upravljanje energijom

Gospodarenje energijom u gradovima 1

2 Gospodarenje energijom u gradovima

Zahvaljujemo se Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost koji je omoguio

tiskanje ovog prirunika

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), je svjetska mrea UN-a za razvoj, koja zagovara promjene i povezivanje drava sa znanjem, isku-stvom te potencijalima kako bi se stanovnicima omoguilo da izgrade bolji ivot. Djelujemo u 166 drava, pomaui im kako bi nali vlastita rjeenja za izazove globalnog i nacionalnog razvoja. Razvojem lokalnih kapaciteta, te se drave oslanjaju na ljude iz UNDP-a i iroki raspon naih partnera. Kratki dijelovi ove publikacije mogu se reproducirati nepromijenjeni, bez odobrenja autora i pod uvjetom da se navede izvor.U ovoj publikaciji iznesena su miljenja autora i nuno ne predstavljaju slubeno stajalite UNDP-a.

Copyright 2008.

Nakladnik: Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u HrvatskojUrednici: Dr.sc. Zoran Morvaj, Goran ai, dipl.ing., Luka Lugari, dipl.ing.

Grafiko oblikovanje i naslovnica: Predrag RapaiLektura: Vicko KrampusTisak: Tiskara Zelina d.d.Tiskano u Zagrebu, HrvatskaPrvo izdanje 2008.

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knji-nice u Zagrebu pod brojem 665733ISBN 978-953-7429-07-2

Ova je publikacija otisnuta na 100% recikliranom papiru.


Gospodarenje energijom

u gradovima


doc.dr.sc. eljko Tomi pomonik ministra za energetiku i rudarstvo

Zagreb, 03. oujka 2008.

Predgovor

Nepobitna je injenica da je energija, odnosno pristup energiji po prihvatljivim cijenama kljuan preduvjet ostvarenja gospodarskog i socijalnog razvoja svakog drutva. No, isto je tako i injenica da proizvodnja energije i njezina uporaba znatno utjeu na okoli, uzrokujui zagaenja lokalnog i regionalnog karaktera, ali i probleme poput globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena. Stoga je jasno da je energetski sektor u Hrvatskoj, Europskoj uniji, ali i diljem svijeta danas suoen s izazovom odrivog razvoja razvoja koji omoguava sigurnu opskrbu energijom, a istovremeno smanjuje negativne utjecaje na okoli.

Poboljanje efikasnosti potronje energije jedan je od najvanijih stupova moderne energetske politike te je kljuan i ekonomski najuinkovitiji mehanizam za postizanje ciljeva odrivog razvoja energetskog sektora. Osim toga, poboljanjem efikasnosti potronje energije smanjuju se trokovi upravljanja, ime se doprinosi konkurentnosti nacionalnog gospodarstva. Dakle, energetska efikasnost znai troiti manje energije za istu koliinu proizvoda ili usluge.

Uvrtavanjem energetske efikasnosti i uporabe obnovljivih izvora energije u strategije energetskog razvitka i zatite okolia, Hrvatska usklauje svoj zakonodavni okvir sa smjernicama Europske unije te preuzima sve obveze koje te smjernice nalau. Kako bi se stvorile za to potrebne opsene strune podloge, izraen je i Master plan energetske uinkovitosti za Republiku Hrvatsku. Master planom se utvruje detaljna strategija poboljanja energetske efikasnosti, postavljaju se nacionalni i sektorski ciljevi te donosi lista poticajnih instrumenata i mjera, kojima e se ti ciljevi i ostvariti.

Politika odrivog razvitka energetskog sektora samo je prvi korak prema prihvaanju i primjeni dostupnih mjera i saznanja o poboljanju efikasnosti uporabe energije u svakodnevnom ivotu. Upravo javni sektor dravna i lokalna uprava mora biti predvodnik i pruiti primjer svim graanima kako efikasno gospodariti energijom. Svoju spremnost na provoenje naela odrive energetske politike veina gradova i upanija ve je iskazala prihvaanjem i potpisivanjem Energetske povelje.

Velik je broj javnih zgrada u vlasnitvu gradova i upanija, a poboljanje energetske efikasnosti u tim zgradama provodi se kroz projekt Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i upanijama. Projekt je pokrenulo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i u njemu ve sudjeluju mnogi gradovi i upanije.

Namjena vodia pred vama jest pojasniti koncept energetske efikasnosti i sustavnog gospodarenja energijom te ukazati na mogunosti koje vam se nude kako biste svoj grad ili upaniju uinili energetski efikasnijima. Cilj je olakati vam postupak uvoenja i primjene sustavnog gospodarenja energijom u vaem gradu i upaniji!

Sustavno gospodarenje energijom gradovima i upanijama prvi je korak kojim kreemo prema krajnjem cilju - Hrvatska kao regionalni lider u energetskoj efikasnosti i sustavnom gospodarenju energijom, na zadovoljstvo i korist svih graana.


SadRaj

1. Va vodi kroz gospodarenje energijom ................................................................................. 9

1.1. to je energija, energetska efikasnost, gospodarenje energijom? ................................................................................... 10 1.1.1. Osnovno o energiji i efikasnosti potronje ...................................................................................................... 10 1.1.2. Podjela energije ............................................................................................................................................ 11 1.2. Energija u Hrvatskoj ...................................................................................................................................................... 12 1.3. Energija u gradovima .................................................................................................................................................... 13 1.4. Zato gospodariti energijom? ........................................................................................................................................ 15 1.4.1. Zatita okolia i sigurnost opskrbe energijom ................................................................................................ 15 1.4.2. Pravni okvir u Republici Hrvatskoj .................................................................................................................. 16 1.4.3. Pravni okvir u Europskoj uniji ....................................................................................................................... 17 1.4.4. Primjeri iz svijeta .......................................................................................................................................... 17 1.4.5. Primjer iz Hrvatske ....................................................................................................................................... 18 1.5. Smanjenje emisije staklenikih plinova .......................................................................................................................... 18 1.6. Prije nego krenemo... .................................................................................................................................................... 19

2. Koncept sustavnog gospodarenja energijom (SGE) .............................................................. 20 2.1. Opi kontekst gospodarenja energijom ......................................................................................................................... 20 2.2. Sustavno gospodarenje energijom u zgradama ............................................................................................................. 22 2.2.1 Odreivanje energetskih trokovnih centara .................................................................................................. 22 2.2.2 Pokazatelji potronje (PP) ............................................................................................................................. 24 2.2.3 Kljuni elementi SGE .................................................................................................................................... 24 2.2.4 Od gospodarenja energijom do odrivog upravljanja gradovima i upanijama ................................................ 28

3. Koraci do sustavnog gospodarenja energijom ...................................................................... 29 3.1. Javno objavljivanje energetske politike i ciljeva SGE-a ................................................................................................... 30 3.2. Imenovanje odgovornih osoba ...................................................................................................................................... 31 3.2.1 EE tim .......................................................................................................................................................... 32 3.2.2 Potpora ustanova ......................................................................................................................................... 32 3.3. Akcijski plan gospodarenja energijom ........................................................................................................................... 34 3.3.1 Izrada akcijskog plana gospodarenja energijom ............................................................................................ 34 3.3.2 Rasporeivanje resursa ................................................................................................................................. 35 3.4. Provoenje energetskih pregleda .................................................................................................................................. 35 3.5. Izrada registra zgrada ................................................................................................................................................... 36 3.6. Uspostava informacijskog sustava gospodarenja energijom (ISGE) ................................................................................. 38 3.7. Poveanje efikasnosti potronje energije ....................................................................................................................... 38 3.7.1 Realizacija projekata .................................................................................................................................... 38 3.7.2 Praenje rezultata ........................................................................................................................................ 39 3.8. Promoviranje energetske efikasnosti ............................................................................................................................. 39 3.8.1 Uspostavljanje sustava informiranja zaposlenika ........................................................................................... 39 3.8.2 EE Info-centri za graane.............................................................................................................................. 39 3.9. Poticanje projekata poveanja energetske efikasnosti.................................................................................................... 40 3.10. Promidba pozitivnih primjera i daljnja motivacija ......................................................................................................... 40

4. Zakljuak ................................................................................................................................ 41


PRILOG 1: TIPSKE MjERE ENERGETSKE EFIKaSNOSTI ...................................................................... 42 Gospodarenje energijom ...................................................................................................................................................... 42 Gospodarenje vodom ........................................................................................................................................................... 42 Uredska oprema i ostali ureaji ............................................................................................................................................ 42 Rasvjeta .............................................................................................................................................................................. 43 Grijanje, ventilacija i klimatizacija ......................................................................................................................................... 44 Zamjena goriva .................................................................................................................................................................... 44 Koncept Inteligentne niskoenergetske kue....................................................................................................................... 45 Rekonstrukcija vanjske ovojnice zgrade ................................................................................................................................ 45

PRILOG 2: PRIMjERI GOSPOdaRENja ENERGIjOM.......................................................................... 46 Lokalna i regionalna uprava kao potroa, pruatelj usluga i dobar primjer ........................................................................... 46 Lokalna i regionalna uprava kao planer, voditelj razvoja i regulator ....................................................................................... 48 Lokalna i regionalna uprava kao savjetnik i motivator ........................................................................................................... 49 Lokalna i regionalna uprava kao proizvoa i opskrbljiva..................................................................................................... 50

PRILOG 3: dEFINIRaNjE POKaZaTELja POTRONjE (PP) ................................................................ 51 Primjeri pokazatelja potronje .............................................................................................................................................. 51

PRILOG 4: SPECIFIKaCIja INFORMaCIjSKOG SUSTaVa Za GOSPOdaRENjE ENERGIjOM (ISGE) ... 52 Integracijsko djelovanje ISGE-a ............................................................................................................................................ 52 S im se ISGE povezuje i ime upravlja? ................................................................................................................................ 53 Pregled i analiza postojeih operativnih podataka ................................................................................................................ 53 Potpora donoenju odluka ................................................................................................................................................... 54 Izvjetavanje o efikasnosti iskoritenja energije ..................................................................................................................... 55 Identifikacija i planiranje primjene projekata poboljanja energetske efikasnosti .................................................................... 55 Potpora izradi prorauna za trokove energije ...................................................................................................................... 55LITERaTURa .................................................................................................................................... 56


1. Va VOdI KROZ GOSPOdaRENjE ENERGIjOM

Cilj je ovoga vodia potaknuti na i pomoi pri uvoenju gospodarenja energijom (GE) u vaem gradu ili upaniji.

Slika 1 prikazuje put kojim emo proi do krajnjeg cilja uspostavljanja sustavnog gospodarenja energijom (SGE) u vaem gradu ili upaniji.

Slika 1 - Konceptualni prikaz vodia

za sve drave-lanice. Diljem EU ve su uspostavljeni brojni programi gospodarenja energijom na svim razinama uprave.

Zato se i Vaa uprava ne bi pridruila?

Cilj je ovoga vodia upoznati vas kako troimo energiju i kako se poboljava efikasnost potronje energije. Vodi daje osnove za pokretanje procesa poboljavanja efikasnosti potronje energije u zgradama u vlasnitvu gradova i upanija. Ovaj vodi je alat koji e vam pomoi da pratite i mjerite kako se energija troi. Vodi je usredotoen na poveanje efikasnosti potronje energije. Zatita okolia, kao i sustav efikasnog upravljanja gradom ili upanijom koji se moe nadograditi primjenom slinih principa prikazani su periferno, ali dovoljno opirno da se poveanje energetske efikasnosti trajno povee s ostalim aspektima upravljanja gradovima i upanijama.Gospodarenje energijom je samo dio ireg konteksta gospodarenja prirodnim resursima. Ono to vam predlaemo da uinite nije nita novo moda ste pojedine dijelove ve realizirali ili isplanirali u svojem gradu ili upaniji no, pruit emo vam brz i jednostavan nain napredovanja do razine naprednih gradova EU koji ve uivaju sve koristi koje sustavno gospodarenje energijom donosi.

jezine nedoumice: efikasnost ili uinkovitost, energetska ili energijskaEFIKASNOST je pojam koji se izuzetno esto koristi kako u svakodnevnom ivotu, tako i u razliitim djelatnostima, od ekonomije do energetike. Openito se moe rei da je efikasnost sposobnost postizanja eljenih rezultata uz najmanje mogue gubitke (vremena, novca, energije). Prema tome, efikasno upotrebljavati energiju znai upotrebljavati je uz najmanje mogue gubitke, odnosno ostvariti eljeni rezultat uz najmanji utroak energije. Uz pojam efikasnost, u hrvatskom se jeziku u istom smislu najee koriste pojmovi UINKOVITOST ili DJELOTVORNOST. No, ovi se pojmovi takoer koriste i za opisivanje radnje koja donosi eljeni rezultat, bez obzira na karakteristike te radnje, odnosno na uz nju vezane gubitke. Ipak, namjera nam ovdje nije ulaziti u detaljne jezikoslovne rasprave o ispravnosti uporabe pojedinih pojmova. eljeli bismo samo istaknuti da ENERGETSKA EFIKASNOST i ENERGETSKA UINKOVITOST uvijek znae isto uporabiti to manje energije za istu aktivnost ili za isti eljeni rezultat! Ipak, jednu nepravilnost koja se, na alost, uvrijeila u naem jeziku valja posebno istaknuti. Rije je o uporabi pridjeva energetski i energijski. Energetika je ljudska djelatnost koja podrazumijeva pretvorbu, prijenos i pohranu energije. Pridjev energetski znai koji se odnosi na energetiku, pa tako upotrebljavamo izraze energetski sektor, energetska tvrtka, energetski strunjak, itd. Pridjev energijski znai koji se odnosi na energiju. Drimo li se opisane znaenjske razlike ovih pojmova, zakljuujemo da bi ispravno bilo upotrebljavati izraz energijska efikasnost odnosno energijska uinkovitost. Kako je ovaj vodi nastao u sklopu projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj, odluili smo upotrebljavati upravo taj pojam - energetska efikasnost. Nadamo se da e jezikoslovci i energetiari uskoro zajdniki pronai najprimjerenije rjeenje i ukloniti ove jezine nedoumice.

Brza pitanja i odgovori o sadraju koji dolazi:Kako poeti?

Proces uvoenja sustavnog praenja i poveanja energetske efikasnosti objanjen je u 10 jednostavnih koraka. Vodi poinjemo upoznajui vas s osnovnim pojmovima, a ve u drugom poglavlju prikazujemo 10 kljunih koraka za provedbu. Uklonili smo tehnike detalje iz osnovog teksta i prikazujemo ih u prilozima.

Koja je veza izmeu lokalne energetske politike i zatite okolia? Energiju troe kako gradovi i upanije u svojim objektima, tako i graani u domovima. Lokalnom energetskom politikom izravno moemo utjecati na efikasnost potronje energije. Time smanjujemo i utjecaje na okoli primjerice, energetski efikasna kotlovnica trebat e manje goriva za jednako zagrijavanje prostora. Manja potronja goriva znai manju emisiju plinova, odnosno manji utjecaj na okoli. Ovakvih primjera je mnogo i opisani su u prilozima 1 i 2.

Postoji li ira dimenzija od lokalne?Vizija razvitka Europske unije predvia itav niz programa za poboljanje energetske efikasnosti i zatite okolia u lokalnim i regionalnim upravama,


1.1. to je energija, energetska efikasnost, gospodarenje energijom?

Gospodarenje energijom je proces kontinuiranog upravljanja trokovima uporabe energije, te nadzor efikasnosti potronje energije unutar neke cjeline (zgrade, tvornice, bolnice, djejeg vrtia, kulturnih ili sportskih objekata, itd.) s ciljem smanjenja trokova potronje uz i sti stupanj komfora korisnika iste cjeline.

Energetska efikasnost znai initi isti rad s manje energije.

Cilj sustavnog gospodarenja energijom (SGE) je kontinuirano poboljavanje energetske efikasnosti.

1.1.1. Osnovno o energiji i efikasnosti potronje

Energija je osnova tehniki visokorazvijenog svijeta. Iz definicije energije kao sposobnosti obavljanja rada, jasno je koliko je ona vana za ovjeanstvo. Raspolaganje energijom koju ne proizvodi vlastitim tijelom mnogostruko poveava radne sposobnosti ovjeka. Opseg dananjeg iskoritavanja energije i znaaja energije zorno ilustrira injenica da je u posljednjih tridesetak godina iskoriteno vie energije nego tijekom cijelog povijesnog razdoblja prije toga. tovie, potronja energije nikako ne stagnira, ve biljei stalan porast, a ovakav e se trend nastaviti i u budunosti. Proizvoditi, prenositi i iskoritavati energiju imperativ je dananjeg drutava. Od pluga do raunala, od konjske zaprege do satelita, od otvorenog plamena do mikrovalnih penica bilo nam je potrebno manje od 100 godina. U takvom svijetu, na putu korjenitih i izuzetno brzih promjena, energetska ravnotea predstavlja razmak izmeu napretka i siromatva, daljnjeg razvoja i nazadovanja. Energija se ne moe stvoriti ili unititi, ve samo pretvoriti iz jednoga u drugi oblik. Izrazi kao to su proizvodnja, dobivanje, gubici, potronja, pohrana ili tednja energije u fizikalnom smislu nisu posve toni, iako su u svakodnevnom govoru razumljivi. Obzirom na karakter ovog vodia, tehnike definicije emo izostaviti i koncentrirati se na ono to nam je bitno za gospodarenje energijom a to je efikasnost potronje energije.

Potronja energije diktira njezinu proizvodnju, a proizvodnja energije, posebice iz fosilnih goriva, ima znaajan negativan uinak na okoli. Danas su klimatske promjene jedan od najprepoznatljivijih globalnih problema, iji uzrok lei u prekomjernoj emisiji staklenikih plinova, posebice ugljinog dioksida. Svaki put kada se vozimo u trgovinu, ukljuimo perilicu, raunalo, tednjak ili uinimo bilo to drugo za to je potrebna energija proizvedena iz fosilnih goriva, stvaramo staklenike plinove koji doprinose klimatskim promjenama te oneiuju zrak. Vrijeme je da krenemo u akciju protiv klimatskih promjena. Efikasnom uporabom energije i mudrim potroakim izborom, bez gubitka komfora moete smanjiti emisije staklenikih plinova samo na osobnom primjeru za oko 20% ili jednu tonu godinje. Radi ilustracije, jedna tona staklenikih plinova moe se predoiti kao zapremnina dvokatnice povrine oko 150 m2.Uzmimo primjer rasvjete pomou obine arulje. Njezina energetska efikasnost je oko 5 do 10% (jer se 90-95% potroi na toplinu). tedne su arulje, meutim, 3 do 4 puta efikasnije u pretvorbi energije i oko 20-25% elektrine energije pretvaraju u svjetlost. K tome je snaga tedne arulje do 5 puta manja od obine, uz isti svjetlosni uin. Slika 2 Gubici elektrine energije na putu do potronje i usporedba dviju vrsta aruljaNapravimo usporedbu gubitaka na putu od elektrane do arulje koja osvjetljava na ured, kako prikazuje. Stoga je vano pri potronji dovedenu energiju iskoristiti na najefikasniji mogui nain. Tako smanjujemo potrebu za spaljivanjem sve vee koliine goriva na poetku procesa proizvodnje elektrine energije, uvajui okoli, uz istovremenu utedu novca za potroenu elektrinu energiju.

Nadalje, kako bismo jasnije ilustrirali uinak proizvodnje elektrine energije na okoli, promotrimo nekoliko injenica, koje podupiru podaci amerike EIA-e1 :

2Hrvatska je 2006. godine ukupno potroila 18.052 GWh elektrine energije .

Istu koliinu energije potroilo bi oko 17 milijuna klasinih arulja od 100 W koje bi svijetlile cijelu godinu, bez prestanka.

1 GWh elektrine energije proizvedene iz ugljena proizvede 242,9 tona CO2

Slika 2. Proizvodnja ima velike no neizbjene gubitke, prijenos i distribucija elektrine energije pak relativno male, no stalne gubitke.

1Energy Information Administration, u prijevodu Ured za informacije o energiji2Godinje izvjee Energija u Hrvatskoj 2006., Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Zagreb, 2008.


1 GWh elektrine energije proizvedene iz nafte proizvede 166,0 tona CO2

1 GWh elektrine energije proizvedene iz ugljena proizvodi 101,6 tona CO2

1 GWh elektrine energije proizvedene iz svih fosilnih goriva zajedno proizvede 1241 tone CO2

Radi se o izuzetno velikim brojkama obzirom da Hrvatska ima svega 4,3 milijuna stanovnika. Povea li svatko od nas efikasnost potronje za tek nekoliko postotaka, smanjenje staklenikih plinova moe biti ogromno. Gradovi i upanije mogu i moraju biti vodei primjer na ovom putu. Sve to je potrebno je pametno gospodariti energijom!

1.1.2. Podjela energije

Energiju dijelimo prema vrstama i izvorima djelovanja. U energetici je za ovaj vodi prikladna ona podjela vrsta energije prema stupnju pretvorbe iz oblika koje ne moemo neposredno koristiti. Podjela je sljedea:

primarna energija je energija sadrana u nosiocu energije - energentu (nafta, plin, ugljen, drvo)

Slika 3 - Primarni i sekundarni oblici energije i energetske transformacije

sekundarna energija je energija dobivena energetskom pretvorbom (transformacijom) iz primarne energije (primjerice, to je eklek tina energija dobivena iz ugljena u termoelektrani, na pragu, tj. ulazu te elektrane). Dio primarne energije se izgubi zbog neefikasnosti pretvorbe. neposredna (konana) energija je energija koja dolazi do kraj njeg korisnika, dakle do naeg doma. Dio sekundarne energije se izgubi zbog gubitaka u prijenosu i distribuciji energije.

korisna energija je energija za zadovoljavanje potreba krajnjih korisnika, primjerice toplina elektrine grijae ploe na tednjaku. Dio konane energije se opet gubi zbog neefikasnosti pretvorbe koritenih ureaja.

Primarna energija ili primarni izvori energije su izvori koji se dobivaju izravno iz prirode i koji jo nisu proli nijedan proces pretvorbe, a mogu biti:

fosilni (npr. kameni i mrki ugljen, sirova nafta, prirodni plin i sl.)

nuklearni (npr. uran, torij, itd.)

obnovljivi (suneva energija, energija vjetra, energija vodenih tokova energija biomase, geotermalna energija, itd).


Primarna energija prolazi niz transformacija prije nego postane korisna. Efikasnost pretvorbe energije tehniki je pojam koji pokazuje koliki se udio primarne ili sekundarne energije moe pretvoriti u korisnu, odnosno koliki su gubici u cijelom procesu pretvorbe. Sekundarnu energiju ili sekundarne izvore energije dobivamo procesom pretvorbe, pri kojem se energija primarnog izvora pretvara u nama iskoristiv oblik. Osnovnu podjelu i meuzavisnosti prikazuje slika 3.

1.2. Energija u Hrvatskoj

Struktura neposredne potronje energije u Hrvatskoj prikazana je na slici 4. Vidljivo je da sektor ope potronje troi najvie energije, a u njemu se posebice istiu sektor kuanstava i usluga (javnih i komercijalnih), koji zajedniki troe preko 40% ukupne energije. Usluni je sektor sam odgovoran za neto vie od 10% ukupne potronje energije u Hrvatskoj. No, ovaj sektor biljei najstrmiji porast potronje elektrine energije, to je injenica koja potvruje nunost provoenja mjera smanjenja potronje energije upravo u ovom sektoru.

Posebno snane barijere provoenju programa poveanja energetske efikasnosti postoje upravo u sektoru javnih usluga naslijeeni stav da su trokovi za energetiku stalni i nepromjenjivi, nedostatak motivacije zaposlenika za poveanje efikasnosti potronje energije, nemogunost alociranja proraunskih sredstava u projekte energetske efikasnosti, nepostojanje strukture gospodarenja energijom, itd. Jednom provedene, promjene u nainu razmiljanja lako propagiraju i u ostale sektore potronje.Zato e upravo pokretanje akcija i projekata energetske efikasnosti u sektoru javih usluga izazvati najjai pozitivan uinak i motivirati aktere unutar drugih sektora na poduzimanje konkretnih koraka za poveanje efikasnosti potronje energije. Efikasnija potronja energije u javnim objektima, kao izravnu posljedicu ima otvaranje novih mogunosti za ulaganja kroz smanjena proraunska izdvajanja za trokove upravljanja u takvim objekatima. Uteena sredstva se potom mogu raspodijeliti u neka druga, prioritetna podruja od sveopeg drutvenog interesa. Nadalje, uspjenim provoenjem programa energetske efikasnosti u vlastitim objektima odnosno u objektima javnog sektora, gradovi i upanije alju poruku da se energetska efikasnost ne predlae samo nekome drugome, ve se i provodi u vlastitoj

Slika 4 - Udjeli sektora i podsektora ope potronje u neposrednoj potronji energije u 2006. godini

Slika 5 Potronja elektrine energije u pojedinim sektorima [izvor: Energija u Hrvatskoj 2006.]


kui. Na ovaj e se nain potaknuti efikasnije koritenje energije u, po potronji energije najbre rastuem sektoru, kuanstvima, ali i u drugim podsektorima ope potronje, posebice poljoprivredi, u kojoj energetska efikasnost kao mjera poboljanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje jo uvijek uope nije prepoznata.U Hrvatskoj, kao i u brojnim drugim zemljama, postoji niz barijera koje sprjeavaju provedbu ekonomski isplativih mjera i tehnologija energetske efikasnosti. U Hrvatskoj kultura energetske efikasnosti nije dovoljno razvijena, iako vidljiv napredak postoji. O ovakvoj situaciji svjedoe i konkretne brojke preuzete iz godinjeg energetskog pregleda Energija u Hrvatskoj 2006. U vremenskom razdoblju 2000. 2006. godinja stopa porasta BDP-a u Hrvatskoj iznosila je 4,7%, dok je porast potronje primarne energije bio 2,7%, bruto potronje elektrine energije 3,6%, a neto potronje elektrine energije 4,1%. Svakako je pozitivna injenica da su se sve tri promatrane energetske intenzivnosti (utroena energija po jedinici BDP-a) u ovom estogodinjem razdoblju smanjile s prosjenim godinjim stopama redom 1,9%, 1% i 0,6%. Programi energetske efikasnosti upravo su znaajni jer slabe veze izmeu gospodarskog rasta i porasta potronje energije! Prikaz kretanja potronje po pojedinim sektorima prikazuje slika 5.Meutim, znaajan potencijal za poboljanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj vrlo zorno potvruju i sljedee injenice - u Hrvatskoj se za 1.000 US$ BDP-a u 2006. godini potroilo 179 kg ekvivalentne nafte, to je 11,8% vie od prosjeka EU-27; slino, za 1.000 US$ BDP-a potroilo se 330 kWh elektrine energije, to je 15,2% vie od prosjeka EU-27. Prema intenzivnosti ukupne potronje energije, Hrvatska se nalazi u zlatnoj sredini njezina energetska efikasnost svakako je bolja nego u zemljama regije (Slovenija, Makedonija, BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija, Bugarska, Rumunjska). No, u usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama, Hrvatska svakako moe i mora postii jo bolje rezultate i postati regionalni lider u podruju energetske efikasnosti, te ponuditi svoje znanje i iskustva susjednim zemljama. Aktivnim sudjelovanjem gradova i upanija u provedbi programa energetske efikasnosti u vlastitim objektima i pokretanje programa poveanja energetske efikasnosti u svim sektorima potronje pod upravom gradova i upanija, svakako e djelovati kao pozitivan primjer kako poslovnim subjektima tako i pojedincima da i sami ponu efikasnije koristiti energiju. Programi energetske efikasnosti u objektima gradskih i lokalnih vlasti uobiajena su praksa u zemljama s vrlo razvijenim programima energetske efikasnosti (Velika Britanija, Kanada, SAD i dr.), a predloeni su i kao poticajne mjere u svim stratekim dokumentima Europske komisije.

1.3. Energija u gradovima

Potronju energije u gradovima moemo naelno podijeliti prema sektorima: stanovanje (graanstvo)industrijakomercijalne uslugejavne usluge ipromet.

Gradska uprava izravno je odgovorna za potronju energije u sektoru javnih

usluga, dakle za potronju energije u zgradama i tvrtkama u gradskom

vlasnitvu. Najee su to veliki potroai energije,poput vodoopskrbe i

odvodnje, ostalih komunalnih tvrtki, javne rasvjete i gradskog prijevoza.

Ukupni trokovi za energiju i vodu predstavljaju znaajnu stavku u gradskim

proraunima, a broje se u desecima milijuna kuna. Sustavnim gospodarenjem

energijom i provedbom projekata poboljanja energetske efikasnosti mogue

je ostvarit novane utede od 30% i vie godinje. Gradovima se tako poetna

Grad Zagreb 779.145

Splitsko-dalmatinska upanija 463.676

Split 188.694Katela 34.103Sinj 25.373

Solin 19.011

Omi 15.472

Makarska 13.716

Trogir 12.995

Trilj 10.799

Imotski 10.213

Vrgorac 7.593

Hvar 4.138

Supetar 3.889

Stari Grad 2.817

Vrlika 2.705

Vis 1.960

Komia 1.677Osjeko-baranjska upanija 330.506

Osijek 114.616

akovo 30.092

Naice 17.320

Valpovo 12.327

Belie 11.786

Beli Manastir 10.986

Donji Miholjac 10.265

Zagrebaka upanija 309.696

Velika Gorica 63.517

Samobor 36.206

Zaprei 23.125

Jastrebarsko 16.689

Sveti Ivan Zelina 16.268

Sveta Nedelja 15.506

Ivani Grad 14.723

Vrbovec 14.658

Dugo Selo 14.300

Primorsko-goranska upanija 305.505Rijeka 144.043Opatija 12.719Crikvenica 11.348Rab 9.480Kastav 8.891Mali Loinj 8.388Bakar 7.773Delnice 6.262Vrbovsko 6.047Krk 5.491Novi Vinodolski 5.282Kraljevica 4.579abar 4.387Cres 2.959

Tablica 1

- Popis svih gradova u Hrvatskoj po upanijama s pripadajuim brojem stanovnika


Istarska upanija 206.344

Pula 58.594Pore 17.460Rovinj 14.234Umag 12.901Labin 12.426Pazin 9.227Buzet 6.059Vodnjan 5.651Buje 5.340Novigrad 4.002

Vukovarsko-srijemska upanija 204.768

Vinkovci 35.912Vukovar 31.670upanja 16.383Ilok 8.351Otok 7.755

Sisako-moslavaka upanija 185.387

Sisak 52.236Kutina 24.597Petrinja 23.413Novska 14.313Glina 9.868Hrvatska Kostajnica 2.746

Varadinska upanija 184.769

Varadin 49.075Ivanec 14.434Novi Marof 13.857Lepoglava 8.718Ludbreg 8.668Varadinske Toplice 6.973

Brodsko-posavska upanija 176.765

Slavonski Brod 64.612Nova Gradika 15.833

Zadarska upanija 162.045

Zadar 72.718Benkovac 9.786Biograd na Moru 5.259Nin 4.603Pag 4.350Obrovac 3.387

Krapinsko-zagorska upanija 142.432

Krapina 12.950Zabok 9.365Pregrada 7.165Zlatar 6.506Oroslavje 6.253Donja Stubica 5.930Klanjec 3.234

Karlovaka upanija 141.787

Karlovac 59.395

Ogulin 15.054

Duga Resa 12.114

Ozalj 7.932

Slunj 6.096

Bjelovarsko-bilogorska upanija 133.084

Bjelovar 41.869

Daruvar 13.243

Garenica 11.630

azma 8.895

Grubino Polje 7.523

Koprivniko-krievaka upanija 124.467

Koprivnica 30.994

Krievci 22.324

urevac 8.862

Dubrovako-neretvanska upanija 122.870

Dubrovnik 43.770

Metkovi 15.384

Ploe 10.834

Korula 5.889

Opuzen 3.242

Meimurska upanija 118.426akovec 30.455

Prelog 7.871

Mursko Sredie 6.548

ibensko-kninska upanija 112.891

ibenik 51.553

Knin 15.190

Vodice 9.407

Drni 8.595

Skradin 3.986

Virovitiko-podravska upanija 93.389

Virovitica 22.618

Slatina 14.819

Orahovica 5.792

Poeko-slavonska upanija 85.831

Poega 28.201

Pleternica 12.883

Pakrac 8.855

Kutjevo 7.549

Lipik 6.674

Liko-senjska upanija 53.677

Gospi 12.980

Otoac 10.411

Senj 8.132Novalja 3.335

Tablica 1 - Popis svih gradova u Hrvatskoj po upanijama s pripadajuim brojem stanovnika


Karlovaka upanija 141.787

Karlovac 59.395

Ogulin 15.054

Duga Resa 12.114

Ozalj 7.932

Slunj 6.096

Bjelovarsko-bilogorska upanija 133.084

Bjelovar 41.869

Daruvar 13.243

Garenica 11.630

azma 8.895

Grubino Polje 7.523

Koprivniko-krievaka upanija 124.467

Koprivnica 30.994

Krievci 22.324

urevac 8.862

Dubrovako-neretvanska upanija 122.870

Dubrovnik 43.770

Metkovi 15.384

Ploe 10.834

Korula 5.889

Opuzen 3.242

Meimurska upanija 118.426akovec 30.455

Prelog 7.871

Mursko Sredie 6.548

ibensko-kninska upanija 112.891

ibenik 51.553

Knin 15.190

Vodice 9.407

Drni 8.595

Skradin 3.986

Virovitiko-podravska upanija 93.389

Virovitica 22.618

Slatina 14.819

Orahovica 5.792

Poeko-slavonska upanija 85.831

Poega 28.201

Pleternica 12.883

Pakrac 8.855

Kutjevo 7.549

Lipik 6.674

Liko-senjska upanija 53.677

Gospi 12.980

Otoac 10.411

Senj 8.132Novalja 3.335

investicija u projekte energetske efikasnosti brzo isplati, a godinja se uteda od nekoliko milijuna kuna moe dalje investirati.U tablici 1 nalazi se popis svih gradova u Hrvatskoj po upanijama s pripadajuim brojem stanovnika prema popisu stanovnitva iz 2001. godine.Grad Sisak je veliinom 9. grad u Republici Hrvatskoj, a na energiju godinje troi oko 10 milijuna kuna. Procijenjeni potencijal za utedu je oko 3 milijuna kuna godinje. Ovi podatci mogu posluiti ostalim gradovima kao podloga za procjenu moguih uteda na vlastitim raunima za energiju.

1.4. Zato gospodariti energijom?

3Energija u svim oblicima elektrina energija, nafta, ugljen, plin (prirodni i ukapljeni naftni) i voda koriste se svugdje! Koriste je ljudi i ureaji kojima ljudi upravljaju. Stoga, gospodarenje energijom zahvaa sve sudionike unutar grada ili upanije.Pri tome se uspostavljanjem SGE-a ne stvara zasebna cjelina u hijerarhiji vaeg grada ili upanije ili samo informatiki sustav kojim pratimo i reguliramo potronju SGE podrazumijeva podjelu odgovornosti te organizacijsku strukturu integriranu u postojeu hijerarhiju gradske i upanijske uprave, i to na svim razinama jer za potronju energije odgovorni su svi! Energetska efikasnost prepoznata je u EU kao najisplativiji nain smanjenja negativnih utjecaja energetskog sektora na okoli, kojim se izravno utjee na ispunjenje obveza iz Kyotskog protokola. U skladu sa zapoetim pregovorima o lanstvu Republike Hrvatske Europskoj uniji, hrvatsko e se zakonodavstvo morati u vrlo kratkom roku uskladiti s europskim stoga je SGE itekako stvarnost i u vaem gradu i upaniji. Jesmo li spremni za takve promjene? Znamo li uope da dolaze, i da ih je nemogue izbjei?

1.4.1. Zatita okolia i sigurnost opskrbe energijom

Nadolazee lanstvo u Europskoj uniji ini uvoenje sustava gospodarenja energijom u gradovima obvezom, definiranom u Zakonu u energiji4. Zapitajmo se i to za nas znai injenica da ve danas, kao drava, uvozimo oko 50% energije koju troimo. ako se trenutna kretanja nastave, do 2030. ova brojka e se popeti na 70%, to u sluaju nepovoljnih prilika na tritima energije moe imati ozbiljne posljedice za gospodarstvo.

Budite spremni na stvarnost.

Poveanje cijena energenata i smanjenje negativnih utjecaja na okoli su danas sve vanija pitanja. Pribliavanje lanstvu EU, gdje se SGE u gradovima ve provodi, tehnoloki napredak i rast ivotnog standarda ine gospodarenje energijom ne samo mogunou, ve nunou.Trokovi za energiju predstavljaju sve vei teret proraunima, pa je stoga nuno uspostaviti nadzor nad potronjom. Lokalna, gradska, upanijska i dravna uprava mogu utjecati na sve aspekte politike potronje energije kroz:

Proizvodnju, distribuciju i efikasniju potronju energije, to ukljuuje: o razvoj mjerenja i reguliranja potronje energije u svim javnim zgradama

3Naravno da voda nije energija no da bi voda dola do potroaa, mora biti ispumpana iz vodocrpilita, tretirana i prepumpana do potroaa, za to se opet koristi energija. Na kraju mjeseca dobivate raun za potroenu vodu ali zapravo to je kompenzacija za uslugu dovoenja vode do vas, i stoga moemo rei da plaate energiju. 4Zakon o energiji, Narodne novine br. 68/01 i br. 177/04

o poticanje koritenja obnovljivih izvora i kogeneracije (istovremene proizvodnje elektrine energije i topline u istom postrojenju) u zgradama i na zemljitima u vlasnitvu gradova

o razvoj standarda pogona, izgradnje i obnove energetskih po-strojenja

o koritenje najboljih dostupnih energetskih mjera pri preure-enju javnih zgrada

o koritenje standarda niskoenergetske i pasivne gradnje u novim zgradama

o koritenje prikladnih financijskih alata za financiranje mje-ra ener getske efikasnosti u gradovima i upanijama, poput ugovaranja obzirom na energetsku efikasnost isporuene usluge ili proizvoda.

Podizanje svijesti graana i tvrtki o energetskoj efikasnosti, to uklju-uje:

o savjetovanje o potronji energije, primjenama kriterija ener-getske efikasnosti u graevinskim dozvolama, upravljanje otpadom i tran sportom

o informiranje i edukacija za planere, arhitekte i druge profesi-onalce

o financijske poticaje, primjerice pokretanjem programa sub-vencija za energetske utede, kogeneraciju i obnovljive izvore energije, itd.

o osvjeivanje kroz publikacije, vijesti u lokalnim novinama, organizaciju posebnih dogaanja

o koritenje atraktivnih inicijativa na razini EU (npr. Europski tjedan mobilnosti) za podizanje svijesti o problemima potro-nje energije u transportu u vaoj zajednici

o javno objavljivanje uspjenih lokalnih projekata u medijima i drugim glasilima kako bi iz njih mogli uiti i drugi.

Poticanje kroz javne radove i javnu nabavu, to ukljuuje:o izvoenje radova na projektima koji slijede naela energet-

ske efikasnosti u partnerstvu s lokalnim grupama i organiza-cijama (graani, udruenja stanara, tvrtke, poljoprivrednici, umari, itd.)

o suradnja i razmjena iskustava s drugim lokalnim i regional-nim upravama koje sustavno gospodare energijom, u Hrvat-skoj i europskim zemljama

o uvoenje zahtjeva za energetskom efikasnou u natjeaje javne nabave.

Energetska efikasnost svakako je jedan od naina brige za okoli. Izravne posljedice nebrige za okoli ukljuuju ekstremne vremenske uvjete, poplave, erozija tla, naruavanje graevina, flore i faune. Mnogo toga je potrebno poduzeti kako bi se ovi uinci uklonili, a primjeri iz zemalja diljem svijeta pokazuju da sustavno gospodarenje energijom poluuje izvrsne rezultate.Energetski sektor u Hrvatskoj, Europskoj uniji ali i diljem svijeta suoava se s izazovom odrivog razvoja. Naime, nepobitna je injenica da je pristup energiji po prihvatljivim cijenama kljuan preduvjet gospodarskog i socijalnog razvoja svakog drutva. No, proizvodnja energije i njezina uporaba znaajno utjeu na okoli, uzrokujui zagaenja lokalnog i regionalnog karaktera (smog, kisele kie i sl.), ali i svjetske probleme poput globalnog zagrijavanja i rezultirajuih klimatskih promjena. Stoga je jasno da se energetski sustavi moraju razvijati na nain koji e omoguiti sigurnu opskrbu energijom


buduih generacija, a istovremeno minimalno negativno utjecati na okoli. Upravo je poboljanje efikasnosti potronje energije prepoznato kao kljuan i ekonomski najefikasniji mehanizam za postizanje navedenih ciljeva. Osim toga, poboljanje efikasnosti potronje energije smanjuje trokove upravljanja te tako doprinosi i konkurentnosti nacionalnog gospodarstva. dakle, efikasno koritenje energije znai troiti manje energije za istu koliinu proizvoda ili usluge.

1.4.2. Pravni okvir u Republici Hrvatskoj

Politika energetske efikasnosti u Hrvatskoj provodi se putem:usvajanja i primjene energetskog zakonodavstvaStrategije energetskog razvitka Republike Hrvatske iMaster plana energetske uinkovitosti Republike Hrvatske.

Zakon o energiji5 propisuje da su glavne zadae Nacionalnih energetskih programa osiguravati dugorone razvojne ciljeve, usmjeravati energetski sektor, osigurati ulaganje u obnovljive izvore energije i objekte za njihovo koritenje te osigurati efikasno koritenje energije. Isti zakon takoer propisuje da su gradovi i upanije duni na svom podruju planirati i poticati energetsku efikasnost i usklaivati svoje projekte nacionalnim programima.U zakonodavnom okviru6 kojim se ureuju odnosi u energetskom sektoru Republike Hrvatske efikasno koritenje energije i obnovljivih izvora energije proglaeno je kao pitanje od dravnog interesa za Republiku Hrvatsku. Poseban poloaj energetske efikasnosti definiran je i u Zakonu o energiji7 koji eksplicitno izraava pozitivan stav Republike Hrvatske prema energetskoj efikasnosti, gdje se izrijekom kae da je efikasno koritenje energije u interesu Republike Hrvatske. Osim toga Zakon o energiji propisuje donoenje Programa za efikasno koritenje energije na nacionalnoj i lokalnoj razini, obvezu energetskih subjekata da najmanje jednom godinje informiraju kupce o kretanjima i znaajkama koritenja energije te potiu kupce prema efikasnom koritenju energije kroz tarifne sustave.Isti zakon odreuje da proizvodi koji za svoj rad koriste energiju, moraju biti opremljeni oznakom o energetskoj efikasnosti proizvoda prema Pravilniku o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih ureaja8. Tipovi kuanskih ureaja na koje se ovaj Pravilnik odnosi su: hladnjaci, zamrzivai i njihove kombinacije, strojevi za pranje rublja, suila i njihove kombinacije, strojevi za pranje sua, penice, izvori svjetla i ureaji za hlaenje i klimatizaciju. Primjer oznaavanja dan je na slici 6.

5Zakon o energiji, Narodne novine br. 68/01, br. 177/04 i br. 76/076Zakon o energiji, Narodne novine br. 68/01, br. 177/04 i br. 76/07; Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske, Narodne novine br. 38/02; Zakon o zatiti okolia, Narodne novine br. 110/07; Nacionalni energetski programi i drugi7Zakon o energiji, Narodne novine br. 68/01, br. 177/04 i br. 76/078Pravilnik o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih ureaja , Narodne novine br. 130/079Narodne novine br. 177/04 i br. 76/0710Narodne novine br. 76/0711Narodne novine br. 110/0712Narodne novine br. 82/94 i br. 128/9913Narodne novine br. 68/01 i br. 177/0414Narodne novine br.107/0315Narodne novine br. 79/05, br.155/05 i br. 74/06 16Directive 2006/32/EC on energy end-use efficiency and energy services and repealing Council Directive 93/76/EEC

Slika 6 - Energetske oznake za izvore svjetlosti (lijevo) i za split klima ureaje (desno)

Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti9 propisuje promociju efikasnog i racionalnog koritenja energije, objavljivanje obavijesti i podataka o energetskoj efikasnosti i koritenju energije te obvezu energetskih subjekata za dostavu traenih podataka, izvjea i druge dokumentacije u skladu sa zahtjevom Hrvatske energetske regulatorne agencije.Efikasnost potronje energije u zgradama u nadlenosti je Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva. U Zakonu o prostornom ureenju i gradnji10uteda energije i toplinska zatita navode se kao jedan od bitnih zahtjeva za graevinu. Na temelju istog zakona donesen je Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama11.Energetska efikasnost sastavni je dio i politike zatite okolia. Zakonom o zatiti okolia12 navodi se da zahvati u okoliu trebaju biti planirani i izvedeni tako da to manje oneiavaju okoli, a da se pri tome vodi rauna o racionalnom koritenju prirodnih izvora i energije. Kako se vidi iz zakonodavnog okvira, institucionalni okvir za energetsku efikasnost u Hrvatskoj ukljuuje dva kljuna ministarstva. U prvom redu to je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (MINGORP) kao ministarstvo nadleno za energetiku, a potom Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva (MZOPUG), kao ministarstvo nadleno za poslove graditeljstva, a time i za energetsku efikasnost zgrada. Provedba Pravilnika o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih ureaja u nadlenosti je Dravnog inspektorata, dok je podruje propisivanja minimalnih zahtjeva za energetsku efikasnost ureaja i ekolokog dizajna u nadlenosti i MINGORP-a i MZOPUG-a.

Temeljem Zakona o zatiti okolia13 i Zakona o energiji14 , osnovan je Fond

za zatitu okolia i energetsku uinkovitost15. Fond je osnovan radi

financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i slinih aktivnosti u podruju ouvanja, odrivog koritenja, zatite i unaprjeivanja okolia te u podruju energetske efikasnosti i koritenja obnovljivih izvora energije. Vie informacija o institucijama zaduenim za energetsku efikasnost u Hrvatskoj mogue je nai na web adresama http://www.mzopu.hr , http://www.fzoeu.hr i http://www.mingorp.hr.


17Directive 2004/8/EC on the promotion of cogeneration based on a useful heat demand in the internal energy market and amending Directive 92/42/EEC18Directive 2002/91/EC on the energy performance of buildings19Sve direktive mogu se pronai na: http://ec.europa.eu/energy/demand/legislation/domestic_en.htm 20Narodne novine br. 38/02

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i MINGORP izradili su Master plan energetske uinkovitosti za Republiku Hrvatsku. Master plan energetske uinkovitosti predstavlja dokumentiranu strategiju energetske efikasnosti, kojom su odreeni ciljevi poboljanja energetske efikasnosti te mehanizmi i mjere putem kojih e se ti ciljevi ostvarivati. Glavni stavke u sadraju Master plana su sljedee:1. Odreivanje (kvantificiranje) ciljeva za poboljanje energetske efikasnosti na nacionalnoj razini2. Regulatorni okvir za poticanje energetske efikasnosti (zakonodavstvo, financiranje, institucionalna potpora)3. Meusektorska pitanja (prije svega, povezanost energetske efikasnosti i zatite okolia, posebice u borbi protiv klimatskih promjena)4. Detaljni prikaz mjera energetske efikasnosti u svakom pojedinom sektoru neposredne potronje energije (kuanstva, usluge, industrija i promet)5. Uloga energetskog sektora u poticanju energetske efikasnosti6. Naini za praenje i verifikaciju energetskih uteda7. Detaljni plan provedbe za prvo trogodinje razdoblje

1.4.3. Pravni okvir u Europskoj uniji

Sve europske drave obvezane su direktivama EU-a da u svoje strateke i zakonodavne okvire energetskog razvitka i zatite okolia ugrade planove za poboljanje efikasnosti potronje energije. Hrvatska, kao zemlja kandidat za pristup Euopskoj uniji i njezina skoranja lanica, usklauje svoj zakonodavni okvir sa svim direktivama Europske unije te preuzima i ispunjava sve obveze koje te direktive nalau. Europska unija se u nizu dokumenata strateki opredijelila za poboljanje energetske efikasnosti, a posebice su znaajni sljedei strateki dokumenti: Zelena knjiga o energetskoj efikasnosti od 22. lipnja 2005., Zelena knjiga o energetici od 8. oujka 2006. te akcijski plan energetske efikasnosti od 19. listopada 2006.Podruje energetske efikasnosti u Europskoj uniji ureuje se preteno trima direktivama:

Direktiva 2006/32/EC Europskog parlamenta i Vijea od 5. travnja 2006. o energetskoj efikasnosti i energetskim uslugama16 Direktiva 2004/8/EC Europskog parlamenta i Vijea od 11. veljae 2004. o unaprjeenju kogeneracije na temelju potronje korisne energije na unutranjem tritu energije17

Direktiva 2002/91/EC Europskog parlamenta i Vijea od 16. prosinca 2002. o energetskim karakteristikama u zgradama18.

Uz ove, znaajne direktive, koje pokrivaju energetsku efikasnost pojedinih troila (kuanskih ureaja) su direktive 2005/32/EC, 2000/55/EC, 96/57/EC, 92/42/EEC, 92/75/EEC, 94/2/EC, 2003/66/EC , 95/12/EC , 95/13/EC, 96/60/EC 2002/40/EC, 97/17/EC, 2002/31/EC i 98/11/EC19, ija puna imena ovdje neemo navoditi, jer ve i njihova brojnost ilustrira dobru definiranost zahtjeva za energetskom efikasnosnou troila.U sklopu eurointegracijskih procesa Republika Hrvatska je cjelokupni koncept reforme energetskog sektora kroz pravni i institucionalni okvir prilagodila zahtjevima EU-a. Za podruje energetske efikasnosti posebno je znaajna Direktiva o energetskoj efikasnosti i energetskim uslugama (2006/32/EC), koja obvezuje na postavljanje kvantitativnih ciljeva za poboljanja energetske

efikasnosti u razdoblju od 2008. do 2016. te ispunjavanje istih. Preuzimanje i ispunjavanje obveza koje ove direktive nalau znaajno e pridonijeti i ispunjavanju jednog od stratekih ciljeva hrvatske energetske politike, definirane Strategijom energetskog razvitka20, a to je poboljanje energetske efikasnosti u svim segmentima energetskog sektora. Nadalje, Hrvatska je takoer ratificirala Kyotski protokol, meunarodni ugovor kojim se potpisnice obvezuju smanjiti svoje emisije staklenikih plinova u razdoblju od 2008. do 2012.godine. Hrvatska mora svoje emisije smanjiti za 5% u odnosu na baznu godinu. Programi energetske efikasnosti koji ukljuuju i koritenje obnovljivih izvora energije i projekte zamjene goriva, svakako e imati kljunu ulogu u postizanju ovog vanog cilja.

1.4.4. Primjeri iz svijeta

Svjetska iskustva pokazuju da je kljuan faktor za uspjenost provoenja programa energetske efikasnosti upravo osmiljavanje aktivnosti za obrazovanje, informiranje i podizanje svijesti ljudi o vanosti efikasnog koritenja energije i povezanosti s ciljevima zatite okolia. Nadalje, svi uspjeni programi energetske efikasnosti podrazumijevaju i aktivnosti tipa lead-by-example (voditi primjerom). Kako bismo potvrdili ovu injenicu, navodimo nekoliko programa iz zemalja s vodeim programima energetske efikasnosti u svijetu:

U.S. Department of Energy, Energy Efficiency and Renewable Energy: Federal Energy Management Program (FEMP) ameriki program efi-kasnog koritenja energije i vode uz uporabu obnovljivih izvora energije u objektima dravne uprave (http://www1.eere.energy.gov/femp)Government of Canada: Federal House in Order (FHIO) sveobuhvat-na kanadska inicijativa za suzbijanje klimatskih promjena kroz projekte energetske efikasnosti i zamjene goriva u vladinim objektima (http://www.fhio-ifppe.gc.ca)Natural Resources Canada, Office of Energy Efficiency: Federal Building Initiative (FBI) efikasno koritenje energije, vode i uporaba obnovljivih izvora energije u objektima dravne uprave Kanade (http://oee.nrcan.gc.ca/communities-government/buildings/federal/federal-buildings-ini-tiative.cfm)UK Government: Better Public Buildings Initiative britanski program poboljanja kvalitete javnih objekata (http://www.betterpublicbuilding.org.uk)European Commission: GreenBuilding Programme europski program poboljanja energetske efikasnosti u nestambenim objektima (http://www.eu-greenbuilding.org)Vie europskih poticajnih programa i udruenja (http://ec.europa.eu/energy/ )

o Display Campaign o Sustainable Energy Europe Campaign o Energie Cites o Sustainable Cities and Towns Campaign o MedCities o Local Government for Sustainability (ICLEI) o Council of European Municipalities and Regions (CEMR) o Climate Alliance


Energetski efikasni javni objekti vrlo su znaajni: doprinose zatiti okolia, pruaju zdrave radne uvjete za zaposlenike, potiu produktivnost i tede novac poreznih obveznika. Takoer, ovakvi projekti izuzetno su dobra prilika za javno-privatno partnerstvo, posebice prilikom velikih rekonstrukcija gradskih objekata. Takvim aranmanima na ekonomski isplativ nain se postiu sve ve navedene prednosti poboljane energetske efikasnosti. Ovakve e aktivnosti takoer potaknuti trine promjene i usmjeriti trite roba i usluga k sve efikasnijim tehnologijama i rjeenjima.

1.4.5. Primjer iz Hrvatske

Kao uspjean primjer gospodarenja energijom u Hrvatskoj moe posluiti grad Sisak (Okvir 1).

Okvir 1 gospodarenje energijom - Sisak

Grad Sisak Broj stanovnika (grad u irem smislu) 52.233 Povrina: 422,75 km2

Broj samostalnih naselja: 35 Broj stanovnika (grad u uem smislu): 37.491 Trokovi energije u gradu Sisku:

(potronja energije u sustavu opskrbe vodom nije uraunata)1. javne zgrade 6.000.000,00 kn2. javna rasvjeta 3.500.000,00 kn

Ostvarene novane utede u prvoj godini rada EE ureda: Rekonstrukcija sustava grijanja i zamjena goriva na dvije kole 300.000,00 kn Promjena zakupa snage i tarifa u 2 zgrade 140.000,00 kn

U Sisku je u sklopu projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj kojeg provode Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (MINGORP) pokrenut pilot projekt Uvoenje sustavnog gospodarenja energijom u grad Sisak.Pripreme pilot projekta zapoele su poetkom 2006. godine, a provedba u travnju 2006. godine. Koncept provedbe projekta sastojao se od sljedeih glavnih komponenti:

1. priprema za projekt2. uspostava sustavnog gospodarenja energijom (SGE) u gradu3. javna objava politike energetske efikasnosti4. provoenje ocjena energetske efikasnosti svih zgrada i tvrtki u vlasnitvu grada, ime su obuhvaene: kole (21 zgrada); vrtii (7 zgrada); sportski objekti (3 zgrade): gradski bazen klizalite gradski stadion objekti u kulturi i socijanoj skrbi (7 zgrada): knjinice i galerija (4 zgrade) kazalita (2 zgrade) djeji dom javna rasvjeta; sustav opskrbe vodom i odvodnje5. razvoj i instalacija Informacijskog sustava za gospodarenje energijom ISGE

6. provedba mjera poboljanja energetske efikasnosti samostalno ili putem ESCO modela7. otvaranje EE info centra za graane u kojem se mogu dobiti besplatni savjeti i8. organiziranje radionica za graane na kojima se obrauju teme efikasne uporabe energije i openito informira graane o energetskoj efikasnosti.

Pilot projekt u Sisku uspjeno je pokrenut u veljai 2007. godine, kada je slubeno zapoeto sustavno gospodarenje energijom u gradu. Unutar komunalnog odjela u gradskoj upravi osnovan je Ured za gospodarenje energijom (EE ured) te je imenovan Energetski tim (EE tim) s 2 lana, koji su preuzeli obvezu i zadae gospodarenja energijom u svim objektima u vlasnitvu grada. Do kraja 2007. godine EE tim je u potpunosti preuzeo gospodarenje energijom u gradu. Zapoeto je i provoenje nekoliko projekta poboljanja energetske efikasnosti (EE projekt). Rezultate EE projekata prikazat emo na primjeru dviju osnovnih kola, u kojima su zamijenjene stare i dotrajale kotlovnice na loivo ulje. U osnovnoj koli Braa Ribar ugraena je nova plinska kotlovnica te su zamijenjene sve cijevi i radijatori, a u osnovnoj koli Viktorovac ugraena je nova toplinska podstanica i spojena na sredinji toplinski sustav. Oba projekta provedena su tako da se investicija otplauje iz ostvarenih uteda.Pozitivni uinci provedenih projekata su viestruki:

smanjenje potronje energije za 30% za obje kole, to odgovara smanjenju od 350 MWh/godini; financijaska uteda od 300.000,00 kn i to ne samo zbog smanjene potronje energije, ve i zbog zamjene skupog loivog ulja jeftinijim i ekoloki prihvatljivijim prirodnim plinom te spajanjem na sredinji toplinski sustav; smanjenje emisije staklenikih plinova za 90 tona CO

2/ godini.

1.5. Smanjenje emisije staklenikih plinova

Sustavno gospodarenje energijom (SGE) izravno je povezano uz zatitu okolia. Naime, korisne oblike energije (poput elektrine ili toplinske energije) najveim dijelom dobivamo spaljivanjem fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin). Prema tome, smanjenjem potronje elektrine ili toplinske energije smanjujemo izgaranje fosilnih goriva, a time i emisiju tetnih plinova u okoli.Ugljini dioksid (CO2), koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva, je plin s najveim utjecajem na globalno zatopljenje. Stoga se utjecaj smanjenja potronje energenta na globalno zatopljenje rauna primarno kroz ostvareno smanjenje emisije CO2. U tablici 1 dani su emisijski faktori CO2 za pojedine energente.

Tablica 2 Emisijski faktori CO2 za pojedine energente

Emisijski faktor za prirodni plin 200,95 gCO2/kWh

Emisijski faktor za lako loivo ulje 264 gCO2/kWh

Emisijski faktor za loivo ulje 276 gCO2/kWh

Emisijski faktor za elektrinu energiju 276,75 gCO2/kWh

Emisijski faktor za toplinarstvo 269,39 gCO2/kWh

Primjenom gore navedenih emisijskih faktora proizlazi da emisija 1 tCO2 nastaje potronjom:


530 m3 zemnog plina 370 l ekstra lakog loivog ulja 3600 kWh elektrine energije

Isto tako, ukoliko zamijenimo samo jednu klasinu arulju snage 100 W koju koristimo 6 sati na dan tednom aruljom snage 23 W, u godini dana moemo utedjeti oko 50 kg CO2. Danas smo i sami svjedoci klimatskih promjena, a raste svijest i o injenici da svojim postupcima i navikama i sami sudjelujemo u zagaivanju okolia. SGE nam prua mogunost da poveavanjem efikasnosti potronje energije na razini cijelog grada znatno doprinesemo zatiti okolia i ublaavanju klimatskih promjena. Primjer postignutih smanjenja emisije CO2 za kolu u gradu Sisku prikazan je u okviru 2.

Okvir 2 - Primjer izrauna smanjenja emisije CO2 za kolu

Podaci o koli:Godina izgradnje: 1960.Povrina: 2780 m2

Broj osoba u koli: 680Broj sati rada: 3900 sati/godini

Sustav grijanja prije rekonstrukcije:Tip kotla: 2 x toplovodni kotlo TAM Maribor, tip ZE-250Godina proizvodnje: 1976Snaga: 2 x 290 kWEnergent: loivo uljeGodinja potronja loivog ulja: 50.000,00 litaraGodinja potronja toplinske energije: 500.000,00 kWh

Sustav grijanja nakon rekonstrukcije:Toplinska podstanicaSnaga: 380 kWEnergent: Centralni toplinski sustavGodinja potronja toplinske energije: 304.900,00 kWh

Izraun emisije CO2ECO2 = Godinja potronja topliske energije x Emisijski faktor Prije rekonstrukcije (loivo ulje): ECO2 = 500.000,00 x 276 = 138 tona CO2/godini

Nakon rekonstrukcije (centralni toplinski sustav) ECO2 = 304.900,00 x 269,39 = 82 tone CO2/godini

Ostvareno smanjenje: 56 tona CO 2/godini

1.6. Prije nego krenemo...

Uenje je poput plovidbe uzvodno: ne napredovati znai ii unatrag. --- kineskaPromjena je zakon ivota i samo oni koji gledaju u prolost ili sadanjost, e sigurno promaiti budunost. --- John F. KennedySuoeni s izborom promjene naina razmiljanja ili dokazivanja da promjena nije potrebna, gotovo svi odmah ponu dokazivati. --- John Kenneth Galbraith

injenica je da je u mnogim gradovima i zemljama znanje o poboljanju energetske efikasnosti i takva praksa u lokalnoj, gradskoj i regionalnoj upravi svakodnevica ve niz godina. dakle, ono to emo pokazati primijenjeno je, testirano i dokazano dosad mnogo puta. Ono to ete vi postii je nova korist za graane u vaem gradu ili upaniji oni e tako postati dio grupe povlatenih graana koji mogu rei da se njihovi izabrani predstavnici brinu o budunosti i razvitku uz primjenu naela odrivog razvoja.

Bilo da je vae radno mjesto u upaniji, gradu ili opini, vi ste dio ili pak voditelj grupe ljudi koja ini tim. Stoga ste vi kritini za uspjeh vaeg grada ili upanije. Postojea iskustava pokazuju da je uspjeh izgledan strah od preuzimanja odgovornosti je potpuno nepotreban! Put do uspjeha uvijek traje, no u sluaju sustavnog gospodarenja energijom taj se put sigurno moe zavriti uspjeno.

Za sustav gospodarenja energijom u ovom vodiu nadalje emo koristiti kraticu SGE. Obzirom na okruenje, kako bi naglasili da SGE nije nova struktura unutar uprave ve nadogradnja postojee, mi emo rei da uvodimo sustavno gospodarenje energijom kojega ine ljudi, procedure i oprema sa zajednikim ciljem poveanja efikasnosti potronje energije.Slino tome, spomenut emo i sustav integriranog upravljanja gradom ili upanijom, koji e nam posluiti da postavimo SGE u perspektivu veih planova.

Zadovoljni graani ine uspjenu zajednicu. Pozitivno miljenje o gradskom ili upanijskom poglavarstvu stvara pak pozitivnu povratnu vezu u svim procesima, od gospodarskih do politikih. Stoga su zadovoljni graani cilj svake javne uprave. Investicije u projekte poveanja energetske efikasnosti koji se pokreu kroz SGE vrlo su jednostavan i efikasan nain postizanja ovog cilja.


21Trokovi se ponekad i ne mogu smanjiti. Primjerice, ukoliko broj pacijenata u bolnicama stalno raste, rast e i potronja energije. No specifina potronja energije po broju pacijenata svakako se moe smanjiti boljom prilagodbom npr. ciljanih temperatura, vremenskim rasporedom, itd. Dakle, i uz porast potronje energije, efikasnost njezine potronje moe se poveati, pa e taj porast biti sporiji i dugorono odriv u odnosu na stanje bez SGE-a.

Slika 7 - Osnovni koncept SGE-a

rad (ljudski resursi) uredski materijal i oprema energija odravanjeusklaenost s propisima zatite okolia.

Na alost, ustalilo se miljenje da je energija stalan troak kojim se ne moe upravljati, to je naravno potpuno pogreno. Razlog takvome miljenju lei u relativno stabilnim (i jo uvijek niskim) cijenama energije te injenici da energija u mnogim poduzeima, posebice iz uslunog sektora, predstavlja samo mali dio u ukupnim trokovima upravljanja. Upravljanje potronjom energije uz smanjenje21 trokova energije, za posljedicu ima i smanjenje trokova odravanja te poboljanja zatite okolia.Naime, sustavno gospodarenje energijom svakako podrazumijeva neprestano poboljavanje radnih procedura, ime se smanjuje i potreba za preventivnim, a posebice korektivnim odravanjem, a samim tim se smanjuju i trokovi odravanja. Nadalje, potronja energije usko je vezana uz oneienje okolia. Naime, izgaranjem fosilnih goriva (nafte, plina, ugljena) u atmosferu se emitiraju brojni zagaivai, a posebice CO2, krivac za globalni problem klimatskih promjena. Stoga, svako neracionalno koritenje energije u stvari znai zagaenje okolia.

danas je briga za okoli imperativ svake lokalne zajednice i neizostavan dio drutveno odgovornog ponaanja. Pokazuje se da je u razvijenim zemljama kupcima jedan od prioriteta pri odabiru dobavljaa roba i usluga upravo njegov odnos prema okoliu. Osim stvaranja zelenog imida, racionalnom potronjom energije smanjit e se i (budui) trokovi za neusklaenost s propisima zatite okolia, tzv. okoline naknade.Prema tome, energijom se moe upravljati i gospodariti jednako efikasno kao i bilo kojim drugim trokovima! Upravo je to bit sustava gospodarenja energijom (SGE).

2.1. Opi kontekst gospodarenja energijom

Gospodarenje energijom treba promatrati na vie razina. ak se i na globalnoj razini pridaje velika vanost SGE-u, kroz razne meunarodne sporazume i ciljeve poput smanjenja emisija staklenikih plinova (Kyotski protokol). U Europskoj uniji zemlje-lanice odrednice direktiva o energetskoj efikasnosti provode kroz svoje nacionalne regulatorne okvire. Inicijative za sustavno gospodarenje energijom sve su prisutnije i na regionalnoj i lokalnoj razini, gdje se razvija financijska potpora ovakvim programima, provode promotivne aktivnosti i informativne kampanje o gospodarenju energijom, kako bi se pozitivnim primjerom motiviralo graane da i sami neto uine. Opi kontekst i nain motivacije na raznim razinama uprave prikazuje slika 8.

Projekt SGE-a u gradovima obuhvaa sve zgrade u vlasnitvu lokalne uprave. U skladu s nalazima energetskih pregleda, u pojedinim zgradama se pokreu i provode zahvati poboljanja energetske efikasnosti. Krajnji cilj je svesti potronju energije u zgradama na najmanju moguu razinu, kontinuirano poboljavajui efikasnost uporabe energije, no uz osiguravanje optimalnih radnih i boravinih uvjeta u tim zgradama. Ovaj proces, koji treba provesti za svaku zgradu u vlasnitvu grada ili upanije, ilustriran je slikom 9.

2. Koncept sustavnog gospodarenja energijom (SGE)

Osnovni cilj SGE-a je razviti i uspostaviti model kontinuiranog i sustavnog gospodarenja energijom (energetskog menadmenta) u objektima i tvrtkama u vlasnitvu gradova i upanija.Trokovi energije (prirodni plin, ekstra lako loivo ulje, ogrjevno drvo, elektrina energija, toplinska energija u obliku vrele vode ili pare) i vode u objektima koji su u vlasnitvu i pod upravom grada ili upanije predstavljaju znaajnu stavku u proraunu. SGE optimira i smanjuje potronju energije, tj. poboljava energetsku efikasnost, a time izravno ostvaruje utede i smanjuje tetni utjecaj na okoli.Moe se rei da je SGE specifian skup znanja i vjetina koji se temelji na organizacijskoj strukturi koja povezuje sljedee kljune elemente:

ljude s dodijeljenim odgovornostima procedure praenja efikasnosti:

o pokazatelje potronje (u daljnjem tekstu PP) o definirane ciljeve za poboljanje

kontinuirano mjerenje i poboljavanje efikasnosti.

Temeljni koncept SGE-a sa svojim kljunim elementima prikazan je na slici 7.

Energija je troak stoga, gospodarenje energijom znai upravljanje trokovima. Poboljanje energetske efikasnosti, dakle, znai poveanje kvalitete usluge graanima! Stoga se moramo zainteresirati i aktivno ukljuiti u program uspostavljanja sustava gospodarenja energijom SGE.Gradska i upanijska uprava, ba kao i veina tvrtki, ima sljedee trokove upravljanja:

rad (ljudski resursi)uredski materijal i oprema energija odravanjeusklaenost s propisima zatite okolia.

Energija je troak stoga, gospodarenje energijom znai upravljanje trokovima. Poboljanje energetske efikasnosti, dakle, znai poveanje kvalitete usluge graanima! Stoga se moramo zainteresirati i aktivno ukljuiti u program uspostavljanja sustava gospodarenja energijom SGE.Gradska i upanijska uprava, ba kao i veina tvrtki, ima sljedee trokove upravljanja:


Slika 8 - Opi kontekst gospodarenja energijom

Slika 9 SGE i proces poveanja efikasnosti potronje energije u gradskim i upanijskim zgradama


2.2. Sustavno gospodarenje energijom u zgradama Krenimo od injenice da se za svaku zgradu u vlasnitvu grada ili upanije na kraju mjeseca plaaju rauni za utroenu energiju. Poetni korak jest razumijevanje strukture potronje energije, kao to prikazuje slika 10.

Potronju elektrine energije ine svi elektrini ureaji u zgradi ili izvan nje (npr. javna rasvjeta). Rauni za grijanje pojavljuju se posebno u zgradama prikljuenima na gradske toplane ili openito koje se griju kroz toplovodnu mreu. Prirodni plin se troi u vlastitim kotlovnicama ili za proizvodnju topline, za kuhanje i zagrijavanje tople potrone vode. Voda se troi za pie i sanitarne potrebe u svim zgradama.

Znate li koje su sve zgrade pod vaom upravom? Imate li te informacije u nekom sredinjem registru podataka?

Bez ozbira na odgovor na ova pitanja, jednom kada utvrdimo trokove za energiju i vodu, moramo utvrditi gdje se potronja dogaa tako dolazimo do sustava koji prikazuje slika 11.Definiravi zgrade kao toke u kojima se troi energija, svakoj zgradi pridijeljujemo iznos dan na raunima kao troak energije. No, jo ne znamo kako su ti trokovi nastali. Dakle, ukoliko se unutar mjeseca dogodi veliko

odstupanje potronje, u odnosu na prosjenu potronju proteklih godina, nemamo mogunost promjenu prepoznati i popraviti sustav tako da odmah funkcionira efikasno, ve moemo tek reagirati na kraju obraunskog razdoblja.Zbog toga, a da bismo povezali potroenu energiju, ne samo sa zgradom nego i s tonim mjestom potronje, definiramo tzv. energetske trokovne centre (ETC). Primjeri ETC-a su:

kuhinja u koli kuhinja u vrtiu rasvjeta muzeja sanitarni vorovi u sportskim dvoranama u vlasnitvu grada gradski autobusi u javnom prijevozu.

Iskustveno pravilo je da manje zgrade predstavljaju jedan ETC, dok se vei sustavi poput npr. bolnica obino dijele na nekoliko ETC-a, od kojih je svaki cjelina koja se promatra za sebe.

2.2.1. Odreivanje energetskih trokovnih centara

Uvoenje SGE-a poinje uspostavljanjem organizacijske strukture te decentralizacijom odgovornosti na pojedine dijelove poglavarstva (u ovisnosti o djelatnosti, tipovima energije i sl.). Pojedini centri odgovornosti nazivaju se energetski trokovni centri (ETC). U svakom ETC-u se:

imenuju odgovorne osobe definiraju pokazatelji potronje (PP)odreuju ciljevi za poboljanje efikasnosti potronje energije te prati potronja energije (po aktivnostima, jedinici prostora, broju ljudi ili proizvoda).

Prilikom odreivanja ETC-a potrebno je u obzir uzeti sljedee kriterije: potronjuenergijeuETC-umorabitimogueizravnomjeriti usvakomETC-umorabitimogueodreditiaktivnostivezaneuzpo-

tronju energije (u gradu e to esto biti samo korisni volumen pro-storije koja se hladi ili grije, broj zaposlenika u tom prostoru, ali u nekim grdaskim/upanijskim objektima e to biti i koliina proizvoda, primjerice asfalta proizvedenog u asfaltnoj bazi tvrtke koja upravlja gradskim cestama i sl.)

trokovipotrebnemjerneopremenebitrebalibitiveiod15do25%godinjih trokova za energiju u ETC-u gdje se postavljaju mjerenja - naime, iskustvo pokazuje da bolje praenje potronje energije koje osigurava mjerni sustav, moe donijeti energetske utede od 5 do 15%, pa se na ovaj nain osigurava ekonomska isplativost instaliranja dodatne mjerne opreme

Slika 11 - Povezivanje potronje s potroaima

Slika 10 - Uobiajene kategorije potronje u javnim objektima


odgovornostzapraenjepotronjeenergijeuETC-unajboljejedodijelitiosobikojaradiutomETC-u,primjericevoditeljuodravanjailidomaru zasvakiETCmorajusedefiniratipokazateljipotronjeenergije zasvakiETCpotrebnojepostaviticiljevezapoboljanjeefikasnostipotronjeenergije.

Energetske trokovne centre potrebno je definirati kako na strani potronje energije (npr. grijani prostor), tako i na strani opskrbe energijom (npr. kotlovnica). Primjerice, na strani potronje energije zanima nas koliko efikasno se energija koristi za obavljanje odreene aktivnosti, dok nas na strani opskrbe energijom zanima koliko efikasno koristimo ulazne energente za proizvodnju korisnog oblika energije (primjerice, koliko efikasno koristimo prirodni plin u kotlovnici za dobivanje toplinske energije).

Na slici 12 ilustriran je koncept ETC-a.

Slika 12 takoer istie da je u svakom ETC-u izuzetno vano imenovati osobu odgovornu za energetiku koja e prikupljati podatke, izraunavati PP te ih usporeivati s postavljenim ciljevima, a o napretku izvjetavati nadreene strukture.Odreivanje ETC-a u svakoj zgradi u vlasnitvu grada ili upanije, zahtjeva detaljniju analizu koja svakako mora biti sljedei korak u nastavku aktivnosti na podruju energetske efikasnosti i potpunog uspostavljanja SGE-a!Odredivi ETC-e, uvoenje SGE-a zasad izgleda kako prikazuje Slika 13. Kako bi od ETC-a, koji u ovoj fazi postoje kao samostalni otoci u kojima se dogaa odreeni troak za energiju, ostvarili korist u smislu poboljanja energetske efikasnosti, jednom definirani ETC-i moraju se umreiti kroz sustav gospodarenja energijom (SGE).

Slika 12 - Koncept energetskih trokovnih centara (ETC)

Slika 13 - SGE u fazi uvoenja ETC-a


i provoenjem organizacijskih promjena tako da se stvori svijest o SGE-u, posao nije gotov, ali je inicijalna faza privedena kraju. Mjerni instrumenti i senzori koje postavljamo u fazi uvoenja ETC-a i definiranja PP-a pruaju nam uvid u kretanja potronje svih oblika energije i parametara koji na tu potronju utjeu. Dakle, generiramo podatke koje je potrebno analizirati kako bismo mogli donijeti odluke o nainima poveanja efikasnosti potronje energije u zgradama pod naom upravom. Izuzetno je poeljno da prikupljanje podataka bude automatizirano. Podaci se obino pohranjuju u bazu podataka. Runo prikupljanje podataka takoer je mogue, no danas se povlai pred modernim tehnologijama koje omoguuju jasnije, a istovremeno i kompleksnije analize podataka, praktiki u istom trenutku kada pristignu novi podatci. Runi upis podataka takoer ostavlja otvorenim pitanje nesigurnosti i mogunosti pogreke pri prikupljanju i upisivanju podataka u informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE), koji je okosnica sustavnog gospodarenja energijom.Sustavno gospodarenje energijom je kontinuiran proces SGE nije projekt koji ima svoj ivotni vijek, ve on postaje dio rutinskih procesa u gradu ili upaniji.

Zasad moemo utvrditi da smo u razvoju SGE-a doli do razine prikazane na slici 15.

2.2.3. Kljuni elementi SGE-a

SGE je samo jedan element upravljanja efikasnou ukupnog procesa kojim se bavi vaa upravna jedinica, no vrlo vaan u ostvarivanju svih ostalih naime, nijedna druga aktivnost ne moe se obavljati bez utroka odreenih energetskih resursa. dobar sustav gospodarenja energijom bi trebao smanjiti trokove za energiju (poveanjem efikasnosti potronje) za najmanje 5%, a ovisno o situaciji i preko 50%.Za uvoenje i pravilno funkcioniranje SGE-a, potrebno je izvriti niz aktivnosti, od kojih skreemo panju na: razvojidonoenjeenergetskepolitikeiplanaprovedbe obrazovanjeiakcijepodizanjasvjesnostioenergiji,energetskojefika-

snosti i gospodarenju energijom energetskepregledekakobiserazumjelapotronjaiodredilemogu-

nosti poboljanja uspostavainformacijskogsustavazagospodarenjeenergijom(ISGE)

2.2.2. Pokazatelji potronje (PP)

Redovito mjerenje potronje energije u ETC-ima i povezivanje potronje energije s aktivnosti za koju se ta energija troi, osnova je gospodarenja energijom. Ova se veza izraava preko pokazatelja potronje (PP), a esto se koristi i izraz energetska intenzivnost ili jedinina (specifina) potronja. Naime, pokazatelj efikasnosti potronje energije jest omjer potroene energije i korisnog izlaza (usluge, proizvoda) kroz neko vremensko razdoblje. Dakle, za odreivanje PP-a potrebno je mjeriti: potronjuenergijei veliinekojeutjeunapotronjuenergije.

Kako se definiraju pokazatelji potronje i koji se uobiajeno koriste, detaljno je prikazano u prilogu 3, dok ovdje i nadalje prikazujemo samo ideju. Dakle, u zgrade smo uveli ETC-e i za svaki smo razvili pokazatelje potronje. Prema tome, u procesu uspostave SGE-a stigli smo do stanja prikazanog na slici 14.Jednom postavljeni PP-ovi slue i za postavljanje ciljeva poboljanja

efikasnosti tako moemo za primjerice kolu, definirati poveanje energetske efikasnosti grijanja za 15%. Ovakav cilj bismo ostvarili zahvatima u kotlovnici, zamjenom prozora i poboljanjem izolacije (nakon to odredimo financijsku isplativost pojedinih mjera).Nakon definiranih PP-ova i postavljenih ciljeva za poboljanje efikasnosti, te nakon to smo postavili mjerne instrumente za praenje potronje i uspostavili procedure oitanja instrumenta, proces praenja i ocjene efikasnosti potronje energije u pojedinom ETC-u, provodit e se kroz sljedee aktivnosti: redovnooitanjemjernihinstrumenata(provodizatozaduenaoso-

ba)o ako je sustav automatski, onda se instrumenti i baza podataka samo

periodiki obnavljaju provjeratonostioitanihpodataka(obinoprovodivoditeljETC-a) izraunPP-aiusporeivanjesdefiniranimciljem(obinoprovodivo-

ditelj ETC-a) kadaseuoeodstupanjaoduobiajenogtrendapotronje,potrebno

je provesti analizu uzroka i posljedica, a potom provestikorektivnemjere.Definiranjem ETC-a i pokazatelja potronje te ukljuivanjem zaposlenika

Slika 14 Koncept SGE-a nakon definiranja PP-a za svaki ETC


razradaiprovedbautvrenihmjerazapoboljanjeenergetskeefikasnosti.

Ove toke treba shvatiti kao integriranu cjelinu, kako je i ilustrirano slikom 16.Obrazovanje zaposlenika je od izuzetne vanosti! Zaposlenici na operativnoj razini moraju razumjeti potronju energije, potrebu za poveanjem njezine efikasnosti i naine kako to ostvariti. Kroz radionice i predavanja zaposlenicima treba poveati svijest i ukazati im na injenicu da i oni sami svojim ponaanjem utjeu na potronju energije, a time i na okoli. Posebice je nuno da osobe zaduene za gospodarenje energijom (EE tim) poznaju problematiku i da imaju odgovarajue znanje s kojim mogu kvalitetno provoditi energetska savjetovanja, kako svojim kolegama tako i graanima. Primjer plana teaja za zainteresirane djelatnike budue energetske savjetnike dan je u okviru 3.

Slika 15 - SGE i informacijski sustav (ISGE) za prikupljanje i obradu podataka

Slika 16 Integriranje cjelina u procesu gospodarenja energijom


dan 1.Uvodni dio9:00 9:05 Uvodno o Projektu poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj 9:05 9:15 Projekt Sustavnog gospodarenja energijom u gradovima i upanijama9:15 9:40 Projekcija filma Moj grad9:40 10:20 Uvodno o energetskoj efikasnosti10:20 10:45 Potronja energije u zgradama10:45 11:00 Pauza za kavuToplinska zatita zgrada I. dio11:00 11:30 Postojee stanje stambenog fonda u RH11:30 13:00 Savjeti za adaptaciju postojeih zgrada13:00 14:00 Pauza za ruak14:00 15:30 Savjeti za gradnju novih obiteljskih kua15:30 16:00 Materijali dostupni na tritu i cijene

dan 2.Toplinska zatita zgrada II. dio9:00 9:30 Primjeri iz prakse9:30 10:30 Pasivna gradnja10:30 11:00 Termika Expert predstavljanje softwarea za proraun toplinskih gubitaka11:00 11:15 Pauza za kavuGrijanje stambenog prostora11:15 12:15 Grijanje stambenih prostora12:15 13:15 Pauza za ruak13:15 14:45 Elementi sustava grijanja I14:45 15:00 Pauza za kavu15:00 16:00 Elementi sustava grijanja II16:00 16:15 Zakonska regulativa i norme. Cijene ureaja.16:15 16:30 Regulacija sustava grijanja

dan 3.Ventilacija i hlaenje stambenog prostora9:00 9:30 Ventilacija stambenog prostora9:30 10:30 Hlaenje stambenog prostora10:30 10:45 Pauza za kavuPriprema potrone tople vode10:45 12:15 Priprema potrone tople vode u kuanstvima 12:15 13:15 Pauza za ruakObnovljivi izvori energije u kuanstvu13:15 14:30 Energija sunca14:30 14:45 Pauza za kavu14:45 15:30 Biomasa15:30 16:00 Kogeneracija u kuanstvima, mini vjetrogeneratori16:00 16:15 Zavrna rije organizatora i podjela certifikata

dan 4.Elektrina energija u kuanstvima9:00 10:30 Rasvjeta10:30 10:45 Pauza za kavu10:45 11:30 Kuanski ureaji11:30 - 12:15 Inteligentna kua12:15 13:15 Pauza za ruak13:15 14:15 Tarifni sustavi i oprema dostupna na tritu14:15 14:45 Pauza za kavuEkonomika u energetici14:45 16:15 Ekonomika u energetici

dan 5.Energetski pregledi zgrada9:00 10:00 Energetski pregledi zgrada10:00 10:30 Rezultati energetskih pregleda financiranih od strane UNDP-a10:30 10:45 Pauza za kavuIskustva iz prakse10:45 11:00 Besplatni info telefon pokrenut u sklopu UNDP Projekta poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj11:00 11:15 Iskustva energetskih savjetnika pri obilasku obiteljskih kua 11:15 - 11:45 Iskustva energetskih savjetnika Energo Rijeka11:45 12:45 Pauza za ruakVjetine komunikacije12:45 14:15 Vjetine komunikacije I14:15 14:30 Pauza za kavu14:30 16:00 Vjetine komunikacije II16:00 16:15 Zavrna rije organizatora i podjela certifikata

Svrha teaja je osposobljavanje polaznika za kvalitetno provoenje ener-getskog savjetovanja. Polaznici teaja e biti zaposlenici lokalnih uprava tehnikih profila, s predznanjem iz jednog od navedenih podruja: strojarstvo; elektrotehnika; graevina; arhitektura.Kako se radi o osobama s temeljnim tehnikim predznanjem, teaj je kon-cipiran na nain da prua uvid u sva tehnika znanja povezana s uporabom

Okvir 3 Primjer teaja za lanove EE tima

energije u zgradarstvu, na strunoj razini. Po zavretku teaja, polaznici e pristupiti pismenoj provjeri steenih znanja. Ispitanicima koji e zadovoljiti na ispitu, uruit e se Energetska politika grada ili upanije mora imati zajedniki dogovorene ciljeve i odraavati volju glavnih autoriteta u vaem gradu ili upaniji za uspostavu SGE-a. Strategija mora definirati specifine planove za postizanje poboljane efikasnosti.


Energetska politika grada ili upanije mora imati zajedniki dogovorene ciljeve i odraavati volju glavnih autoriteta u vaem gradu ili upaniji za uspostavu SGE-a. Strategija mora definirati specifine plano-ve za postizanje poboljane efikasnosti.Energetski pregled je prvi korak pri procjeni koliko energije troi pojedina zgrada te gdje i kako poboljati efikasnost potronje en-ergije. Energetski pregled je jednostavan, brz i smislen pregled zgrade koji ukljuuje izradu bilance potronje energije i daje cjelokupnu sliku stanja i

Problem:Visoki trokovi za energiju, pojava vlage i propuha, nedostatak komfora i slino. Neki od uzroka su:

Dotrajalost vanjskih prozora i vrata, loa ili nikakva toplinska izolacija vanjskih zidova i krova.-Rezultat: propuh, pojava vlage, teko i skupo zagrijavanje/hlaenje zgrade.Star i dotrajao kotao.-Rezultat: velika potronja goriva.Stari i dotrajali aparati i loa rasvjeta.-Rezultat: visoki raun za potroenu elektrinu energiju, -

Potraite pomo:Visoki izdaci za energiju i nizak komfor upozorenje su da neto s vaom zgradom nije u redu, i tada je vrijeme da potraite pomo.

Jedna od mogunosti je poziv strunjaku (osobi ili tvrtki) koji je obuen za provoenje energetskog pregleda (ocjene).

dolazak strunjaka i obilazak objekta:Nakon poziva, strunjak ili tim strunjaka dolazi u vau zgradu i zapoinje s energetskom ocjenom zgrade. Ocjena ukljuuje:

Analizu rauna za potroenu energiju (toplina, struja, voda) u posljednjih 3 do 5 godina.-Obilazak zgrade i pregled i biljeenje svih graevinskih elemenata (sastav i debljina zidova, stanje vrata i prozora ). Ukoliko je mogue, poeljno -je unaprijed pripremiti postojeu graevinsku dokumentaciju zgrade.Pregled ureaja, opreme i sustava unutar objekta (grijanje/hlaenje objekta, rasvjeta, vodoopskrba, vei potroai energije, )-Razgovor s korisnikom i prikupljanje korisnih informacija.-

analiza postojeeg stanja i prijedlozi poboljanja:Nakon prikupljanja podataka i informacija, slijedi analiza i izrada izvjetaja s prijedlogom mjera za poboljanje energetske efikasnosti. Svaka predloena mjera popraena je jednostavnom financijskom analizom. Neke od moguih mjera su:

Postavljanje toplinske izolacije na vanjske zidove i krov (strop)-Zamjena dotrajalih prozora i vrata novim i kvalitetnijim-Zamjena stare rasvjete novom tedljivom (CFL rasvjeta)-Zamjena starog sustava grijanja ili zamjena goriva (npr. loivog ulja plinom)-Uvoenje sustavnog gospodarenja energijom-

Primjena predloenih mjera utede energije:Prihvaanjem i provoenjem nekih ili svih mjera poboljanja energetske efikasnosti poveavate udobnost boravka u prostoru, istovremeno smanjujui koliinu novca koji troite za energiju.Neke od mjera ne zahtijevaju nikakva dodatna ulaganja, npr. smanjivanje temperature u prostorijama u kojima ne boravimo, ne otvaranje prozora istovremeno dok grijemo ili hladimo sobu (osim na kratko vrijeme kako bi dopustili svjeem zraku da ue) i sl.Za neke mjere potrebna su manja ulaganja (npr. zamjena klasinih arulja tednima), a neke mjere zahtijevaju znatna ulaganja (npr. postavljanje toplinske izolacije na vanjske zidove ili zamjena prozora i vrata)

Rezultat:Poboljanjem energetske efikasnosti smanjenjemo potronju energije bez gubitka komfora i time izravno tedimo novac, a neizravno uvamo okoli, jer smanjujemo tetne utjecaje na okoli uzrokovane proizvodnjom i potronjom energije.Obnovom zgrade produljujemo njen vijek trajanja, podiemo njenu vrijednost na tritu, a podiemo i kvalitetu i komfor ivljenja.

energetske efikasnosti pregledane zgrade. Tijekom ocjene pregledavaju se i analiziraju graevinski elementi zgrade (prozori, vrata, zidovi, krov i sl.), provjerava se stanje i efikasnost sustava za grijanje i hlaenje te analiziraju mogunosti utede vode i elektrine energije.Jednostavni energetski pregled zgrade moete provesti i sami, a za profesi-onalan ili detaljan energetski pregled potrebno je angairati tvrtku odnosno struno osposobljene osobe. Primjer tijeka energetskog pregleda dan je u okviru 4.

Okvir 4 - Prikaz tijeka energetskog pregleda


2.2.4. Od gospodarenja energijom do odrivog upravljanja gradovima i upanijama

Sustavno gospodarenje energijom podupire razvoj vjetina organizacije, nagrauje dobre aktivnosti, izgrauje povezanost i ukljuenost svih zaposlenih te stvara i zadrava znanje. Na ovaj nain, SGE moe biti kraljenica sustava integriranog upravljanja gradom i upanijom!Sustav integriranog upravljanja ujedinjuje procedure upravljanja s pokazateljima uspjenosti, koji se mjere i kojima se upravlja kontinuirano. Temelji se na sada-njim projektima i procesima, financijskim i programskim smjernicama i utvruje koliko su oni povezani sa zacrtanom vizijom, misijom i precizno mjerivim ciljevima. Strateko planiranje i upravljanje kvalitetom usluga, analiza i mjerenje utjecaja na okoli i naravno pokazatelji poslovanja uprave, ine cjelovit sustav koji mora poivati na SGE-u. Kada sustavnim gospodaranjem postignemo maksimalnu iskoristivost energije, moemo krenuti primjenjivati mjerenje efikasnosti i u podruji-ma koja nisu vezana za energetsku potronju i tako gospodariti i svim ostalim dijelovima gradske i lokalne uprave.

Potpuno izgraeni sustav u skladu s aktualnim kretanjima u EU

Documents

upravljanje energijom