br.

87/08., 86/09.) Zakon o porezu na dobit (NN, br. 177/04., 90/05. i 57/06.) Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 47/95., 106/96., 164/98.,

105/99., 54/00., 73/00., 48/04., 82/04. 90/05.,76/07, 87/09.) Zakon o porezu na dohodak (NN, br. 177/04., 73/08., 2/09., 9/09.) Zakon o posebnim porezima na promet osobnih vozila, ostalih motornih

vozila, plovila i zrakoplova (NN, br. 136/02. – pročišćeni tekst, 44/03., 95/04. 94/09.)

Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN, br. 32/02., 86/02., 114/03., 151/03. 80/08.)

Zakon o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu (NN, br. 97/00., 101/00.)

Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br. 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09.)

Zakon o pravima pacijenata (NN br. 169/04.) Zakon o pravobranitelju za djecu (NN, br. 96/03.) Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom (NN, 107/07) Zakon o pravu na dodatak uz mirovinu određenih kategorija korisnika

mirovine (NN, br. 45/02.) Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN, br. 10/97., 107/07.) Zakon o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara (NN, br. 83/02.,

142/02.) Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s

invaliditetom (NN, br. 143/02. i 33/05.) Zakon o psihološkoj djelatnosti (NN, br. 47/03.) Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07., 38/09.) Zakon o radu (NN, br. 149/09.) Zakon o rodiljinim i roditeljskim potporama (NN, 85/08., 110/08.) Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN, br. 67/08) Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN, br. 85/08.) Zakon o socijalnoj skrbi (NN, br. 73/97., 27/01., 59/01., 82/01.,

103/03.,44/06., 79/07.) Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (NN, br. 71/99.,

46/07.) Zakon o zaštiti na radu (NN, br. 59/96., 94/96., 114/03., 86/08.,

116/08.)

100

Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (NN, br. 111/97., 128/99. i 79/02.)

Zakon o zaštiti pacijenata (NN, br. 169/04.) Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN, br. 33/92., 77/92.,

27/93., 58/93., 2/94., 76/94., 108/95., 108/96., 82/01. i 103/03.) Zakon o zdravstvenom osiguranju (NN, br. 94/01., 88/02., 149/02.,

117/03., 30/04., 177/04. i 90/05.) Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN, br. 121/03., 48/05., 85/06, 117/08.) b) P r a v i l n i c i Pravila uspostavljanja i provođenja dopunskoga zdravstvenog

osiguranja (NN, br. 120/06., 31/07., 80/07., 68/08.) Pravilnik o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad (NN, br.

96/02.) Pravilnik o dodjeli besplatnih udžbenika (NN, br. 43/05.) Pravilnik o dodjeli stambenog kredita članovima obitelji smrtno

stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata (NN, br. 43/05.)

Pravilnik o doprinosima za obvezna osiguranja (NN, br. 1/05. i 14/05.) Pravilnik o izboru, načinu i postupku ostvarivanja prava osoba koje

pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata 100% I. skupine (NN, br. 43/05.)

Pravilnik o iznosu troškova iz članka 104. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ( NN, br. 43/05.)

Pravilnik o iznosu, uvjetima i postupku ostvarivanja prava na jednokratnu novčanu pomoć (NN, br. 24/03.)

Pravilnik o jedinstvenom registru hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br. 43/05.)

Pravilnik o korištenju prava na medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata (NN, br. 45/05.)

Pravilnik o mjerilima i postupku za utvrđivanje nesposobnosti za samostalan život i rad i nedostatak sredstava za uzdržavanje za osobe s prebivalištem u RH kojima se zdravstvena zaštita ne osigurava po drugoj osnovi (NN, br. 39/02.)

Pravilnik o medicinskim indikacijama za razvrstavanje HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine prema stupnju potrebe za njegom i pomoći druge osobe (NN, br. 45/05.)

Pravilnik o medicinskim indikacijama za razvrstavanje vojnih i civilnih invalida rata od I. do IV. skupine prema stupnju potrebe za njegom i pomoći druge osobe (NN, br. 29/02.)

101

Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na besplatne udžbenike (NN, br. 57/04.)

Pravilnik o načinu ostvarivanja prava osiguranih osoba na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite (NN, br. 41/07.)

Pravilnik o odobravanju pomoći za uzdržavanje u obliku zajma, mjerila i obilježja stana potrebnog za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba samca i obitelji i o odobravanju pomoći iz socijalne skrbi (NN, br. 29/98., 117/00.,81/04. 79/07.)

Pravilnik o određivanju pravnih osoba i tijela u kojima se obavlja civilna služba u Republici Hrvatskoj (NN, br. 84/03.)

Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN, br. 23/91.)

Pravilnik o oštećenjima organizma po osnovi kojih HRVI iz Domovinskog rata imaju pravo na ortopedski dodatak i o razvrstavanju tih oštećenja u stupnjeve (NN, br. 45/05.)

Pravilnik o oštećenjima organizma po osnovi kojih vojni i civilni invalidi rata imaju pravo na ortopedski dodatak i o razvrstavanju tih oštećenja u stupnjeve (NN, br. 29/02.)

Pravilnik o porezu na dobit (NN, br. 95/05., 133/07,146/09.) Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 149/09.) Pravilnik o porezu na dohodak (NN, br. 2/09., 9/09., 146/09.) Pravilnik o posebnom stažu ostvarenom u Domovinskom ratu (NN, br.

54/04.) Pravilnik o pristupačnosti (NN, br. 78/08.) Pravilnik o postupku za ostvarivanje prava na korištenje povlastica u

unutarnjem putničkom prometu (NN, br. 14/01.) Pravilnik o postupku ostvarivanja prava na prilagodbu prilaza do zgrade

i prilagodbe stana za potrebe HRVI iz Domovinskog rata s ograničenim sposobnostima kretanja (NN, br. 31/02.)

Pravilnik o pravima roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad s polovicom punoga radnog vremena radi njege djeteta (NN, br. 92/03.)

Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu (NN, br. 80/07., 85/07.)

Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN, br. 120/06., 136/06., 56/07., 80/07., 96/07., 45/06.)

Pravilnik o Pravilnik o projektima potrebnim za osiguranje pristupačnosti građevina

osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti (NN, br. 104/03.)

102

Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti ( NN, br. 151/05., 61/07.)

Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN, br. 33/05. i 64/05., 155/05.)

Pravilnik o Pravilnik o radu liječničkih povjerenstava u postupku ostvarivanja prava

po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br. 43/05.)

Pravilnik o radu liječničkih povjerenstava u postupku ostvarivanja prava po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN, br. 29/02. i 32/02.)

Pravilnik o radu povjerenstva za reviziju ocjene invalidnosti (NN, br. 37/05.)

Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim i standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN, br. 88/07., 58/08.)

Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine „restorani“, „barovi“, „cartering objekti“ i objekti jednostavnih usluga (NN, br. 82/07,., 82/09.)

Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine „kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“ (NN, br. 75/08.)

Pravilnik o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti (NN, br. 5/03.)

Pravilnik o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima (NN, br. 64/02., 105/07.)

Pravilnik o sastavu, ovlastima i načinu rada liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (NN, br. 57/07. i 76/007.)

Pravilnik o srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju (NN, br. 86/92.)

Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN, br. 23/91., 74/99.)

Pravilnik o standardima i normativima prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN, br. 142/06., 11/07., 80/07., 134/07., 34/08., 7/09.)

Pravilnik o sudjelovanju i načinu plaćanja korisnika i drugih obveznika uzdržavanja u troškovima skrbi izvan vlastite obitelji (NN, br. 112/98. i 5/02.)

Pravilnik o sustavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima (NN, 64/02., 105/07.)

Pravilnik o utvrđivanju postotka oštećenja organizma HRVI iz Domovinskog rata (NN, br.45/05.)

103

Pravilnik o utvrđivanju postotka oštećenja organizma vojnih i civilnih invalida rata (NN, br. 14/06.)

Pravilnik o utvrđivanju zdravstvenih ustanova za vještačenje (NN, br. 45/05., 21/06., 131/06.)

Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja na provođenje zdravstvene njege u kući (NN, br. 40/07.)

Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala (NN, br. 17/09., 23/09., 53/09., 116/09.)

Pravilnik o uvjetima i postupku stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane brige i njege djeteta (NN, 25/09.)

Pravilnik o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta (NN, br. 18/09.)

Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja na bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom i fizikalnom terapijom u kući (NN, br. 46/07.- pročišćeni tekst, 64/08., 91/09, 118/09.)

Pravilnik o uspostavljanju i provođenju dopunskog zdravstvenog osiguranja (NN, br. 2/09., 32/09., 59/09., 91/09., 118/09.)

Pravilnik o vozačkim dozvolama (NN, br. 157/04.) Pravilnik o vrsti doma za djecu i doma za odrasle osobe i njihovoj

djelatnosti , te uvjetima glede prostora, opreme i potrebnih stručnih i drugih djelatnika doma socijalne skrbi (NN, br. 101/99.,120/02. 74/04.)

c) U r e d b e Uredba o carinskoj tarifi za 2010. godinu (NN, br. 145/09.) Uredba o medicinskom vještačenju (NN, br. 52/99., 145/99., 24/00.,

52/00.) Uredba o opsegu i sadržaju medicinske dokumentacije (NN, br. 94/99.) Uredba o osnivanju Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i

zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN, br. 116/03.,48/04., 68/08.) Uredba o stambenom zbrinjavanju članova obitelji smrtno stradaloga,

zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (NN, br. 86/05.)

Uredba o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2009. godinu (NN, br. 81/08.)

Uredba o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine (NN, br. 5/07.)

104

Uredba o uvjetima i postupku ostvarivanja carinskih i poreznih olakšica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br. 12/05. i 68/05.)

Uredba o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na jednokratnu novčanu pomoć članovima obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (NN, br. 76/05.)

Uredba za provedbu Carinskog zakona (NN, br. 161/03., 69/06., 5/07., 70/08.)

e) O s t a l o Deklaracija o pravima osoba s invaliditetom (NN, br. 47/05.) Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s

invaliditetom od 2007. do 1015 godine (NN, br. 63/07.) Strategija razvitka Republike hrvatske «Hrvatska u 21. stoljeću» -

Strategija razvitka mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi (NN, br. 97/03.) ???

PRAVAOSOBA S INVALIDITETOM

UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM SPLIT

IV. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Priredila: Senka Mrkonjić

SPLIT, prosinac 2009.ISBN 978-953-99028-3-2