Udruživanje poljoprivrednika

gospodarskilist

35 Božić 2013.

Udruživanje poljoprivrednika

mali

GO

SPO

DARS

KI S

AV

JETN

IK

Vrijeme koje dolazi predstavlja veliki izazov za hrvatsku poljoprivredu, koja se godinama postupno prilagođavala poljoprivredi EU, prije svega na zako-nodavnom planu, a dijelom i na području povećanja konkurentnosti. Iako je postupak prilagodbe hrvatske agrarne politike Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, zaključen okončanjem pregovora u poglavlju 11: Poljoprivreda i ruralni razvitak i samim ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, hrvatska po-ljoprivreda neće moći postati konkurentna poljoprivredi EU ne promijeni li se ubrzano agrarna struktura hrvatske poljoprivrede i ako se ne organizira kroz sustave poslovnog povezivanja u poljoprivredi, odnosno zajedničkoga marketinškog nastupa.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

Božić 2013. Božić 2013.gospodarskilist

36

Gospodarski list je na poziv Eu-ropske komisije posjetio sve važ-nije institucije Europske unije koje su smještene u glavnom gradu Belgije, ali može se reći i Europe, Bruxellesu. U obilasku su osim hr-vatskog, sudjelovali i agrarni no-vinari iz 12 država članica EU, a tom prilikom održano je i nekoliko predavanja o povijesti Zajedničke poljoprivredne politike, kao i o re-formi koja će vrijediti u razdoblju od 2014.-2020. godine.

Strategija o zajedničkoj poljo-privrednoj politici dio je Rimskog ugovora iz 1957. godine, kad se 6 država osnivača, tad Europske ekonomske zajednice (EEZ), usu-glasilo o potrebi uvođenja za-jedničke poljoprivredne politike, kako bi se osigurala održiva pro-izvodnja hrane, održivo upravlja-nje prirodnim resursima, te posti-zanje uravnotežnog razvoja svih regionalnih cjelina unutar država članica.

Gospodarski list je na poziv Eu-

Zašto je potrebno udruživanje poljoprivrednika?

Stara pouka o udruživanju iz narodne priče, pomalo je zaboravljena, no na zahtjevnom europskom tržištu, hrvatski poljoprivrednici trebat će udružiti snage kako bi se mogli othrvati konkurenciji europskih poljoprivrednika

Zajednička poljoprivredna politika najobuhvatnija je od svih ekonomskih politika EU i najznačajnije je područje dje-lovanja institucija EU. Dovoljno je istaknuti kako je sredinom prošlog mjeseca Europski par-lament odobrio dogovor o više-godišnjem proračunu Europske unije za razdoblje od 2014. do 2020. u iznosu od 960 milijardi eura, dok je udjel koji odlazi na zajedničku poljoprivrednu po-

litiku 38,9 % tog i z n o s a (70 % je

namije -njeno za i z r a v n a p l a ć a n j a u poljopri-

vredi, a 30% za

r u r a l n i razvoj).

zajedničku poljoprivrednu po-litiku 38,9

% tog i z n o s a (70 % je

namije -njeno za i z r a v n a p l a ć a n j a u poljopri-

vredi, a 30% za

r u r a l n i razvoj).

Kako bi se ispunili ciljevi i ispu-njenje proračuna Zajedničke po-ljoprivredne politike uspostavljen je pravni okvir koji je EU ponudila poljoprivrednim proizvođačima u određenim sektorima poljoprivred-ne proizvodnje u vidu proizvođač-kih organizacija i grupa.

Zadovoljavanjem kriterija i ispu-njavanjem postavljenih ciljeva pro-izvođačkim organizacijama i gru-pama omogućeno je ostvarivanje korištenja bespovratnih sredstava iz europskog proračuna. Na taj na-čin mogu osigurati stabilan razvoj, bezbolnije udovoljavanje sve većim prohtjevima zahtjevnog tržišta, kva-litetne instrumente i mehanizme za prevladavanje kriznih situacija. U početku je pravni okvir omoguća-vao formiranje samo proizvođačkih organizacija, no širenjem EU uvi-djelo se da je taj okvir prezahtjevan i dobrim dijelom neostvariv za po-ljoprivredne proizvođače u zemlja-ma bivšeg istočnog bloka. Stoga je ponuđen i prijelazni oblik u vidu proizvođačkih grupa koje se u roku od 5 godina moraju preoblikovati u proizvođačku organizaciju.

Udruženi poljoprivredni proi-zvođači, u prvom redu obiteljska gospodarstva, kroz izabrani pravni oblik (zadruga, društvo s ograniče-

nom odgovornošću, dioničko druš-tvo) mogu prihvatiti kriterije, udovo-ljiti zahtjevima, postaviti i realizirati ciljeve koje od njih traži formiranje proizvođačkih grupa s obvezom pretvaranja u proizvođačku organi-zaciju nakon 5 godina.

Učinkovito povezivanjeu poljoprivredi

Sadašnja struktura hrvatske po-ljoprivrede vrlo je nepovoljna, iako su u proteklim godinama učinjeni određeni koraci za njezino pobolj-šanje. Prevladavajući dio agrarne strukture čine obiteljska poljopri-vredna gospodarstva koja su vla-snici 64 posto poljoprivrednog ze-mljišta i 80 posto stočnog fonda. Sukladno tome, s obzirom na to da vrlo veliki broj nekomercijalnih i polukomercijalnih poljoprivrednih gospodarstva predstavlja važno obilježje hrvatske poljoprivrede, povećanje konkurentnosti poljo-privrede i prehrambene industrije u Hrvatskoj uglavnom će ovisiti o oživljavanju ruralnih gospodarstva.

Imajući na umu neorganizira-nost, nestandardiziranost i usitnje-nost hrvatske poljoprivredne proi-zvodnje, veću pozornost trebalo bi svakako posvetiti proizvođačkim organizacijama koje bi trebale obav-

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist

37Božić 2013. Božić 2013.

Zajedničko tržište EU ima više od 500 milijuna

potrošača

način i uvjete prethodnog prizna-vanja proizvođačkih grupa (PG), priznavanja proizvođačkih organi-zacija (PO), udruženja proizvođač-kih organizacija (UPO) i sektorskih organizacija (SO) propisuje način izvješćivanja, uvjete i načine pro-vedbe posebnih mjera pomoći u sektoru Voća i povrća, inspekcij-ski nadzor i druga prava, obveze i odgovornosti sudionika u sektoru voća i povrća. Pravilnikom je de-finirano je što su to proizvođačke organizacije, a što proizvođačke grupe.

Proizvođačka organizacija je pravna osoba ili jasno definiran dio pravne osobe koja je osnovana na inicijativu proizvođača voća i/ili po-vrća. Radi se o organizaciji proizvo-đača jednog ili više proizvoda (iz sektora voća i povrća) namijenjenih isključivo preradi koja;

(a) ima za cilj korištenje tehno-logija proizvodnje voća i povrća i zbrinjavanja otpada na način pri-hvatljiv za okoliš, posebno u smislu zaštite kvalitete vode, tla i krajolika te očuvanja ili podupiranja biora-znolikosti;

(b) ima jedan ili više sljedećih ci-ljeva:

• osigurati da je proizvodnja i planiranje proizvodnje uskla-đeno sa zahtjevima potražnje, posebno u smislu kvalitete i količine;

• koncentrirati ponudu i osigu-rati stavljanje na tržište proi-zvoda koje su proizveli članovi proizvođačke organizacije;

• optimizirati troškove proizvod-nje i stabilizirati proizvođačke cijene;

(c) je statutom uredila posebne zahtjeve u skladu s člankom 16. Pravilnika;

(d) je priznata od Ministarstva u skladu s člankom 4. Pravilnika.

Proizvođačka grupa je pravna osoba ili jasno definiran dio pravne osobe koji je osnovan na inicijati-vu proizvođača koji uzgajaju jedan ili više proizvoda iz sektora voća i povrća (popisanih u Dodatku I ovo-ga Pravilnika) i/ili takvih proizvoda namijenjenih isključivo preradi s ci-ljem da bude priznata kao proizvo-đačka organizacija.

Uredba o potporama proizvođačkim

organizacijama u sektoru voća i povrća

Uredba o potporama proizvo-đačkim organizacijama u sektoru voća i povrća donesena je teme-ljem Zakona o uređenju tržišta po-ljoprivrednih proizvoda, a njome se propisuju uvjeti i način provedbe mjera uređenja tržišta u sektoru voća i povrća, koji se odnose na sustav posebnih pomoći u vidu potpora proizvođačkim organizaci-jama i potpora financiranju njihovih operativnih fondova i operativnih programa.

Mjere:a) aktivnosti planiranja proizvod-

nje, uključujući nabavu osnovnih sredstava;

b) aktivnosti unapređenja ili održavanja kvalitete proizvoda,

ljati poslove prilagodbe proizvod-nje zahtjevima tržišta, zajedničkog marketinga proizvoda i uspostave zajedničkih pravila o proizvodnim in-formacijama s posebnim naglaskom na okončanju proizvodnje i raspolo-živost na tržištu. Navedene proizvo-đačke organizacije imaju osobito važnu ulogu u organizaciji otkupa povrća i voća. Radi razvoja i veće učinkovitosti poslovnog poveziva-nja u poljoprivredi trebalo bi edu-cirati stručni i menadžerski kadar, informatizirati poslovno povezivanje u poljoprivredi, snažnije medijski promovirati poslovno povezivanje u poljoprivredi, donijeti strategiju s razradom sustavnih mjera za po-slovno povezivanje u poljoprivredi, te razraditi dugoročne programe međusektorske povezanosti obitelj-skih poljoprivrednih gospodarstva i komplementarnih djelatnosti.

Nakon ulaska Republike Hrvat-ske u EU, hrvatski poljoprivredni proizvođači našli su se u konku-renciji s visoko subvencioniranim proizvođačima EU, na velikome jedinstvenom tržištu bez ikakvih tr-govinskih zapreka, te bi stoga tre-balo posvetiti pozornost korištenju mogućnosti koje pruža zajednička poljoprivredna politika EU.

Proizvođačke organizacijePravilnik o proizvođačkim orga-

nizacijama u sektoru voća i povrća (NN4/10 i 120/10) propisuje

Proizvođačka organizacija ima najmanje 5 članova i ostvaruje minimalni obujam ili minimal-nu vrijednost utržive proizvod-nje od 5.000.000,00 kuna godiš-nje i o tome može pružiti dokaz u obliku robnog i � nancijskog dokumenta o isporuci robe.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


38

uključujući nabavu osnovnih sred-stava;

c) aktivnosti unapređenja pro-daje, uključujući nabavu osnovnih sredstava, kao i promotivne i komu-nikacijske aktivnosti, osim promo-tivnih i komunikacijskih aktivnosti pod podtočkom (f)

d) istraživanje i pokusnu proi-zvodnju, uključujući nabavu osnov-nih sredstava;

e) aktivnosti izobrazbe, osim izo-brazbe pod podtočkom (f) i aktiv-nosti promicanja pristupa savjeto-davnim uslugama;

f) svaki od šest instrumenata sprječavanja krize i upravljanja kri-zom;

g) aktivnosti zaštite okoliša uklju-čujući nabavu osnovnih sredstava;

h) druge aktivnosti, uključujući nabavu osnovnih sredstava, osim onih pod podtočkama (a), (b), (c), (d) i (g), koje ispunjavaju jedan ili više ciljeva navedenih u Uredbi.

Aktivnost je djelovanje radi posti-zanja posebnog ciija iz operativnog programa, a koje pridonosi jednom cilju ili ciljevima navedenima članku 22. stavku 1. ove Uredbe.

Proizvodi povučeni s tržišta, Po-vučeni proizvodi i Proizvodi koji nisu ponuđeni na prodaju znače proi-zvode koji su na jedan od tih načina povučeni s tržišta.

Zelena berba je berba izvršena prije početka redovitog roka berbe na određenoj površini. Isti proizvo-di ne smiju prije zelene berbe biti oštećeni, bilo uslijed klimatskih ra-zloga, biljnih bolesti ili nekog dru-gog razloga.

Neubiranje je slučaj kad se po-tencijalno utrživa proizvodnja na određenoj površini ostavlja neubra-nom tijekom uobičajenog proizvod-nog ciklusa, pri čemu se uništa-vanje proizvoda uslijed klimatskih uvjeta ili biljnih bolesti neće smatra-ti neubiranjem.

Nusproizvod znači proizvod koji proizlazi iz pripreme i/ili prerade proizvoda od voća ili povrća i koji ima pozitivnu gospodarsku vrijed-nost, ali nije glavni planirani proi-zvod;

Prvi stupanj prerade znači prera-du voća i povrća u drugi proizvod iz Dodatka I. Ugovora o funkcio-niranju Europske unije. Čišćenje i pranje, rezanje, sušenje i pakiranje svježih proizvoda radi stavijanja na tržište ne smatra se prvim stupnjem prerade.

Operativni fond je poseban ra-čun ili podračun unutar računa pro-izvođačke grupe ili proizvođačke organizacije, otvoren pri poslovnoj banci za potrebe financiranja po-slovanja i aktivnosti proizvođačke grupe ili proizvođačke organizacije u provođenju ove Uredbe.

Potpomognuto područje je pod-ručje Republike Hrvatske utvrđeno Zakonom o regionalnom razvo-ju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 153/2009) koje je na temelju indeksa razvijenosti krite-rija ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati.

Zajednički fond je fond koji se financira iz doprinosa svih članova proizvođačke organizacije, a koristi se za potrebe financiranja poslova-nja i aktivnosti proizvođačke grupe ili proizvođačke organizacije koje nisu obuhvaćene operativnim pro-gramom.

Potpore proizvođačkim grupama

Tijekom prijelaznog razdobija do priznavanja proizvođačke organiza-cije, proizvođačkoj grupi može se dodijeliti potpora:

• u svrhu poticanja njenog osni-vanja i vođenja administrativnih po-slova; utvrđuje se za svaku proizvo-đačku grupu na temelju vrijednosti utržene proizvodnje, te iznosi za:

(a) prvu godinu 10% vrijednosti utržene proizvodnje;

(b) drugu godinu 10% vrijednosti utržene proizvodnje;

(c) treću godinu 8% vrijednosti utržene proizvodnje;

(d) četvrtu godinu 6% vrijednosti utržene proizvodnje;

(e) petu godinu 4% vrijednosti utržene proizvodnje.

• izravno ili putem kreditnih insti-tucija, za pokriće dijela investicija potrebnih za dobivanje priznava-nja, koje su predložene u planu pri-znavanja.

Mjera za osnivanje proizvođačkih grupa

Financijska omotnica koju je Eu-ropska komisija kroz pristupne pre-govore odobrila Hrvatskoj za razvoj ruralnih područja iznosi 333 miliju-na eura godišnje i taj novac iz za-jedničke blagajne moguće je uzeti već od prvog dana 2014. godine.

Korisnici su proizvođačke grupe priznate od Ministarstva poljoprivre-de. Potpora se odobrava za uspo-stavu proizvođačkih grupa koje su u rangu malih i srednjih poduzeća. Isplaćuje se u godišnjim paušalnim iznosima na temelju ostvarenog prometa proizvođačke grupe i to tijekom pet godina od datuma pri-znavanja proizvođačke grupe na temelju njihovog poslovnog plana. Za osnivanje proizvođačkih grupa u prvoj godini isplaćuje se potpora u iznosu 10% vrijednosti proizvodnje plasirane na tržište svojih članova u trogodišnjem razdoblju koje pretho-

Potpora se do ulaska Republi-ke Hrvatske u Europsku uniju isplaćivala iz državnog proraču-na Republike Hrvatske, a nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, isplaćivat će se iz sredstava namjenskih fondo-va Europske unije.

U strukturi poljoprivrednih gospo-darstava dominiraju mala gospo-

darstva s prosječnom veličinom do 3 hektara, stoga je cilj ove mjere potaknuti osnivanje i rad grupa

proizvođača

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist


di godini pristupanja proizvođačkoj organizaciji. Najviši iznos potpore za svaku proizvođačku grupu ne može biti veći od 100.000 eura godišnje.

Mjera za jačanje suradnje u poljoprivredi,

prehrambenom lancu i šumarstvu

Dinamične promjene na global-nom tržištu, porast konkurencije i promjene u poslovanju stvara-ju nove izazove za OPG-e, mala i srednja poduzeća. Struktura po-ljoprivrednih gospodarstava u Hr-vatskoj koju uglavnom čine mala obiteljska gospodarstava sa sla-bom međusobnom povezanošću i malim brojem zadruga ukazuje na slabu suradnju proizvođača.

Potpora se daje kako bi se olak-šalo osnivanje zadruga, udruga i klastera i daljnje poslovanje te prila-godba zakonskim propisima i zahtje-vima tržišta i to tijekom maksimalno tri godine,a najveći iznos je 200.000 eura za trogodišnje razdoblje.

Primjer proizvođačke organizacije u sektoru voća i

povrća iz MađarskeNajčešći pravni oblik proizvo-

đačke grupe i organizacije u EU su poljoprivredne zadruge, ne toli-ko često su to društva s ograniče-nom odgovornošću. Proizvođačke organizacije (PO) pomažu proizvo-đačima da koncentriraju svoju po-nudu, jer inače, mali individualni proizvođači ne mogu konkurirati u supermarketima. Stoga su većina PO marketinške organizacije, koje

pomažu svojim članovima da izađu na tržište. Osim toga, PO osigura-vaju članovima i druge aktivnosti: nabavu repromaterijala (sadnog materijala i sjemena, sredstava za zaštitu bilja i sl.), ishođenje različitih certifikata (jamstva kvalitete), pouz-dan su platilac za otkupljenu robu i siguran kanal prodaje osobito za veće količine proizvoda i dr.

Proizvođačke grupe (PG) i orga-nizacije (PO) u sektoru voća i povr-ća počele su se u Mađarskoj osni-vati još prije njihovog ulaska u EU 2000. godine. 2004., kada su postali punopravna članica EU, imali su već 104 PG i PO. Prema mađarskim pro-pisima, proizvođačku organizaciju može osnovati petnaest proizvo-đača (fizičke ili pravne osobe), koji godišnje trebaju utržiti 250 milijuna forinti (oko 7,5 milijuna kuna).

Proizvođačka organizacija Ba-laton Ker–Tész iz mjesta Kisvejke, nedaleko Balatona, osnovana je 1997. kao kooperativa, čiji su čla-novi u početku imali samo 9 ha voća (trešnja, višnja i dr.). Danas je to priznata PO, koja je to posta-la tek 2009., nakon 6 godina pre-laznog razdoblja. Prema površini koju obrađuju (3.300 ha cijela PO, a samo mjesto Kisvejke ima 500 ha višegodišnjih nasada), to je najveća PO u Mađarskoj, koja funkcionira putem pravnog oblika zadruge (1 član 1 glas), s ukupno 296 člano-va, te godišnjom proizvodnjom od 15.000 t različitog voća i povrća i oko 46 milijuna kuna godišnjeg pri-hoda. Veličina nasada u sklopu or-ganizacije kreće se od 0,5 – 195 ha.

Onaj, tko želi pristupiti PO, mora kupiti dionice u iznosu od 40 Eur-a (= 260 kn), a članarina za one koji ulaze u PO Kisvejke iznosi 9.000 kn.

Pored distribucijskog centra u Kisvjeke-u imaju 12 manjih otku-pnih stanica u susjednim mjestima. Objekti u mjestima Kisvejke i Ber-zence pripadaju PO, dok su objekti ostalih stanica u najmu. U njihovom vlasništvu su oprema za sortiranje i pakiranje, skladištenje (hladnjača s ULO komorama), strojevi za obradu

(traktori, prskalice, ...) itd. Hala, koju i danas koriste za prijam, sortiranje i skladištenje voća i povrća, izgra-đena je 2003., neposredno prije ulaska Mađarske u EU donacijskim sredstvima (50 % sredstva EU, 50 % sredstva Republike Mađarske). Do sada su proizvođači – članovi te PO dobili različite tipove potpora, uku-pno oko 13.000.000 kn.

Imaju 8 stalno zaposlenih djelat-nika i 80 sezonskih radnika. Mani-pulativni troškovi, koje plaćaju proi-zvođači PO, iznose 5 % od otkupne cijene proizvoda. Nakon predaje proizvoda isplata proizvođača pro-vodi se u dvije rate:

• I rata – 20 % od cijene proizvo-da isplaćuje se u roku od 14 dana;

• II rata - 80 % od cijene proizvo-da isplaćuje se unutar 60 dana.

Obveza je članova PG i PO da 75 % svoje proizvodnje moraju proda-ti preko PO, a 25 % mogu prodati osobno, ali samo u svom dvorištu tj. „na svom pragu“.

Nakon otkupa od proizvođača proizvodi se klasiraju i pakiraju i to prema kvaliteti, krupnoći, količini, često su već složeni prema narudž-bi kupaca i takvi se skladište u ras-hladne komore.

Mađarska proizvođačka organizacija Balaton Ker–Tész trži 12 različitih

vrsta voća i povrća: marelicu, trešnju, višnju, šljivu, breskvu, jabuku, kruš-ku, lješnjak, orah, luk, zelje i grašak

Cilj ove mjere je potaknuti udru-živanje proizvođača i prerađiva-ča koji individualno ne uspijeva-ju biti konkurentni.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


40

35% svojih proizvoda prodaju svježem stanju (od toga se 90% proda na domaćem tržištu - vele-trgovcima, 10 % u inozemstvo), a 65% proizvoda se preradi. PO su uključene u školski program „5 voćaka dnevno“ te dio svog voća plasiraju školama, a razliku u cijeni dotira država.

Priznata PO dobiva godišnju subvenciju iz EU fonda u iznosu 4,1 % od svojih utrženih sredstava.

PO treba imati dobar marketing, te nije važno da li su proizvođa-či veliki ili mali. Potencijalni kupac izravno ugovara kupnju unaprijed. Samostalni su u prodaji, ali su po-vezani i dogovaraju isporuke u

okviru 12 otkupnih stanica. Ako bi svaka od tih 12 zadruga radila po-jedinačno, to ne bi bilo dobro, jer ne bi mogli napuniti jedan kamion. Menadžer PO prima plaću i prema iskustvu iz EU treba biti dobro pla-ćen, dok direktor – upravitelj zadru-ge ne prima plaću. Svrha ovakvog oblika udruživanja je dobar mar-keting, standardizacija proizvoda i dobivanje EU sredstava za bolje poslovanje.

GLOBALGAP certifikaciju ne mora imati svako gospodarstvo, već samo velika gospodarstva, s kojih roba ide u izvoz. Nakon pre-daje voća proizvođač istu fakturira krovnoj proizvođačkoj organizaciji,

jer se tamo stvara vrijednost utrže-ne proizvodnje.

Od prodajne vrijednosti proizvo-da 5 % ide lokalnoj zadruzi, a 3 % krovnoj proizvođačkoj organizaciji (ukupno 8 %).

Ako je prerada voća u vlasništvu proizvođačke organizacije, vrijed-nost prodane robe ulazi u vrijed-nost utržene proizvodnje, a ako nije u vlasništvu PO ili je u vlasništvu drugog organizatora proizvodnje, onda u vrijednost utržene proizvod-nje ulazi samo otkupna cijena voća, tj. cijena sirovine.

U Hrvatskoj postoji više od 45 000 udruga, te se svaki dan registriraju nove. Iako tako veliki broj organiza-cija ima svoje pozitivne i negativne strane, udruge čine najvitalniji dio društvenog organiziranja. Udruge preuzimaju inicijativu, stvaraju uvje-te za život i omogućuju povezivanje ljudi. Država postaje sve manje flek-sibilnija povećanjem broja procedu-ra za bilo koju društvenu aktivnost. Na drugoj strani poslovni sektor je ograničen na poslovne prilike i ne razvija se tamo gdje nema rasta ili je nedovoljan. Udruge ne treba ih mije-šati sa zadrugama i proizvođačkim organizacijama, iako imaju zajednič-kih točaka, jer su udruge prvenstve-no usmjerene na izradu društvenog okvira, npr zakona. Stoga u uvjetima u kojima se trenutno nalazimo, udru-ge ili inicijative će biti sve važnije u oblikovanju društvene okoline.

Prilog pripremio Goran Beinrauch, dipl.ing.agr.

vezani i dogovaraju isporuke u krovnoj proizvođačkoj organizaciji,

U Hrvatskoj postoji više od 45 000

Udruge poljoprivrednika u HrvatskojStatut

Skup osnivača mora za osni-vačku skupštinu pripremiti prijed-log Statuta. U prijedlogu mora biti definiran naziv udruge. Naziv mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, može sadržavati neke stra-ne riječi, ako su uobičajene u hr-vatskom jeziku. Može se predvidjeti prijevod naziva na jedan ili više stra-nih jezika, te skraćeni naziv udruge koji se također upisuje u registar. Uz ime koje je čini jedan od važnijih dio procesa osnivanja , iako se tako ne čini, u prijedlogu statuta mora biti definirano i sjedište, zastupanje, ciljevi, djelatnosti, članstvo, defini-rano područje djelovanja, imovinu, rješavanje sporova, stegovnoj od-govornosti i druga pitanja koja su značajna za udrugu.

Od svih ovih elemenata pažljivo se treba definirati sustav odgovorno-sti u udruzi, pogotovo ako se radi o većem broju članova. Zadatke i od-govornosti koji se ne mogu odrediti s vremenskim rokovima ili se pojav-ljuju periodički, treba delegirati na skupinu osoba. Često se griješi po-vezujući ljude koje su prisutni i njiho-ve sposobnosti sa funkcijama koje se dodjeljuju u statutu. Ukoliko se promjeni osoba, onda sama funkcija nema pravu svrhu za udrugu.

SkupštinaNa samoj skupštini potrebno je

donijeti nekoliko odluka. Prije sve-ga potrebno je donijeti odluku o osnivanju, zatim Statut koji će dati pravila po kojima se poljoprivredni-ci udružuju i razlog udruživanja.

Potom je potrebno izabrati lju-de koji će te odluke provoditi i dati im ovlasti za zastupanje. Za kraj treba donijeti odluku o upisu u registar udruga. Kako bi ubrzali i pojednostavili rad, na web strani-cama Ministarstva uprave postoje predloženi obrasce za osnivanje (http://www.uprava.hr/default.aspx?id=12020).

Registracija udrugeAdministrativna procedura lega-

lizacije udruge počinje u uredu dr-žavne uprave u jedinicama područ-ne (regionalne) samouprave. Uz zahtjev za upis u registar treba imati zapisnik o radu osnivačke skupine, statut (2 primjerka), popis osnivača i osoba ovlaštenih za zastupanje, preslike osobnih iskaznica osniva-ča i zastupnika, te 70 Kn „Biljega“. Zahtjev za upis u registar podno-si osoba ovlaštena za zastupanje udruge.

U roku od 30 dana dobije se rje-šenje o upisu udruge u Registar

Osnivanje udrugeUdrugu čine slobodno i dobro-voljno udružene pravne ili � zič-ke osobe, a pravila o osnivanju udruga propisana su Zakonom o udrugama. No, za osnivanje su prvenstveno potrebni osni-vači, a za udruge potrebno je najmanje tri osnivača koji imaju punu poslovnu sposobnost.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist


udruga. Uz rješenje dobije se ovje-reni primjerak statuta i OIB broj. Za izradu pečata potrebna je preslika rješenja o upisu u registar udruga i preslika stranice statuta gdje stoji opis pečata. Nakon izrade pečata potrebno je poslati dopis Državnom zavodu za statistiku zbog određi-vanja matičnog broja, u roku od 15 dana od primitka rješenja o upisu u registar.

Uz zahtjev (tiskanica RPS-1) po-trebno je dostaviti presliku rješenja o upisu u registar i kopiju uplate pri-stojbe u iznosu 55,00 kn za državni proračun.

Dosadašnja iskustva o radu udruga u Hrvatskoj

Udruge u poljoprivredi imale su veliki značaj u odgovaranju na iza-zove koje donose strukturne pro-mjene u poljoprivredi. Radikalne promjene koje su se događale i još se događaju u načinu poslovanja i življenja u poljoprivredi bilo bi nemoguće izdržati bez udruga. Kao grupe za pritisak, ukazivale su na probleme koji se javljaju, davale su zakonske inicijative, radile na promociji poljoprivrede. Bez ustručavanja možemo biti iskreni i reći kako su pojedine poslovne grupacije i političke stranke usmjeravale rad udruga. No, također treba reći kako su udruge upravo zbog svoje brojnosti bile same sebi korektiv. Kada su pojedini predsjednici ustručavali se izreći pojedine stavove, u većoj

Na osnivačkoj skupštini, usvaja se statut udruge i donose bitne odluke za rad udruge

ili manjoj mjeri izrekli su ih drugi predsjednici.

Neke su stvari van dosega udru-ga kao: poreme-ćaji tržišta i gos-podarska kriza, migracije stanov-ništva, i sl. Neke odluke mogle su biti donijete dru-gačije, ali veliko je pitanje bi li učinile promjenu za uku-pnu poljoprivredu

ili možda za pojedince. Ponekad se na udruge prevaljuje i odgovornost koja nije njihova, kao npr. registraci-ja oznaka izvornosti i geografskog porijekla.

Treba stvoriti uvjete da bi udruge provele te mjere, kako sociološko-organizacijske tako i materijalne. Jako malo udruga ima financijski i organizacijski kapacitet za proved-bu registracija, a i one udruge koje su provele registraciju suočavaju se sa izazovima primjene.

Vremena se mijenjaju, tako i udruge koje ovise o radu pred-sjednika kao funkcije, sve teže odgovaraju na izazove. Bez obzi-ra uspijevaju li udruge ili ne mije-njati predsjednike, sustav u kojem ovise o radu jedne osobe ograni-čava ih u prilagodbi izazovima. Na osobnoj razini teško je danas predvidjeti što se može dogoditi u naredne 4 godine. Na razini or-

Udruge poljoprivrednika imaju ulogu i u organiziranju prosvjeda poljoprivrednika

ganizacije povećava se količina administracije, jer je potrebno od-govoriti na povećanu količinu ad-ministracije države. No i poslovni dio udruge zahtjeva brzinu, odluke i zahtjevi trebaju biti donijeti danas, a ne kada upravljačka tijela imaju vremena. Rješenja naravno posto-je, jer ovi problemi već su bili pri-sutni u drugim državama. Govoreći o ustroju organizacija navesti treba par primjera.

Hrvatska poljoprivredna komo-ra u svom ustroju organizirana je, kao i većina organizacija, piramidal-no. Silom zakona u 4 godine posto-janja 4 puta je mijenjala svoj unutar-nji ustroj. Česta radikalna promjena ustroja dovodi do trošenja vremena i resursa na unutarnje potrebe, te se ne može ostvariti puni kapaci-tet zastupanja interesa članova. Zadnji ustroj sastoji se od dobro-voljnog članstva koji kroz sustav županijskih komora bira delegate za glavnu skupštinu, koja bira pred-sjednika. Predsjednici županijskih komora čine Upravni odbor komo-re. Kod ovog ustroja stvara se na-

cionalna orga-nizacija koja će moći zastupati interese koje ne pokrivaju udru-ženja koja su podijeljena po sektorima ili re-gijama.

Razne teme po kojima će se mjeriti uspješ-nost rada je ko-liko će se nacio-nalnih problema riješiti, kao far-

mersko sjeme, legalizacija objekata i sezonsko zapošljavanje.

Kao organizacija koja ima pokri-venost na nivou gotovo svih župa-nija je Hrvatski Seljački Savez.

Organiziran je po županijama, gdje svaka županijska organiza-cija ima mogućnost organiziranja kao pravno samostalne udruge. Predsjednici županijskih organiza-cija čine upravni odbor na čelu sa

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


42

predsjednikom. Također pokriva nacionalne međusektorske teme, no u svom ustroju mogla bi biti više otvorena organizacija.

Savez hrvatskih seljaka orga-niziran je kao nacionalno udruže-nje i ima veliku bazu članstva. Još je u fazi formiranja organizacije , što je prednost, ako se pronađu način kako izbjeći sukob mišljenja s obzirom da su u vodstvu pred-sjednici manjih udruga koji neće prihvatiti isključivost mišljenja drugih članova upravnog odbora. Bavi se strukturnim poljoprivred-nim politikama i radi na infrastruk-turnom jačanju.

Nezavisni Hrvatski Seljaci su otvorena organizacija, ali male infrastrukture. Mala organizacija doprinosi njihovoj operativnosti u medijskom isticanju problema poljoprivrede. Ove nacionalne uz pojedine regionalne organizacije otvaraju pitanja koja su ponekad i neugodna, ali su nužna. Međusob-nom konkurencijom ne dozvoljava-ju da pojedinačni interesi ili interesi nekog sektora budu iznad općeg interesa te su vrlo bitne za zago-varanje potreba ruralnog prostora. Izazov koji im slijedi je transforma-cija vođenja prema ostvarenja ci-ljeva, a manje prema unutarnjem organiziranju odnosno tko je tko u organizaciji.

Hrvatska voćarska zajednica kao udruženje je najstručnija or-ganizacija i najviše okrenuta član-stvu. Uređena je klasično za saveze ima upravni odbor sastavljen od predsjednika manjih županijskih i lokalnih udruga na čijem je čelu predsjednik kojem pomaže tajnik.

No pred njom je veliki izazov uspo-stavljanje infrastrukture koja bi se mogla nositi sa potrebama članstva i tržišta.

Zajednica udruga hrvatskih po-vrćara sastavljena je uglavnom od županijskih predsjednika povr-ćarskih udruga sjeverne hrvatske. Sami članovi su vrlo mali korisnici državnog proračuna, a vrlo jaki po-slovni pojedinci. Zato organiziranje po principu ostalih udruga i saveza nije najprikladnije. Iako se to javlja i kod drugih sektora, njihovo te-meljno organiziranje moralo bi rje-šavati pitanje njihove ucjenjivosti na tržištu.

Hrvatski savez udruga pro-izvođača mlijeka primjer je pa-radoksa. Imaju klasično uređen statut u kojem članstvo čine ostale udruge. To je najutjecajnije udruže-nje ako se gleda izborena količina sredstava u ukupnom poljopri-vrednom proračunu. Imaju naviše pokrenutih prijedloga i izmjena zakona i pravilnika. No organizacij-ski i stručno nisu na nivou ostalih udruženja. Pretpostavka je kako, usprkos velikom dobitku, nisu os-tvareni svi mogući dobici niti iskori-šteni kapaciteti.

Nepostojanje ureda koji bi vodio administrativne poslove tako velike organizacije rezultira da se ljudi koji vode organizaciju brzo troše i time nastaje gubitak u ljudskim re-sursima.

Postoji još nekoliko dobrih pri-mjera udruživanja.

Udruga Baby beef je usko spe-cijalizirana udruga govedarskih tovljača koja uz predsjednika ima voditelje teritorijalnih ogranaka.

Dobro infrastrukturno posloženi u vidu ureda i u smjeru zagovaranja interesa članova. Čine drugu najja-ču grupaciju po izborenim pravima ukupno, ali prva ako se gleda po korisniku.

Pokušaji rješavanja problema sa razine lokalnih udruga nažalost ne mogu riješiti sve probleme u potpu-nosti.

Rad udruga u svijetuOrganiziranje ljudi u udruge i

oblik rada poljoprivrednih udruga izvrstan je način prilagodbe susta-vu društvenog i ekonomskog or-ganiziranja dotične države. Razlika između europskog i američkog sustava je u tome što europske udruge su otvorenije, dok u ame-ričkom sustavu političke stranke su otvorenije za različita mišljenja od udruga. U američkom tipu organi-ziranja naglašeno je horizontalno povezivanje, tj. možete biti članovi

Sektorske udruge u Hrvatskoj su vrlo dobro organizirane, do razine preuzimanja dijela javnih ovlasti. Primjerice vođenje evi-dencija pčela i konja. Hrvatski pčelarski savez u svojoj strukturi ima nacionalnu zastupljenost, ima preuzete javne ovlasti vođe-nja pčelinjeg katastra, te dobru infrastrukturnu organiziranost. Iako uvijek ima mjesta za pobolj-

šanja koja će trebati i primije-niti, Savez se može koristiti kao model sektorskog organiziranja. Članstvo im čine pčelarska udru-ženja kojima uvjetuju ispravno vođenje članstva. Preuzimaju dio tereta organiziranja pridruže-nih udruga u vidu informiranja i edukacije članstva, a prema van koordiniraju jedinstveni nastup i izrade inicijativa.

Vinistra je kao udruga primjer kako se može uspješno ispuniti potreba za promocijom proi-zvoda i dobro se organizirati na županijskom nivou. Šteta što na državnoj razini nije bilo udruge koja bi na sličan način uspjela zastupati interese vi-narstva. Za to postoji potreba, jer pitanja poput zaštite ime-na, pečenja rakije i sl. dobro može rješavati samo nacional-na udruga.

Organiziranje poljoprivrednika u udruge može biti potaknuto aktual-nim problemima koji se javljaju

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist


nekoliko udruženja. To je poslje-dica načina formiranja udruga. U Americi pojedine poljoprivredne udruge fokusirane su samo na po-jedine segmente društvenog rada i pojedine zahtjeve članstva. Udru-ge su specijalizirane za promociju, zakonodavstvo, organizaciju proi-zvodnje, i sl.

U Europi postoji sustav poljopri-vrednih komora i sustav granskih poljoprivrednih udruženja. Organi-zacija udruženja je takva da nastoji obuhvatiti sve potrebe svoga član-stva. Komorski sustav to omogu-ćuje, ali iza toga mora biti snažna podrška drugih institucija i države.

Granska udruženja također nude potpunu podršku članstvu, ali ovise o organizacijskoj kulturi. Primjerice španjolska i talijanska udruženja poljoprivrednika iako su jaka i ima-ju brojnije članstvo, u prosjeku ne mogu organizacijski konkurirati nje-mačkim, austrijskim ili francuskim udruženjima.

Od europskih udruženja treba izdvojiti COPA-COGECU kao naj-veće i najraširenije udruženje. Sa-stoji se od dva dijela. Jedan dio čine Zadruge, a drugi Komore i udruge. Zato ima dva predsjednika

koji ravnopravno zastupaju organi-zaciju. Oba dijela udruženja imaju zasebna predsjedništva koju čine predsjednici organizacija država članica. Zajedničko im je tajništvo i prateće službe. Što se tiče članstva, ono je definirano na razini države, znači kako može biti više članova iz jedne države koji uplaćuju zajednič-ku članarinu.

Razlog takvoj organizaciji je razli-čita kultura udruživanja u različitim zemljana. Članarina se definira na osnovu količine potpora koje se do-bivaju iz EU i na osnovu broja poljo-privrednika. Za Hrvatsku ta članari-na iznosi oko 700 tisuća kuna.

Ostale europske organizacije nemaju takvu potpunu regionalnu pokrivenost. Što se tiče strukovnih organizacija na razini Europske unije postoji podijeljenost, a naj-više teritorijalna. Veličina Europe, odnosno klimatski razlozi, utječu na to da se strukovne organizacije ne mogu raširiti po svim državama članicama. To ne znači da nisu utje-cajne, ali im to predstavlja problem kod zastupanja svojih interesa kroz države članice. Masline zanimaju jednu skupinu država, šećerna repa i krumpir drugu. A to je bitno kod

primjerice definiranja pojma što je to pašnjak. Potpore će dobiti samo pašnjak sjevernog tipa, pašnjaci južnog tipa gdje životinje „brste“ ra-slinje nije priznato za potpore.

Od strukovnih udruženja koje ima najveću pokrivenost izdvoja se EMB (European milk bord). EMB ima 14 zemalja članica koje čine skupštinu, a organizaciju vodi predsjednik s potpredsjednikom i 5 članova izvrš-nog odbora. Oni čine drugu najjaču grupaciju s obzirom na broj prijedlo-ga i usmjeravanja korištenje sredsta-va Europske unije.

Udruge će i dalje sudjelovati u kreiranju budućnosti članova, ali se moraju organizacijski prilagoditi vremenu, gdje je važniji mjerljivi re-zultat.

Damjan Bogdanović, direktorOtvoreni ured, [email protected]

udruge. Zato ima dva predsjednika i krumpir drugu. A to je bitno kod

Poljoprivredne zadrugeZadrugarstvo kao pokret i način

života i poslovanja bitno utječe na društvene procese i na društveni razvoj jedne zajednice. Model ži-vota i rada, svijest o prednostima zajedničkog rada na vrijednostima solidarnosti, samopomoći, sigurno donosi prednost jednoj zajednici u ukupnom njenom razvoju.

O važnosti zadruga ukazali su nam i Ujedinjeni narodi koji su do-nijeli Rezoluciju kojom se ističe važ-nost stvaranja okruženja i davanja potpora zadrugama i 2012. godinu proglasili Međunarodnom godinom zadruga.

Stvaranje globalnog tržišta, neoli-beralni odnosi na tržištu, te vrijedno-sti individualizma i kapitala, izazvao je trend sve većeg raslojavanja iz-

među bogatih i siromašnih i nerav-nomjernu raspodjelu u novostvore-noj vrijednosti. Izmještaju se tvrtke u trci za većim profitom, ukidaju se prozvodna radna mjesta, centar in-teresa je profit, ne vodeći računa o interesima pojedinca i zajednice.

Ako želimo društvene i ekonom-ske odnose koji vode brigu o čo-vjeku i njegovim potrebama, i koji

pravedno vrednuju njegov rad za-drugarstvo je jedan od važnih mo-dela života i rada, te sigurno može dati odgovor i rješenje za mnoge probleme u kojima se naše društvo nalazi.

U svijetu ljudi kojima je potreban posao, mali proizvođači, ribari, lju-di kojima je potrebno stanovanje, zajam, oni koji žele nešto kupiti,

No, gdje je budućnost udruži-vanja? Budućnost je u povezi-vanju međusektorski na intere-snim osnovama. Veći zajednički interes imaju vinari, sirari i pr-šutari, nego vinari iz regija koje hoće ograničiti proizvodnju i regija koje se hoće širiti.

Potrebno je reći da zadruge nisu dobrovoljne udruge u koje se ljudi dragovoljno udružuju da bi promicale i zagovarale neke svoje ideje i interese, već se osobe udružuju u zadruge da bi gospodarski djelovali, zajedno sa drugima, na principima zajedništva, solidarizirajući se jedan s drugim, upravljajući i sami donoseći poslovne odluke na demokratski način jedan član jedan glas, stvarajući dobra, dijeleći novostvorenu vri-jednost razmjerno koliko je tko sudjelovao u njegovu stvaranju, ali isto tako ostavljajući zajednički nedjeljivi dio stvarajući zadružnu imovinu da bi se osigurao napredak i razvoj u poslovanju, kao i dugoročnost.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


44

potrošiti priključuju se zadrugama. U svijetu je taj broj narastao na mi-lijardu ljudi što potvrđuje potrebu funkcioniranja zadruga i zadružnog pokreta. U zemljama Europske uni-je broji se 263 tisuće zadruga sa 163 milijuna članova (svaki treći stanovnik zemalja EU) pa je jasno koliki broj ljudi europskih zemalja ima koristi od zadruga.

Primjenjujući model zadrugar-stva i Francuska, Danska, Finska, Njemačka, Italija, Austrija podigle su svoje gospodarstvo temeljem udruživanjem ljudi kroz taj sustav.

U razvijenim društvima (Šved-ska, Norveška, Italija, Francuska, Njemačka...) s visokim društvenim standardom, u kojima je razlika iz-među bogatih i siromašnih zane-mariva, podaci govore o razvijenom zadrugarstvu. U tim zemljama udio zadrugara u ukupnom broju stanov-nika iznosi 30-40%. Dakle, radi se o velikom broju stanovništva koji su na bilo koji način (kroz poljopri-vredni, prehrambeni, industrijski, potrošački, bankarski...) uključeni u sektor zadrugarstva i koriste po-godnosti zadrugarstva. Uspješne regije Emilia Romagnia u Italiji, Ba-skija u Španjolskoj vezuju sa sobom uspješne industrijske, uslužne rad-ničke i socijalne zadruge, a same pripadaju vodećim gospodarskim regijama tih dviju zemalja.

Zadruge odgovaraju potrebama svojih članovaZadruge su gospodarski subjekti

trajne naravi, upisane u sudski re-gistar, koje postižu svoje priznanje i svrhu (učinkovitost) kada funk-cioniraju na temeljnim pravilima prihvaćenim od svjetske zadružne organizacije (ICA) poznati pod nazi-vom međunarodna zadružna nače-la i vrijednosti, da posluju temeljem rada svojih članova, u njihovu korist i njihovoj funkciji, kada zadruge od-govaraju potrebama svojih članova, kada ostvaruju potrebe proizvođača kroz funkciju prerade, kada zadru-gari koriste usluge zadruge u izvo-đenju djelatnosti, kada zadruge u izvođenju djelatnosti koriste proizvo-

de ili usluge svojih članova ili kada zadrugari obavljaju djelatnost zadru-ge kao njeni zaposlenici.

Zadruga nije jednokratna katego-rija niti je zadruga udruga. Zadruga spada u poduzetništvo jer na tržištu nastupa gospodarski u cilju stvara-nja nove vrijednosti (kao i ostali gos-podarski subjekti) i tako ostvaruje poduzetnički pothvat. Koncept za-družnog poduzetništva je da posluje temeljem rada članova zadruge, u njihovu korist i njihovoj funkciji.

Stoga usmjerenje zadružnog poduzetništva je okrupniti, orga-nizirati sve koji žele poslovati ili koristiti usluge ili zadovoljiti neke druge potrebe, a ne mogu sami. Moramo naglasiti, pristupanjem zadruzi, član zadruge zadržava svoj identitet i svoju imovinu bio on poljoprivredni proizvođač, fizička ili pravna osoba.

Zadruga brine o lokalnoj zajed-nici. Stvarajući nove vrijednosti, interes zadruge i njenih članova je pomoći lokalnoj zajednici. Ne mali primjer je da zadruga svojim sred-

stvima financira vitalnu komunalnu infrastrukturu, pomaže u odvijanju kulturnih djelatnosti i ostalim javnim djelatnostima svoje zajednice. Bit je da zadruge okupljaju lokalno sta-novništvo, stvaraju nove vrijednosti koje se vraćaju njenim članovima, a kroz potporu javnih djelatnosti una-prjeđuju i društveni standard svoje zajednice. Ako zadruga stvara za zajednicu, to joj zajednica mora i vratiti, posebno kroz porezni tre-tman. Porezno oslobođenje na taj dio dobiti treba biti priznanje za fi-nancijski i gospodarski doprinos zajednici, a ne povlastica.

Zadružno poduzetništvoZadružno poduzetništvo u sebi

sadrži socijalnu komponentu, jer se sustav raspodjele dodane vri-jednosti unutar zadruge temelji na doprinosu svakog njenog člana (zadrugara) ovisno o tome da li se radi o količini sirovina za preradu, o opsegu korištenih usluga, ulože-nom radu zaposlenika ili nekim dru-gim kriterijima vrednujući aktivnost zadrugara, a ne kapital. Upravo je temeljno razgraničenje s društvima kapitala da se ne stječe profit da bi ga dijelio i uzimao vlasnik kapitala, nego ono, što ostaje u zadruzi kao višak da bi mogli zadrugari podijeliti među sobom odnosno unaprijediti iz tih sredstava daljnji rad i voditi brigu da se i dalje radi.

Braniteljska poljoprivredna zadruga „Zlatni vrtovi“ iz Virovitice, okuplja brojne proizvođače voća i povrća i uspješno se natječe za sredstva iz EU

fondova, a sudjeluje i u humanitarnim akcijama

Zadruge se vežu za jedno pod-ručje i imaju osobinu teritorijal-nosti, jer zadrugari su po priro-di stvari osobe koje žive na tom području, bilo mali proizvođači, zaposlenici ili korisnici usluga, koji imaju interes funkcionira-nja i dugoročnost takve tvrtke.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist


Osnovna načela

Dragovoljnost i otvorenost je osnovno načelo u zadrugarstvu koje omogućava članstvo svako-me tko prihvaća pravila zadruge, a kada članstvo prestane iz nekih razloga, nedjeljiva imovina je za-družna imovina i koriste je drugi zadrugari koji pristupe zadruzi. To i jest snaga zadrugarstva da osigura dugoročnost poslovanja, opstoj-nost i za buduće generacije u jed-noj društvenoj zajednici.

U sadašnjoj društvenoj situaciji visoke stope nezaposlenosti s ten-dencijom sve većeg gubitka radnih mjesta važno je jasno opredjeljenje za potporu tvrtkama koje funkcioni-raju u korist čovjeka.

U zadnje vrijeme se naročito go-vori o značajnom udjelu sive ekono-mije u bruto društvenom proizvodu koja poboljšava standard običnog čovjeka.

Napominjući današnje zadruge neosporna je činjenica kako su se upravo najbolje organizirale i najvi-še razvile u ekonomski najrazvijeni-jim zemljama Europske unije. Na-vodeći primjere koji se već nalaze u svim katalozima o zadrugama i koji su već objavljeni na stotinama inter-netskih stranica naglašavamo kako je unatoč dominaciji velikih korpo-racija u razvijenim zemljama Europ-ske unije itekako moguć, ostvariv i poticajan model zadružnog orga-niziranja. Primjerice u Francuskoj 50% poljoprivredne proizvodnje od-vija se putem zadruga, u Nizozem-skoj čak 83% a šumarska grana sa 60% putem zadruga u Švedskoj. Recimo i ovaj podatak kako u Fin-skoj 36% tržišnog udjela pripada zadrugama i kako vodeće kompa-nije svoje prateće poslove organizi-raju putem zadruga ( prijevoz robe, informatičke usluge, zanatske uslu-ge, spremanje i čišćenje...).

Osnivanje zadrugePoljoprivredni proizvođači u pri-

marnoj poljoprivredi imaju potre-bu unaprijediti svoju proizvodnju i ostvariti dodanu vrijednost putem prerade svog proizvoda.

Formiranjem preradbenih kapa-citeta u okviru zadruge ostvaruju se materijalni kapaciteti (uljara, pu-nionica, vinarija, sirana, klaonica) u koju će primarni proizvođači preda-ti zadruzi svoje sirovine (masline, grožđe, mlijeko,) i tako putem pre-rade unutar zadruge stvoriti finalni proizvod ili višak vrijednosti s ozna-kom zadružni proizvod. Time pri-marni proizvođači, koristeći kapa-citete zadruge, racionaliziraju svoje troškove, osiguravaju konkurentan proizvod za tržište i osiguravaju plasman i naplatu svojih proizvoda, a sustav raspodjele dodane vrijed-nosti unutar zadruge, temelji se na doprinosu svakog njenog člana (zadrugara) ovisno o tome da li se radi o količini sirovina za preradu, o opsegu korištenih usluga, ulo-ženom radu zaposlenika, ili nekim drugim kriterijima vrednujući aktiv-nost zadrugara, a ne kapital.

Zadruga se suštinski razlikuje od trgovačkih društava jer njeni člano-vi proizvode, odlučuju i međusobno raspodjeljuju stvorene vrijednosti ne maksimalizirajući stvorenu dobit na razini tvrtke i upravo je to zna-čajka poslovanja zadruge u kojoj članovi imaju svoj konačni interes.

Za dobrobit cijelog društva, po-trebno je poticati i unaprjeđivati ovakav način poslovanja, razvijati svijest o mogućnosti poslovanja na vrijednostima zajedništva i solidar-nosti vrednujući rad i ljude.

Uz obrte i trgovačka društva, za-druge predstavljaju treći oblik ma-log poduzetništva reguliran poseb-nim Zakonom o zadrugama.

Svaki član zadruge unosi osnov-ni ulog najmanje 1000 kn.

Zadružno poduzetništvo pretpo-stavlja otvorenost novom članstvu, što više osoba uključiti u zadružno poduzetništvo, a da na kraju ostva-rena dodana vrijednost odnosno benefit ostvaren djelovanjem zadru-ge na tržištu pripada članovima za-druge (zadrugarima).To je suštinski način poslovanja zadruge u kojem član zadruge ima svoj konačni inte-res.

Zadruga na tržištu nastupa kao i drugi gospodarski subjekti, sa svim pravima i obvezama gospodarskog subjekta. Od ostalih subjekata, ra-zlikuje se u unutrašnjoj organizaciji.

U formalno-pravnom smislu za-druga je regulirana Zakonom o za-drugama (NN 34/11, 125/13) kao dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravlja-ju njezini članovi, a svojim radom i drugima aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajed-ništva i uzajamne pomoći ostvaruju,

Zakonom o zadrugama izravno je regulirano obvezno izdva-janje iz dobiti (30%) za napre-dak i materijalni razvoj zadruge stvarajući zadružnu imovinu. Ulozi članova osiguravaju se izdvajanjem iz dobiti u pričuve (5%) do visine uloga članova. Dakle, osnovno načelo zadruž-nog poslovanja je da nemaju cilj potrošiti novostvorenu vri-jednost, nego osigurati održi-vost svakog zadrugara, i ulagati u materijalni razvoj, osigurati dugoročnost i stabilnost poslo-vanja zadruge, kao i svojih ulo-ga i kapitala, stvarajući nedjelji-vu zadružnu imovinu za buduće članove i generacije.

Posebno osmišljenim sustavom poticajnih mjera, kojima bi se usmjeravao rad svakog poje-dinca koji nešto proizvodi, daje uslugu ili troši u sustav koji mu osigurava povrat zarađenog, siva ekonomija bi se sigurno svela na zanemarivi udio, a udio stanovnika vezan za zadruge si-gurno povećao.

Zadružno poduzetništvo pret-postavlja otvorenost novom članstvu, odnosno potrebu za uključivanjem što većeg broja sposobnih i vrijednih članova sa suštinskim ciljem da ostvare-na dodana vrijednost odnosno bene� t ostvaren djelovanjem zadruge na tržištu u konačnici pripada članovima zadruge.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


46

unapređuju i zaštićuju svoje poje-dinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je za-druga osnovana.

Zadruga kao model pripada po-duzetništvu jer na tržištu, ostvaru-jući svoj poduzetnički pothvat, na-stupa gospodarski i u cilju stvaranja nove vrijednosti. Zadruga je ujed-no i tvrtka s jasno definiranim i ista-knutim djelatnostima koje obavlja u okvirima nacionalne klasifikacije djelatnosti. No zadruga nije druš-tvo kapitala u kojoj odluke donosi većinski vlasnik. Zadruga je društvo osoba koje podjednako ili s jedna-kim pravom donose sve odluke bit-ne za razvoj zadruge. Demokratsko načelo, jedan član jedan glas, za-drugu svrstava u one subjekte koji štite interese najmanjih a raspodje-lu stečene dobiti dijele prema naj-učinkovitijim i najvrednijim članovi-ma zadruge. Upravo iz tih razloga zadruga sa sobom nosi onu gospo-darsko-socijalnu komponentu po kojoj stjecanje profita nije svrha već je smisao pravedna raspodjela i za-dovoljavanje interesa članova, od-nosno zadrugara. I baš tada zadru-ga ostvaruje svoju svrhu, kada je u funkciji svojih članova. Kada svojim kapacitetima omogućava zado-voljavanje potrebe svojih članova, proizvođača, bilo putem prerade, prodaje ili nekim drugim oblikom ili načinom rada, kada je servis po-moći, prerade, prodaje.

Trajno usmjerenje zadružnog poduzetništva je transparentno or-ganizirati članstvo u jednu cjelinu, organizirati sve koji žele i mogu po-slovati ili koristiti usluge zadruge, a nisu svoje poduzetničke aktivnosti sposobni provesti samostalno. Na taj način i vođena temeljnim zadruž-nim načelima, zadruga ima snagu objediniti ljudske i druge potenci-

jale u jednu organiziranu cjelinu upravo tako što favorizira umijeće i sposobnosti pojedinca, njegove potencijale i stvara povoljnije uvjete za proizvodnju, preradu, prodaju ili zajednički nastup na tržištu roba i usluga. Pri tome, moramo naglasiti, pristupanjem zadruzi, član zadrža-va svoj identitet i svoju imovinu bio on poljoprivredni proizvođač, fizič-ka ili pravna osoba.

Uspješne zadrugePrimjeri uspješnih zadruga nas

usmjeravaju kako se organizuirati i sačuvati vrijednost svog rada i pro-izvoda.

PZ Vrbnik slavi zlatne jubileje, baš poput svoga najboljega proi-

zvoda Žlahtine, i unatoč tome što je broji već 105 godina, vitalnija je od mnogih priznatih poduzeća. Nalazi se na otoku Krku, u mjestu Vrbniku koje čuva tradiciju, kulturu i način življenja ovoga otoka. Sva suština opstanka ove zadruge vezana je za očuvanje, oživljavanje i promicanje izvornoga i autohtonoga proizvo-da, rekli bismo pravi biser ili primjer kako se tijekom svih ovih godina nametnula u značajnoga proizvo-đača vina, prošeka, pjenušaca i rakija. U tome kontekstu, slobodno se mogu istaknuti najznačajnije či-njenične osobine, da je ova zadru-ga uspjela organizirati one najsitnije vinogradare. Za 103 obiteljska po-ljoprivredna gospodarstva ili kako predstavlja njihov servis, detektira

probleme, sudjeluje u proizvodnji te u zadružnim podrumima stvara višak vrijednosti.

Stvoreni brend «Vrbnička žlahti-na» nikad ne bi nastao da nije bilo udruživanja. Maleni vinogradari ra-dili bi vino u svojim neadekvatnim podrumima i bili bi razbacani, ra-zjedinjeni i neustaljeni na zahtjev-nome tržištu vina. Vjerojatno ne-primijećeni. A danas? A danas ova zadruga sa modernim podrumom od godine do godine proizvodi 400-600 tisuća butelja vina. Ostvaruje godišnje prihode oko 20 milijuna kuna, zapošljava 10 radnika i zastu-pa interese svojih članova.

Zadruga Cres osnovana prema jugu od sjedišta zadruge iz Vrbnika, prije punih 70 godina. U počecima kao Opća poljoprivredna zadruga, da bi tijekom svoga razvoja promi-jenila naziv u Poljoprivredna zadru-ga sa sjedištem u Gradu Cresu. I nije pretenciozno reći kako je ova zadruga nositelj razvoja poljoprivre-de našega najvećega otoka.

Zadružna imovina, stjecana go-dinama, višestruko nadmašuje go-dišnje prihode od 7 milijuna kuna. Zadruga posjeduje 13 zemljišno po-ljoprivrednih ekonomija zatim uprav-nu zgradu u centru grada te klaonicu, moderno opremljenu uljaru, punioni-cu, mesnicu te veliko stado od 3 tisu-će zaštićenih i izvornih creskih ovaca.

U posljednjih desetak godina, vlastitim sredstvima te proračun-skim sredstvima resornoga mini-starstva, grada Cresa i Primorsko goranske županije uspjela je reali-zirati neophodne projekte i tako se nametnuti odličnim proizvodima u svijetu tržišta.

PZ Agro Istra jedna je od onih mladih zadruga koju čine također obiteljska poljoprivredna gospo-darstva. Osnovana je 2003. godine kako bi zastupala interese svojih članova s područja grada Pule. U proteklih desetak godina doživjela je uspone i padove, no nakon novoga Zakona, presudila su zadružna na-čela. Načela zajedničkoga nastupa. Ova poljoprivredna zadruga je sada definitivno skinula sa sebe breme

Zadružni podrumi PZ Vrbnik

Na kraju lipnja 2013. godine Hrvatski savez zadruga broji 1131 zadruga, 19309 zadruga-ra, 2682 zaposlenih, s prihodom cca 2 milijarde kuna.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist


nerazriješenih odnosa svoga član-stva. Jasno i transparentno se rije-šila nepotrebnoga i neučinkovitoga balasta većega broja članova koji su permanentno narušavali poslovanje zadruge. I unatoč svemu, zadruga je u 2012. godini uspjela povećati prihode s 6 milijuna kuna na 10 mi-lijuna kuna. Završiti projekt zaštite mladoga istarskoga krumpira, te uz sufinanciranje grada Pule investirati u vlastite skladišne prostore.

Njeni članovi se itekako mogu pohvaliti jedinstvenim proizvodima sa svojih gospodarstava te vlastitom tehnologijom proizvodnje traženoga povrća. Mogli bismo istaknuti, tipi-čan primjer zajedničkoga nastupa na tržištu u kojemu je zadruga pro-motor, serviser i realizator. No ova zadruga je i tipičan primjer neop-hodnosti okupljanja malih poljopri-vrednih gospodarstava koja uslijed dominacije velikih korporacija mogu opstati jedino na temeljima udruži-vanja. Plan i program ove zadruge je jasan. Određen prema mogućnosti-ma i zahtjevima tržišta a godine koje dolaze neminovno će uputiti i sve ostale ili sve one male proizvođače povrća s navedenoga područja, pre-ma zadružnome načinu udruživanja.

Zanatska zadruga Gradin u pro-teklih 23 godine, ova zadruga je is-pisala prekrasne stranice o svojim pothvatima, uspješnim rješenjima, građevinskim zahvatima, i što je najznačajnije međuljudskim odno-sima. Okupljajući više od pedeset malih zanatskih obrtnika, građevi-nara, uspjela je nametnuti se kao jedan od najznačajnijih gospodar-skih subjekata na području Primor-sko-goranske županije.

Jedanaest zaposlenika s četiri građevinska inženjera kao i pede-set obrtnika članova, navode na «realni» osjećaj «rešpekta» prema ovoj zadruzi. Gotovo dvadesetak značajnih projekata koje su prove-li inženjeri i obrtnici ove zadruge krase njihovu arhivu a cjelokupan i njihov udio unutar zadružnoga po-duzetništva je nemjerljiv. ZZ GRA-DIN prva je zadruga koja je ishodila licenciju za obavljanje građevinskih radova. Danas ostvaruju prihode na razini 20 milijuna kuna.

Za ribarsku zadrugu „Istra“ sa sjedištem u Poreču bez dvojbe se može ustvrditi da je to danas najre-levantnija ribarska organizacija na dijelu istarskog poluotoka. Osnovana je u lipnju 2004. godine s 90 osniva-ča – članova, a u vrlo kratkom roku je organizirala prikupljanje ribe svo-jih zadrugara i uspješan plasman na strano tržište. U proteklih osam godina rada i djelovanja zadruga je pozitivno poslovala, uz određeni rast prometa koji se sada kreće oko 13 milijuna kuna godišnje. Uz redovnu djelatnost otkupa i prodaje ribe, bavi se i prodajom ribarskog materijala i opreme, posjeduje Otpremno-kvalifi-kacijski centar za školjkaše u sklopu Veletržnice te ima knjigovodstveni servis za svoje zadrugare i mali cafe-bar. U suradnji s općinom Tar-Vabriga pokrenula je projekt izgradnje ribar-ske luke Santa Marina.

Zadruga Istra zapošljava devet djelatnika, a trenutno ima 63 za-drugara. Najveći broj (123 člana) imala je 2008. godine. No te je go-dine izvršena revizija i isključeni su članovi koji nisu poslovali sa zadru-gom nego s tvrtkama, točnije vele-trgovcima koji su ribarskoj zadruzi Istra izravna konkurencija. Zadru-ga očekuje da će joj se priključiti i novi članovi, ako država pronađe odgovarajući instrument kojim će se zamijeniti sada već bivša tržna kompenzacija za prodanu ribu i tako ribare poticati na udruživanje u ribarske zadruge. Primjer kako zadruge trebaju poslovati, „Istra“ to zorno ilustrira i praktično je sve zajednička imovina, jer se nakon

odbitka propisanih postotaka za ra-zvoj i pričuvu, sredstva mogu podi-jeliti zadrugarima sukladno njihovu udjelu u stvaranju dobiti. Hoće li se dijeliti „dividenda“ ili će se pripisati dodatni članski ulozi, o tome odlu-čuju zadružni skupštinari.

Poljoprivredna zadruga ‘Varaž-dinsko povrće’ po mnogo čemu može biti primjer kako se u otežanim gospodarskim uvjetima kroči napri-jed i nosi s izazovima tržišta. Ulaziti hrabro u investiciju veću od 2,5 mili-juna kuna nije lako, no kada se oz-biljno osvaja tržište, kada ima obilje povrćarskih proizvoda, perspektiva je izvjesna. Jer, kad zadruga ulaže i sa 16 zadrugara nabavlja prijevozno sredstvo od 25 t nosivosti, raznovr-snu tehnološku opremu za pakiranje, gradi objekt s 400 m2 skladišta, 400 m2 za pakirnicu i 500 m2 hladnjače, ona tad osigurava osnovnu pret-postavku za uspješno poslovanje. Zadrugari su se udružili u zadrugu inicijativom 9 zadrugara entuzijasta, no presudno je bilo da su shvatili da tako mogu lakše do tržišta. Da-nas zadruga, uz 16 zadrugara ima četvero stalno zaposlenih, skupštinu koja se redovito sastaje, po potrebi gotovo svaki mjesec jer zadrugari tu donose sve odluke i sukreatori su s upraviteljicom tih odluka, bilo da je riječ o ulaganjima, financijama i sl.

Zadruga ‘Varaždinsko povrće’ ima jasan poslovni plan u čijem je središtu proizvodnja i prodaja razno-vrsnog povrća. Gotovo polovinu od 6000 tona koliko plasiraju na tržište je krumpir visoke kakvoće koji se paki-ra i u malim količinama, što sve više traže kupci. Drugi dio se opet najviše odnosi na proizvodnju zelja, pozna-tog varaždinca, ali tu je i sve ostalo sezonsko povrće: paprika, rajčica, mrkva, korijen celera i dr. Zadruga želi tehnološki napredovati i omogući zadrugarima da mogu svoje proizvo-de, uz plasiranje u svježem stanju, prerađivati, sušiti, kiseliti, pakirati. No već ostvarena investicija je bila velika pa treba pričekati s daljnjim ulaga-njem. Zadrugari se nalaze i u središtu društvenog života u svojoj sredini, sudjeluje u svim manifestacijama ili

Proizvodnja povrća u PZ Agro Istra

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK


48

Poljoprivredne zadruge u Špa-njolskoj jako su moćne, mnogo proizvode i zapošljavaju, a što je najvažnije, raspolažu vlastitim pro-izvodnim kapacitetima, kapitalom i tržištem, što im omogućava da go-tove proizvode izvoze u sve dijelo-ve svijeta. U Španjoslkoj radi 2849 poljoprivrednih zadruga, koje za-pošljavaju 93 tisuće ljudi i okuplja-ju 1,16 milijuna članova. Najviše ih je u Andaluziji i La Manchi. Njihov godišnji prihod iznosi 101 milijardu kuna što je, za usporedbu, 85 po-sto hrvatskog državnog proračuna.

Prema evidenciji Cooperativas agro-alimentarias, savezu poljopri-vrednih zadruga, one stalno bilježe rast gotovo svih pokazatelja, napri-mjer u usporedbi 2008. i 2011. go-dine. Prosječna prodaja po zadruzi rasla je s 9,5 na 11,5 milijuna eura, blago i prosječan broj zaposlenih koji iznosi 39 ljudi, broj partnera po-rastao je s 528 na 618 po zadruzi, za trećinu je narastao broj zadruga s vlastitim farmama, polovica ih ima vlastite benzinske stanice, polovica veterinarsku i agronomsku službu, a četvrtina proizvode prodaje pod vlastitim markama.

Primjer europskeagro-budućnosti

U mjestu Alcazar de San Juan, 150 kilometara od Madrida, nala-

zi se vinarija BACO, zadruga koja raspolaže s 35 tisuća hektara vino-grada (prema Državnom zavodu za statistiku Hrvatska je 2009. godine imala 25 tisuća hektara). U svojih deset proizvodnih centara BACO grožđe prerađuje u mošt, 90 do 95 posto za izvoz, i manji dio buteljira sa svojom etiketom.

Predsjednik ovog vinarskog diva je Angel Villafranca, vinarski struč-njak i jedan od 8500 zadrugara. Nepregledni vinogradi s desetak sorti grožđa, transportni park i me-hanizacija, najsuvremenijih deset vinarija raspoređenih u različitim dijelovima La Manche, laboratoriji i istraživanja, uredske zgrade, mar-keting i razvijena mreža kupaca od Rusije i Japana, cijele EU, do SAD-a i Kanade, sve je u vlasništvu pro-izvođača, kojima služi stručni tim zaposlenih inženjera i službenika. Zadrugu je osnovao manji broj njih

Poljoprivredne zadruge u Špa- zi se vinarija BACO, zadruga koja

Najbolje vino, maslinovo ulje i sir iz španjolskih zadruga1950. godine, a od 1990. godine ulagali su u širenje i modernizaciju prerađivačkih kapaciteta.

„Sunčana i vruća ljeta, a ledene i kratke zime daju klimu iznimno pogodnu za uzgoj vinove loze.“, tumači Villafranca poljoprivrednim novinarima iz 14 zemalja, koji su, u organizaciji EU Uprave za poljopri-vredu i ruralni razvoj, ovamo došli u razgledavanje primjera europske agro-budućnosti.

Do 1973. godine umjesto današ-njih vinograda okolo su se prostirali usjevi žitarica čije su cijene te go-dine nezaustavljivo počele padati i narod je morao prijeći na dru-ge kulture. Zasadili su vinograde, masline, a usjeve specijalizirali za proizvodnju hrane za ovce, za koje nemaju pašnjaka. Kraj je kronično sušan, pa trsovi vodu štede uzgo-jem u grmovima. Zatim su vidjeli da je klima, kao što je i Villafranca

objasnio, toliko po-godna za lozu da nisu potrebna sredstva za zaštitu bilja, jer bolesti i štetnici ne mogu opstati u toj ljetnoj žegi i britkoj zimi.

Sada se ovdje mogu pronaći brojne sorte, vrlo često lokalna bijela sorta airen i crvena tem-pranillo.

Angel Villafranca, vinarski stručnja i predsjednik zadruge Baco

su im suorganizatori, a pritom dobi-vaju određene povoljnosti u suradnji s općinom Vidovec i gradom Varaždi-nom. Naravno, sve nije jednostavno i potrebno je puno rada i smionosti kako bi se proizvelo ali i prodalo. Tr-žište je vrlo zahtjevno, kako bi opstali svake godine morate biti spremni po-nuditi sve bolje uvjete, kontinuirane količine proizvoda visoke kvalitete i biti spremni na mnogobrojne akcije. Zadruga traga i za novim kupcima od već osvojenih i to prvenstveno s ponudom visokokvalitetnih proi-zvoda koje zbog njihove izvornosti traže kupci. Zadružni sektor nudi

onaj humani, gospodarsko socijal-ni moment ili trenutak u kojemu su zastupljeni oni koji stvaraju i oni koji direktno, putem jasno propisanoga Zakona o zadrugama progovaraju i odlučuju. Odlučuju o svojoj sudbini ili o sudbini svih malih i svih zna-čajnih proizvođača koji su nažalost sada u podređenoj ulozi.

Hrvatski savez zadruga, kao krov-na organizacija, kroz svoju trajnu zadaću mora zaštititi, unaprijediti i promovirati trajne vrijednosti organi-zacije rada, odlučivanja i raspodjele, ističući zadružni oblik organiziranja kao najprihvatljiviji oblik zajedničkoga

Vedrana Stecca, predsjednicaHrvatskog saveza zadruga (HSZ)

stvaranja. Zadrugarstvo može odgo-voriti potrebama čovjeka i zahtjevima društveno odgovornog poduzetniš-tva kao i doprinijeti rješavanju proble-ma šire zajednice. Razvija se kultura rada, vrednuju ljude i njihov rad. I na kraju završiti ću s citatom generalnog tajnika UN gosp. Kee Moon:

„Zadruge su opomena među-narodnoj zajednici da je moguće nastaviti i ekonomsku održivost i društvenu odgovornost. Zadruga-ma gradimo bolji svijet“.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist


Kruno Kartus

Čuvanje visokih standarda kvalitete

Španjolski maslinici su kameniti i stari po nekoliko stotina godina. Kod mjesta Mora jedan je star više od 200 godina. Stara stabla prekri-vaju ravnicu, padine okolnih brda i uzvisine oko nadvožnjaka, a plodo-ve kupe, opet, zadrugari. Njih 700 članova zadruge Nuestra Senora de la Antigua godišnje proizvodi 2,5 milijuna litara maslinovog ulja od sorte cornicabra, za koju kažu da daje najbolje maslinovo ulje.

Samo manji dio flaširaju, a veći dio u cisternama izvoze u Italiju, s tim da je 20 posto ukupne proi-zvodnje ekstra djevičansko ulje. Za kilogram dobivaju najviše 2,5 eura, a flaširanjem prodajnu cijenu mogu povećati na 3 eura. Zato je Nuestra Senora de la Antigua jedna od 72 članica Oleotoleda, saveza zadru-ga specijaliziranog za marketing i prodaju ulja. Pod određenim pra-vilima proizvodnje i uzgoja savez im dodjeljuje markicu „Montes de Toledo“, koju oni lijepe na boce i tako kupcima dokazuju da je ulje proizvedeno baš u La Manchi i po standardima saveza. Istu stvar na-pravili su od 2000. godine zaštitom ulja oznakom izvornosti Europske unije (PDO).

Glavna zadaća zadruge je osi-guranje tržišta za zadrugare, ali i čuvanje visokih standarda kvalitete. Zato kupci točno znaju što kupuju kada markicu Oletoledo na boci.

Najpoznatiji španjolski sirSlično, zadrugarski, organizirali

su se i sirari, posebno oni koji proi-zvode manchego, najpoznatiji špa-njolski sir. Taj sir odlikuje kvaliteta i specifičan vrlo aromatičan okus, koji potječe od gustog mlijeka ovce pasmine manchego.

Baš kao i naš paški sir na Pagu, tako se i manchego proizvodi is-ključivo u ovoj regiji južno od Ma-drida, gdje je ovca manchego izvr-sno prilagođena suhom kamenitom podneblju. Na farmi La Prudenci-ana sirar i ovčar Alfonso Alvarez

Valera uzgaja svojih 1.200 ovaca. Kompleks La Prudenciana obu-hvaća 200 hektara objedinjenog zemljišta uz autocestu prema Tole-du, arteške bunare duboke po 100 metara iz kojih crpi vodu za polovi-cu svojih usjeva, žitarica, mahunar-ki i bundeva, što sve pojedu ovce i gospodarske zgrade, a u sredini tog velikog imanja, koje je nazvao po svojoj praprabaki Prudenciani da bi se podsjetio da je njegova obitelj četvrta generacija u poslu, nalazi se kuća u kojoj je smještena nova sirana opremljena modernim strojevima.

„Proizvodnja sira ni po čemu nije posebna, nego samo po mlijeku naše ovce.“, objašnjava Alfonso, koji nije pristalica pasterizacije, jer smatra da bez smanjenja količine mikroorganizama dobiva puno bo-lju kvalitetu sira.

Tako da odmah nakon mužnje sedmero radnika kreće siriti mlije-ko, ukalupljivati budući sir u okru-gle kalupe i gnječiti ga strojno da bi postigli određenu čvrstoću po-trebnu za odležavanje na policama u komori s kontroliranom tempe-raturom od 11 stupnjeva Celzijusa i vlagom zraka od 75 posto. Na-kon nekoliko mjeseci, iz te hladne prostorije radnici sir premještaju u malo topliju i vlažniju, gdje poprima bijele naslage plijesni i postupno, nakon godinu dana stajanja, dok ga oni mažu maslinovim uljem, tvrdu smeđu koru, što uz jak miris ovaj proizvod izdvaja od drugih si-reva na policama trgovina.

Četrdeset tisuća takvih komada svake godine transportira se s La Prudenciane, pola u Španjolsku, a pola u svijet. Najviše je zainteresira-nih u SAD-u, a slijede ljubitelji sira u Njemačkoj, Francuskoj, Britaniji, Irskoj, Danskoj, Finskoj, Norveškoj, Japanu, Filipinima i Libanonu. Kupac iz Finske tražio je da Alfonso ne šalje male količine, zbog troškova tran-sporta, nego neka priloži nešto uz sir kada je narudžba manchega manja.

Morao sam s prijateljima dogo-voriti da objedinimo ponudu, pa zato u Finsku sada izvozim i šunke, vino, maslinovo ulje i takve, srodne proizvode›, priča Alfonso, inače je-dan od manjih sirara u regiji.

Alfonso je, k tome, od 1996. go-dine sir zaštitio oznakom izvornosti Europske unije (PDO). Roger Wa-ite, glasnogovornik uprave za po-ljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije, primjećuje da je ta oznaka posebno važna lokalnim proizvo-đačima jer omogućuje da zadrže posebnost u odnosu na hranu koju plasiraju velike svjetske korporacije.

‘Upravo smo sklopili sporazum o trgovinskoj suradnji Europske unije i Kanade, u koji smo uspjeli uvrstiti 145 proizvoda s oznakom izvorno-sti, unatoč tome što Kanada takav sustav uopće ne poznaje, nego su-stav robnih marki’, kaže Waite. To znači da sir pod nazivom manche-go i u Kanadi od sada mogu proda-vati samo sirari iz regije La Mancha, odakle taj proizvod i potječe.

U Španjolskoj, to jest u La Manchi, godišnje se proizvede dva milijuna kilograma sira manche-ga, od čega pola završi u inozemstvu. Na poleđini svih sireva zalijepljena je markica s nazivom ‘manchego’, kojom drža-va dokazuje da je proi-zvod nastao zahvaljuju-ći spomenutoj formuli ‘manchego ovca - regija La Mancha’.

Documents

Udruživanje poljoprivrednika