Beli, Danijela
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: University North / Sveuilište Sjever
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:901471
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
primjenom tjelovjebe
primjenom tjelovjebe
Zahvaljujem mentorici Anici Kuzmi mag.physioth. na ukazanom povjerenju,
znanju, strunosti, te smjernicama za pisanje završnog rada pod njenim vodstvom.
Zahvaljujem se cijeloj svojoj obitelji, posebno mami Barici i deku Dejanu, te
prijateljima, radnim kolegicama i kolegama sa fakultetu na bezuvjetnoj podršci,
razumijevanju, strpljenju i odricanju.
naješe zahvaa enski spol radno aktivnog stanovništva. Simptomi se razlikuju od osobe
do osobe, a naješe se javljaju umor, dvoslike, vrtoglavice, narušena ravnotea i
koordinacija, oteana kontrola mokrenja, poremeaj govora kao i mentalni poremeaji.
Razlikuju se etiri razliita oblika bolesti, a to su: relapsno-remitirajui oblik, sekundarno
progresivni, primarno progresivni i progresivno-relapsni oblik. U rehabilitacijskom
programu najvanije mjesto zauzimaju vjebe koje bolesnik provodi u bolnikoj ustanovi,
ali i kod svoje kue. Za bolju kvalitetu ivota oboljelih neophodno je provoditi vjebe
opuštanja, razgibavanja, spretnosti, vjebe za poboljšanje ravnotee i snage, te razliite
vjebe pomou pomagala kao što su vjebe uz pilates loptu, vjebe u vodi, vjebe pred
švedskim ljestvama. Prilikom provoenja vjebi, vanu ulogu ima fizioterapeut u edukaciji
bolesnika o zauzimanju pravilnog poetnog poloaja, nainu izvoenja te pojašnjenja svrhe
izvoenja vjebe. Zbog svoje sloenosti, te izmjenjivanja faza remisije i egzacerbacije ova
autoimuna bolest esto ima za posljedicu odreeni stupanj invaliditeta bolesnika, stoga je
od iznimne vanosti provoenje razliitih naina tjelovjebi i kod kue usklaen strunim
preporukama.
ABSTRACT
Mulitple sclerosis belongs to the group of demyelinating, chronic diseases, which
most often affects the female sex of the working population. Symptoms vary from person
to person, and the most common are fatigue, double vision, dizziness, impaired balance
and coordination, difficulty controlling urination, speech disorder as well as mental
disorders. There are four different forms of the disease: relapsing-remitting form,
secondary progressive, primary progressive and progressive-relapsing form. In the
rehabilitation program, the most important place is occupied by the exercises that the
patient performs in the rehabilitation center or hospital but also at home. For a better
quality of patients lifet, it is necessary to perform relaxation exercises, stretching, dexterity,
exercises to improve balance and strength, and various exercises using aids such as Pilates
ball, exercises in the water and in front of the Swedish ladder. When performing exercises,
an important role is played by the physiotherapist in educating patients about taking the
correct starting position, how to perform them and explaining the purpose of performing
the exercise. Due to its complexity, and alternating phases of remission and exacerbation,
this autoimmune disease often results in a certain degree of disability of the patient, so it is
extremely important to carry out different types of exercise at home in accordance with
professional recommendations.
Popis korištenih kratica
CT - kompujterizirane tomografije
MR - magnetske rezonancije
MS- multipla skleroza
2.4. Klinika slika ....................................................................................................................................... 6
2.4.1. Simptomi bolesti ......................................................................................................................... 7
2.4.1.1. Poremeaji vida .................................................................................................................... 8
2.4.1.2. Piramidni simptomi .............................................................................................................. 8
2.4.1.5. Osjetni simptomi .................................................................................................................. 8
2.4.1.6. Poremeaji sfinktera ............................................................................................................ 9
2.4.1.7. Psihiki simptomi ................................................................................................................. 9
2.4.1.8. Paroksizmalni simptomi ....................................................................................................... 9
2.4.2. Tijek bolesti ............................................................................................................................... 10
2.5. Dijagnoza MS.................................................................................................................................... 11
4.1. Vjebe relaksacije i joge ................................................................................................................... 16
4.2. Vjebe mobilnosti ............................................................................................................................ 20
4.5. Vjebe pomou švedskih ljestvi ....................................................................................................... 26
4.6. Vjebe snage .................................................................................................................................... 27
4.7. Vjebe istezanja ............................................................................................................................... 29
4.8. Vjebe spretnosti ............................................................................................................................. 30
4.10. Vjebe u vodi .................................................................................................................................. 35
5. ZAKLJUAK .............................................................................................................................................. 36
6. LITERATURA ............................................................................................................................................ 37
1. UVOD Multipla skrezoza je kronina, nepredvidljiva bolest koja zahvaa središnji ivani
sustav. Spada u skupinu demijelinizacijskih bolesti neurološkog sustava tijekom koje
dolazi do djelominog ili potpunog razaranja mijelinskog omotaa ivca (Slika 1.1.).
To je neurodegenerativno, autoimuno oboljenje koje se naješe zahvaa radno aktivnu
populaciju [1]. Moe se javiti tijekom djetinjstva i u starijoj ivotnoj dobi, ali vrlo rjee.
Osobe oboljele od MS tijekom ivota prolaze kroz razne simptome koji mogu narušiti
normalno motoriko, senzorno i kognitivno funkcioniranje osobe [1]. Etiološka
istraivanja pokazuju povezanost genetskih i okolišnih imbenika sa nastankom same
bolesti, u koje ubrajamo deficit vitamina D, prehranu bogatu ivotinjskim i zasienim
mastima, te infekcije Epstein-Barr virusa [1].
Slika 1.1. Ošteenje mijelinske ovojnice
Izvor: [https://hendiportal.com/multipla-skleroza/]
Bolest zapoinje kao opa slabost i umor što zapravo mogu biti simptomi i svih
drugih bolesti, a tek onda se jave dvostruke slike, parestezije ili osjeaj utrnulosti,
vrtoglavice, narušena ravnotea i koordinacija, oteana kontrola mokrenja, poremeaj
govora i slino. Osim fizikih ogranienja i poteškoa javljaju se i emocionalno-
kognitivni problemi. Sve to narušava kvalitetu ivota osobe, ali dovodi i do invaliditeta.
2
Oboljenje se moe manifestirati kroz etiri razliita oblika a to su: relapsno-remitirajui
oblik, sekundarno progresivni, primarno progresivni i progresivno-relapsni oblik [1].
Kod postavljanja dijagnoze, osim detaljne obiteljske i osobne anamneze, te kliniki
pregled koristi se i analiza cerebrospinalnog likvora, magnetska rezonanca mozga,
kompjuterizirana tomografija, evocirani modani potencijal [2]. Takoer se mogu
koristiti razliite skale i testovi kako bi se lakše odredio stupanj ošteenja, a to su:
Kurtzkeova EDSS ljestvice, Bergove ljestvice ravnotee, Modificirane Ashworthove
ljestvice, Ljestvice teine umora, Mjere funkcionalne neovisnosti, Barthelov indeks [2].
Barthelov indeks ili Barthelova skala je skala koja se koristi za procjenu aktivnosti
svakodnevnog ivota. Odreuje da li pojedinac moe izvesti zadanu aktivnost
samostalno, da li mu je djelomino potrebna tua pomoi ili da li u potpunosti ovisi o
drugoj osobi [3]. Bergova skala ravnotee je kliniki test koji se koristi za procjenu
statike i dinamike ravnotee. Provode de vjebe poput ustajanja stolice, stajanje na
jednoj nozi i slino, te osoba dobiva ocjene za izvedenu aktivnost [4].
Nakon detaljne procjene provodi se proces rehabilitacije. Potencijalno rješenje za
postizanjem odgovarajue razine aktivnosti, bolje funkcije tjelesnih i mentalnih sustava,
te poboljšanje kvalitete ivota doprinosi provoenje redovite tjelovjebe. Provoenjem
redovite tjelovjebe utjee se na simptome same bolesti, tj. dolazi do poboljšanja
ravnotee, poveanja mišine snage i fleksibilnosti, smanjenja umora, poboljšanja
kardio respiratorne kondicije i slino. Kako bi došlo do toga provode se vjebe
relaksacije, ravnotee, snage, istezanja i spretnosti. Takoer se mogu provodi i vjebe u
vodi, vjebe uz pomagala, kao što su vjebe uz švedske ljestve, vjebe na pilates lopti
[1].
3
2.MULTIPLA SKLEROZA
2.1. Anatomija
ivani sustav ima ulogu da povezuje cijelo tijelo sa mozgom, glavnim
kontrolnim središtem našeg tijela. ivani sustav se dijeli na središnji kojeg ine mozak
i lena modina i na periferni kojeg ini mrea ivaca koji povezuju mozak i periferiju
tijela, te na voljni i autonomni kojeg ine simpatikus i parasimpatikus. Neuroni su
glavne stanice ivanog sustava [5].
2.1.1. Mozak
Mozak (encephalon) (Slika 2.1.1.), je organ koji nam daje sposobnost da logiki
razmišljamo i svjesno djelujemo. ine ga etiri dijela, a to su:
veliki mozak, cerebrum
mali mozak, cerebellum
Najvei dio ljudskog mozga ini veliki mozak. On upravlja našim svjesnim
radnjama, te je sjedište inteligencije, pamenja, volje, osjeta te sposobnosti uenja [5].
Za orijentaciju u prostoru, dobru ravnoteu i koordinirane pokrete odgovoran je mali
mozak. Modano deblo, osim što je povezan sa svim dijelovima središnjeg ivanog
sustava, upravlja disanjem, pozornošu,krvnim optokom te ritmom budnosti i spavanja
[6].
Modane ovojnice, meninges, ovojnice su koje štite i omataju mozak i lenu
modinu. Razlikujemo tvrdu, dura mater, pauinastu, arachnoidea mater i njenu
mozgovnicu, pia mater [7].
2.1.2. Lena modina
Lena modina (medulla spinalis), struktura je valjkasta oblika dugo oko 40 do
50 cm, a debela 1 cm. Smještena je u kralješninom kanalu, a sa gornje strane se
nastavlja na produenu modinu. Kod odraslih ljudi završava u visini drugog, a kod
djece u visini treeg slabinskog kralješka[5]. Siva tvar (substancia grisea), smještena je
u sredini, te njenim presjekom dobivamo sliku leptira, sa prednjim i stranjim krilima li
oblik slova H, a bijela tvar se nalazi izvana. Zadebljanja sive tvari formiraju cornau
anterius et posterius tj. prednje i stranje rogove. U prednjim rogovima nalaze se
4
motorike stanice i njihovi dugaki aksoni, koji nose informacije prema periferiji tijela,
dok se u stranjim rogovima nalaze osjetne stanice u kojima su vlakna koja dou iz
kralješnikih vorova [6].
Substantia alba ili bijela tvar, nalazi se oko sive tvari, a bijelu boju potie od
mijelinskih ovojnica. Kroz nju prolaze putovi za specifine pokrete i osjete, npr. ivani
put za osjet topline i hladnoe, te ivani put z nevoljne kretnje za odravanje ravnotee
[5].
Izvor: [http://ucititrebanauciti.blogspot.com/2015/02/zivcani-sustav.html]
2.1.3. Neuron
Neuroni su osnovne stanice ivanog sustava. Sastoje se od staninog tijela,
some, jezgre nulceus, kratkih izdanaka koji primaju podraaj od drugih neurona
dendriti, i dugog izdanka koji prenosi podraaj drugim neuronima akson (Slika 2.1.2)
[5].
5
Izvor: [https://sites.google.com/site/ljudskiorganizamdolic/zivcani-sustav]
2.2. Epidemiologija
Multipla skleroza (u daljnjem tekstu MS) je oboljenje koje dva do tri puta više
zahvaa ene nego muškarce, ali kod muškaraca bolest esto bre napreduje, te se moe
uoiti viši stupanj invaliditeta [8]. Poinje izmeu 15. i 45. godine ivota, no moe se
javiti i tijekom djetinjstva i u starijoj ivotnoj dobi, ali vrlo rjee [9]. Što se tie
geografske raspodjele, prevalencija MS raste sa udaljenošu od ekvatora, što znai
podruje više udaljeno od ekvatora prevalencija bolesti u toj dravi je vea [8]. Najviše
oboljelih ima u Sjevernoj Americi (140oboljelih/100.000 stanovnika) i Europi (108
oboljelih/100.000 stanovnika), a najmanje u Africi i Istonoj Aziji (Slika 2.2.1.).
Republika Hrvatska, takoer spada u zemlje s velikom prevalencijom od oboljenja, a
iznosi oko 135-145 oboljelih/ 100.000 stanovnika, što ukupno iznosi više od 4. 000
oboljelih i to najviše na podruju Gorskog Kotara. Bolest se eše javlja kod bijele rase
i kod osoba sa sklonostima postojanja HLA i non-HLA gena [8].
6
Izvor: [https://repo.ozs.unist.hr/islandora/object/ozs%3A304/datastream/PDF/view]
2.3. Etiologija i patogeneza
Pravi uzrok zbog kojeg nastaje MS do danas nije poznat, iako su prvi sluajevi takve
bolesti zabiljeeni još krajem 19. stoljea. Mnogi strunjaci smatraju da bolest nije
uzrokovana samo jednim uzronikom, ve da nastaje pod djelovanjem mnogih
genetskih, okolišnih, socio-ekonomskih, klimatskih, nutritivnih, etnikih i drugih
imbenika. Na pojavnost bolesti takoer mogu utjecati i razliite traume, ozljede, te
emocionalni ili fiziki stres [9]. Iako se MS ne prenosi sa generacije na generaciju
postoji odreena nasljedna sklonost za razvoj same bolesti. Istraivanja su pokazala da u
sluaju ako obole oba roditelja, rizik da oboli njihovo dijete iznosi 20%, tj. kako
genetske varijacije mogu utjecati na imunološki sustav i nastanak bolesti. Incidencija
kod jednojajanih blizanaca iznosi 25%, a kod dvojajanih svega 2% [10].
2.4. Klinika slika
Klinika slika, sam poetak bolesti i simptomi kod osoba oboljelih od MS su
razliiti i variraju od pojedinca do pojedinca. Kod nekih osoba simptomi mogu biti
neprepoznatljivi i godinama ne iziskuju medicinsku pomo, dok kod nekih osoba
poetak moe biti iznenadan, simptomi vrlo izraeni i zapravo u samo nekoliko mjeseci
osobi je znaajno naruen cjelokupan ivot [11].
7
2.4.1. Simptomi bolesti
Poetni simptomi bolesti su dvostruki vid ili ak potpun gubitak vida, miješanje
crvene i zelene boje, parestezije ili osjeaj utrnulosti, vrtoglavice, umor, opa slabost i
slino [9]. Uz te simptome moe se javiti i narušena ravnotea, motorika slabost
ekstremiteta, trupa i jedne strane lica, tremor, poremeaj govora, mentalni poremeaji,
oteana kontrola stolice i mokrenja, narušena koordinacija pokreta, ukoenost mišia
(Slika 2.4.1.). Sami simptomi ovise o broju, veliini i smještaju demijeliniranih fokusa
[11]. Svi navedeni simptomi nikad se ne javljaju kod jedne osobe i najednom. Neki
simptomi se jave na poetku, neki u stanju egzacerbacije, neki u kasnijoj fazi bolesti, a
neki se nikad ne jave. Istraivanja su potvrdila da se oteano kretanje, smetnje
mokrenja, oteano kretanje i nestabilan hod, te povean tonus u mišiima nogu javlja u
kasnijoj fazi bolesti. Takoer se mogu javiti iznenadne, neugodne senzacije koje se
osjeaju od vrata du cijele kralješnice. Osoba esto taj simptom opisuje kao zujanje ili
osjeaj elektrinog udara, a taj simptom se naziva Lhermitteov znak ili fenomen
brijake stolice [12].
2.4.1.1. Poremeaji vida
Poremeaj vida manifestira se kao neuritis onog ivca i retrobulbarni neuritis,
pri emu dolazi do smanjenja oštrine vida ili pak oslabljenom percepcijom boja u
sredini vidnog polja [12]. Simptomi mogu ostati umjereni, ali mogu i progredirati do
teškog gubitka vida. Rijetko dolazi i do potpune nemogunosti percepcije svjetla. Uz
gubitak vida, esto se javlja i periorbitalna bol kao posljedica pokreta oiju. Kod 1/3
bolesnika nakon retrobulbarnog neuritisa razvija se multipla skleroza [12].
2.4.1.2. Piramidni simptomi
Slabost udova ili pareze, bolesnici opisuju kao gubitak snage ili spretnosti,
pojaano umaranje i smetnje tijekom hoda. Razvija se slabost koja je pojaano prisutna
prilikom odreenog fizikog napora. Etiologija pareza jest ošteenje gornjeg motornog
neurona, a ispoljava se u obliku spastinosti, hiperrefleksije i pozitivnog znaka
Babinskog [11]. Kasnije, piramidni simptomi javljaju se kao: monopareze, hemipareze,
tripareze, parapareze i tetrapareze. Tijekom relapsa tj. napadaja, slabosti udova mogu
uznapredovati i do plegije. U veini sluajeva trbušni refleksi su ugašeni [12].
2.4.1.3. Simptomi cerebralne lezije
nesiguran hod, intencijski tremor, skandirajui govor, odnosno govor kada su rijei
rastavljene na slogove i horizontalni nistagmus [12]. Charcotov trijas spoj je
nistagmusa, intencijskog tremora i skandirajueg govora koji nastaje kao posljedica
cerebralne ataksije. Opseg cerebralnih lezija teško je kliniki odrediti zbog pridruenih
motornih i senzornih ispada koji utjeu na testove koordinacije [12].
2.4.1.4. Simptomi modanog debla
Naješe se pojavljuju diplopije koje mogu biti posljedica paralize odreenih
ivaca okulomotora, n. abducens naješe, a rjee n. trochlearis ili n. oculomotorius.
Ošteenje n. trigeminusa manifestira se u vidu hiperstezije i parestezije lica te kao
oslabljeni kornealni refleks. Ošteenje n. facialisa dovodi do kljenuti istog po
perifernom tipu, a ošteenja vestibulokohlearnog ivca dovode do vrtoglavice koja
moe biti praena muninom, povraanjem i nistagmusom [12].
2.4.1.5. Osjetni simptomi
U osjetne simptome spadaju parestezije, distezije i hiperstezije [12]. Poremeaji
su veoma raznoliki te isto tako mogu biti prisutna i ošteenja osjeta vibracije, poloaja i
kretanja, bola ili temperature. Prilikom pokreta fleksije glave, bolesnici mogu osjetiti
9
parestezije poput udara elektrine struje i bol uzdu kraljenice. To se naziva
Lhermitteov znak [11].
2.4.1.6. Poremeaji sfinktera
Etiologija ovog poremeaja je veoma raznolika. esto istodobno postoji više
oblika disfunkcije. Poremeena funkcija mokranog mjehura dovodi do retencije,
odnosno zastoja mokrae ili potpune nemogunosti kontrole mokrenja ili inkontinencije
[11]. esto se javlja urgentna inkontinencija, tj. neodoljiva potreba za mokrenjem koja
moe biti praena uestalim podraajima i mokrenjem male koliine urina. Retencija
moe dovesti do razvoja infekcije i tada se primjenjuje intermitentna ili trajna
kateterizacija prema odredbi lijenika. Osim poremeaja mokrenja, dolazi i do problema
vezanih uz pranjenje crijeva. Dolazi do opstipacije, a moe se javiti i fekalna impakcija
[12]. Kod prisutne inkontinencije bolesnici su prisiljeni nositi pelene. Osim navedenih
problema, esto dolazi i do seksualne disfunkcije. Kod ena se ona oituje kao genitalna
ukoenost, smanjeni osjeaj orgazma i libida te smanjena vaginalna sekrecija. Kod
muškaraca dolazi do impotencije, gubitka elje i poremeaja genitalnog osjeta,
poremeene ejakulacije i nesposobnosti erekcije [12].
2.4.1.7. Psihiki simptomi
Kod bolesnika je prisutna afektivna nestabilnosti, pri emu se izmjenjuju faze
euforije i razdraljivosti s anksioznošu, tjeskobom i depresijom [12]. Depresija moe
vidno pojaati umor oboljelih. Vrlo esto, uz narušene kognitivne sposobnosti dolazi do
pojavnosti suicidalnih misli oboljelih [12]. Razvija se oslabljeno pamenje, poremeaji
panje, poteškoe u rješavanju svakodnevnih, ali i kognitivnih zadataka. Nerijetko su
prisutne i jae kognitivne disfunkcije koje tada neminovno narušavaju kvalitetu ivota
bolesnika [11].
Paroksizmalni simptomi vjerojatno su posljedica spontanih izbijanja koja su
nastala na rubovima demijelinizacijskih plakova. Takoer, mogui su i epileptiki
napadaji koji su najprije generalizirani sa arišnim poetkom ili bez njega. Mogu biti
aktivirani odreenim pokretom ili pak hiperventilacijom [12]. Osim toga, ve prije
spomenuti umor pojavljuje se kod velike veine bolesnika. Ukljuuje generaliziranu
motoriku slabost, ograniene sposobnosti koncentracije, manjak energije, smanjenje
izdrivosti i proimajui osjeaj iscrpljenosti. Moe biti izazvan povišenom tjelesnom
10
prisutan tijekom cijelog dana [11].
2.4.2. Tijek bolesti
Tijek bolesti je nepredvidiv i moe se individualno razlikovati. Postoje etiri
oblika bolesti (Slika 2.4.2.1.) [9].
relapsno-remitirajui oblik multiple skleroze
2.4.2.1. Relapsno remitirajui oblik
Navedeni oblik je jedan je od naješih. Tijekom bolesti dolazi do epizoda
povlaenja simptoma, bilo radi korištenja lijekova ili spontano i takva faza se naziva
faza remisije, te nastupi egzacerbacija, tj. epizode pogoršanja simptoma koji dolaze
naglo i nazivaju se relapsi bolesti [13]. U poetku bolesti, nakon relapsa, naješe doe
do potpunog oporavka, te su oboljele osobe bez simptoma u fazi remisije. Nakon
sljedeeg relapsa, simptomi se mogu potpuno povui ili mogu dovesti do nepotpunog
oporavka, a vrijeme izmeu dva relapsa moe biti od nekoliko mjeseci do nekoliko
godina [11]. Simptomi koji se javljaju kod relapsno remitirajueg oblika su: gubitak
vida, dvoslike, spasticitet, smetnje mokrenja, intencijski tremor, ataksija.. [13].
2.4.2.2. Sekundarno progresivni oblik
Ovaj oblik MS zapoinje kao relapsno remitirajui oblik, kasnije bolest ima
stalno progresivan tijek i uzrokuje teu kliniku sliku. esti simptomi ovog oblika su
otean hod i sve više i više narušena ravnotea, a samim time i sve vea
onesposobljenost oboljele osobe [13].
2.4.2.3. Primarno progresivni oblik
Glavna karakteristika ovog oblika je to što od samog poetka dijagnosticiranja
bolesti dolazi do postupne progresije neuroloških simptoma. Moe doi do faza
smirivanja simptoma, ali nikad do faze potpune remisije [11]. Primarno progresivan
oblik vrlo je slian sekundarno progresivnom, ali mu ne prethode relapsi, te je po tome i
dobio ime primarno progresivan oblik [13]. Naješe se javlja u kasnijoj odrasloj dobi,
nakon 40-te godine ivota. Dolazi do ošteenja motorike što je najviše izraeno
povišenom mišinim tonusom na donjim ekstremitetima, što dovodi do ataksije
prilikom stajanja i hoda [13].
11
Najmanji broj oboljelih oboli od progresivno relapsnog oblika. Dolazi do
postupnog progresivnog pogoršanja klinike slike bolesti,a povremeno se javljaju i
akutni napadaji bolesti [13].
Slika 2.4.2.1. Tijek bolesti
2.5. Dijagnoza MS
Dijagnozu MS nije tako lako postaviti. Poinje se sa detaljnom anamnezom i
klinikim pregledom. Vano je utvrditi kakve simptome osoba ima, koliko esto se oni
javljaju te koliko vremenski traju. Kako bi potvrdili kliniku dijagnozu moramo utvrditi
dva ili više neurološka ispada od kojih svaki traje najmanje 24 sata [11]. Naješe se
javljaju senzorni i/ili motoriki neurološki ispadi, spastinost, ataksija, retrobulbarni
neuritis i sl. U poetku je takoer vano iskljuiti druge mogue neurološke bolesti koje
imaju slian ili isti poetak, kao što su mijastenia gravis, neurosifilis, kolagenoze,
hemopatije, sarkoidoza, kronini meningitis, tumori, vaskularne malformacije mozga i
lene modine [11].
Osim klinikog pregleda vanu ulogu u postavljanju dijagnoze imaju i
parakliniki pokazatelji poput magnetske rezonancije (MR), kompujterizirane
tomografije (CT) mozga. Takoer se gleda i vidni evocirani potencijal (VEP), te
analiza cerebro-spinalnog likvora i sl [12]. Uinjenom MR dijagnostikom uoavaju se
12
ošteenja središnjeg ivanog sustava [14]. Njene prednosti su velika osjetljivost, prikaz
u više ravnina, te prikaz podruja koja se ne mogu provjeriti drugim metodama, poput
caude eqine, medule spinalis, kraniocerevikalnog prijelaza i sl. Prisutnost ošteenja u
podruju modanog debla dovodi do lošijeg tijeka bolesti [14].
Slika 2.5.1. MR mozga kod osoba sa MS
Izvor: [http://www.plivamed.net/aktualno/clanak/14529/Multipla-skleroza-
metoda koja se koristi kod dijagnosticiranja neuroloških bolesti. Podruja
demijelinizacije, plakovi, prikazuju se kao hipodenziteti, tj. kao podruja smanjene
gustoe, a još se bolje uoavaju prilikom korištenja kontrastnog sredstva [12]. Analizom
cerebno-spinalnog likvora analizira se porast imunoglobulina G (IgG) ili oligoklonalnih
traka. Oligoklonske trake pristune su kod 90% osoba sa relapsno-remitirajuim oblikom
MS. Osim IgG, vrijednost i drugih bjelanevina je poveana, dok je razina T-limfocita
normalna ili poveana [14].
Evociranim potencijalom se utvruje usporavanje provoenja neuralne
aktivnosti u podruju gdje dolazi do demijelinizacije. Na ovaj se nain mogu ispitati
brojni ivani putevi i sustavi, primjerice somatosenzorni (somatosenzorni evocirani
potencijali - SSEP), vestibularni (vestibularni miogeni evocirani potencijali - VEMP),
debla– BAEP) i motorni sustav [14].
2.6. Metode funkcionalne procjene
Barthelov indeks ili Barthelova skala je skala koja se koristi za procjenu
aktivnosti svakodnevnog ivota. Odreuje da li pojedinac moe izvesti zadanu
aktivnost samostalno, da li mu je djelomino potrebna tua pomoi ili u potpunosti ovisi
o drugoj osobi. Sadrava 10 aktivnosti, a to su: osobna higijena, kupanje, hranjenje,
oblaenje, transfer (invalidska kolica-krevet i obrnuto, te okretanje u krevetu),
pokretljivost u invalidskim kolicima, pokretljivost, kretanje po stepenicama, korištenje
toaleta, kontrola stolice, kontrola mjehura (Slika 2.6.1.) [2].
Slika 2.6.1. Prikaz Barthel indeksa
Izvor: [https://www.scribd.com/document/382780563/Barthelov-Index]
Bergova skala ravnotee je test koji se koristi za procjenu statike i dinamike
ravnotee. Provodi se pomou 14 jednostavnih zadataka kao što su ustajanje iz sjedeeg
poloaja, stajanje na jednoj nozi i slino, te se za svaku radnju dodjeljuju ocjene od 0 do
4, gdje 0 oznaava nemogunost izvoenje vjebe, a ocjena 4 da se vjeba odgovarajue
izvodi (Tablica 2.6.1.). Bergovu skalu mogu koristiti fizioterapeuti u poetnoj i završnoj
procjeni kako bi utvrdili funkcioniranje oboljele osobe u aktivnostima svakodnevnog
ivota i kreiranju tjelovjebe [3].
Tablica 2.6.1. Tumaenje Bergove skale ravnotee
Izvor: [https://hr2.wiki/wiki/Berg_Balance_Scale]
15
3. CILJ RADA Cilj rada je razjasniti etiologiju tj. uzrok nastanka bolesti sa tisuu lica, te simptome
koji se javljaju tijekom ivota. Kako bismo razumjeli simptome MS i njihove
manifestacije po tijelu, u radu je opisana anatomija mozga i lene modine, kao i
postupci dijagnosticiranja i kriteriji procjene onesposobljenosti oboljele osobe. Takoer
su u radu opisani fizioterapijski postupci provoenja raznih vjebi u sklopu
unaprjeenja kvalitete ivota oboljelih i usporavanju progresije bolesti. Uz provoenje
vjebi, naznaena je i vana uloga u edukaciji oboljele osobe i okoline u kojoj osoba
ivi, kao i vanost motivacije i psihološke podrške.
16
primjenu farmakološke terapije i neurorehabilitacije. Najboljom terapijom se smatra
psihoterapija i simptomatska terapija [15]. Istraivanjima provedenih uinaka utvrena
su znatna poboljšanja kod mišine snage, ravnotee, fleksibilnosti, u podrujima
kardiorespiratorne kondicije kod osoba koje redovito provode tjelovjebu. Isto tako je
zamijeeno smanjenje umora, te bolja kvaliteta ivota [16]. Strunim pregledima i
razmatranjem zakljueno je da osoba oboljela od MS mora provoditi najmanje 30
minuta aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta 2 puta tjedno, a vjebe snage za glavne
skupine mišia 2 puta tjedno [17].
4.1. Vjebe relaksacije i joge
Vjebe relaksacije provode se uvijek kad je tijelu potreban odmor, nakon aktivnih
vjebi, te nakon dueg stajanja i sjedenja. Vano je pacijenta nauiti da dnevno odmora
najmanje 20 minuta. Vjebe za odmaranje pomau kod opuštanja zgrenih mišia i
preoptereenih lea [16]. Vano je osobu nauiti da osjeti teinu svog tijela na podlozi,
bez ikakvog pritiskanja, kako bi se pri tome svjesno opuštao. Takoer je vano da je
poloaj u kojem se pacijent nalazi udoban, te da nema oštrih rubova koji bi sprjeavali
protok krvi. Moramo osobi naglasiti da ne smije predugo ostati u istom poloaju jer to
moe dovesti do porasta napetosti u mišiima nogu [17].
Vjeba 1. Poloaj za opuštanje u supiniranom poloaju
Osoba se nalazi u supiniranom leeem poloaju. Ruke se nalaze ispod glave, a noge su
ispruene, lagano razmaknute i poloene na smotuljak ili podloak. Vano je da je tijelo
opušteno, da su lea na podlozi kako se ne bi poveavala lumbalna lordoza [18].
Debljina podloška ili smotuljka moe se mijenjati, ovisi kako osobi više paše. Takoer u
istom poloaju osoba se moe opuštati tako da desnu nogu flektira u koljenu, te stopalo
iste noge podloi pod koljeno suprotne noge. Ispod koljena flektirane noge postavlja se
jastui za udobniji poloaj (Slika 4.1.1.) [18].
17
Slika 4.1.1. Poloaj za opuštanje u supiniranom poloaju
Izvor: [U. Künzle. Multipla skleroza- vjebe za svaki dan, Upute za odmaranje, istezanje,
gibanje i izmjenu poloaja, 2013.]
Vjeba 2. Poloaj za opuštanje u polupotrušnom poloaju
Jedna noga pacijenta je flektirana u kuku i koljenu, a druga je ekstendirana (Slika
4.1.2.). Ispod trbuha, grudnog koša flektirane noge stavlja se jastuk i na taj nain
omoguava se pacijentu odmaranje i opuštanje [18].
Slika 4.1.2. Prikaz opuštanja u polupotrbušnom poloaju
[Autor fotografije: Danijela Beli, model: Anamarija Škrlec]
Vjeba 3. Poloaj za opuštanje- boni poloaj
Osobu smjestimo u boni poloaj. Glavu poloimo na jastuk, ruku koja se nalazi ispod
postavimo ispod jastuka a suprotnu ruku oslonimo na gornji dio tijela. Noge su lagano
flektirane u kuk i koljenu, a izmeu njih se nalazi jastuk (Slika 4.1.3.). Vano je da su
lea ravno i da se tijelo opusti [18].
18
Izvor: [U. Künzle. Multipla skleroza- vjebe za svaki dan,
Upute za odmaranje, istezanje, gibanje i izmjenu poloaja, 2013.]
Vjeba 4. Sjedei poloaj za opuštanje
Pacijent se nalazi u sjedeem poloaju na stolici. Uspravna lea naslonjena su na naslon
stolice. Noge razmaknute, a stopala ravno poloena na pod (Slika 4.1.4.). Ako je naslon
stolice previše okomit, te ramena pacijenta nisu dovoljno naslonjena prema iza, pod
kria se stavi mekani jastui [18].
Slika 4.1.4. Opuštanje na stolici
Izvor: [U. Künzle. Multipla skleroza- vjebe za svaki dan, Upute za odmaranje,
istezanje, gibanje i izmjenu poloaja, 2013.]
19
Vjeba 5. Poloaj u invalidskim kolicima za opuštanje
Osoba se u invalidskim kolicima opušta na nain kao i na stolici. Vano je da su lea
uspravna, da su noge razmaknute i postavljene na papuice. Za bolju opuštenost izmeu
koljena moemo staviti jastui (Slika 4.1.5.). Takoer osobi moemo savjetovati da
tijekom dana moe jednu ruku staviti iza naslona i na taj nain uspraviti lea [18].
Slika 4.1.5. Poloaj u invalidskim kolicima
Izvor: [U. Künzle. Multipla skleroza- vjebe za svaki dan, Upute za odmaranje,
istezanje, gibanje i izmjenu poloaja, 2013.]
Vjeba 6. Joga
Joga je uinkovita metoda koja sadri vjebe opuštanja, disanja i meditacije, ija
primjena ima pozitivne uinke na tjelesni i psihosocijalni status pojedinca. Osim što
utjee na samu osobu oboljelu od multiple skleroze, joga utjee i na lanove njene
obitelji, tj. na sve ljude koji je zajedno provode [19]. Pokazalo se da provoenjem
treninga joge dolazi do znatnog poboljšanja razine depresije, te da nema negativnih
posljedica samog treninga. Osim pozitivnih uinaka na stanje pojedinca, smanjuju se
terapijski troškovi i dani provedeni u bolnici, a poveava se uinkovitost pojedinca i
dolazi do breg povratka na radno mjesto [20].
20
4.2. Vjebe mobilnosti
Kod osoba oboljelih od multiple skleroze vjebe mobilnosti provode se kako bi se
opustili zgreni mišii i kako bi se poboljšao protok krvi. Uz to, potiu i oslabljene
mišie na rad i omoguuju razgibavanje oboljelih zglobova [18]. Razgibavanje zgrene i
preoptereene muskulature preduvjet je za svako vjebanje spretnosti, ravnotee i snage.
Mogu se provoditi kao zagrijavanje prije neke vjebe ili radnje i za opuštanje nakon
nekog napora [21].
Vjeba 1. Mahanje nogama
Pacijent se nalazi u sjedeem poloaju sa potkoljenicama preko ruba kreveta. Moe se
osloniti na dlanove iza tijela za veu stabilnost. Potkoljenice i stopala su opuštena i
lagano razmaknuta (Slika 4.2.1.). Kaemo pacijentu da potkoljenicama mae naprijed-
nazad. Bitno je da se zamasi nogama izvode bez upotrebe snage, da se zdjelica ne
pomie i da je zamah sa obje noge jednak [21].
Slika 4.2.1. Vjeba ''mahanje nogama''
[Autor fotografije: Danijela Beli, model: Anamarija Škrlec]
21
Vjeba 2. aba
Ova vjeba koristi se za razgibavanje muskulature kukova. Osobu smjestimo u sjedei
poloaj, noge su razmaknute i vise preko ruba kreveta (Slika 4.2.2.). Zadamo osobi da
oba koljena istovremeno primie i razmie u stranu, dok stopala moraju ostati mirna
[21]. Naglasimo osobi da se kretnje moraju izvoditi opušteno i ritmiki, te bez
naprezanja. Ako je osobi to preteško moe si pomoi rukama. Takve kretnje oponašaju
kretnje abe pa je po tome i vjeba dobila ime [21].
Slika 4.2.2. Vjeba aba
Izvor: [U. Künzle. Multipla skleroza- vjebe za svaki dan, Upute za odmaranje,
istezanje, gibanje i izmjenu poloaja, 2013.]
Vjeba 3. Valjak za tijesto
''Valjak za tijesto jest vjeba koja se provodi za razgibavanje muskulature nogu. Osoba
se nalazi u proniranom leeem poloaju. Ispod koljena ima tvri jastuk ili smotuljak, a
noge su razmaknute. Oba koljena se bez naprezanja i ritmiki kreu prema van, pa
prema unutra. Vano je da osoba svjesno osjeti kako se obje noge poput valjka kotrljaju
prema van, te da se koljena i pete kod te vjebe oslanjaju na stranu [21].
22
4.3. Vjebe ravnotee
Sposobnost koje tijelo posjeduje kako bi se zadralo u stanju mirovanja ili u stanju
kretanja naziva se ravnotea. Oko 75% osoba oboljelih od multiple skleroze u bilo kojoj
fazi bolesti poalit e se na problem sa ravnoteom, te je iz tog razloga bitno provoditi
vjebe kako bi se ravnotea poboljšala i kako bi se prevenirali padovi i daljnje ozljede
[21].
Vjeba 1. Slobodni sjedei poloaj
Slobodni sjedei poloaj provodi se za ravnoteu trupa. Osobu smjestimo u sjedei
poloaj i to na prednji dio stolice. Poloaj natkoljenica i potkoljenica jest pod kutem od
90°, stopala su ravno poloena na podlogu i noge lagano razmaknute. Lea su izravnata,
grudni koš slobodan za disanje, glava ravno, sa pogledom prema naprijed, a ruke
slobodno vise uz tijelo [21]. Mnogim osoba je tako teško sjediti. Kad savladaju tu
vjebu kaemo im da ramena povuku prema ušima, zadre u tom poloaju, a zatim ih
puste da padnu, no vano je da onda zadre ravnoteu tijela i da ostanu uspravno. Ovo
je jedna od poetnih vjebi koja se provodi, a mnogim osobama je preteška, no moe se
provoditi u bilo koje doba doma i na bilo kojem mjestu [21].
Vjeba 2. Veslanje
Veslanje se provodi za odravanje ravnotee u sjedeem poloaju tj. za vjebanje
muskulature trupa. Osobu smjestimo u slobodni sjedei poloaj, a u ruke joj stavimo
štap. Prvo osoba gura štap prema naprijed (Slika 4.3.1.) tj. istee se prema naprijed.
Pritisak na stopalima se poveava, a pritisak ispod stranjice se smanjuje [21]. Nakon
toga se tijelo povlai prema iza te se lea sa zdjelicom naginju prema natrag, te se
pritisak ispod stranjice poveava, a ispod stopala smanjuje, no stopala se ne odiu od
podloge. Vano je da osoba odrava ravnoteu prilikom promjene poloaja tijela, a kad
to savlada tempo i put kretanja se poveavaju [21].
23
Vjeba 3. Stoj na jednoj nozi
Poetni poloaj je stojei, bosih nogu, na ravnoj podlozi. Stopala su razmaknuta u širini
kukova, stopala su cijelom površinom na podlozi, a koljena u laganoj semifleksiji (Slika
4.3.2.) Lea su uspravna, a ruke opušteno vise uz tijelo. Prebaciti teinu cijelog tijela na
desnu nogu, dok je lijevo stopalo na podlozi, ali ne pritiše o pod ili je stopalo lagalo
odignuto od podloge. U poetnom provoenju vjebi fizioterapeut uvijek se nalazi uz
pacijenta zbog mogueg pacijentovog straha ili pada, ili moemo savjetovati osobu da
stane uz stol ili zid, te izvodi vjebu uz pridravanje [21].
24
Izvor: [U. Künzle. Multipla skleroza- vjebe za svaki dan, 2013.]
Vjeba 4. U etverononom poloaju, oslonac je na dlanove i na potkoljenice (Slika 4.3.3.).
Osoba prua jednu ruku prema naprijed i suprotnu nogu otraga, vrati u poetni poloaj, te
ponovi sa drugom rukom i nogom [21].
Slika 4.3.3. Vjeba odravanja ravnotee u etverononom poloaju
[Autor fotografije: Danijela Beli, model: Anamarija Škrlec]
25
Vjeba 5. etverononi poloaj. Oslonac je na dlanove, jednu nogu savija, koljenom
ide prema prsima, glava prema koljenu, potom ide nogom otraga, isprua je, a pogled
usmjerava prema naprijed.
Vjeba 6. Poetni poloaj je etverononi, oslonac na dlanove i potkoljenice, glava se
savija prema prsima, pogled prema koljenima, istee se kralješnica, zauzima se poloaj
''make'' [21].
Vjeba 7. Osoba je oslonjena potkoljenicama o pod, te sjedi na petama, ruke ispreplete na
zatiljku glave, laktove stisnuti jednog prema drugom, ustajati se u kleei poloaj, oslanjajui
se na koljena, te širiti laktove u stranu.
Vjeba 8. Osoba se nalazi u kleeem poloaju, ruke su na bokovima, te kaemo osobi
da napravi iskorak prema naprijed, a da pri tome ne padne u stranu. Prvo vjebu napravi
s jednom nogom, vrati u poetni poloaj, pa ponovi sa drugom [21].
Vjeba 9. Ruke su ispruene pored tijela, zadamo pacijentu da sjedne na strunjau uz
desnu potkoljenicu, da se ustane u kleei poloaj, pa opet sjede uz lijevu potkoljenicu.
Vjeba 10. Vjebe u stojeem poloaju. Hod po strunjai prema naprijed na prstima, prema
iza na petama [21]
Vjeba 11. Hodanje bono po strunjai, noga do noge
Vjeba 12. Ruke ispreplesti na zatiljku glave, spajati lijevi lakat sa suprotnim koljenom
Vjeba 13. Noge su ispruene, ruke na bokovima, odii desnu nogu od podloge,
napraviti veliki krug sa nogom, vratiti je na podlogu i ponoviti sa drugom nogom
Vjeba 14. Raditi unjeve [21]
4.4. Vjeba vješanja rublja
ena se nalazi u stojeem poloaju, te se saginje, lagano flektira noge u koljenu,
lea ravna, uzima rublje iz košare, uspravlja se i vješa rublje (Slika 4.4.1.). Vjeba
''vješati rublje'' aktivnost je koju ene rade svakodnevno, automatski, bez razmišljanja
što sve moraju napraviti, ali enama oboljelim od multiple skleroze to predstavlja veliki
problem. Takvim enama savjetujemo da košaru sa rubljem mogu staviti na stolicu da
se izbjegne prenisko saginjanje kako bi prevenirali pad [21].
26
Slika 4.4.1. Vjeba vješanja rublja
Izvor: [U. Künzle, Multipla skleroza -samostalno vjebanje, Upute za oboljele od multiple
skleroze za vjebanje kod kue, 2013.]
4.5. Vjebe pomou švedskih ljestvi
Vjeba 1. Osoba je licem okrenuta prema ljestvama, noge su lagano razmaknute, ruke
poloene na bokove. Savija se jedna noga u kuku i koljenu te se stopalo poloi na prvu
stepenicu (Slika 4.5.1). Vano je odrati ravnoteu. Vrati nogu u poetni poloaj, te
tijekom drugog pokušaja stavi nogu na drugu stepenicu. Isto radi i sa drugom nogom.
Ako osobi to predstavlja problem kaemo joj da se rukama primi za ljestve [21].
Slika 4.5.1. Vjeba odravanja ravnotee
[Autor fotografije: Danijela Beli, model: Anamarija Škrlec]
27
Vjeba 2. Poeti poloaj je isti, istovremeno osoba podie ispruenu ruku prema gore, a
suprotnom nogom se istee prema iza. Fizioterapeut uvijek tijekom vjebi mora biti uz
pacijenta, da sprijei eventualni pad, te da ispravlja pacijenta tijekom provoenja vjebi.
Vjeba 3. Osoba se podie na prste, pa na pete [21].
Vjeba 4. Poetni poloaj je isti, istee se jednom ispruenom nogom i suprotnom
rukom u stranu [21].
4.6. Vjebe snage
Vjebe snage koriste se kod razgibavanja odreene skupine mišia koje su esto
oslabljene kod osoba sa MS. Ne provode se kada su prisutne smetnje u ravnotei, te kod
drhtanja i nekontroliranih kretnji ekstremiteta. Izvode se do dva puta dnevno u kratkim
serijama, uz vjebe spretnosti i vjebe razgibavanja [18].
Vjeba 1. Škare
Pacijenta smjestimo u leei poloaj na desni bok. Desna ruka nalazi se ispod glave,
a lijevom se oslonimo o podlogu ispred tijela, noge su flektirane u koljenu i poloene
jedna na drugu. Pacijentu kaemo da odie gornju nogu prema gore i raširi je kao škare
(Slika 4.6.1.). Prilikom podizanja noge pacijent udiše na nos, a prilikom spuštanja noge
izdiše kroz usta. Kako bi olakšali vjebu kaemo pacijentu da gornjom rukom pokuša
podii koljeno, a kada elimo oteati vjebu kaemo pacijentu da istovremeno podie
obje noge. Takve vjebe koriste se za jaanje postranine muskulature kukova [21].
Slika 4.6.1. Vjeba ''škare''
Izvor: [U. Künzle, Multipla skleroza -samostalno vjebanje, Upute za oboljele od multiple
skleroze za vjebanje kod kue,2013.]
28
Vjeba 2. Koljevka
Vjeba ''koljevka'' provodi se za jaanje mišia trbuha i kukova. Osoba se nalazi u
supiniranom leeem poloaju sa flektiranom nogama u koljenima (Slika 4.6.2.). Noge
se lagano odignu od podloge, te se pomiu lagano u lijevu, pa u desnu stranu. Kod te
vjebe vano je da se lea ne uvijaju i da su kria stalno na podlozi. Kad bi eljeli
pacijentu oteati vjebe rekli bi mu da isprui ruke ispred tijela i na taj nain izvodi
zadanu vjebu [21].
Slika 4.6.2. Vjeba jaanja trbuha i kukova
Izvor: [U. Künzle, Multipla skleroza -samostalno vjebanje, Upute za oboljele od multiple
skleroze za vjebanje kod kue, 2013.]
Vjeba 3. Most
Osoba lei na leima, te obje noge dri na visokom, vrstom jastuku. Prilikom
udisaja osoba podie lijevu nogu prema prsima uz lagano odizanje zdjelice od podloge.
U tom poloaju zadrati nekoliko sekundi, duboko udahnuti i izdahnuti, te vratiti nogu u
poetni poloaj [21].
Vjeba 4. Hrvanje
Ispitanika smjestimo u sjedei poloaj sa licem okrenutim prema stolu. Stopala su
poloena na podlogu, te lagano razmaknuta u stranu. Lea su uspravna, glava ravno, sa
pogledom prema naprijed, a ruke su poloene na rub stola. Dlanovima pacijent pritiše
stol prema dolje, te time jaa mišie ruku i trupa [21].
29
4.7. Vjebe istezanja
Vjebe istezanja provode se kod zgrenih i skraenih mišia kukova, natkoljenica i
lea. Takve vjebe takoer poboljšavaju pokretljivost ekstremiteta, smanjuju spastinost
mišia, te preveniraju nastanak kontraktura. Moemo ih provoditi prije aktivnih vjebi
udova, ali mogu se provoditi i tijekom dana za opuštanje nakon nekog napora. Kod
provoenja vjebi istezanja prisutan je osjeaj umjerene napetosti, poput laganog
zatezanja. Vano je da provoenje vjebi nije bolno [21].
Vjeba 1. Kuni
Vjeba ''kuni'' provodi se za istezanje muskulature kukova i lea (4.7.1.). Osoba se
dlanovima, podlaktiacma i laktovima, te potkljenicama i stopalima osloni o podlogu, a
trbuh i grudni koš lee na natkoljenicama. Osobi kaemo da duboko udahne, te zaobli
lea i na taj nain istegne mišie [18].
Slika 4.7.1. Vjeba istezanja muskulature lea i kukova
[Autor fotografije: Danijela Beli, model: Anamarija Škrlec]
Vjeba 2. Krojaki poloaj
Pacijenta smjestimo u sjedei poloaj. Lea su uspravna i naslonjena na naslon stolice, a
noge flektirane u koljenima i potkoljenice prekriene. Dlanovima se vrši pritisak na
koljena prema dolje i na taj nain se isteu mišii unutarnje strane natkoljenica. Istu
vjebu moemo raditi samo sa jednom nogom [18].
30
Vjeba 3. Pognuti poloaj
Osoba se nalazi u sjedeem poloaju. Lea su uspravna, a noge lagano razmaknute u
stranu. Pacijentu objasnimo da naginje glavu i gornji dio tijela prema naprijed i prema
dolje, da mu ruke slobodno vise izmeu nogu, te na taj nain istee lea i muskulaturu
kukova (4.7.2.). U tom poloaju zadrati nekoliko sekundi, pa se vratiti u poetni
poloaj i izravnati lea [18].
Slika 4.7.2. Pognuti poloaj
Izvor: [U. Künzle, Multipla skleroza -samostalno vjebanje, Upute za oboljele od multiple
skleroze za vjebanje kod kue, 2013.]
4.8. Vjebe spretnosti
Spretnost je sposobnost izvoenja vještih i preciznih pokreta. Vjebe spretnosti se
provode jer pomau u odravanju funkcije odreenih mišia koji se zbog spastinosti
manje koriste. Takoer imaju ulogu u opuštanju ukoenih mišia nogu, te ujednaavaju
uporabu mišia. Mogu se provoditi tijekom dana, na mnogo naina. Najvanije je
objasniti pacijentu da najprije poinje sa laganim izvoenjem pokreta, uz što manju
upotrebu snage. Postepeno, iz dana u dan pojaavati ritam samog pokreta kako bi on bio
što precizniji i bri [21].
Vjeba 1. Igra petama
Igra petama izvozi se u leeem poloaju na leima, sa nogama savijenim u kuku i
koljenu. Jedna noga odmara, dok druga izvodi vjebu. Pacijentu kaemo da si zamisli
10 tokica u liniji. Nogu lagano odigne od podloge, te za nekoliko centimetara ispruiti i
pomaknuti prema naprijed tj. stavi petu na prvu tokicu, ponovni vjebu, pa se petom
osloni na drugu tokicu i tako sve dok se noga potpuno ne isprui. Kroz istu vjebu
31
nogu vratiti u poetni poloaj. Zatim vjebu napraviti sa drugom nogom. Takvom
vjebom poboljšava se kontrola pokreta nogu [21].
Vjeba 2. Udara ritma
Vjeba ''udara ritma'' (Slika 4.8.1.), izvodi se za bolju pokretljivost stopala, a provodi
se u sjedeem poloaju. Jedna noga ponovno miruje, a druga izvodi vjebu. Petom se
vrsto oslanja o podlogu, prednji dio stopala se odie, a prsti se ekstendiraju. Nakon
toga se prednji dio spušta, pa ponovno podie, kao kod udaranja takta. Ako je to osobi
preteško, kaemo da vjebu provodi laganije, u suprotnom, kaemo da ubrza ritam [21].
Slika 4.8.1. Vjeba udara ritma
Izvor: [U. Künzle, Multipla skleroza -samostalno vjebanje, Upute za oboljele od
multiple skleroze za vjebanje kod kue, 2013.]
Vjeba 3. Pela
Poetni poloaj isti je kao i kod prethodne vjebe. Stopalo jedne noge lagano se odigne
od podloge, te se peta spusti na podlogu i njome se lagano tapka po podu, prema
naprijed, nazad pa u krug, a da pritom prednji dio tabana ne dotie podlogu. Kod osoba
kojima ide tee ritam je laganiji, a kod osoba koje savladaju vjebu kretnje se izvode što
bre i preciznije [21].
4.8.1. Vjebe u supiniranom poloaju
Vjebe u supiniranom poloaju su vjebe koje se izvode u leeem poloaju na leima.
Vjeba 1. Poetni poloaj je leei na leima, noge su ekstendirane, ruke ekstendirane, tj.
ispruene uz tijelo. Udah kroz nos, stopala zategnuti prema sebi, napeti natkoljene i sjedalne
mišie, trbuh uvui, šake stisnuti, te podizati ispruene ruke, spustiti ruke uz glavu, na
strunjau, polako vraati ruke, izdisati kroz usta, opustiti mišie, odmoriti i ponoviti [18].
Vjeba 2. Ruke su ispruene pored glave, noge ispruene. Pacijent odie jednu ruku i
suprotnu nogu od podloge te ih u zraku spaja, vraa u poetni poloaj te ponavlja sa
suprotnom rukom i nogom (Slika 4.8.1.1.) [18].
Slika 4.8.1.1. Prikaz vjebe u supiniranom poloaju
[Autor fotografije: Danijela Beli, model: Anamarija Škrlec]
33
Vjeba 3. Saviti noge u koljenima, ruke ispreplesti i postaviti na zatiljak glave.
Pacijentima zadamo da spajaju jedan lakat sa suprotnim koljenom (Slika 4.8.1.2.) [18].
Slika 4.8.1.2. Vjeba laktom prema koljenu
Izvor: [U. Künzle. Multipla skleroza- vjebe za svaki dan, Upute za odmaranje,
istezanje, gibanje i izmjenu poloaja, 2013.]
Vjeba 4. Noge su ekstendirane, ruke takoer ispruene uz tijelo, objasnimo osobi da
istovremeno širi desnu ispruenu ruku u stranu i lijevu nogu. Nakon odmora da ponovi
sa suprotnom rukom i nogom
Vjeba 5. Noge su savinute u koljenima, ruke ispruene pored tijela. Oslonac je na pete
stopala, te se kukovi i zdjelica odiu se od podloge, ramena, ruke i glava ostaju na
podlozi. To je jedna od Kegelovih vjebi koje se takoer provode kod osoba koje imaju
problema sa urinarnom inkontinecijom tj. zadravanjem mokrae [18].
4.8.2. Vjebe u bonom poloaju
U poloaju na boku, ruka strane na kojoj leimo nalazi se ispod glave, a donja noga
moe biti flektirana u koljenu za veu stabilnost pacijenta.
Vjeba 1. Noge su ispruene, gornja ruka je ispruena pored glave, te se spajaju
ispruena ruka i noga [18].
Vjeba 2. Noge su ispruene, ruka ispruena i poloena na tijelo, stopalo zategnuto,
šaka stisnuta te se osoba istee nogom unaprijed, a rukom prema iza i obrnuto [18]
Vjeba 3. Noge su ispruene, gornju nogu podii i u zraku napraviti veliki krug u jednu,
pa u drugu stranu [18].
Vjeba 4. Nakon napravljenih vjebi na jednom boku, osoba se okree na drugi bok i
ponavlja vjebe [18].
4.8.3. Vjebe u proniranom poloaju
Vjebe u proniranom poloaju su vjebe koje se izvode leei na trbuhu.
Vjeba 1. Noge su ispruene, ruke su ispruene pored glave, istovremeno odizati jednu
ruku i suprotnu nogu [18].
Vjeba 2. Saviti noge u koljenima, ruke poloiti pored glave u oblik slova U.
Istovremeno odizati desnu savijenu ruku od podloge i lijevu nogu, te ponoviti sa
drugom stranom [18].
Vjeba 3. Ruke i noge su ispruene na podlozi, širiti u stranu jednu ruku i suprotnu
nogu.
Vjeba 4. Staviti dlanove pored ramena, upirui se na dlanove podiu se glava, ramena
i gornji dio tijela, osoba se die u etverononi poloaj, sjeda iza na pete, istee se, dok
se i dalje dlanovima oslanja o podlogu, te se polako vraa u poetni poloaj [18].
4.9. Vjebe na pilates lopti
Vjeba 1. Osoba sjedi na pilates lopti, stopala su na podlozi, noge raširene radi vee
stabilnosti, ruke opušteno vise. Udah kroz nos naginjati glavu, ramena i gornji dio trupa
prema naprijed. Kralješnica se istee, te zadrati taj poloaj i odrati ravnoteu. Osim za
ravnoteu, vjeba slui za istezanje kralješnice, te koordiniranje disanja sa pokretom
[22].
Vjeba 2. Sjedei poloaj na lopti, stopala su razmaknuta i poloena na podlogu, a ruke
se nalaze na bokovima. Osoba loptom opisuje veliki krug po podu, naginje se trupom
prema nazad, u lijevu stranu, prema naprijed, pa u desnu stranu [22].
Vjeba 3. Osoba uspravno sjedi na sredini lopte, desna ruka je poloena na loptu, a
lijeva je ispruena sa strane. Udah na nos, podie se ispruena lijeva ruka iznad glave,
istee se rukom u desnu stranu, izdiše kroz usta i vraa ruku u poetni poloaj. Vjebu
treba ponoviti i sa drugom rukom [22].
Vjeba 4. Poetni poloaj je leei na lopti, tj. osoba je u etverononom poloaju, a
lopta se nazali ispod trbuha (Slika 4.9.1.). Teina tijela mora biti ravnomjerno
rasporeena na obje ruke i obje noge. Udah na nos, te podizati ispruenu ruku i suprotnu
nogu od podloge. Vano je odrati ravnoteu, te ne pasti u stranu [22]
35
Vjeba 5. Poetni poloaj je etverononi, osoba je oslonjena na koljena i dlanove, a
lopta je ispod trbuha. Dlanovi se pomiu prema naprijed,noge se odiu od podloge, te se
osoba ljulja po lopti prema naprijed i prema iza [22].
Slika 4.9.1. Prikaz vjebe na pilates lopti
[Autor fotografije: Danijela Beli, model: Anamarija Škrlec]
4.10. Vjebe u vodi
Hidroterapija, tj. primjena vode u svrhu odravanja i unaprjeenja kvalitete
ivota oboljele osobe takoer je jedna od tjelovjebe koja se moe primjenjivati kod
osoba s MS-om. Hidrostatski tlak vode omoguava lakše izvoenje pokreta [23]. Osim
hidrostatskog tlaka korisna svojstva hidroterapije su i sila uzgona, toplinski kapacitet i
otpor vode koji pruaju terapijski uinak. Omoguuju osobi lakše kretanje u vodi, vei
opseg pokreta, opuštanje zgrene muskulature. Takoer, hidroterapija, poboljšava
kvalitetu ivota pojedinca, smanjuje depresiju, bol i umor. Vrlo je vano da je toplina
vode primjerena oboljelim, zbog toga Nacionalno društvo multiple skleroze preporua
temperaturu od 28 °C. Previsoka temperatura vode moe dovesti do izazivanja umora,
poteškoa kod pomicanja udova, problema kod vida, ako se previše zagrije vid se
zamagli, promjene raspoloenja, gutanja i teeg izgovora rijei, osjeaja zbunjenosti i
zaboravljenosti [24].
5. ZAKLJUAK Multipla skleroza je demijelinizacijska, autoimuna, kronina bolest koja zahvaa
središnji ivani sustav, ali i mnoge druge sustave u ljudskom tijelu, te iziskuje veliku
promjenu i prilagodbu bolesnika i njegove obitelji na drugaiji nain ivota. U lijeenju
iziskuje multidisciplinarni pristup svih zdravstvenih djelatnika s naglaskom na
individualni pristup prema oboljeloj osobi. Od iznimne vanosti potrebno je iskreno
razgovarati sa pacijentom, objasniti mu trenutno stanje i razjasniti mu mogui tijek
bolesti. Zdravstveni djelatnici su ti koji bi trebali pruiti podršku, te strunu edukaciju
oboljeloj osobi i njenoj obitelji, kako bi se na što bolji nain radilo na poboljšanju
kvalitete ivota oboljelog. Dobra suradnja sa bolesnikom, predan rad cijelog tima,
bolesnika, obitelji te meusobna motivacija i strpljenje doprinijeti e boljim rezultatima
i nauiti bolesnika kako da prihvati drugaiji ali dostojanstven ivot.
37
6. LITERATURA [1] V. Šendula-Jengi i I. Gušii, (2012). Multipla skleroza – od psihotraume do oporavka.
Medicinski vjesnik, 44 (1-4), 103-110.
[2] J. Kamiska, O. M. Koper, K. Piechal, H. Kemona, Multiple sclerosis - etiology and
diagnostic potential, 2017. 30;71(0):551-563.
[4] http://www.fizioterapija.rs/wp-content/uploads/2011/01/Bergova-Skala-Balansa.pdf
[5] W. Kahle, M. Frotscher, ivani sustav i osjetila, Medicinska naklada, Zagreb,
2011.
2007.
[7] R. Putz, R. Pabst, Sobotta, Naklada Slap, RH, 2000.
[8] I. Zadro (2014.) Epidemiologija multiple skleroze. Specijalizirani medicinski
dvomjesenik, 20 (111)
[9] J. Kamiska, O. M Koper, K. Piechal, H. Kemona, Multiple sclerosis - etiology and
diagnostic potential 2017., 30;71(0):551-563.
[10] P.-P. Axisa, D. A Hafler, Multiple sclerosis: genetics, biomarkers, treatments, 2016
Jun;29(3):345-53.
[11] V. Brinar i . Petelin, (2003). Multipla skleroza - klinika slika, dijagnostika i lijeenje.
Medix, 9 (50), 66-70.
[12] V. Baši Kes i suradnici, Multipla skleroza-Bolest s tisuu lica, Prirunik za bolesnike i
lanove njihove obitelji, Zagreb, 2012
[13] L. Radolovi Prenc, J. Sepi, I. Vidovi i M. Prenc, (2011). Novi dijagnostiki kriteriji
multiple skleroz, Glasnik pulske bolnice, 8 (8), 8-11.
[14] A R. Cañellas, Magnetic resonance in the diagnosis and treatment of multiple sclerosis,
2000;15(7):288-302.
[15] A. M. Kubsik-Gidlewska, P. Klimkiewicz, R. Klimkiewicz, K. Janczewska, M.
Woldaska-Okoska, Rehabilitation in multiple sclerosis, 2017. 26(4):709-715
[16] F. Halabchi, Z. Alizadeh, M. Ali Sahraian, M. Abolhasani, Exercise prescription for
patients with multiple sclerosis; potential benefits and practical recommendations, 2017.
16;17(1):185.
[17] A. E Latimer-Cheung, K. A Martin Ginis, A. L Hicks, R. W Motl, L. A Pilutti, M.
Duggan i suradnici, Development of evidence-informed physical activity guidelines for adults
with multiple sclerosis, 2013 Sep;94(9):1829-1839
38
[18] U. Künzle, Multipla skleroza- vjebe za svaki dan, Upute za odmaranje, istezanje,
gibanje i izmjenu poloaja za osobe oboljele od multiple skleroze i njihove pomagaa, Zagreb
2013.
[19] T. Kahraman, A. Tuba Ozdogar, P. Yigit, I. Hosgel, Z. Mehdijev, O. Ertekin Ozakbas i
suradnici, Feasibility of a 6-Month Yoga Program to Improve the Physical and Psychosocial
Status of Persons with Multiple Sclerosis and their Family Members, 2018;14(1):36-43.
[20] A. Hasanpour Dehkordi, Influence of yoga and aerobics exercise on fatigue, pain and
psychosocial status in patients with multiple sclerosis: a randomized trial, 2016
Nov;56(11):1417-1422
[21] U. Künzle, Multipla skleroza -samostalno vjebanje, Upute za oboljele od multiple
skleroze za vjebanje kod kue, Zagreb 2013.
[22] R. Rojc-Belec, Pilates na lopti, V.B.Z. Zagreb, 2004.
[23] A. Amedoro, A. Berardi , A. Conte, E. Pelosin, D. Valente , G. Maggi i suradnici, The
effect of aquatic physical therapy on patients with multiple sclerosis: A systematic review and
meta-analysis, 2020., 41:102022
[24] I. utuk, Uinci hidroterapije kod osoba s multiplom sklerozom, Zagreb, 2019.
39
Slika 2.1.1. Prikaz mozga, Izvor: http://ucititrebanauciti.blogspot.com/2015/02/zivcani-
sustav.html
sustav
Izvor:https://repo.ozs.unist.hr/islandora/object/ozs%3A304/datastream/PDF/view
Slika 2.4.2.1. Tijek bolesti, Izvor: http://www.dmsgz.hr/ms.htm
Slika 2.5.1. MR mozga kod osoba sa MS,
Izvor:http://www.plivamed.net/aktualno/clanak/14529/Multipla-skleroza-heterogena-bolest-
koja-se-moze-uspjesno-lijeciti.html
https://www.scribd.com/document/382780563/Barthelov-Index
Slika 4.1.1. Poloaj za opuštanje u supiniranom poloaju, Izvor: [U. Künzle. Multipla
skleroza- vjebe za svaki dan, Upute za odmaranje, istezanje, gibanje i izmjenu poloaja,
2013.]
model: Anamarija Škrlec]
Slika 4.1.3. Boni poloaj za opuštanje, Izvor: [U. Künzle. Multipla skleroza- vjebe za svaki
dan, Upute za odmaranje, istezanje, gibanje i izmjenu poloaja, 2013.]
Slika 4.1.4. Opuštanje na stolici, Izvor: [U. Künzle. Multipla skleroza- vjebe za svaki dan,
Upute za odmaranje, istezanje, gibanje i izmjenu poloaja, 2013.]
Slika 4.1.5. Poloaj u invalidskim kolicima, Izvor: [U. Künzle. Multipla skleroza- vjebe za
svaki dan, Upute za odmaranje, istezanje, gibanje i izmjenu poloaja, 2013.]
40
Slika 4.2.1. Vjeba ''mahanje nogama'' [Autor fotografije: Danijela Beli, model: Anamarija
Škrlec]
Slika 4.2.2. Vjeba aba, Izvor: [U. Künzle. Multipla skleroza- vjebe za svaki dan, Upute za
odmaranje, istezanje, gibanje i izmjenu poloaja, 2013.]
Slika 4.3.1. Vjeba ravnotee u sjedeem poloaju [Autor fotografije: Danijela Beli, model:
Anamarija Škrlec]
Slika 4.3.2. Vjeba ravnotee u stojeem poloaju, Izvor: [U. Künzle. Multipla skleroza-
vjebe za svaki dan, 2013.]
Slika 4.3.3. Vjeba odravanja ravnotee u etverononom poloaju, [Autor fotografije:
Danijela Beli, model: Anamarija Škrlec]
Slika 4.4.1. Vjeba vješanja rublja, Izvor: [U. Künzle, Multipla skleroza -samostalno
vjebanje, Upute za oboljele od multiple skleroze za vjebanje kod kue, 2013.]
Slika 4.5.1. Vjeba odravanja ravnotee, [Autor fotografije: Danijela Beli, model:
Anamarija Škrlec]
Slika 4.6.1. Vjeba ''škare'' Izvor: [U. Künzle, Multipla skleroza -samostalno vjebanje,
Upute za oboljele od multiple skleroze za vjebanje kod kue, 2013.]
Slika 4.6.2. Vjeba jaanja trbuha i kukova, Izvor: [U. Künzle, Multipla skleroza -samostalno
vjebanje, Upute za oboljele od multiple skleroze za vjebanje kod kue, 2013.]
Slika 4.7.1. Vjeba istezanja muskulature lea i kukova, [Autor fotografije: Danijela Beli,
model: Anamarija Škrlec]
Slika 4.7.2. Pognuti poloaj, Izvor: [U. Künzle, Multipla skleroza -samostalno vjebanje,
Upute za oboljele od multiple skleroze za vjebanje kod kue, 2013.]
Slika 4.8.1. Vjeba udara ritma, Izvor: [U. Künzle, Multipla skleroza -samostalno vjebanje,
Upute za oboljele od multiple skleroze za vjebanje kod kue, 2013.]
Slika 4.8.1.1. Prikaz vjebe u supiniranom poloaju, [Autor fotografije: Danijela Beli,
model: Anamarija Škrlec]
41
Slika 4.8.1.2. Vjeba laktom prema koljenu, Izvor: [U. Künzle. Multipla skleroza- vjebe za
svaki dan, Upute za odmaranje, istezanje, gibanje i izmjenu poloaja, 2013.]
Slika 4.9.1. Vjeba na pilates lopti, [Autor fotografije: Danijela Beli, model: Anamarija
Škrlec]
42
https://hr2.wiki/wiki/Berg_Balance_Scale
43
ABSTRACT
Vjeba 1. Poloaj za opuštanje u supiniranom poloaju
Slika 4.1.1. Poloaj za opuštanje u supiniranom poloaju
Izvor: [U. Künzle. Multipla skleroza- vjebe za svaki dan, Upute za odmaranje, istezanje, gibanje i izmjenu poloaja, 2013.]
Vjeba 2. Poloaj za opuštanje u polupotrušnom poloaju
Vjeba 3. Poloaj za opuštanje- boni poloaj
Vjeba 4. Sjedei poloaj za opuštanje
Vjeba 6. Joga
4.2. Vjebe mobilnosti
4.3. Vjebe ravnotee
Vjeba 2. Veslanje
Vjeba 3. Stoj na jednoj nozi
Vjeba 4. U etverononom poloaju, oslonac je na dlanove i na potkoljenice (Slika 4.3.3.). Osoba prua jednu ruku prema naprijed i suprotnu nogu otraga, vrati u poetni poloaj, te ponovi sa drugom rukom i nogom [21].
Vjeba 7. Osoba je oslonjena potkoljenicama o pod, te sjedi na petama, ruke ispreplete na zatiljku glave, laktove stisnuti jednog prema drugom, ustajati se u kleei poloaj, oslanjajui se na koljena, te širiti laktove u stranu.
Vjeba 10. Vjebe u stojeem poloaju. Hod po strunjai prema naprijed na prstima, prema iza na petama [21]
4.4. Vjeba vješanja rublja
4.6. Vjebe snage
Vjeba 1. Škare
Vjeba 2. Koljevka
Vjeba 3. Most
Vjeba 4. Hrvanje
4.7. Vjebe istezanja
Vjeba 1. Kuni
4.8.1. Vjebe u supiniranom poloaju
Vjeba 1. Poetni poloaj je leei na leima, noge su ekstendirane, ruke ekstendirane, tj. ispruene uz tijelo. Udah kroz nos, stopala zategnuti prema sebi, napeti natkoljene i sjedalne mišie, trbuh uvui, šake stisnuti, te podizati ispruene ruke, ...
4.8.2. Vjebe u bonom poloaju
4.8.3. Vjebe u proniranom poloaju
4.9. Vjebe na pilates lopti
4.10. Vjebe u vodi