HRVATSKA UMJETNOST 1800 1860KLASICIZAM U HRVATSKOJUmjetnost klasicizma- dosada se u naoj literaturi uglavnom karakterizirala kasnobarokna To je zato to klasicizam kod nas - ne stoji o doktrinarnoj suprotnosti prema baroknim oblicima kao u Fra. i Njem. -slijedi umjereniju struju koja se nadovezuje na barok -taj oblik - karakteristian za zemlje srednjeg podunavlja Kod nas - se javlja u posljednjoj etvrtini 18. st. Hrvatska je tada u bliskim politikim i kulturnim vezama s Beom. Iako se veliki dio hrvatskih zemalja naao u okviru Ilirskih pokrajina, kod nas - ima malo empirea. Kod nas - se odrazio uglavnom na predmetima umj. obrta. Neispravno se nazivala empireom i klasicistika arhitektura inspirirana antikom. Periodizacija; I.faza; oko 1775. barokni, odnosno rani klasicizam oite barokne tradicije. II.faza; oko 1800. klasicistiki smjer pod utjecajem antike traje kroz prvu pol. 19.st III. faza; oko 1835. kasni, romantini klasicizam s tradicijama baroka i primjesama historicizma -paralelno traje Biedermayer Klasicizam se u kontinentalnom dijelu - intenzivnom gradnjom arhitektonskih objekata na podruju Slavonije, Baranje i Srijema, Uz more - u osiromaenim pokrajinama sao sporadina pojava. Glavni inicijatori graevne : djelatnosti - feudalci do ukidanja kmetstva 1848., - crkve katolika; zagrebaki biskupi M. Vrhovac, A. Alagovi, J. Haulik; pravoslavna; grkokatolika; reformistika. Vojne vlasti koje od 18. st. grade jednostavnu, skladnu utilitarnu arhitekturu. Graanski faktor koji sve jae sudjeluje u opoj gradnji. Klasicistiki motivi zadrali su se kod seljaka do 20. st. u pojedinim motivima i nonji. Nakon to je Josip II. ukinuo redove njihova uloga potpuno nestaje. iroka djelatnost tog razdoblja velikim je dijelom plod anonimnih majstora. domai graditelji - B. Flebinger, F. Vukasovi, J. K. Knei. - Vicko Andri - najistaknutiji klasicista u Dalmaciji (Canovin uenik) strani majstori - austrijanci, u Slavoniji esto i maari, talijani i francuzi. U Klasicistikim oblicima gradi se na ladanjskim dvorcima feudalaca, ali je vea koncentracija u gradovima puno toga stradalo je u svakom ratu. Inventar je sauvan po nekim crkvama; Gorian na nain barokne zasienosti, Suhopolje klasicistika izolacija pojedinih objekata, pojedinana djela po muzejima (V, OS, ZG MUO), graanskim stanovima i zbirkama.

1

U to vrijeme dogaaju se velike promjene - slabi feudalni faktor, jaa graanski Usprkos fiancijskom slomu i gladi nakon napoleonskih ratova -u prvim desetljeima 19. st. itavi gradovi naglo mijenjaju fizionomiju. U vrijeme kontinentalne blokade jaa itna trgovina. Tranzitna trgovina bogati graanski sloj pa po gradovima nastaju skladne zidanice s klasicistikim proeljima. Trgovaki i luki gradovi (KA, RI, I, ST, Bakar) imaju vie stanovnika od Zagreba Zagreb - poetkom stoljea ima manje od 3000. stanovnika. Trgovakom prosperitetu pomae gradnja cesta i luka; Jozefina, Lujzijana dovrena 1811.

EMPIREirenje Napoleonovog carstva na nae prostore koje su francuzi stekli 1805 - 1809. Pounskim mirom - 1805. Napoleon je dobio; mletaku Istru, Dalmaciju, Boku i sve dalmatinske otoke, -- 1806. general Lauriston zauzeo je Dubrovnik. - 1809. Mirom u Schnbrunu - tim pokrajinama pripojili su i Goricu, Trst, Kranjsku, dio Koruke, civilnu Hrvatsku juno od Save i 6. distrikata Vojne Krajine, Rijeku i hrv. primorije te austrijsku Istru. Sve te pokrajine ujedinjene su u Ilirske provincije sa sjeditem u Ljubljani. Guverner je bio Maral Marmont -1809 11. uz Vicka Dandola u Dalmaciji daje najsnaniji peat franc. vladavini ovdje. Ta kratkotrajna vladavina do jeseni 1813. bila je zaokupljena rjeavanjem drutvenih i ekonomsko politikih problema pa nije dala veih poticaja za likovna ostvarenja. Izrazite karakteristike empirea - imaju samo predmeti umjetnikog obrta - dijelom uvezeni i portreti - portretna minijatura. - ne samo na okupiranom podruju nego i sjeverno od Save. Teritoriji Ilirskih provincija bili su strateki vani za Napoleonove planove na istoku pa poinje ubrzana gradnja stratekih cesta - vie izgraeno u Dalmaciji gdje je - franc. vlast najdulje trajala - zavravaju i Lujzijanu, a njen zavretak u Karlovcu ukraavaju lijepom alejom platana - Uz ceste - grade niz objekata vojnog karaktera utvrde, skladita i esme. vojna arhitektura - skladita u Karlovcu -sa snanim skrovitima - most preko Une u Kostajnici ukraavaju obelisci - utilizirane graevine - jednostavne su - ne nose osobite stilske znaajke Dalmacija - zanimljivi, ali neizvedeni projekti : - nacrt M. P. Gautiera (Percierov uenik) za vilu Pavla Guetia - nacrt Basseglija za Trsteno - nacrt V. Andria - splitsko kazalite 1816 - glorijeta na Sustipanu. - Trogir - Od arhit. objekata istie se glorijeta dignuta 1809. u ast Marmontu

- Karlovac - sagraen kua za Marmonta... Sjeverno od Save - jo se gradi i slika u stilu kasnog baroka. 2

-Zagreb - palaa baruna Kulmera i grofa Raucha dovrene 1808. - Banski dvori - Zakladna bolnica na Harmici 1804 - kapela s kasnobar. klasicistikim proeljem Zadar -osnivaju 1810. klou za umjetnost i obrt - alju u franc. vei broj djeaka. U muzejima i kod prvatnika postoji vei broj primjeraka (satovi, svijenjaci, lusteri...) mobilijara s empire ukrasima; orlovi, grifoni, egipatski mot. sauvano je nekoliko vrijednih importiranih predmeta;-

trimo od mahagonija s bronanim orlovima i grifonima dvorac Bombelles,- opeka pripadao je vjerojatno carici Mariji Lujzi.-

pozlaeni naslon s okruglim lenim naslonom i prednjim nogama u obliku herma, OS-

drveni pozlaeni luster s orlom Marmontov dar MUO-

stolovi, naslonjai, tabureti, konzole, kreveti, ormarii...pei,-

Mrzle Vodice - neki proizvodi staklane imaju obiljeja empirea. 2

Skulptura- nadgrobni spomenici djela prosjenih obrtnika.

Slikarstvo- u tradicijama kasnog baroka, osobito crkveno - Strani putujui slikari izrauju portrete i portretne minijature plemia i graana u suvremenim kostimima i frizurama krug franc. slikara - neki nalazili u pratnji Marmonta - portretist Neugas - P. Reyrea, F. Albertija, Bouillerota i Lepirea - sauvane su minijature Iz tog doba - Dubrovnik - portreti Marmonta - ibenik - portreti Napoleona - franjevakom samostanu Marmontov dar radovi slabijih slikara.

ROMANTIZAM U HRVATSKOJ- teritorij je u 19. st. - upravno i politiki razjedinjen - feudalno drutveno ureenje traje do 1848. premda se kapitalizam afirmira i ranije. -Mlado hrvatsko graanstvo stvara HRVATSKI NARODNI PREPOROD -Ilirski preporod - sadravao je ideju okupljanja hrvatskih i junoslavenskih zemalja u kulturnu cjelinu na temelju zajednikog jezika -U duhu romantizma - razvija se ILIRIZAM - svijesti o starini i vrijednosti hrvatske prolosti i kulture - vrijednost narodnog jezika - suprotstavlja se maarizaciji i germanizaciji. - potie intenzivan kulturni ivot - otvaraju se itaonice,

- novine na narodnom jeziku, Kukuljevi Drutvo za... uvanje starina -Do kraja stoljea - Zagreb postaje centar - u takvim uvjetima likovna umj. hrvatskih pokraina - nema vee meusobne veze - produkcija pripada strancima, esto u domaenima u ovim krajevima 3

- Mlado graanstvo - nosioc ideja romantizma - nedostatak domaih kolovanih umjetnika - onemoguio znaajiji razvoj u likovnim umjetnostima. - Poneki rezultati proizlaze iz opeg programa ilirizma valorizacija vlastite povijesti i ljepote domovine. - oni se javljaju pojedinano u odreenom djelu ili krugu s najsnanijim ostvarenjima u hortikulturi i pejzanom slikarstvu. - Pejza i vedute gradova - postaju tematski samostalni - bidermajerski portret i barokna sakralna slika - dominacija slikarstva - Nova traenja - oko 1840 - do pokuaja realizma oko 1880 . Utjecaji u sjevernim krajevima - dolaze iz Bea U Istri i Dalmaciji - iz Italije - utjecaj graanskih risarskih kola -osnovanih potkraj 18. st. - do druge pol. 19 stvaraju skromnu osnovu likovne kulture meu graanstvom. - brojan je krug crtaa i slikara amatera - rade u akvarelu - naivne vedute gradova U Dalmaciji - A. Bara, P. Zaevi, F. Bratani U sjev. Hr. - F. Daubai Brli, S. Marjanovi U Vukovaru - ciklus pejzaa iz dvorca Eltz nepoznat majstor

VJEKOSLAV KARAS - Prvi ilirski slikar - pod utjecajem nazarenaca - slika teme iz narodnog ivota IVAN SIMONETTI - Neto stariji - toplim koloritom radi bidermajerske portrete - povijesne i mitoloke teme - pod romantinim utjecajima F.COLOMBO, F.PAUER -Rijeani - talijanski akademski romantizam J. PAVLOVI - Split - najizrazitiji predstavnik romantizma - portreti toplih boja i slobodna impostacija likova

OSIJEKA RISARSKA KOLA :- posebno znaajna komponenta F. C. v HOTZENDORF - aquareli - nose oznake ranog romantizma Njegov sin H. C. v HOTZENDORF - slika i crta slavonske pajzae i gradine pune neposredne izraajnosti i romantinog ugoaja

J. F. MUCKE - povijesne teme i pejzai - odjeci kasnog romantizma A. WALDINGER - posljednji meu osjekim pejzaistima slika slavonske ume u bezbrojnim varijantama njegov opus ve oznaava realistiku etapu - osjeajnost kojom je to raeno govori o prisutnosti romantizma. 4

A. M. SEITZA i L. SEITZA - kasni odjek nazarenaca javlja se u akovakoj katedrali. F. QUIQUEREZ -preostaci romantizma prate u povijesnim kompozicijama i slikarstvu razvitak gradova sj. hrv. -dolazi do ive graevne aktivnosti u klasicistikim i bidermajer oblicima - uz graevine nastaju brojni engleski vrtovi i parkovi ZG, KA, V - te uz neke ladanjske dvorce -MAKSIMIR najznaajnji pajzani park ovog dijela Europe - ureen 1843. - u vrijeme biskupa Haulika zapoeo Maksimilijan Vrhovac grad. - neki maksimirski ahitektonski objekti izrzito su romantine koncepcije - pojedini vrtni paviljoni i neogotikih oblika. (uz izgradnju neogotikog pjevalita u ZG katedrali 1835. oni su prva pojava neogotike kod nas) - Tek nakon sredine stoljea javljaju se neogotiki objekti na pojedinim stambenim objektima u ZG i KA. - Znatan dio romantizma gleda se u neogotikim restauracijama nekih s.r.v. burgova - najznaajniji zahvat proveo je na - Trakoanu J. Drakovi (unutranjost objekta mobilijar)

SLIKARSTVODalmacija Klasicizam, romantizam i akademski realizam u 19.st. u svim granama umjetnosti -oituje se pad i provicijalizacija. - U djelima 20 skromnih slikara iz prve tri etvrtine stoljea naziru se odjeci klasicizma, romantizma i akademskog realizma. To pokazuje da postoji neprekinut razvoj. Dalmatinski klasicizam ograniit e se uglavnom na dubrovaki teritorij. Istra - u prvoj pol. 19. st. nakon Napoleonovog poraza ulazi u sastav Habsburke m. - udio mletake umj. na monumentalo slikarstvo je neznatan. F. Hayez - Za crkvu Velog Loinja rade oltarne pale 1808., L. Querena 1810. L. Cossa 1881., N. Shiavoni 1832- Labin Posredno putem kolovanja mletki turi akademizsam utjee na provincijske slikare u Istri I. Corner - iz Motovuna,

V. Trevisan iz Vodnjana - Oni opremaju oltare crkava po selima Rijeka i Primorje - povremeno rade domai slikari - F. Colombo, F. Pauer, A. Angelovi i I. Simonetti (kolovani u Italiji) - J. Kirin (samouki) -u trovakim i kapetanskim kuama ima vie portreta koje kapetani donose s putovanja 5

Kontinentalna narodni preporod stvara preduvjete za procvat umj. ivota - skrome narudbe slika bile su ograniene na dokumentarni portret, a zadovoljavaju ih strani slikari - dominantan je klasicizam, zapravo njegov derivat bidermajer - Osim anonimnih ima i poznatih autora; Brodnik Stroy Zasche Karas - Doba apsolutizma i vrijeme oko nagodbe - neiivjela romantika - Politiki ivot - u znaku zanosa za hrvatsku povijest iz tog nastaje potreba za likovnim prikazima nae prolosti - nisu ostvarene trajne likovne vrijednosti - narativnost, patetika i teatralnost tih djela - odgovarala ukusu ire publike - kontakt s publikom znaajan je za daljni razvoj hrv. slikarstva - posebno znaenje imaju - Strossmayer inicijator i namie sredstva galerija JAZU - Krnjavi - 1878. Drutvo umj. -1882. Obrtna kola primjenjene.umj. druga pol. 19. st. BIDERMAJER: Ferdinand Georg WALDMLLER - (Be 1793 - neko selo 1865) - jedan od glavnih predstavnika bekog bidermajeskog portretnog slikarstva - zarana crta reklamne sliice - 1807 - 11. - s prekidima polazi teajeve slikarstva na bekoj akademiji (Maurer, Lampi) - 1811. - uitelj crtanja djeci bana Ivana Gyulaya u Zagrebu - slikao kazaline dekoracije za teatar u Amadeovoj palai - 1814. - oenio se opernom Katarinom Weidner - kao kazalini slikar prati suprugu na njenim gostovanjima u Pragu, Brnu i Badenu - 1817. angairana u bekoj Hofoper nastanjuje se u Beu - WALDMLLER - nastavlja sa slikarskim studijama - usavrava se kopirajui stare majstore - slika pejzae i prve portrete

- 1825 - putuje po Italiji i Njemakoj po povratku dolazi u vezu s dvorskim . krugovima i portretira Franju I - 1829 - postaje kustos galerije slika prof. na akademiji WALDMLLER - razoaran stereotipnim modelima nastave crtanje po predloku - objavljuje polemiku brouru : reforma nastave u smislu izravnog studija prirode - u drugoj brouri 1857 - trai ukidanje akademije - 1813 - u portretu je zapoeo kao minijaturist muenitvo za stvar umjetnosti - 1820 - prvi portreti u ulju od prvotne shematske klasicistike fakture brzo prelazi na slobodniji i ivlji - 1830 - izgradio svoj stil sa svim odlikama bidermajerskog portretnog slikarstva - izvodi puno portreta bekih graana 6

- likovima daje intimne i nenametljive psiholoke karakterizacije osobitu panju posveuje odjei, frizuri, nakitu -radi i portrete dva ili vie likova. Pozadine esto rjeava kao pejza. -po sklonosti slikanja pejzaa u punoj sunevoj svjetlosti utro je put plenerizmu -njegove ideje o objektivnosti slikarstva i izravno radu u prirodi prihvatili su njegovi uenici Bitterlich, Canon, Ebert i Romako

Austrijski slikar, jedan od najznaajnijih predstavnika bekog bidermajerskog slikarstva. Uio je na bekoj Akademiji, a od 1811.-14. boravi u Zagrebu gdje ui crtanju djecu bana Ignjata Gyulaya, te redi kao dekorater kazalita u Amadeovoj palai. Njegovi rani radovi ukazuju na njegove kasnije odlike jednostavan reali-zam i prisno promatranje modela. PORTRET BANA GYULAYA, 1813. PORTRET BISKUPA M. VRHOVCA, 1813./14. PORTRET FRANZA GYULAYA PORTRET SIGMUNDA OTTENFELSA, 1834.

Portret otkriva umjetnikovo kretanje od klasicizma ka realizmu. Bidermajer invencija je postav modela djeak sjedi, a u krilu mu je pas.

Waldmller je bio profesor na bekoj Akademiji no prisilno je umirovljen jer se opirao akademizmu i traio je reforme u nastavi, tj. izravni studij prirode.

Slika realistine portrete, krajolike, genre-scene u poetku s utjecajem klasicizma, a od 1830. godine radi u osobnom stilu s odlikama bidermajer portretnog slikarstva.

Kasnijim pejzaima (raenima izravno u prirodi) otvara put plenerizmu. DVA PORTRETA ANNE STROSSMAYER, BE, 1863/64. Prvi, skica, nalazi se u Akademiji i on je kvalitetniji, dok je drugi u zbirci Lubiensky. Mihael STROY Lubno 1803 Ljubljana 1871. O njegovoj mladosti i slikarskom kolovanju nema podataka. Studirao je 1822 25. na bekoj akademiji, zatim se vjerojatno usavravao u Veneciji odnosno Rimu. Oko 1830. naselio se u Zagrebu 5

kao slikar iz Bea. Po datumima na portretima u Zagrebu je ostao 12. godina. Oenio se Marjetom Berghaus i radio u vlastitoj kui na ugli Mesni-ke i Ilice. Od 1842. do smrti ivi u Ljubljani gdje ima radionicu u vlastitoj kui na Mestno trgu br. 9. Stroy je znaajan predstavnik naeg bidermajerskog slikarstva sa svim odlikama i nedostacima tog stila. Glavna struka mu je portretu kojem dolazi do izraaja utjecaj Waldmllera. Uz to je radio religiozne kompozicije za crkve, poneki genre, izuzetno slike s povijesnim i alegorijskim temama, a nikad pejzae. Crkvene dostojanstvenike, oltarne pale, vlasteline, imune graane i lijepe ene slikao je s osjeajem za formu i boju gotovo uvijek naglaavajui dekorativni moment romantini prizvuk. Detalji su raeni dosta po abloni, ali pokazuje zamjetnu vjetinu zanata osobito inkarnat i ruke. Upotrebljavao je skuanu skalu boja crna, bjela, crvena, rijetko svijetle. Rado je brzo. Modele, osobito ene, redovito je poljepavao i idalizirao doasojanstvene, ali ablonske poze. ene sanjarski, sentimentalno i u dekorativnom koloritu. Iz doba njegove djelatnosti u ZG. sauvan je veliki broj portreta poznatih osoba iz krugova iliraca i imunog graanstva ZG, Samobor, Krapina, V itd.

Slovenski slikar. Nakon to je naslikao prva djela u ulju primljen je na beku Akademiju. 1830. godine dolazi u Zagreb kao "historienmaler" (portretist i slikar prizora) i tu ostaje do 1842. kad se vraa u Ljubljanu. Najistaknutiji je slikar klasicizma i bidermajera u Hrvatskoj. U skladu sa preporodnim zbivanjima razvija bidermajersko slikarstvo u romantini izraz.

U Hrvatskoj je sauvano 70-ak njegovih portreta. PORTRET JANEZA MARTINIA - klasicistiki portret PORTRET URE JELAIA BUIMSKOG, 1832. kvazi romantian portret (u aranmanu i gesti) Portret Kristofora Stankovia Stankovi je utemeljitelj Hrvatskog kazalita u Gornjem gradu - reprezentativan portret koji pokazuje duh modela. Portret Ivana Krstitelja kvabellya Rektora Akademije Story prikazuje u crnoj odori sa nekoliko bijelih kontrasta (duga bijela kosa). Portret odie reprezentativnou, a fizionomija je atraktivna. Portret Marije Sveti Efektivno oblikovanje lica i odjee odlika je svih njegovih portreta. Kroz prozor vidimo krajolik. AZIJA (Trakoan) Prikazana kao Odaliska sa orijentalnim rekvizitima. Story radi ovo prema bakropisima u bidermajer ateljeu. PORTRET STANKA VRAZA, 1841. Nova koncepcija (bez ruku) istie pjesnikov izraz lica. OLTARNA SLIKA, upna crkva u Vingnovcu OLTARNA SLIKA, upna crkva u Novoj Rai 6 ALEGORIJE (AZIJA, AMERIKA, AFRIKA I EUROPA), Trakoan Matej (Matija?) BRODNIK Kranjska 1814 Zagreb 1845. Roen u Sloveniji, neko vrijeme ui u Rimu (gdje susree Karasa), te nakratko u Beu. Slika uljene slike, zidne slike u crkvama i interijerima kua, te minijature. ivio je i radio u Karlovcu i Zagrebu gdje 1840. radi na svodu kapele sv. Tome kod Gubeve zvijezde (propalo). Nakon boravka u Rimu kopira stare majstore, vraa se 1842. u Zagreb. Za crkvu u Bribiru radi ; sv. Petar prima kljueve i Gospa od Karmela.

Za crkvu u Remetama oltarsu sliku, Za Zagreb kopiju Posljednje veere po daVinciju. Najuspjeniji radovi su mu portreti s obiljejima bidermajerskog slikarstva. KOPIJA LEONARDOVE POSLJEDNJE VEERE, upni ured sv. Marka PORTRET PAPE GRGURA XVI., upni ured sv. Marka INSTALACIJA BANA HALLERA, 1842. LJUBICA KUKULJEVI - PISAI, Galerija slika, Varadin Reprezentativan portret - pozadina istie li (replika je u Hrvatskom povijesnom muzeju) PORTRET MARIJE KONJEVI Portret Dimitrija Konjevia

Brodnik je najuspjeliji u portretima i minijaturama - radi ih u duhu bidermajera. On je prvi domai slikar koji trajno djeluje u Zagrebu. Vjekoslav KARAS Karlovac 1821 1858. Odrastao je u Karlovcu u oskudnim prilikama, kao jedno od sedmero djece u obrtnikoj obitelji. Nakon osnovne kole pohaa latinsku kolu. S 10. se oduevljava slikarstvom u radionici obrtnika slikara eze i njegovog pomonika Koprive. Naputa kolu i odlazi u nauk kod Koprive, nakon toga iden na stolarski zanat. Teke okolnosti egrtovanja tjeraju ga na bijeg. Potom dolazi u radionicu slikara Fridricha Hamerlitza gdje uz kreenje ui i slikati. Prvi Karasov rad i ulju raen prema bakrorezu Pogorenje rimskog cara. toliko se svidio pukovniku Franji Kosa von Kossenu da ga ovaj unajmljuje da kopira slike koje su se nalazile u njegovu vlasnitvu Madona sa zaspalim i M. s budim djetetom, 12. apostola. Mecena Kossen osigurava klijentelu za Karasove slike i tako uspijeva sakupiti novac za njegovo kolovanje u Italiji. 1838. godine Karas dolazi u Firenzu gdje ui prvo kod A. Corsija, a kasnije kod G. Mellija. Drui se sa Franjom Salghettijem-Driolijem. Kopira stare majstore (fra Angelico, Andrea del Sarto), pohaa Akademiju, a radove alje u Karlovac. 1841. ide u Sienu. Radovi iz Firenze i Siene nisu sauvani. Krajem 1841. stie u Rim i tu se razvija pod utjecajem Overbecka i nazarenaca, o emu svjedoe slike Majka izlae Mojsija na obali rijeke (Karlovac, gradski mu-zej), Susret Jakova i Labana, Marta se tui Kristu 1844. godine kratko boravi u domovini i u tom periodu radi Autoportret sa crvenkapom. Ponesen domoljubnom tematikom slika "vilu ili neku drugu vrstu muze koja jednog od naih barda 7 nadahnjuje junakim narodnim pjesmama". Ta se slika neka-da zvala Djed i unuk, a danas je poznata kao Slijepac i vila (Zagreb). Naslikao je jo jednu sliku s istim motivom, ali bez vile. 1845 47. godine ponovno je u Rimu u to vrijeme radi; Menada, Napuljski svirai, akvarele sa enskim likovima iz Kampanje i najpoznatije djelo hrvatskog slika-rstva 19. stoljea Rimljanka s lutnjom koja predstavlja sintezu talijanskih studija. Za sliku mu je pozirala gospoa Gagiati, a djelo pokazuje utjecaje zrelog nazarenskog stila (Tehniki dotjerano, hladno, napet stav, rasko boja, vrsta modelacija na zavidnoj razi-ni). Kvaliteta ovog djela moe se objasniti i Karasovim studiranjem (utjecaj) nizoze-mskih majstora za vrijeme ovog drugog rimskog boravka. U istom periodu nastaju i:

Djevojka iz Napulja zalijeva cvijee (ulje) Rimska puanka (ulje) ena u nonji iz Campagne dva akvarela tog naslova Sve se ove slike uvaju u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu, dok crtei koji su nastali u Italiji nisu sauvali iako ih je Karas slao u Karlovac. Meutim, na marginama njegovih pisama nalazi se mnotvo skica koje nam pokazuju kako su oni izgledali Apoteoza Garibaldija. Pokazuju razne utjecaje; mirni obrisi likova i sakralne komp. Overbeck; genre talijanski ambijent. Meu njima se istiu tri crtea perom, dobro komponirana po njima Kukuljevi zakljuuju nizozemske utjecaje. Karas se u Rimu bavio i glazbom sauvano je 38 skladbi za zbor i veliki broj soloskladbi. 1847. godine naputa Rim jer je ostao bez sredstava sponzori ga otfikarili. 6. mjeseci se zadrava u Trstu gdje portretira imune graana u ulju i akvarelu. 1848. godine konano dolazi u Karlovac. Prvi sauvani Karasov rad nastao u domovini je Portret Stjepana Lj. Lopaia 1849., a rije je o romantinom portretu (atmosfera, rekviziti, stav) lik domoroca, predstavnika tadanje mlade generacije. U ljeto 1849. godine putuje po Dalmaciji, a potkraj iste godine postaje profesor za Zagrebakoj risarskoj koli. Portretira Stanka Vraza 1851. pred Vrazovu smrt. Zauzimanjem I . Kukuljevia Drutvo za jugoslavensku povestnicu i starine alje ga Bosnom 1851. da tamo snima ikolicu, stare ikone i spomenike iste godine u Travniku portretira Omer pau Latasa i njegovu ker, a nakon to je paa napustio Bosnu 1851. godine i Karas se vraa u Karlovac. Tu slika brojne portrete Mihii, Palle, Barac, Trk, Dadi. Tada nastaju i najbolja Karasova djela u anru portreta: Ana Krei, Mijo Krei, Portret Alojza Duquenoisa i Djeak dati u tonskoj koncepciji. tada nastaju i kompozicije s patriotskim temama Vila oduevljava mla-dog Gundulia, genre prizori iz suvremenih zbivanja Odlazak sereana u rat. Brojna ulja i akvareli s folklornim elementima. Slunjanka, Graniarka, Pastirice... Ova djela imaju iznimnu folklorno dokumentarnu vrijednost. U tekoj politikoj situaciji Bachova apsolutizma Karas ne nailazi na dovoljno razumjevanja i potstreka za razvoj slabljenje kvalitete radova. Portretirajui Irenu Trk beznadno se zaljubio i upao u depresiju. Strossmayer mu je htio pomoi pa ga je pozvao u akovo, poslje pokuaja samoubojstva vraa se u Karlovac i 1858. ubija se utapanjem u Korani. Karasovim stvaralatvom obiljeen je uspon i osamostaljenje hrvatskog slikarstva u vlastitoj zemlji gdje su se ve od poetka 19. st. udomaili slikari iz raznih austrijskih pokrajina. "Prvi ilirski slikar", te prvi slikar iz sjeverne Hrvatske koji se kolovao u Italiji. Neki radovi su danas zanimljivi iskljuivo sa kulturnopovijesnog gladita ili kao dokumenti njegova razvoja, ali Karas ima nekoliko 8 djela koja se mogu proglasiti remekdjelima hrvatskog slikarstva (Rimljanka s lutnjom, portreti Ane i Mije Kreia, te Djeak). Svoja djela nije signirao to dodatno oteava atribuciju. ***Djeluje u vrijeme preporoda i obrauje nacionalnu i preporodnu tematiku. Nesolidno kolovanje i povratak u domovinu uzrok su neujednaene likovne vrijednosti njegovih djela Ivan ZASCHE (Cae) Jablonec eka 1825 Zagreb 1863.

Sa starijom braom Frantikom i Josefom odlazi u Be. Tamo rade u manufaktu-ri porculana i oslikavaju reprezentativne porculanske servise reduciranim kopijama starih majstora. Josef otvara svoju manufakturu, a Ivan 1846. upisuje Akademiju u Beu do 1848. Prvo vee djelo Pejza s Kobenzela ulje, uspjeno izlae 1848. (i genre, vedute, krajolike, portrete - po staroj skripti) 1850., na poziv biskupa Jurja Haulika, dolazi u Zagreb i po njegovoj narudbi radi seriju motiva iz novoureenog parka Jurjaves (danas Maksimir). ostaje u Hr. kao novoj domovini do smrti. Od ovih motiva izvodi 12 litografija koje su tiskane i izdane u Beu kao Album Jurjaves 1853. izvorni crtei puno su neposredniji od litografija. Naslikao je brojne portrete. Vee reprezentativne (ulja), i manje intimnije i uvjerljivije, manjeg formata sa prikazima lanova hrvatskih velikakih i graanskih obitelji. Svi njegovi portreti (i grupni i pojedinani) odaju utjecaj graanskog portreta bekog kruga osobito kole M. M. Draffingera. Meu djelima te vrste istiu se finom koloristikom harmonijom; Aleksandrina Kulmer, Nikol Nikoli, Franjica Daubai, Julijana Koriti Mrazoveka, Ljudevit Vukotini, Obitelj Mallin. Na zahtjev bana Jelaia putuje 1855. s J. loserom Klekovskim i Lj. Vukotinoviem po Lici i hrv. primorju. Na tom nauno umj. putovanju nastaju njegova najbolja djela; niz finih i preciznih crtea i istih prozranih akvarela. Studije narodnih nonji i pejzai raeni su po prirodi Seljakinje iz Brinja, Mlin na Lici kod Bilaja, Pogled sa Bilaja na Velebit sve u grafikoj zbirci NSK ZG bar su 66. bile tamo. Akademski realizam neprikladan je za ovakve motive Akvarelirane crtee pejz. i nonje, radio je kasnije i oko Zagreba; Ples ete-lica. Iste kvalitete imaju fino crtana studija za litografiu Zagrebake vedute i dokume-ntarni crte Instalacija bana okevia. Izradio je brojne sakralne kompozicije za crkve u sjevernoj hrvatskoj. Za kapelu nekadanje bolnice u Ilici izradio je sliku; Ispo-vjed eke kraljice Ivane pred Sv. Ivanom Nepomukom 1856. Sva ova djela kvalite-tom zaostaju za njegovim ostalim radovima pejz. vedutama, crteima; hladna su i bez osobne note. Radi i minijature u bjelokosti na kojima je model Ivana Pichler ona je model i na njegovim religioznim slikama. Zasche ima irok krug rada (krajolik, genre, crkveno slikarstvo i suvremena zbivanja), no najvie se bavi crkvenim slikarstvom jer je fotografija preuzela portrete i pejzae. Izravno opaa i slika. Zascheovo nasljee i radionicu preuzima njegov pomonik Julije HHN, a njegov nain slikanja uz neposredno promatranje nastavljaju i N. Mai, F. Ququerez i S. Rakaj. Njegovo slikarstvo, u malom pomaku od bidermajera do romantizma, obilje-ilo je 60-e godine 19. stoljea. ALBUM JURJAVES 9 preciznost i neposrednost poteza olovkom, bogatstvo tonovaneke litografije imaju i tafau likovi tj. prizori iz svakodnevnog ivota dodani pejzau, da bi ga se oivilo; tafaa koja se nalazi u 1. planu naziva se repoussoir. Oltarne slike Stenjevac, Brckovlja, Prozorje, Mae, Lovreina... Dragutin STARK 1822 77. Roen u Pragu, studira na Akademijama u Pragu i Beu, a 1849. godine u Zagrebu radi kao

profesor na zagrebakoj realci. Slika portrete u duhu kasnog biderma-jera, pejzae i vedute.Domorodac u Ilirskoj odori

Pogled na Zagreb sa sjevera 1859. Franjica (Franciska) DAUBAI (DAUBACHY) DOLJSKA BRLI Zagreb 1830 Sl. Brod 1889. Ui kod T. Heinricha, D. Starka, I. Zachea. Slikala je akvarelom portrete sestre Rozalije udate Kamauf i pejzae meu kojima je poznat Prikaz Zagreb sa Sjevera umnoen litografijom D. Albrechta. Po djelima W. Turnera i J. Constablea radi nekoli-ko pejzaa u akvarelu. Radi u okvirima amaterizma (realizam, romantina opservacija), a djela se nalaze u ostavtini obitelji Brli u Slavonskom Brodu.Portret sestre Jozefine Jelai Buimske

Motiv iz Zagorja Stari grad Sisak Put u umu jedini rad u ulju; masa drvea i atmosfera plenaira Blok crtea iz skitzzenbucha bitni su za poetke naeg pejzaa; Ograda u umi. Rafo MARTINI Dubrovnik 1771 1 846. Kao stipendist Republike 1789. odlazi na studij u Rim. Tu provodi vie god. kod Marona, Mengsova uenika. 1795. godine, nakon zavretka studija, vraa se u Dubro-vnik i nastoji otvoriti umjetniku kolu. 1808. postaje nastavnik crtanja na novom dubrovakom liceju. Zatim 1821. seli u Split, pa u Solin gdje radi kao podinspektor solinskih iskopina pri tek osnovanom AMST. 1839. godine se vraa u Dubrovnik. Rafo Martini najznaajniji je predstavnik klasicistikog slikarstva u Dalmaciji. Naslikao je niz portreta (veina je propala). Prema njegovom Portretu Dona Restia Vicko Fiskovi je izradio litografiju, a litografija Portreta Franje Marije Appendinija nalazi se na poetku njegove knjige "Notizie istorico-critiche sulle antichita, storia e letteratura de'Ragusei" (Dubrovnik, 1802.-03.) u kojoj se nalaze i gravure dubrovakih maski oroja, Turice, Bembelja i Vile, te Konavoke i dubrovakog vojnika, to ih je po Martinijevim crteima izradio talijanski bakrorezac Antonio Sandi. Ouvan je vrlo kvalitetan akvarel sa Portretom P. F. Papisa te Portret France-sce Androvi u ulju. 10

preciznost i neposrednost poteza olovkom, bogatstvo tonovaneke litografije imaju i tafau likovi tj. prizori iz svakodnevnog ivota dodani pejzau, da bi ga se oivilo; tafaa koja se nalazi u 1. planu naziva se repoussoir. Oltarne slike Stenjevac, Brckovlja, Prozorje, Mae, Lovreina... Dragutin STARK 1822 77. Roen u Pragu, studira na Akademijama u Pragu i Beu, a 1849. godine u Zagrebu radi kao profesor na zagrebakoj realci. Slika portrete u duhu kasnog biderma-jera, pejzae i vedute.Domorodac u Ilirskoj odori

Pogled na Zagreb sa sjevera 1859.

Franjica (Franciska) DAUBAI (DAUBACHY) DOLJSKA BRLI Zagreb 1830 Sl. Brod 1889. Ui kod T. Heinricha, D. Starka, I. Zachea. Slikala je akvarelom portrete sestre Rozalije udate Kamauf i pejzae meu kojima je poznat Prikaz Zagreb sa Sjevera umnoen litografijom D. Albrechta. Po djelima W. Turnera i J. Constablea radi nekoli-ko pejzaa u akvarelu. Radi u okvirima amaterizma (realizam, romantina opservacija), a djela se nalaze u ostavtini obitelji Brli u Slavonskom Brodu.Portret sestre Jozefine Jelai Buimske

Motiv iz Zagorja Stari grad Sisak Put u umu jedini rad u ulju; masa drvea i atmosfera plenaira Blok crtea iz skitzzenbucha bitni su za poetke naeg pejzaa; Ograda u umi. Rafo MARTINI Dubrovnik 1771 1 846. Kao stipendist Republike 1789. odlazi na studij u Rim. Tu provodi vie god. kod Marona, Mengsova uenika. 1795. godine, nakon zavretka studija, vraa se u Dubro-vnik i nastoji otvoriti umjetniku kolu. 1808. postaje nastavnik crtanja na novom dubrovakom liceju. Zatim 1821. seli u Split, pa u Solin gdje radi kao podinspektor solinskih iskopina pri tek osnovanom AMST. 1839. godine se vraa u Dubrovnik. Rafo Martini najznaajniji je predstavnik klasicistikog slikarstva u Dalmaciji. Naslikao je niz portreta (veina je propala). Prema njegovom Portretu Dona Restia Vicko Fiskovi je izradio litografiju, a litografija Portreta Franje Marije Appendinija nalazi se na poetku njegove knjige "Notizie istorico-critiche sulle antichita, storia e letteratura de'Ragusei" (Dubrovnik, 1802.-03.) u kojoj se nalaze i gravure dubrovakih maski oroja, Turice, Bembelja i Vile, te Konavoke i dubrovakog vojnika, to ih je po Martinijevim crteima izradio talijanski bakrorezac Antonio Sandi. Ouvan je vrlo kvalitetan akvarel sa Portretom P. F. Papisa te Portret France-sce Androvi u ulju. 10 U kasnijim radovima oito je opadanje umjetnike snage: Sv. Kajo Solin, sv. Kajo Sv. Paskal Sinj, franjevaki samostan BDM sa Sv. Nikolom i Rokom Bajagi kod Sinja, upna crkva Posljednja veera Dubrovnik, samostan Male brae

P.F.Papisa govori o njegovoj nadarenosti i shvaanju duha klasicizma. e osobine se kasnije gube u provincijskoj sredini na to ukazuju njegovi radovi u Sinju i Solinu. Carmelo REGGIO Palermo ? Dubrovnik 1819. kolovan u Rimu, Reggio u Dubrovnik dolazi oko 1800. Tipini je predstavnik rimskog klasicizma, Naslikao je veliki broj portreta te religioznih i mitolokih kompozicija. U portretima postie najvee domete prikazuje istaknute osobe Dubrovnika iz vremena franc. vlasti Skupni portret obitelji Androvi bolji rad 1804., Rafo i Niko Androvi, Luko Strulli, Konzul Miho Milkovi, knjievnica Lukrecija Bogainovi Budmani itd. Od crkvenih pala istie se Sv. Josip Kalasancije meu djecom ispred BGR, sjemenite. Izradio je seriju portreta znamenitih dubrovana iz prolosti po starijim

pre-dlocima koje je naruio Luka Stulli za svoju biblioteku. Sauvala se i bijenica njego-vih crtea.

kvalitetan portretist, slabiji kao slikar crkvenih slika. Najljepi su detalji ostvareni na pejzanoj pozadini.

***Reggio je bio slab crta, osrednji koloristivot je skonao samoubojstvom. Juraj PAVLOVI Split 1803 - 1886. U mladosti je bio austrijski oficir u Beu i Velikom Varadinu, a od 1847. naputa vojsku, ivi u Splitu i Solinu, putuje u Francusku, Austriju i Italiju. Nije poznato da li je uio slikarstvo, no putovao je u Be, Veneciju, Francusku Njegov opus sastoji se od 40 ak. radova, uglavnom portreta splitskog plemstva i graanstva 2. i 3. etvrtine 19. st. U ranim radovima dominira romantini peat koji se osjea u impostaciji likova, izrazima lica, potezu kista, skali boja i atmosferi samih slika. Ti rani portreti iako skromni najtipinije pretstavljaju slikarstvo romantizma u Dalmaciji. Posebno se istiu neposredni i spontani autoportret, portreti roditelja, brae Lovre signiran 1839, najkvalitetniji, Ivana i Nikole, te sestre Mariette Catani nastali u etvrtom desetljeu pokazuju ga u najboljem svjetlu. Sredinom stoljea postepeno gubi romantinu notu i pribliava se realistikim tendencijama. U drugoj fazi istie se portret splitskog zapovjednika Narodne garde Antuna Bassa 1849, Marina eperca i sinovaca Alberta i Marina Pavlovia, Dujma Grisogona. Fizionomije su individualizirane i psiholoki produbljene, a kolorit ima obiljeja njegove osobne palete s predominacijom smeih i maslinastih tonova. Potkraj ivota gubi raniju svjeinu, a u radovima se sve vie osjea provincijska i diletantska nota. Iz tog razdoblja istiu se portreti Dujma i Ane Karaman 1865. 11

Slike s povijesnim, alegorijskim, reloigioznim i mitolokim temama zantno su slabije od portreta. Portret majke Laura Pavlovi; najbolje Jurjevo djelo; iz njenog lica struju pritajena tuga. Antun BARA Split 1790 - 1855. Pandurski asnik i inovnik financijske uprave, slikarstvom se bavi amaterski. 1810 50. putuje jadranskom obalom, te u akvarelu slika vedute gradova (Solin, Dubrovnik, Kotor, Herceg Novi), sveane prizore (dolazak poznatih linosti u Split i Kotor), te dogaaje iz osobnog ivota (Antun Bara s djecom plae na eninom gro-bu). Sauvano je 30-ak njegovih akvarela. Franjo BRATANI Split 1816 - 1883. Samouki slikar, zanimanjem lijenik. Radi ilustracije za knjige Frana Cararre. Njegovi crtei i akvareli prikazuju arheoloke predmete iz Solina i antiku arhitekturu. Djela mu imaju dokumentarnu vrijednost, pokazuju romantinu projekciju onovremenog Splita 4 vedute Splita, Autoportret sa suprugom, Pod eljeznim vratima, Splitska katedrala... Antonio ZUCCARO S. Viro al Taglimento Julijska Krajina 1827 Trst 1892. vio je u Trstu, u splitu je oslikao gledalite Bajamontijeva kazalita gdje je na stropu

prikazao scene iz prolosti Dalmacije i najistaknutije osobe. Izveo je i unutra-nje dekoracije kazalita u Zadru i ibeniku. 1860 75. putuje po Dalmaciji i slika folklorne motive Dalmatinka zg. zbirka Gvozdanovi. Izveo je i velik broj portreta, meu kojima i prvih rektora zagrebakog sveuilita Matije Mesia, Stjepana Spevca, Antuna Krana i Koste Vojnovia, splitskog lijenika i slikara Franje Brata-nia, obitelji Marasovi, Dojmi, Topi. Autor je velikog broja slika po dalmatinskim crkvama Split, Trogir, Sinj, Sali, Srednje selo na olti Stari Grad... pripisuje mu se i ikonostas u Ogulinu Izrazitiju likovnu kvalitetu pokazuju realistini portreti, slike s folklornim motivima i religiozne slike raene u smislu akademskog manirizma talijanskog slikarstva 2. pol. 19. st. sa sraunatim dopadljivim i sentimentalnim efektima. Izlagao je u Zagrebu na umjetniko obrtnikoj izlobi 1876. i 1879. Francesco (Franjo) SALGHETTI - DRIOLI Zadar 1811 1877. Slikarstvo poinje uiti u Zadru, a nastavlja na Akademiji sv. Luke (V. Camucini) i Francuskoj akademiji (V. Vernet) u Rimu, te na Akademiji u Veneciji. Boravio je u Italiji Milano, Bologna, Parma, Rim, Genova. Od 1843. godine ivi i djeluje u Zadru. Sljedbenik je onovremenog talijanskog akademizma radi portrete i povijesne kompozicije. Prijatelj je N. Tommasea prema ijoj zamisli nastaju mnoge njegove slike. Za Strossmayera je izveo alegorijsku kompoziciju Jugoslavija. Najznaajniji dio njego-va rada pretstavljaju portreti, a istiu se i crtei s klasicistikim obiljejima smisao za grafiku ljepotu i osjeaj za mjeru.

U duhu talijanskog akademizma slika kompozicije alegorijskog, vjerskog i povije-snog sadraja, a izradio je i nekoliko portreta, te vrijedne crtee dalmatinskih naro-dnih nonji genre prizora iz seoskog ivota. 12

Rimsko razdoblje: Mojsije 1840. Glavno djelo ovog razdoblja. Kompozicija je zaokupljala njegovu panju i bila je predmet dopiske sa Tomasseom. Zadarsko razdoblje: Priest Sv. Benedikta, sv. Marija 1834. Slikar s djecom na odru svoje ene, zidna slika u franjevakoj crkvi, 1861. Faraonov san, Galerija umjetnina, 1840. Smrt Petra Berislavia, Autoportret Kristofor Kolombo u Lancima Zagreb, Moderna galerija, 1849. Tipino ostvarenje historicizma. Sliku je otkupio Strossmayer - ostala je u Zadru (?) ***Salghettiju-Drioliju nedostaje emotivne motivacije i nadahnua. Njegov uenik VJEKO ANDRI umro je jako rano, u 22. godini ivota. Ivan SKVARINA (Squarcina Giovanni) Zadar 1825 - Venecija 1891. Uio je na Akademiji u Veneciji 1842 53. Do 1857. boravi i slika u Dalmaciji, najvie u Splitu prijateljuje sa Salghetti Driolijem. Dobivi stipendiju usavrava se u Firenci, Rimu, Bologni, Parmi i Genovi. Od 1860. godine radi i ivi u Veneciji. Osam godina radi na svom ivotno ostvarenju Odricanju Galilea (Milano, privatna zbirka). Iako je bila izloena u Veneciji, Londonu i Beu, se nije prodala pa Skvarina

ivi u bijedi, na kraju gotovo slijep. Radio je portrete istaknute osobe u Dalmaciji, pejzae i slike za crkve na klasicistiko romantian nain. Detalje izvodi naivnom pedantnou. Niz njegovih portreta i nekoliko pejzaa predstavlja najbolja djela u sliarstvu dalmacije 19. st. do Bukovca i Medovia. Odricanje Galilea 1862 70. (Milano, privatna zbirka obitelji Wallach) Galileo klei pred stolom i polae desnu ruku na Sveto pismo. Historijska tono-st i dugotrajna prouavanja nisu slici koristile ve su joj oduzele spontani stvaralaki duh. Poze likova su patetine, a Galileo djeluje najmanje prirodno. Ovo je hladna histo-ricistika kompozicija, poprilino nespretna. PORTRET KATARINE BULJAN GILARDI Portreti obitelji Josipa Wallacha P. Ivana Dinka Iliia P. Laure Galvani Spada u njegove najljepe portrete - crte je mek i njean, a izraaj romantian.

Krajolici nastaju nakon odlaska u Italiju. 4 pejzaa iz rimske Campagne(privatno vlasnitvo obitelji Wallach u Milanu) spadaju u njegove najbolje radove.

*** U kasnijoj fazi Skvarinina djelovanja dolazi do opadanja kvalitete jer on nije mogao slijediti novine venecijanskog slikarstva 2. polovine 19. stoljea ve je ostao vjeran klasicizmu (sladunjavi prizori, akademizam ) 13

Albert ANGELOVI (ANGJELOVI) Rijeka 1822 1849. Zavrio je kolu crtanja u Rijeci, Akademiju u Veneciji na kojoj po navodima Kukuljevia 1839. dobiva prvu nagradu risanje statuh i vajarskih spomenikah, a po zavretku studija vraa se u Rijeku gdje slika veinom portrete. Portret bana Jelaia 1848. Autoportret Moderna galerija, Rijeka Rad u ulju, realistiki slikan. Romantian aranman i pogled. Portret Mine Barai, Nekoliko studija aktova... Ivan SIMONETTI Rijeka 1817 Venecija 1880. i mininaturist i restaurator Pored Krasa najistaknutiji je umj. oko pol. 19. st. 1833. upisuje Akademiju u Veneciji i zavrava je 1841. kao naj naj... U toku studija nekoliko puta je nagraivan. Po zavretku boravi u Firenci i Rim 1843. se vraa u Rijeku. Radi portrete likova vieg drutva. 1844. ponovno je u Rimu zatim u Veneciji do smrti. Tu ima atelje, ali povremeno radi u Rijeci i Trsatu. Od posebnog je znaaja njegova veza sa Strossmayerom od 1865. do smrti. Izvrsan umjetnik, upravo uen ovjek, prijatelj i vrli na domorodac Stross...o njemu esto mu je vodi po Italiji. Savjetovao ga je u vezi nabavke 30 ak. djela talijanskog slikarstva 16 18. st. koja su danas u Strossmayerovoj galeriji starih majstora. U poetku slika povijesne i genre prizore Vraara u rimskoj Campagni, Obitelj ribara oekje oca, Hagara u pustinji, Kerberova ena itd. Kasnije se orjentira iskljuivo na portret osobito na minijature u kojima je jedan od najboljih u hrv. slik. 19. st. Karakteristini detalji njegovih portreta ulja i akvarela; Suzdran smijeak, senzualne usne, zamiljen pogled. Njegov odnos prema modelu vrlo je prisan i neporedan. Izmeu 40 ak. najznaajniji su: Autopotret II, p. Fiera, Djevojica Giustini, Djevojka sa sivim alom, Kneginje Giovanelli, Djevojka s maskom mod. gal. RI. p. gospoe Ki, p. Marije Angeli, p. B.B. Zmajia i povijesna scena Bijeg iz Parge.

U Rijeci zavrava gimnaziju, a onda kao stipendist Gradskog magistrata studira slikarstvo u Veneciji. Boravio je u Rijeci, Rimu i Firenzi, no od 1850. godine trajno se nastanjuje u Veneciji gdje ima svoj atelijer. Tek povremeno radi u Trstu i Rijeci.

Simonetti je slikar portreta u ulju i akvarelu, a majstor je portretnih minijatura koje je, u akvarelu, poeo radiji jo u gimnaziji Autoportret 1832.

Portretira osobe iz visokog drutva, a portreti su mu u poetku je pod utjecajem klasicizma, a kasnije biedemayera i romantizma, oblikovani koloritom koji je usvojio prouavanjem Tizianovih djela. I. rijeko razdoblje - PORTRET CARA FERDINANDA, 1841. - PORTRET G. B. BAIA, 1843. - DJEVOJICA GIUSTINI, 1843. - PORTRET IVANA I HELENE FRANKOVI, 1844. II. rijeko razdoblje (1847.-50.) - PORTRET DJEVOJKE S MASKOM 14

- AUTOPORTRET II - PORTRET ENRICA FISHERA PORTRET CARA FERDINANDA nastao nakon zavretka studija, sugestivan izraz, pojednostavljene forme. AUTOPORTRET II Topli, prigueni tonovi, minimalnim sredstvima ostvaruje potpuni efekt. DJEVOJKA SA SIVIM ALOM akvarelirana minijatura (gracioznost i ljepota modela)

Simonettovi portreti djeluju neposredno i jednostavno, likove slika do pasa, sa izrazitim usnama, velikim oima i zamiljenim pogledom. Veliinom i reprezentativno-u izdvajaju sePORTRETI

BARTOLA BENEDEKTA ZMAJIA I ANE ZMAJI iz 1869. (Zmajia prikazuje i jednini njegov sauvani crte). 1870. naslikao je i tri PORTRE-TA STROSSMAYERA.

Izmeu 1842 50. slikao je i povijesne teme i genre prizore (ouvan je samo akvarel BIJEG IZ PARGA, 1842.), a bavio se i crkvenim slikarstvom (BEZGRENO ZAEE, Rijeka, sv. Jerolim, 1850.), te je kopirao stare majstore, osobito Tiziana (MARIJINO UZNESENJE, Rijeka, sv. Vid, 1852.)

Ouvano je 40-ak njegovih originalnih djela koja se veinom uvaju u Modernoj galeriji u Rijeci, a 1955. godine prireena mu je i samostalna izloba.

*** Simonetti je bio najistaknutiji rijeki slikar 19. stoljea, ujedno i restaurator i procjenitelj starih slika (za Strossmayerovu galeriju u Zagrebu nabavio je u Italiji 30ak djela talijanskih majstora 16. i 17. st., od kojih je veinu sam restaurirao). Sa Strossmayerom je suraivao od 1865. do kraja ivota. Lovro BUTTI 1800 -1860. Slikar marina. Sauvana su mu dva pejzaa u Rijeci. VEDUTA RIJEKE SA UKOM, 1830. Petar ZEEVI splitski slikar amater

Klasicistiko slikarstvo u Dubrovniku traje tridesetak godina - od povratka Petra Katuia sa nedovrenih studija u Rimu 1786. godine, do odlaska Rafe Martinija u Split 1821. Ovo slikarstvo doivljava procvat za vrijeme djelatnosti Sicilijanca Carmela Reggia (1800.-12.) Petar KATUI 1767 - 1788. Uio je kod Mengsova uenika Antona Marona. Ostala je sauvana samo jedna njegova slika, a tri kopije njegovih portreta uvaju se u Naunoj biblioteci u Dubrovni-ku, te kod Male brae. Glava djevojke, DUBROVNIK, KNEEV DVOR 15 Boje su boje rokokoa i baroknog realizma koje je Katui moga preuzeti sa Rubensovih i Jordaensovih slika. U svakom sluaju, od ovog aka rimskog klasicizma ostalo je samo ovo jedno djelo, posve neklasino, ali ivo i privlano. Alexander Maximilian SEITZ Mnchen 1811 Rim 1888. Njemaki slikar. Studirao je u Mnchenu kod P. Corneliusa i H.M. Hessa. Od 1833. ivi u Rimu i prikljuuje se nazarencima kasni sljedbenik. Po Overbeckovim kartonima radi u vili Torlonia u Castel Gandolfu. U Rimu je izradi oltarne slike za crkvu Trinita dei Monti. Kad je Strossmayer boravio u Rimu i traio slikars koji e izvest freske u akovakoj katedrali 1869. doao je u kontakt s A. Seitzom. On je izveo kartone i po njima 13. fresaka u akovu 1873 75.LUDWIG (LODOVICO) SEITZ RIM 1844 ALBANO 1908.

Sin i uenik. Radi pod utjecajem Overbecka i P. Corneliusa. U kasnijoj fazi postaje mu uzor egzaktan Drerov crte. 1887. postaje nadzornik, a 1894. upravitelj papinske zbirke slika u Vatikanu. Dolazi zajedno s ocem u akovo i od 1873. izvodi 20 fresaka u katedrali; glavna tema: poklonstvo Kristu u toku stoljea. Za isusovaku crkvu u Sarajevu napravio je slike s likovima crkvenih otaca. Jo dosta djela u Italiji.

OSJEKA RISARSKA KOLAPotreba habsburke monarhije da gospodarski odgovori na francuski merkantilizam dovodi do potrebe za podizanjem ukupnog stanja gospodarstva. To stvara potrebu za kvalitetnim obrtnicima koji e biti struno kolovani. Zbog toga se u kolski sustav monarhije uvode risarske kole. Marija Terezija 1777. osniva risarske tj. crtake kole u svim zemljama monarhije, a u vrijeme Josipa II 1786. odreeno je da naunici obrta kojima je potrebno risanje obavezno moraju najmanje godinu dana polaziti risarsku kolu. Naunik nije mogao postati majstor bez dokaza da je zavrio kolu. Nastava u tim kolama odvijala se uglavnom Nedjeljom i blagdanima. Risarske kole na prostoru dananje Hrvatske osnovane su u nekoliko veih sredita. Zagrebaka risarska kola poinje s radom 1781. U Rijeci postoji kola crta-nja od 1787., a osim za izobrazbu obrtnika slui kao priprema za upis na slikarsku i kiparsku akademiju u Veneciji. Osjeka kola djeluje od 1800., a Varadinska od 1832. Osim ovih kole su postojale i u Karlovcu, Poegi i Kastvu (Istra).+ Ruma

Sustav rada u risarskim kolama bio je precizno razraen, ali nisu sve kole imale potpuno jednak program. To je ovisilo o osposobljenosti i kvaliteti, moem ak rei i sklonostima, uitelja. Tako rijeka kola u kojoj predaje geometar Filip Tichel ima crtanje; arhitekture, stereometrije, geometrije, ornamenta, ljudske figure, anatomije i vedute, a u Osijeku e uz risarski postojati i teaj slikarstva. Svakog polugodita sve crtake kole morale su dostaviti ogledne radove svojih uenika na ispitivanje zagreba-kom vrhovnom nadnadzornitvu, radi procjene kvalitete rada u kolama. 16 U situaciji okanjele vojno - feudalne organizacije umjetnost se nije mogla znaajnije razvijati, osim arhitekture. Gradovi nisu imali uvjete da bi bili nosioci liko-vne kulture. Prava arita su feudalni dvorovi, gdje se za potrebe stranog plemstva uvozi klasicizam i romantizam. U manjoj mjeri razvoju pridonosi i crkva. Tek nakon slabljenja feudalnih arita poslije 1848., tj. nakon ukidanja kmetstva u Hrvatskoj, otvara se prostor za autohtoni domai razvoj s osloncem na graansku klasu koja postupno jaa. Okosnicu tog razvoja ine risarske kole. U literaturi se najee navodi 1800. god. kao poetak postojanja osjeke kole. Meutim, u povijesnim dokumentima Kamilo Firinger pronaao je podatke o postojanju risarske kole, koja je bila smjetena na uglu gradske vijenice, od 1787. Na alost o djelovanju te prve kole nema podataka jer osjeki arhivi za razdoblje prije 1809. nisu sauvani. Oito je da nije bila znaajnija jer bi se spominjala u zapisima gradske sku-ptine. Isto navodi i Anton Cuvaj u svojoj Grai za povijest kolstva kraljevina Hrva-tske i Slavonije od najstarijih vremena do danas izdanoj u Zagrebu 1910. gdje kae da se kolama u Rumi i Osijeku izgubio trag do 1800. U svakom sluaju izmeu prve i druge risarske kole postoji vremenski prekid. ANTUN MNTZBERGER Prvi uitelj osjeke risarske kole bio je Antun Mntzberger, ? 1774 Osijek, 1824. , koji je na taj poloaj stupio 4. 2. 1800. i, prema povijesnim dokume-ntima, poeo s pouavanjem 36. polaznika. Sauvana je opsena prepiska izmeu njega i gradskih vlasti o pitanjima opreme i tekuoj problematici. O njegovom radu nedostaje podataka, ali je ipak u tekim materijalnim uvjetima, suoen sa krtou gradskih vlasti, uspjeo organizirati kolu i odrati redovit rad. U tim okolnostima u koli se nije mogla razvijati neka umjetnost, ve samo osovna obrtnika znanja iz geometrije i tehnikog crtanja. ini se da je na njegov prijedlog u koli osnovan i slikarski teaj. Vlasti su bile zadovoljne njegovim radom jer se u dokumentima, u vie navrata, hvale kola i on osobno. Moemo zakljuiti da je zasluan za razvoj suvremenog obrta. Antun Mntzberger umire 1824., a na mjesto uitelja je privremeno postavljn njegov sin Antun Mntzberger ml. Iako nije imao strune kvalifikacije natjecao se za stalno mjesto uitelja. Natjeaju je pristupilo ukupno troje kandidata od kojih jedino on nije imao kvalifikacije zato u tijeku nateaja 1825. odustaje i zapoljava se na poti. Uitelj risarske kole mogao je postati onaj tko izradi tri ispitne risarije koje bi posebna komisija podnosila na procjenu vladi. Druga dva kandidata, takoer su odustala, pa pod sumljivim okolnostima kola dobiva svog drugog uitelja. FRANJO CONRAD VON HTZEDORF Franjo Conrad von Htzedorf, Brno 22. 8. 1770 Osijek, 20. 1. 1841., doselio je s obitelji poetkom 19. st. iz moravskog podruja. Krnjavi tvrdi da je plemi-kog porijekla. Otac, inovnik, propao je u dravnom bankrotu 1811. i obitelj je bila prisiljena preseliti u Be. U Beu su u kontaktu s grofom Pejaeviem koji je zamjetio Franjin talent i utjecao na njegov dolazak u Slavoniju i Osijek. To se slae s Firinge-rovim istraivanjem koje pokazuje da F. C. v Htzedorf nije izabran na mjesto uitelja putem natjeaja, ve je na to mjesto predloen od strane Namjesnikog vjea. Iz dokumenata se vidi da je Grad pod utjecajem vie instance prijedlog shvatio kao nalog pa je pravni postupak doslovno potiman na svim razinama. Na stranu s pikantnim pojedinostima, Htzedorf e osjeku kolu voditi 1825 1841. drei se propisa u duhu Mntzbergera. Njegova likovna ostavtina je vie nego

17 osudna. Sauvana su samo dva akvarela; Tivoli signiran i datiran 1839. i Talijanski pejza. Oba djela pokazuju znaajke romantizma, a nalaze se u Modernoj galeriji u Zagrebu. Najvjerojatnije se radi o kopijama nekih gravura jer je malo vjerojatno da je Htzedorf sa 69. godina iao na putovanje u Italiju. Osim toga za potrebe nastave izradio je predloke za crtanje. O kva-liteti njegovog rada svjedoi nam Anton Cuvaj koji navodi da su kolske godine 1825/6. kole u Rijeci, Karlovcu i Zagrebu ocijenjene osrednjima, Varadinska je vie loa nego osrednja, a kole u Osijeku i Rumi su ocjenjene najboljima. Osjeka kola jednako e biti ocjenjena i naredne godine. Najvie svjedoanstava u dokumentima o njegovom djelovanju u Osijeku nalazimo u slubenim spisima; albama, molbama, tubama koje je, do samog Cara, vodio protiv gradskog poglavarstva oko visine svoje plae. U njego- vo vrijeme napravljen je odreeni likovni napredak i zacrtane su smjernice likovnog razvoja osjeke kole koju e na najviu razinu izdii njegov sin i trei uitelj u koli. HUGO CONRAD VON HTZEDORF Hugo na oevo mjesto dolazi izravnim izborom. Postoje pisani podaci o tome da je jo za oeva ivota vie godina bio njegov pomonik, a pred smrt i njegov zamje-nik. Tom izboru nije bilo prepreka jer je H. C. v Htzedorf bio dovoljno kvalificiran za posao uitelja. Bez obzira to nije imao akademsku spremu, kao slikar, crta i peda-gog, voditi e kolu u njenom najplodnijem razdoblju. Nisu poznati toan datum i mjesto njegovog roenja. Krnjavi dri da je roen u 1804. u Brnu, a Bsedorfer 1807. u Dardi. Poznato je da je umro u Osijeku 28. 2. 1869. i da je u trenutku smrti imao 62. god., dakle miljenje Krnjavog nije utemeljeno. No, ni drugi stav ne moe se smatrati potvrenim jer u Dardi nema zabiljeki o njegovom roenju. U svakom sluaju roen je oko 1807. Nije poznato nita o djetinjstvu i najranijoj mladosti, ali prve poduke sigu-rno prima od oca Franje. Najranije sauvane radove ini 10 ak. crtea perom, s puta po Srijemu, nastalih 1828/9. Bsedorfer tvrdi da je H. C. v Htzedorfer pomagao ocu u koli ve od 1831., a 1836. odlazi u Be na slikarsko kolovanje. Za to mu je osigura-na i skromna stipendija Grada u iznosu od 4. forinte i 50.krajcara. Radi usporedbe, poznato je da cijena jedne metle u Mntzbergerovo vrijeme iznosi 1. forintu i 50. krajcara. U Beu nije upisao akademiju ve ui u privatnim ateljeima. Najvei utjecaj na njega je ostavio J. N. Schodlberger (1779 1853.) s kojim putuje po Tirolu. Schodlbe-rger je bio sklon pejzaima, a trag te sklonosti vidi se u Htzedorferovom kasnijem radu. Godine 1838. zabiljeen je kao uitelj risanja u Rumi. Zbog oeve bolesti 1840. vraa se u Osijek i pomae mu do njegove smrti. Naredne godine 21. 1. 1841. imeno-van je uiteljem u koli i tu dunost e vriti do smrti 1869. U okviru svog rada vodio je nii crtaki teaj, a vii slikarski teaj polazili su nadareniji u njegovom ateljeu. Dobre materijalne prilike omoguile su mu da 1842/3. putuje po tajerskoj, Korukoj, Tirolu, Sloveniji i Hrvatskoj. S tog putovanja sauvani su i radovi. Po povratku u Osijek 1845. se eni i u razmaku od nekoliko godina dobiva dvije keri. Pad Bachovog apsolutizma daje veliki ideoloki poticaj Hrvatskoj pa je 1864. u Zagrebu organizirana Prva Dalmatinsko Hrvatsko Slavonska gospodarska izloba. Htzedorf izlae album s 42. crtea olovkom. Od toga se 30. nalazi u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku, a manji broj u Grafikoj zbirci Sveuiline knjinice u Zagrebu. Osim rada u koli izvodio je narudbe za feudalce i graane, a ima i vie privatnih ue-nika, osobito nakon 1867. kada otvara privatnu crtaku kolu. Njegova ki Amalija u toj koli e voditi kolu crtanja za ene. Na osnovi ovoga ini se da je imao dobru materi-jalnu situaciju. No, Krnjavi, koji je kod Htzedorfa ivio ljeti 1866., govori da je ivio u 18

bijedi. Tome u prilog ide i molba za povaanjem plae u kojoj Htzedorf navodi da zbog poveanja trokova ne moe uzdravati dvije odrasle keri. S druge strane J. Bsedorfer u svom istraivanju iznosi sjeanja starih osjeana, prema kojima je Htze-dorf bio udak, koji je iznajmio itav kat Wagnerove vile u novom gradu. Volio je vino i nadahnut vinom najljepe je stvarao. Krnjavi je umjetnika upoznao kad je ovaj ve bio star pa je do tada vjerojatno ve izgubio privatne poslove. Likovna ostavtina broji 30 ak. ulja, neto manje akvarela i 60 ak. crtea, uglavnom olovkom. Htzedorf je znaajan kao najvei hrvatski ruinist 19. st. Njegov razvoj u slikara idilinih krajolika i romantiara - ruinista je razumljiv s obzirom na to da se formirao pod utjecajem bekog pejzaa. Znaajka njegovog rada je komponiranje prizora. Bez obzira to je naputao atelje i stvarao u prirodi, robovati e shemi usvojenoj tijekom kolovanja. Njegovi radovi ne ostavljaju dojam promatranja ve komponiranja napamet. Htzedorf je posjedovao veu koliinu nizozemskih bakroreza i bio je upoznat s radovima njihovih majstora. Zbog toga je razumljiva slinost njegovih radova s Ruysdaleom, Hobemom, F. Snydersom i Paulusom Potterom. U toj maniri prikazivati e Dravsku obalu slino kao nizozemci svoje kanale, a u krajolike e ukljuivati tafae; pastire, seljake, vojnike pa i ivotinje. U mlaim danima otrim opaanjem istie poje-dinosti i skladno ih povezuje u cjelinu prizora, kasnije e njegove kompozicije imati sumorniji ton. Uglavnom se slui dvjema shemama. Ili crta tako da objekte nie plono po horizotali ili ih sortira po dubini prema dijagonali. Bez obzira na sheme ritam poteza olovke uvjek mu je obal i valovit to doprinosi osjeaju atmosfere. Prvenstveno je crta i slike su mu neto nie kvalitete, ali uz naglaene dojmove svjetla i plenera. H. C. v Htzedorf je osniva osjeke risarke kole u pravom smislu rijei. kola e pod njego-vim vodstvom dosegnuti zavidnu razinu, a kroz privatne poduke utjecati e na iru liko-vnu kulturu u Osijeku. RISARSKA KOLA NAKON HTZEDORFA S Htzedorferom je kola dosegnula svoj vrhunac, nakon njegove smrti nasta-vlja s radom jo nekoliko godina, ali vie nee imati tu visinu likovnog djelovanja. Prvi nasljednik je Franjo Giragros koji se u vezi sa kolom spominje 1868/9. ini se da je ve radio kao Htzedorfov pomonik u zadnjoj godini njegova ivota. Podnio je molbu za stalnim mjestom uitelja crtanja, ali je ta molba odbijena i umjesto njega 1869. primljen je Josip Szabo. Porijeklom je Grk, a u Osijek je doao iz Bea. Prema novi-nskim oglasima poznato je da se osim radom u koli bavio i privatnim narudbama. Ni on nije ostavio znatnijeg traga u radu kole. Sljedei uitelj je Ivan Moretti. Porije-klom iz Splita, kolovao se u Italiji, a u Osijeku e se zaustaviti samo u prolazu. On je na mjesto uitelja crtanja primljen 1870. i u koli e raditi do 1873. Te godine svojevo-ljno odlazi, prvo u akovo, a potom preko Zagreba u Veneciju. Kao razlog odlaska naveo je zdravlje svoje ene. U Osijeku se istaknuo s nekoliko dobrih portreta imunih obitelji. Izvedba mu je solidna, precizan je promatra, ali se ne bavi psiholokim aspe- ktima lika nego samo vanjskom pojavom. Nakon njegovog odlaska kola jo vie gubi na znaaju jer je 1870. osovana samostalna nia Realka i egrtska kola koje potpuno zamjenjuju Gradsku risarsku kolu. Jo neko vrijeme u koli e crtanje predavati profe-sori crtanja s nie Realke, pr. Jovan Jovanovi, ali risarska kola je postupno izgu-bila svoju osnovnu funkciju i ugasila se do 1886. Likovni ivot sredina u kojima su kole djelovale usko je vezan upravo uz njihov rad. Risarske kole i uitelji crtanja podiu opu likovnu kulturu. Prilagoene su graanskim svjetonazorima i u tim krugovima najvie e proiriti svoj utjecaj. Izravan utjecaj oituje se u injenici da su u risarskim 19 kolama, osobito u osjekoj, djelovali i slikari koji su ostavili traga u likovnom ivotu svojih sredina. Oni poduavaju budue obrtnike i upoznaju ih s oblicima klasicizma, bidermajera i romantizma, a utjecati e i na likovnu klimu u meu viim graanskim

slojevima. Neizravno se te ideje ire kroz rad tih obrtnika koji e upotrebljavati steeno znanje. ***Hugovi uenici bili su i A. WALDINGER, I. KRNJAVI, J. ZACH, MARIJA ATANASIJEVI, D PACHMAN Waldinger se nastavlja direktno na njega vidi hrv. umj. 2. pol. 19. st. ARHITEKTURA RAZVOJ ARHITEKTURE U 19. ST. Na naem prostoru kriaju se utjecaj opih europskih kretanja ekonomskog, drutvenog i politikog ivota. Ono to je bilo u vlasti francuza sad je austrijsko, na podrujima osloboenim od Turaka razvija se ivot... Hrv. je periferna zona novih odnosa koje inicira kapital na podruju Austro Ugarske. Tek od sredine 19. st. postaje privlana i od tada je gospodarstvo u stalnom porastu. U tim uvjetima znatan utjecaj ima prve eljeznike linije Be Maribor koja je jednim odvojkom preko Zidanog Mosta dospjela 1862. do Zagreba i dalje do Siska. Zatim do Rijeke i kasnije do Srijema. Time je austrijski kapital kroio kod nas s ciljem polukolonijalne eksploatacije sirovina i radne snage. Trgovina sirovinama i polupreraevinama dovodi do povremenog prospe-riteta pomorstva. Potkraj st. parobrodna drutva preuzimaju monopol, a mali pomorci propadaju. Sve to utjee na razvoj arhitekture. Razvoj Gradova; Mogu se ralikovati dvije etape. U prvoj neto preko sredina st., nastavlja se proces dezintegracije gradov i utvrenih zbitih naselja poet ve u 18. st. U drugoj posljednja treina 19. i poetak 20. st. dolazi do transformacije urbanog razvoja jer ivot postaj vezan uz razvoj novih oblika intenzivnije ekonomije i drutveno politikog ivota gradnja novih dijelova. U Sj. hrv. i Slavoniji taj razvoj proivljavaju gotovo svi gradovi i vea naselja. U Zagrebu su tijekom 19. st. novi urbani zahvati koncentrirani na podruju gornjeg grada i na neposredne prilazne ulice podno gornjeg grada i Kaptola. U tom razdoblju postoji pravilno shvaanje urbanizma ban Gyulaya zabranio je gradnju kua viih od jednog kata oko Markova trga banski dvori... Nakon izgradnje eljeznice razvija se intenzivna urbana izgradnja tijekom koje svoj izgled dobiva Donji grad (Lenucijeva potkova itd). Slian razvoj, u manjoj mjeri, imaju i ostali gradovi sj. hrv. U 19. st. u Osijeku se gradnja iri van Tvre, a u drugoj polovini se razvija intenzivna gradnja sjeverno, juno i istono. Gornji i Donji grad, Retfala i Novi grad. Varadinu se rue bedemi i grad se iri van njih, Karlovac van bedema... Na kvarnerskom i istarskom podruju dolazi do proirenja lukog prometa nasipavaju se obale, probijaju stari bedemi... U 2/2 19. st promjena ivota; parobrod, eljeznica do Rijeke 1872. 20 postaje sredite parobrodskih poduzea, nagla izgradnja. Uz nju razvija se jedino Pula glava ratna luka monarhije. Koncentracija svega u Rije-ku i Pulu oduzela je vitalnost ostalim gradiima uz obalu i u blioj pozadini. Pojava turizma oivljava neka manja mjesta.

Podruje Damacije ovisi o sloenim lokalnim uvjetima (talijani itd), od gradova se urbanistiki razvija jedino Zadar sredite D. Taj razvoj oituje se u negativnom smislu razaranja SZ i JZ dijela obale na poluotoku. U drugoj polovini st. poinje uz junu obalu gradnja bezvrijedih, a velikih objekata i drugdje u gradu. Razvijaju se ibenik i Split premda prije I. S.v.r. kao luke nemaju nikakav znaaj. Teko razdoblje proivljava Dubrovnik gdje austrijska vojska pregradnjama oteuje bedeme. Javni objekti; u 19. st. Hrvatska je periferija nema vee gradnje javnih objekata osim u nekoliko gradova. Zagreb Gornji grad; palaa Kulmer je adaptirana za Bnske dvore, Kazalite 1842., palaa K. Drakovia u Opatikoj ul. 1837 42. klasicistiko djelo B. Felbingera. U Poegi Vijenica s arkadama oko 1800 isto B. F., u Osijeku upanija 1836 42. U rijeci Adami gradi klasicistiko kazalite na Korzu 1835. Vicko Andri... 2/2 19. st. znatan razvoj, ekonomija, pota, sudstvo... javni objekti u ekle-ktikim varijantama. Koncentracija u Zagrebu; neoromanika zgrada Rektorata 1859., Neoren. JAZU 1876 84 Schmidt. Obrtna kola 1888 92 Bolle. Neobarokno kaza-lite Hermann Helmer i Ferdinand Fellner 1895., Umj. paviljon 1898., secesijska sveuilina knjinica Rudolf Lubinski 1912 13. V kazalite 1873, Os kazalite 1866... Sakralni objekti; smanjenje gradnji, preteno klasicizam, zatim pseudogotika. Sv. Terezija u Suhopolju 1802, Sv. Stjepan u Novoj Gradiki 1811 28. Portik na gro-blju Sv. Jurja u Zg B. F. itd. U 2/2 19. st. prevladava historicizam neogot. ck Sv. Petra i Pavla u Osijeku 1898, neorom. katedrala u akovu 1866 92. pregradnja Zgb katedrale 1880 1902. Puka arhitektura; sve po starom. Tek od sredine st. utjecaj gradske arh. dru-gaiji tlocrti, sve vie opeke i kamena ukrasi fasada. Dvorci i Palae; retardirani baarok rani klasicizam Prandau Norman u Valpovu prije 1800., Kulmer Zgb do 1809., Pejaevi Os- Retfala 1796 1801. Nakon toga klasicizam Januevac B.F. danas ruevina, dvorac Pejaevi u Naicama i Esterhazy u Dardi po 19. st. Dvorac Mailatha DM 1906 14. U grdnji palaa i granskih kua klasicizan koji nastupa s B. Flebingerom 1785 1871. uz Januevac, opinu u Samoboru, pal. Drakovi, portik na Jurjevskom groblju veliki opus od sakralnih objekata neizvedeni projekt za akovaku katedrlu do zagrabakih patri-cijskih palaa; Magdaleni Drakovi Jelai 1830. dodaje jok monumentalan trijem; pal. Drakovi, kua Frigan, Flebinger, pregadnja grkokatolikog biskupskog dvora u Krievcima...Od sredine stoljea klasicizam je potisnut historicizmom neogot. neoren. neobar. itd Parkovi; tijekom 18. i 19. st nastaje niz parkova kao okolia dvoraca, ljetnih rezidencija ili u gradovima. Veina je nastala ureenjem umskih podruja, a u gradovima na postojeim slobodnim povrinama ili na mjestu sruenih bedema. Meu najljepe se ubraja Jurjaves Maksimir u Zg koji je nastao kultiviranjem ume krajem 18. st., ali je do sredine 19. u njega interpoliran niz klasicistikih objekata engleski tip. (William Kent) vidikovac, glorijete, ljetna biskupska rezidencija. Potkraj 19. st. ure-uje se i park Tukanac isto u slobodnoj koncepciji. Iste oblike imaju i parkovi oko dvo-rca Pejaevi u Naicama i Mailatha u DM. Uz spomenute ladanjske

parkove poinju se formirati i prvi omanji parkovi i promenade. na Griu strossmayerova i Vrazova. U 2/2. 19. st u Donjem gradu Zrinjevac 1866., Tomislavov trg 1895. U tom razdoblju ureuju se i gradski perivoji u drugim 21 gradovima. Posebno mjesto zauzimaju drvoredi uz ceste 18. i 19. st. na prilaznim cestama gradovima i dvorcima. Bartolomej (Bartol) FELBINGER Cheb eka 1785 Zagreb 1871. Graditeljski zanat izuio je u Beu u radionici F. Wipplingera. 1809. poloio je majstorski ispit i doao u Zagreb. Imenovan je gradskim arhitektom, a niz godina bio je i slubeni arhitekt Kaptola. Kao projektant i izvoa stekao je veliki ugled njegovo djelovanje ispunilo je prvu pol. 19. st. nizom klasicistikih graevina u Zagrebu. Formirao se u kasnobaroknoj atmosferi Bea, ali u generaciji graditelja koji su utirali put klasicistikoj arhtekturi obiljeenoj jednostavnou i funkcionalnom logikom. Zagreb u to doba nije imao jaih graditeljskih tradicija pa Felbinger svojim djelima zna-tno preobraava lice grada. Graanskoj arhitekturi Zagreba dao je obiljeje novog stila koji se tada irio Europom, a gradu istaknute urbane akcente. ini se da je za njegovo umjetniko formiranje presudna bila suradnja s bekim klasicistikim kiparom F. Zaunerom kod postavljanja spomenika Josipu II u Beu. Sauvani crtei i skice iz kasnijeg razdoblja pokazuju da je temeljito studirao novi stil. Zato njegova djela imaju jasnu koncepciju, harmonine proporcije, otmjenu suzdranost i pored skromnih dimenzija monumentalnost. estom primjenom antikih arhitekto-nskih elemenata stupova, koje upotrebljava iskljuivo funkcionalno (altane na Dvorani u Zg i u Januevcu), i dekorativnih tipova kapitela znao je dati slikovitost graevini, a da ne narui kompaktnost cjeline. Karakteristike Flebingerove arhitekture; U unutranjosti jasnoa prostornih volumena s vjeto ukomponiranim stubitima (Dvorana, Zg). Izvana; glavni ulaz smjeten u polukrunoj nii, motiv slijepih arkada, imitacija rustike u prizemlju, snaan razdjelni vijenac prizemlja i prvog kata, krov smjeten nisko nad prozorima. Posebna zanimljivost u njegovim radovima je esta primjena kovanog eljeza na ogradama stubita, balkona i dvorita za koje je sam izraivao nacrte; pr. balkon na Friganovoj kui, ulaz na Jurjevsko groblje. Njegova djelatnost obuhvaa projektiranje i restauriranje graanskih kua, pala-a, dvoraca, ljetnikovaca i vrtnih paviljona. Njegov udio u razvoju vrtne umj. u Zagrebu nije sa sigurnou utvren proirio je Junu promenadu 1812., a ime mu se spominje i u vezi s ureenjem Maksimira, Biveg Alagovieva parka u Novoj Vesi i Medveaka objektima koji pokazuju izrazitu kompozicinu kvalitetu. U pomanjkanju dokumentacije na temelju stilske analize pripisuju mu se mnoga klasicistika djela u Zagrebu i okolici. Njegovo remek djelo je dvorac Januevac kod Savskog Marofa 1828. smje-ten usred engleskog parka. Unutar jednostavnog volumena graevine prostorno dominira kroz oba kata centralnaa okrugla dvorana s kupolom. Izveo je razliita rjeenja pro-elja ju. altana, sj. portik, zap. velika loa na stupovima. To cjelini daje veliku lakou i raznolikost. Niz graanskih kua, palaa i ljeznikovaca podigao je u Zagrebu; Ilica 7., Ilica 10. s dvorinim paviljonom, k. Dmtrffy Domitrovi Radieva 32., Felbingerova k. 15., k. Hatz sruena 1928. Trg Republike?, Alagoev ljetnikova u Novoj Vesi, Vrtna kuica u Vlakoj 72., Jakovina k. Opatika 16., Friganova na uglu Demetrove i Opatike, Ilirska kavana tzv. Palainovka ispod Popova tornja itd. 22 Istie se palaa K. Drakovia Opatika 16. zvana Dvorana pregraena 1846. Monumentalna cjelina postignuta je ritmikom radacijom masa od niih isturenih krila do sveanog reprezentativnog proelja s portikom na Istoku, a unutranjost je jedan od najskladnije rijeenih arh. prostora u Zagrebu.

Izveo je i nekoliko uspjenih prigradnji 1830. dodao je klasic. portik palai Jelai; Demetrova 7, i gornje katove i stubite u Demetrovoj 3. Prigradnjom junog jednokatnog krila pal. F. Drakovia skaldno je urbanistiki rjeio krianje Demetrove i Opatike ulice. Znaajan je njegov rad kao restauratora. Popravio je crkvu sv. Jurja u Zg. izgradivi ulazni paviljon s ogradom, vodi restauraciju biskupske rezidencije u Krie-vcima, a moda i rest. Balagovih Dvora kod Samobora. Po njegovim projektima podi-gnuta je vijenica u Samobor 1824., upna crkva u Glini 1836. Vie zgrada po zagorju, Karlovcu, Glini i Zagrebu nosi izrazite znaajke njegovog izraza. Meu neizvednim projektima istie se onaj za gradnju akovake katedrale s monumentalnim klasicistikim proeljem. Projekt za HNK u Zg. je izgubljen. Flebinger je najznaajnija osoba u Hrvatskoj arhitekturi prve pol. 19. st. S velikim znanjem i ukusom dao je zanatsku solidnost, kreativnu snagu i temelj za kasniju arhitekturu.Umro je u gradskoj ubonici osiromaen u visokoj starosti krivnjom svog sina Alberta. BIDERMAJER U HRVATSKOJ Najbolja i najkarakteristinija ostvarenja postignuta su umj. obrtu prije svega pokustvo, dijelom import, ali i domai radovi. i sliakrstvu. Varadin je jedan od centa-ra izvrsnih majstora stolara, uili po austriji, koji su se znali prilagoditi potrebama domae sredine. Manufakture keramike u Krapini (WoykiffyI i Zagrebu (Krieger Barbot), staklana u Osredku kod Samobora proizvode upotrebne i ukrasne predmete. U arhitekturi najvanije su klasicistike zgrade B. Felbingera u Zg. i nekoliko dvoraca u njegovoj okolici. Portret je najskladniji izraz bidermajera u Hrvatskoj. U to vrijeme jo nema domaih slikara. Velik broj stranaca prolazi kroz Hrvatsku i portretira plemie i graa-ne. U Zg. dva majstora; M. Stroy i Slovak I. Zasche uz reprezentativne biskupske portrete rade i niz kvalitetnih graanskih i plemikih. Slikaju i oltarne slike koje se odlikuju spretnim aranmanom, ali im nedostaje topline. Opusom V. Karasa hrv. umj. prve polovine 19. st. dobila je najkvalitetnija djela. Figuralne kompozicije su mu manje uspjele od portreta psiholokim izrazom nadilazi Stroyev i Zascheov. Niz izvrsnih graanskih portreta dali su I. Simonetti u Rijeci i J. Pavlovi u Splitu. minijatur Bidermajersku minijaturu uz Stroya i Zaschea u sj. hrv. rade Stager, Ziegler i M. Brodnik. Ostalo je iz stare skripte, dakle - upitna tonost. Biedermayer se razvio u Beu, a u Hrvatskoj su sauvane umjetnine biedermayer stila (Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu, Gradski muzej u Varadinu i Muzej Slavonije u Osijeku). Radovi su najee uvezeni, no ima i neto domae proizvodnje: staklane kod Samobora, u Zveevu, manufakture kamenine Kriegera i Barbota u Zagrebu, kapa i lakiranih konih predmeta J. Tmra u Zagrebu 23 Pokustvo, osim onog uvezenog iz Bea, Praga i Graza, rade i domai stolari (J. Kraft - Zagreb) od domaih vrsta drva. esti su predmeti od lijevana eljeza (svjetiljke, vrtne ograde). -Nadgrobnici bana Gyulaya -Nadgrobnici u crkvi sv. Katarine Minijaturne portrete za biedermayer stanove rade putujui umjetnici (M. Stroy, I. Zache, M. Brodnik. I. Ziegler - tzv. zagrebaki krug). 1840.-ih godina pojavom dagerotipije, fotografija zamjenjuje minijaturu. Najpoznatiji dagerotipisti su N. Novakovi i J. Strohberger. Arhitektura Staro kazalite na Markovu trgu Arhitekti B. Felbinger, A. Brdari, A. Cragnolini Crkvena arhitektura je derivat klasicizma i kasnobarokne tradicije Felbingerovi projekti katedrale u akovu, kapele sv. Duha u Zagrebu Vrtovi uz graanske kue, parkovi, vrtna arhitektura (Maksimir, juna i sjeverna promenada u Zagrebu, parkovi uz dvorce u Zagorju) Slikarstvo

beki slikari F. G. Waldmller, P. Kraft, F. Amerling, T. Eybl Bavarac, C. Spitzveg radi portrete sa tafaom, genre-scene i pejzae s vidljivim utjecajima nazarenaca i romantiara. Portretisti - M. Stroy, I. Zache, I. Simonetti (Rijeka), J. Pavlovi, V. Poiret (Dalmacija), A. Keller (Varadin), F. Griffinger (Osijek), F. Pfalz (Vinkovci). Pejzaisti Hugo Conrad von Htzendorf - ??? romantizam Vedutisti A. Manzoni, L. Butti (Rijeka) Crkveno slikarstvo F. Hamerli (Karlovac) HRVATSKI NARODNI PREPOROD I LIKOVNE UMJETNOSTI Prva austrijska vladavina 1797 - 1805. u Dalmaciji 1797. godine Napoleon je ukinuo Mletaku Republiku, a sa Austrijom sklopio primirje. Austriji je ustupio mletake posjede na Jadranu, a zauzvrat je dobio Belgiju. Uprava je povjerena austrijskom grofu - Istra i Dalmacija bile su izravno podvrgnute vlasti u Beu koja nije doputala njihovo spajanje sa Hrvatskom. Francuska vladavina 1805 - 1813. u Dalmaciji 1805. godine obnovljeni su ratovi izmeu Francuske i Austrije i tada svi mleta-ki posjedi dolaze pod francusku vlast. Francuzi 1806. godine osvajaju Dubrovnik i ukidaju Dubrovaku Republiku (general Lauriston), a centar vlasti postaje Zadar civi-lni i vojni providur. Na podruju hrvatskih i slovenskih zemalja Napoleon je osnovao Ilirske pokrajine kojima je sredite bila Ljubljana. Meutim, iako feudalni odnosi nisu ukinuti, u ovom periodu se osnivaju kole, otvara se slobodna trgovina, poboljava se poloaj seljaka 24

Za vrijeme francuske uprave u Zadru su pokrenute prve novine na hrvatskom jeziku, tj. dvojezini tjednik Kraglski Dalmatin Il Regio Dalmata 1806. Druga austrijska vladavina u Dalmaciji Porazom Francuske kod Leipziga 1813. godine Dalmacija i Istra ponovno potpa-daju pod izravnu austrijsku upravu. Upravno sredite je Zadar, a u kolama se ui talija-nski. Predpreporodno doba 1815 1835. Slomom Napoleonove vladavine Istra i Dalmacija su pod austrijskom vlau, a Vojna Krajina pod upravom Vojnog vijea u Grazu. Zagrebaki biskup Maksimilijan Vrhovac zalae se za sjedinjenje Dalmacije i Hrvatske, te se odupire pokuajima maarizacije. Politiku u habsburkim zemljama vodi kancelar Metternich koji provodi centralizam vlasti i germanizaciju. Kako je Hrvatski sabor dio ovlasti predao Ugarskom saboru, nakon ukidanja Mettenichova apsolutizma 1825. godine, na Saboru u Pounu odlueno je da se maarski jezik uvede u kole kao obavezan jezik (latinski ostaje slubeni jezik). Maarski hegemonizam je sve izraeniji, a maarizaciji se opiru mladi intelektualci iz redova hrvatskog graanstva. Ljudevit Gaj djelom Kratka osnova horvatsko slavenskoga pravopisanja, 1830. oznaava uvoenje nacionalnih sadraja u politiku. JOSP KUEVI KNJIICOM JURA MUNICIPALIA DOKAZUJE DA JE HRVATSKA UVIJEK IMALA POSEBAN DRAVNO PRAVNI POLOAJ KOJI JE NEOVISAN U ODNOSU NA UGARSKU. Planovi preporoda: - povratak Dalmacije u sastav Hrvatske nakon pada Mletake Republike 1787. - izgradnja kulturnih institucija sa nacionalnim predznakom (1799. godine Sabor upuuje zahtjev da zagrebaka Kraljevska akademija dobije status Sveuilita, te da se tako otvori za javnost). - pokuaj izdavanja novina na hrvatskom jeziku (F. Bogdani, J. porer) - osnivanje tiskare (1794.) koju je M. Vrhovac namijenio tiskanju knjiga na hrva-tskom jeziku - nastojanje Vrhovca i suradnika na izgradnji jedinstvenog hrvatko - ilirskog standardnog jezika i

grafije izrada rjenika - J. Stull, 1801 19.; i gramatika - F. M. Appendini. GROF JANKO DRAKOVI 1832. GODINE IZDAJE DJELO DISERATATIA ILITI RAZGOVOR UGODI NARODA SLOVINSKOGA U KOJEM SE NALAZI PROGRAM PREPORODA RAVNO-PRAVNI ODNOSI SA UGARSKOM, OBNOVA BANSKE VLASTI, POSEBNA VLADA ZA HRVATSKU, HRVATSKI SLUBENI JEZIK DRAKOVI PREDLAE STVARANJE "VELIKE ILIRIJE" KOJA BI OBUHVA ALA SLAVENSKE ZEMLJE I BOSNU I BILA DIJELOM HABSBURKE MONARHIJE. Hrvatski narodni preporod 1835 - 1848. 1835. godine Ljudevit Gaj izdaje Novine horvatske sa prilogom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska. Novine su na kajkavskom, da pridobije Zagre-pane, dok je Danica okrenuta svima pa je na tokavskom. Ove novine oznaavaju poetak preporodne djelatnosti. 1836. godine u Danici se uvodi jedinstveni hrvatski standardni jezik zasnovan na tokavskom narjeju i reformirana je grafija. 25 1836. osniva se Narodni muzej. 1837. godine zagrebaki biskup JURAJ HAULIK se zalae za uvoenje hrva-tskog kao slubenog jezika on je dovrio Maksimir koji je zapoeo Vrhovac. Osnivaju se itaonice kao preporodna sredita u gradovima (Varadin, Karlovac, Zagreb). Iz zagrebake itaonice razvija se 1841. godine Gospodarsko drutvo, a 1842. Matica ilirska - kasnije Matica hrvatska. Tiskaju se i prve drame (D. Demeter), otvara se put nacionalnom kazalitu (I. K. Sakcinski: Juraj i Sofija, 1841. izvedena. Ivan Maurani pie prvi ep moderne hrvatske knjievnosti - Smrt Smail-age engia,a Vatroslav Lisinski sklada prvu hrvatsku operu - Ljubav i zloba 1843.(2. srpnja.?) godine I. K. Sakcinski dri 1. saborski govor na hrvatskom jeziku i predlae uvoenje hrvatskog jezika kao slubenog. Protivnici Preporoda bili su maaroni, tj. Hrvatsko vugarska stranka. Zbog toga se osniva Ilirska stranka. Habsburki dvor je Preporod podravao jer je on onemogu-avao maarske tenje za veom samostalnosti, no naposljetku je, zbog Gajeva politikog djelovanja u Bosni, ograniio politiko djelovanje pokreta i 1843. godine zabranio upotrebu ilirskog imena. Te se godine stranka preimenovala Narodnu stranku. 1847. godine zasjedanjem Hrvatskog sabora hrvatski jezik uveden je kao slubeni jezik. U Dalmaciji izlazi preporodno glasilo Zora Dalmatinska iji je urednik jedno vrijeme bio Ante Kuzmani. Potaknuti revolucijama u Beu i Peti 1848. godine zasjeda Narodna skuptina koja donosi dokument poznat kao Zahtijevanje naroda. U njemu trae: - da se barun Jelai postavi za bana - osnivanje samostalne vlade sjedinjenje hrvatskih zemalja - uvoenje hrvatskog jezika u upravu i kole. 1848. godine ban Josip Jelai donosi proglas kojim ukida kmetstvo, a u novi Sabor, uz predstavnike plemstva i graanstva, uvodi i predstavnike graanstva iz Banske Hrvatske i Vojne Krajine. Tada je imenovano i Bansko vijee Hrvatska vlada neovisna o Ugarskoj. Jelai intervenira u Maarskoj, a rasputanjem Uga-rskog sabora on postaje vrhovni vojni zapovjednik u Ugarskoj. Za zasluge smiriva-nja revolucije u Beu Franjo Josip I. Josipa Jelaia imenuje guvernerom Rijeke i Dalmacije. 1849. godine car proglaava Oktroirani ustav kojim Monarhija postaje centralistika drava sa njemakom prevlau. Prema ovom Ustavu, hrvatske zemlje ostaju razjedinjene, Hrvatski sabor gubi samostalnost, a dravom se upravlja iz Bea. Krajem 1851. godine car uvodi otvoreni tzv. Bachov apsolutizam (ukida Sabor i Bansko vijee, zabranjuje hrvatski jezik, tisak cenzurira). Jelai i dalje ima funkciju bana, ali samo formalnu - djeluje na kulturnom i vjerskom planu. Ujedi-njuje grad Zagreb, a zagrebaka biskupija postaje nadbiskupija.

26

1859. godine pobjedom Pijemonta protiv Austrije (borba talijanskih zemalja za osamostaljenje) ukinut je apsolutizam, a novi ban Josip okevi oivljava kulturni i politiki ivot u Hrvatskoj. Iako se dravom jo upravlja iz Bea, hrvatski je opet slubeni jezik. 1861. godine Hrvatski sabor pokuava rijeiti dravno pravne probleme. Unionisti su za savez sa Ugarskom (L. Rauch), dok su narodnjaci za uniju ali uz priznavanje hrvatske samostalnosti i cjelovitosti (Hrvatska, Slavonija, Vojna krajina & Rijeka). Za to se zalau F. Raki i J. J. Srossmayer. Pravai trae potpuno samostalnost (A. Starevi i E. Kvaternik). Na kraju je prihvaen stav narodnjaka. Samostalna narodna stranka (I. Maurani, I. Kukuljevi, J. Haulik) iznosi ideju o uniji s Austri-jom. Austrijsku krizu nakon poraza u Pruskom ratu iskoristila je Italija koja joj je oduzela Veneciju, a i Maari se ele odcijepiti. Sklopljena je Austro ugarska nagodba kojom nastaje Dvojna monarhija. Ban okevi nije htio pregovarati s Maarima pa ga zamjenjuje unionist Levin Ravich. Tada je sklopljena Hrvatsko u garska nagodba 1868. prema kojoj Hrvatska ima samostalnost u unutranjim poslovima (kolstvo i sudstvo, a jezik je hrvatski). Zajedniki su poslovi vanjska politika, vojska i gospodarstvo, ime Hrvatska gubi ekonomsku samostalnost. Odlukom cara, Rijeka je pripojena Ugarskoj. 1871. godine, nezadovoljan nagodbom,E. KVATERNIK je organizirao RAKOVAKU BUNU u Vojnoj krajini. Buna je uguena, Ante Starevi je zatvo-ren, djelovanje Stranke prava je zabranjeno, a i narodnjaci su progonjeni. (O. Iveko-vi Rakovika pogiblja) 1873. godine dolo je do revizije nagodbe na kojima pregovaraju narodnjaci. Hrvatska je dobila financijsku samostalnost. Izgraena je eljeznika pruga (Srednja Europa - Zagreb), te ceste (Josephina do Senja i Lujziana do Rijeke). 1873. godine za bana je imenovan Ivan Metrovi koji je "prvi ban puanin". On, uz pomo Narodne stranke, unosi reforme u kolstvu i visokom obrazovanju: - rektor Sveuilita u Zagrebu postaje Matija Mesi - jo 1866. godine, zalaganjem Strossmayera, osnovana je akademija JAZU iji je prvi predsjednik povjesniar Franjo Raki - pokree se knjievni asopis "Vijenac" - urednik August enoa Matica Ilirska postaje Matica Htvatska Vojna krajina nije bila pod banskom upravom. 1880. Maurani daje ostavku, a 1881. godine Vojna krajina je ukinuta (ban i sabor preuzimaju upravu). Ladislav Pejaevi, unionist, postaje hrvatski ban, pa dolazi do jaanja maariza-cije (postavljeni su dvojezini grbovi koji su nakon nemira zamijenjeni grbovima bez natpisa, tzv. nijemim grbovima). Preporod u Dalmaciji Nositelji preporoda (narodnjaci) se sukobljavaju sa zastupnicima talijanske ideje koji ele samostalnost Dalmacije (autonomai). 1862. godine pokree se glasilo Il Nazionale s prilogom "K 27 Narodnom listu", ime zapoinje puno preporodno razdoblje. 1875. godine narodni list izlazi samo na hrvatskom jeziku, osnivaju se itaonice i Mati-ca Dalmatinska. ***1870. godine na izborima za Sabor narodnjaci su postigli veinu, a 1883. godine hrvatski jezik postaje slubeni jezik Sabora; u uredima i sudovima i dalje se koristi talijanski. Maaronska politika Za banovanja Dragutin Khuen - Hedervary 1883 - 1903. Maari iskoritavaju hrvatske gospodarske potencijale. Pod njihovom su kontrolom eljeznice. Khuen-Hede-rvary je pronaao pristae ak i u Narodnoj stranci Iso Krnjavi, predstojnik odjela za bogotovlje u Khuenovoj vladi. Otpor ovoj vladi prua Stranka prava koja se, pod pro-gonima, dijeli na dvije frakcije: domorae i frankovce. Prvi su za dualistiku politiku, a druge vodi Stareviev nasljednik Josip Frank. 1895. godine poinje slom Khuenove politike - kad je car Franjo Josip I doao na otvaranje zgrade HNK-a, nekoliko je studenata predvoenih S. Radiem zapalilo maarsku zastavu. Izbaeni su sa Sveuilita i koluju se vani. 1903. godine Khuen

je zabranio javne skuptine koje su traile potivanje ljudskih i politikih prava. Nakon krvoprolia u Zapreiu (vojska je pucala na seljake koji su spalili maarsku zastavu) Khuen zatvara demonstrante. Protumaarski pokret su podrali i Hrvati izvan Banske Hrvatske, a Khuen je premjeten iz Hrvatske im je zavreno 20 godina prisilne maarizacije. U praksi on je znatno unaprijedio Zagreb i dao mu zapadnoeuropski izgled. 28 HRVATSKA UMJETNOST DRUGE POLOVINE 19. ST. SLIKARSTVO PREMA REALIZMU Zaeci realistikog slikarstva kod nas su na risarskim kolama osobito Osjeka. nzbergera preko Htzendorfa, Waldingera i Rmera do Mkcea slikarstvo je tu u uzlaznoj liniji. H. C. v Htzendorf slika slavonski pejza i stare gradine deskriptivno realistiki, uz naglaene romantine crte. Na njegovu realistiku komponentu nadovezuje se Waldinger, ali u crteu, na slikama prevladava romantizam. Osjekom krugu pripada i Mcke portreti i povijesne scene su mu znaajni, ali bez likovne vrijednosti. Prikazi su mu tvri i ablonski. Taj nain prenio je na svog uenika Quiqereza koji se toga nikad nee potpuno osloboditi. Quiquerez je najznaajniji zbog brojnih malih realistiki koncipiranih pejzaa punih atmosfere i koloristikog sklada. Krnjavi je pak znaajniji zbog svoje kulutrne aktivnosti nego kao slikar radovi su mu vie rezultt poznavanja velikih majstora nego plod inspiracije. Nikola Mai proao je studij u inozemstvu, predstavnik idilinog genrea u akademskoj maniri popularan po tim pejzaima, ali znaajnije su njegove skice i studije iz Posavine i Like tu je pokazao realistiki stav prema objektu uz uljepavanje. Vlaho Bukovac i Celestin Medovi su tu negdje. Posljednja desetljea 19. st. snani razvoj. Nova generacija obrazovanik umjetnika sa zagrebake kole i povratnika izvana Be, Mnchen, Pariz. Izloba hrvatske narodne umjetnosti 1894. je prva mogunost da se mlai pokau. Krnjavi je konzervativan i dolazi u sukob s mladima. Dolazi do secesije grupe umjetnika iz Drutva umjetnosti 1897. Oni osnivaju Drutvo hrvatskih umjetnika predvowni Vlahom Bukovcem. Posljedica je opadanje utjecaja Krnjavog i rastakanje dotada jedinstvenog slikarskog izraza. Bukovac je po dolasku postao sredinja osoba, donosi zapadni duh, iva akademska polikromija i plenerizam toliko djeluje na mlae da su nazvani zagrebaka arena kola. U to vrijeme realizam je ve potpuno razvijen? Josip Franjo MCKE Nagyatad 1819 - Peuh 1883. na slikar maarskog porijekla O njegovom kolovanju nema puno podataka. Na Akademiji u Beu polazi klasu historijskog crtanja i slikanja krajolika, a 1845 (1843?) godine dolazi u Vukovar gdje prvo slika alosnu gospu. U Vukovaru portretira lanove obitelji Eltz i Peja evi , te imune graane, ali radi i motive iz parka POGLED NA PARK ELTZ U VUKOVARU. 1860 65. boravi u Osijeku gdje opet portretira aristokraciju i graane - GABRIJELA PEJAEVI, ali radi i crkvene slike. Slika i u akovu, za J. J. Strossmayera - PORTRET. 1864. godine u Zagrebu je odrana Prva dalmatinsko hrvatsko slavonska gospodarska izloba na kojoj je Mcke predstavio kao slikar portreta, genre prizora i crkvenih slika ISUS NA 29 KRIU,ECCE HOMO,SV.OBITELJ. 1865. godine dolazi u Zagreb gdje slika likove i prizore iz hrvatske povijesti: NIKOLA ZRINSKI NA KULI SIGETA DOLAZAK HRVATA U HRVATSKU, 1867. SAVEZ LJUDEVITA POSAVASKOG I SLOVENACA, 1867. RAZJARENI HRVATI UBIJAJU LJUTOMILA

Od zamiljenog ciklusa litografija sa 12 povijesnih prizora izdao je samo osam. Slika i portrete - LJ. VUKOTINOVI, BAN L. RAUCH, a sauvane su mu i neke crkvene slike (u Divui na Kordunu i Sikirijevcima u Slavoniji).U Zagrebu poduava slikanje - uenici su mu F. Quiquerez, te ki Marijana Ludovika. elio je osnovati slikarsku akademiju. Od 1875. godine ivi u Peuhu gdje portretira osobe iz visokog drutva. Mcke slika u duhu tonskog akademskog realizma beke kole (nastavlja Zaschea). Najvei domet postie u portretima proetim notom intimnosti, no bitan je zbog povijesnih tema, iako ne ba najuspjenije izvedenih. On zapravo oznaava poetke historijskog slikanja u Hrvatskoj - on i ban Rauch bili su utemeljitelji slikarstva historicizma. Veinu djelatnosti posvetio je portretiranju. Slikao je obiteljske intimne i slubene portrete na nain tonskog akademskog realizma. Vrijednost njegova rada varira od granica dilentantizma do rutinerstva, uz izrazite tehnike kvalitete. U prizorima iz hrvatske povijesti naivno je i nespretno narativan. Produkcija je namjenjena vlasteli, kleru i graanstvu. ***Kako je Krnjavi kazao, Quiquerez je komponirao Mckeove slike, a onda ih je Mcke izra- ivao pomou manequina (velika lutka kojom su se slikari sluili u prouavanju nabora.) Ferdo QUIQUEREZ ( Kikerec ) Budim 1845 Zagreb 1893. Otac mu je austrijski asnik iz obitelji francuskih emigranata, a majka ponjemena Slovenka. Gimnaziju zavrava u Zagrebu, a nakon godinu dana vojne kole u Austriji, upisuje u Zagrebu studij prava. Paralelno radi kod slikara J. F. Mckea, te se odluuje posvetiti slikarstvu. Politiki sklon pravaima, kasnije se priklanja Strossmayerovoj ideji u zajednici Junih Slavena. Noen domoljubnim zanosom, ilustrira zbivanja iz nacionalne povijesti DOLAZAK HRVATA NA OBALE SINJEG MORA, te predaje BANOVI STRAHINJA, 1868.. Putem javnih priznanja dobio je 1870. stipendiju za studij u Mnchenu, no zbog bolesti je prekinuo kolovanje. U Mnchenu je upoznao Krnjavog, a nakon kratkog boravka u Zagrebu, 1871. godine odlazi na akademiju u Veneciji. Tada nastaje MARINA, RIBARSKE BARKE, MORNAR. Nezadovoljan Akademijom, odlazi u Rim i Firencu gdje kopira djela Tintoretta i Veronesea i alje ih u Zagreb. Inspiriran antikom slika rimske vedute i povijesne teme CAR TIBERIJE, SOKRAT I ALKIBIJAD, te prizore iz hrvatske prolosti POROD NIKOLE ZRINSKOG. U papinskoj radionici radi i 1. bakrorez novije hrvatske umjetnosti DJEAK TOI VINO FAUNU. Sa Krnjavim slika na Capriu i posjeuje hrvatska sela u pokrajini Molise. Krnjavi se protivi njegovoj elji da se natjeu za stipendiju u Parizu, pa 1875. godine Quiquerez odlazi u Crnu Goru da bi dobio likovnu podlogu za ilustraciju epa "Smrt smail-age engia" - na Cetinju boravi sa Rendiem. 30 1875./76. godine, kao ratni slikar, prati crnogorsku vojsku u pohodima protiv Turaka i radi biljeke za slike HERCEGOVAKI USTANAK, BIJEG HERCEGOVAKE OBITELJI, te ILUSTRACIJE ZA "SMAIL- AGU"i "GORSKI VIJENAC". Naslikao je i nekoliko portreta poglavara, no dio opusa mu je izgubljen na povratku kui. 1876. godine opet je u Zagrebu i tada slika portrete i radi ilustracije za protureimski list "Bi". Slika i povijesne teme - KRUNIDBA KRALJA ZVONIMIRA, SMRT MATIJE GUPCA, PRIJELAZ AUSTRIJSKE VOJSKE KOD BRODA) koje umnaa u oleografskoj tehnici. Putuje sjeverno-zapadnom Hrvatskom i Slavonijom, sudjeluje u radu Drutva umjetnosti, slika sakralne teme (crkva sv. Marka u zagrebu, lunete u cinktoru u Mariji Bistrici). Ipak, povijesne teme mu daju popularnost kod publike. KOSOVKA DJEVOJKA JURI NIKOLE ZRINSKOG Kralj Tomislav CRNOGORSKI GUSLAR POSLJEDNJI ASOVI PETRA ZRINSKOG I F. K. FRANKOPANA ***Ove kompozicije svojom nacionalnom tematikom i tekom scenografijom oznaavaju zakljuak romatiarskog slikarstva u Hrvatskoj. Vedutama (PORTA TERRAFERMA U ZADRU, 1875., KOTOR, RIPPETA U RIMU, 1872.) i portretima (ISO KRNJAVI, HERCEGOVAC, AUTOPORTRET, PORTRET STARE GOSPOE) otkriva se kao zaetnik hrvatskog realizma. Postoji miljenje da su Courbet i barbizonska kola

sudjelovali u formiranji Quiquerezova mnchenskog slikarskog iskustva, a kasnije macchianole (slikare krajolika) je slikar sreo ve u Veneciji. Nacionalna atmosfera nakodila je njegovom slikars