UPRAVNI AKTUPRAVNI AKT

1. Općenito o upravnim 1. Općenito o upravnim aktimaaktima

U teoriji upravnog akta problematika upravnog akta ima U teoriji upravnog akta problematika upravnog akta ima posebni značaj budući da u domeni upravnog akta još uvijek posebni značaj budući da u domeni upravnog akta još uvijek postoje brojna pitanja sporna po svojoj prirodi – postoje brojna pitanja sporna po svojoj prirodi – pravomoćnost i dr. pravomoćnost i dr.

U teoriji se javlja mnoštvo različitih definicija, ali u svim tim U teoriji se javlja mnoštvo različitih definicija, ali u svim tim definicijama javljaju se određene karakteristike koje se mogu definicijama javljaju se određene karakteristike koje se mogu nazvati zajedničkim odlikama. S obzirom na to, može se reći nazvati zajedničkim odlikama. S obzirom na to, može se reći da ipak postoji ujednačenost u teorijskim definicijama, barem da ipak postoji ujednačenost u teorijskim definicijama, barem što se tiče bitnih karakteristika upravnog akta, dakle o onom što se tiče bitnih karakteristika upravnog akta, dakle o onom što karakterizira bit upravnog akta. što karakterizira bit upravnog akta.

Pojam upravnog akta susreće se i u teoriji i u zakonodavstvu. Pojam upravnog akta susreće se i u teoriji i u zakonodavstvu. U pravnoj teoriji granice definicije upravnog akta sežu od U pravnoj teoriji granice definicije upravnog akta sežu od najširih određenja prema formalnom kriteriju, do sužavanja najširih određenja prema formalnom kriteriju, do sužavanja pojma na samo one karakteristike koje su nužne za pojma na samo one karakteristike koje su nužne za određivanje upravnog akta kao posebne kategorije.određivanje upravnog akta kao posebne kategorije.

2. Pojam upravnog akta u 2. Pojam upravnog akta u teorijiteoriji

Termin upravni akt nastao je u Francuskoj – acte Termin upravni akt nastao je u Francuskoj – acte administratif – početkom 19. stoljeća do kada se izraz akt administratif – početkom 19. stoljeća do kada se izraz akt koristio samo u sudstvu. Bitno je naglasiti da je njegova koristio samo u sudstvu. Bitno je naglasiti da je njegova pojava proizvod vremena koje obilježava proces pojava proizvod vremena koje obilježava proces podvođenja uprave pod pravo i uspostavljanje načela podvođenja uprave pod pravo i uspostavljanje načela zakonitosti uprave.zakonitosti uprave.

Upravni akt postaje temeljni instrument uprave kojim Upravni akt postaje temeljni instrument uprave kojim uprava u svojoj osnovnoj djelatnosti primjenjuje pravno uprava u svojoj osnovnoj djelatnosti primjenjuje pravno pravilo na konkretan slučaj odlučujući pri tome formom pravilo na konkretan slučaj odlučujući pri tome formom upravnog akta o pravima i obvezama subjekata u upravnog akta o pravima i obvezama subjekata u konkretnoj upravnoj stvari. konkretnoj upravnoj stvari.

Na koncepciju upravnog akta bitno je utjecala koncepcija Na koncepciju upravnog akta bitno je utjecala koncepcija sudskih odluka.sudskih odluka.

Termin upravni akt nije se probio u sva moderna prava – Termin upravni akt nije se probio u sva moderna prava – više se primjenjuje u teoriji nego u zakonodavstvu i praksi.više se primjenjuje u teoriji nego u zakonodavstvu i praksi.

3. Definiranje pojma upravnog akta i 3. Definiranje pojma upravnog akta i njegove bitne karakteristikenjegove bitne karakteristike

Potrebno je naglasiti da su na teorijska stajališta o pitanju Potrebno je naglasiti da su na teorijska stajališta o pitanju što treba ulaziti u definiciju upravnog akta utjecale brojne što treba ulaziti u definiciju upravnog akta utjecale brojne okolnosti svojstvene vremenu u kojem su se davale.okolnosti svojstvene vremenu u kojem su se davale.

Definicija francuske upravnosudske prakseDefinicija francuske upravnosudske prakse Starija teorijska shvaćanja u Francuskoj vezuju pojam Starija teorijska shvaćanja u Francuskoj vezuju pojam

upravnog akta za pojam upravne funkcije – Duguit i de upravnog akta za pojam upravne funkcije – Duguit i de Malberg – UA = akt koji služi za izvršenje upravne funkcijeMalberg – UA = akt koji služi za izvršenje upravne funkcije

Novija francuska teorija razlikuje UA u formalnom i Novija francuska teorija razlikuje UA u formalnom i materijalnom smislu.materijalnom smislu.

Njemačka teorija – Mayer tvrdi da je UA službena upravna Njemačka teorija – Mayer tvrdi da je UA službena upravna izreka koja, prema ovlasti koja pripada upravi, adresatu izreka koja, prema ovlasti koja pripada upravi, adresatu određuje što bi za njega trebalo biti pravno (odnosno određuje što bi za njega trebalo biti pravno (odnosno zakonito).zakonito).

Jelinek smatra da je UA svako autoritativno izjašnjenje volje Jelinek smatra da je UA svako autoritativno izjašnjenje volje u pojedinačnom slučaju unutar uprave.u pojedinačnom slučaju unutar uprave.

UA – predstavlja autoritativnu odluku kojom UA – predstavlja autoritativnu odluku kojom se, posebno u oblasti upravnog djelovanja, se, posebno u oblasti upravnog djelovanja, jednostrano odlučuje o subjektivnim jednostrano odlučuje o subjektivnim pravima, obvezama ili pravnim interesima pravima, obvezama ili pravnim interesima pojedinih subjekata u konkretnoj upravnoj pojedinih subjekata u konkretnoj upravnoj stvari. stvari. – postaje instrument za izvršavanje onog – postaje instrument za izvršavanje onog dijela upravne funkcije koja se sastoji od dijela upravne funkcije koja se sastoji od odlučivanja u upravnim stvarima.odlučivanja u upravnim stvarima.

Bitni elementi UA – Borković: autoritativnost i Bitni elementi UA – Borković: autoritativnost i jednostranost, konkretnost, pravno djelovanje, jednostranost, konkretnost, pravno djelovanje, pravna vezanostpravna vezanost

Krbek: autoritativnost, konkretnost, pravni efektKrbek: autoritativnost, konkretnost, pravni efekt

4. Pojam upravnog akta u 4. Pojam upravnog akta u zakonodavstvuzakonodavstvu

ZUS – definiraZUS – definira ZUP – rješenje, zaključakZUP – rješenje, zaključak Drugi zakoni – propisivanje da li je Drugi zakoni – propisivanje da li je

neki akt upravni akt.neki akt upravni akt.

5. Donosilac upravnog akta5. Donosilac upravnog akta Teorija – širi smisao uprave – Teorija – širi smisao uprave –

pribrajaju se strukture izvan državne pribrajaju se strukture izvan državne upraveuprave

Naš pravni sustav – nije prerogativ Naš pravni sustav – nije prerogativ državne upravedržavne uprave

Odredbe Zakona o ustanovama, Odredbe Zakona o ustanovama, zakona o sustavu državne upravezakona o sustavu državne uprave

ZUP – dužnost postupanja po ZUP-uZUP – dužnost postupanja po ZUP-u

6. Pojam akti uprave6. Pojam akti uprave Moramo staviti u opreku upravni Moramo staviti u opreku upravni

akt prema “aktu uprave”akt prema “aktu uprave” Upravni akt = autoritativno i Upravni akt = autoritativno i

jednostrano odlučenje u jednostrano odlučenje u konkretnoj upravnoj stvarikonkretnoj upravnoj stvari

““Akt uprave” = svaka vrsta akta Akt uprave” = svaka vrsta akta koji tijela državne uprave donose koji tijela državne uprave donose u ostvarivanju svoje funkcijeu ostvarivanju svoje funkcije

7. Upravni akt prema 7. Upravni akt prema općenormativnom aktu općenormativnom aktu

upraveuprave U čemu je razlika?U čemu je razlika? UA-konkretna pravna situacija UA-konkretna pravna situacija

općenormativni akti – opća, općenormativni akti – opća, apstraktna situacijaapstraktna situacija

Tko je ovlašten na donošenje? Tko je ovlašten na donošenje? Procedura donošenja, način Procedura donošenja, način objavljivanja?objavljivanja?

8. Vrste upravnih akata8. Vrste upravnih akata Konstitutivni i deklaratorniKonstitutivni i deklaratorni Vrste konstitutivnih – ovlašćujući i obvezujući, akt uvjet, Vrste konstitutivnih – ovlašćujući i obvezujući, akt uvjet,

dispenz, osobni i stvarni.dispenz, osobni i stvarni. Vrste deklaratornih – oni koji utvrđuju pravo i oni koji Vrste deklaratornih – oni koji utvrđuju pravo i oni koji

utvrđuju činjeniceutvrđuju činjenice Upravni akti po službenoj dužnosti i na prijedlog strankeUpravni akti po službenoj dužnosti i na prijedlog stranke Pozitivni i negativni upravni aktiPozitivni i negativni upravni akti Individualni i generalni aktiIndividualni i generalni akti Pravno vezani i akti u kojima je sadržana diskrecijska Pravno vezani i akti u kojima je sadržana diskrecijska

ocjenaocjena Jednostavni i složeni upravni aktiJednostavni i složeni upravni akti Rješenja i zaključciRješenja i zaključci

9. Forma i sadržaj upravnog 9. Forma i sadržaj upravnog aktaakta

Forma – pismena ili usmenaForma – pismena ili usmena Ako usmena, kada?Ako usmena, kada? ZUP – propisuje kakav UA mora bitiZUP – propisuje kakav UA mora biti Sadržaj UASadržaj UA

10. Dodaci upravnom 10. Dodaci upravnom aktuaktu

uvjetuvjet nametnamet rokrok pridržaj opozivapridržaj opoziva

11. Dopustivost dodataka11. Dopustivost dodataka Ovlast za stavljanje dodatakaOvlast za stavljanje dodataka Razlika između pravno vezanih UA i Razlika između pravno vezanih UA i

UA koji sadrže diskrecijsku ocjenuUA koji sadrže diskrecijsku ocjenu Da li je mogućnost stavljanja Da li je mogućnost stavljanja

dodataka u UA koji sadrže dodataka u UA koji sadrže diskrecijsku ocjenu neograničena?diskrecijsku ocjenu neograničena?

Kako nezakoniti dodaci utječu na Kako nezakoniti dodaci utječu na sudbinu samog UA?sudbinu samog UA?

12. Vremensko djelovanje 12. Vremensko djelovanje upravnog aktaupravnog akta

početak djelovanja?početak djelovanja? Kada prema donosiocu, a kada prema Kada prema donosiocu, a kada prema

stranci?stranci? Prestanak djelovanja UA: iskorištavanjem Prestanak djelovanja UA: iskorištavanjem

ovlasti, nastupom rezolutivnog uvjeta, ovlasti, nastupom rezolutivnog uvjeta, stavljanjem izvan snage od strane stavljanjem izvan snage od strane ovlaštenog tijela, propašću stvari o kojoj je ovlaštenog tijela, propašću stvari o kojoj je UA odlučeno, smrću stranke(osobni UA), UA odlučeno, smrću stranke(osobni UA), zbog nevršenja ovlasti, odricanjem od zbog nevršenja ovlasti, odricanjem od ovlasti.ovlasti.

13. Retroaktivno djelovanje 13. Retroaktivno djelovanje upravnog aktaupravnog akta

značenje retroaktivnog djelovanjaznačenje retroaktivnog djelovanja dopustivost u pravilu bitna samo kod dopustivost u pravilu bitna samo kod

konstitutivnih upravnih akatakonstitutivnih upravnih akata anticipirani UAanticipirani UA

14. Obveznost upravnih 14. Obveznost upravnih akataakata

Obveznost je posljedica Obveznost je posljedica autoritativnostiautoritativnosti

Osnova obveznosti UA proizlazi iz Osnova obveznosti UA proizlazi iz pravne norme kojom je UA donesenpravne norme kojom je UA donesen

Obveznost stječe samo dispozitivObveznost stječe samo dispozitiv

15. Izvršenje upravnog 15. Izvršenje upravnog aktaakta

Što prethodi izvršenju?Što prethodi izvršenju? Kada UA postaje izvršan – ZUP, čl. Kada UA postaje izvršan – ZUP, čl.

270.270. Izvršenje preko trećih i prinudomIzvršenje preko trećih i prinudom

16. Pravomoćnost upravnog 16. Pravomoćnost upravnog aktaakta

Pravomoćnost UA – procesnopravni Pravomoćnost UA – procesnopravni institut kojim se onemogućava ponovno institut kojim se onemogućava ponovno odlučivanje o stvari o kojoj je u odlučivanje o stvari o kojoj je u redovnom postupu konačno odlučeno.redovnom postupu konačno odlučeno.

Stranka ne može postavljati zahtjev za Stranka ne može postavljati zahtjev za ponovno odlučivanje o stvari koja je ponovno odlučivanje o stvari koja je konačno riješena, ali ni donosioc akta konačno riješena, ali ni donosioc akta ne može o takvoj stvari ponovno ne može o takvoj stvari ponovno odlučivati.odlučivati.

17. Važnost pravomoćnosti17. Važnost pravomoćnosti Pravomoćnost proizlazi iz načela Pravomoćnost proizlazi iz načela

zakonitosti.zakonitosti. Trenutak nastajanja pravomoćnosti i Trenutak nastajanja pravomoćnosti i

njegovi učinci utvrđeni su zakonomnjegovi učinci utvrđeni su zakonom Pravomoćnost osigurava pravnu Pravomoćnost osigurava pravnu

sigurnost, osigurava visoku zaštitu sigurnost, osigurava visoku zaštitu prava i interesa stranaka.prava i interesa stranaka.

18. Vrste pravomoćnosti18. Vrste pravomoćnosti 1. Formalna i materijalna 1. Formalna i materijalna

pravomoćnostpravomoćnost 2. Subjektivna i objektivna 2. Subjektivna i objektivna

pravomoćnostpravomoćnost 3. Apsolutna i relativna 3. Apsolutna i relativna

pravomoćnostpravomoćnost

Formalna i materijalna Formalna i materijalna pravomoćnostpravomoćnost

Ova podjela polazi od razlikovanja subjekata prema kojima Ova podjela polazi od razlikovanja subjekata prema kojima akt proizvodi svoje djelovanje.akt proizvodi svoje djelovanje.

Formalna pravomoćnost djeluje prema strankama – Formalna pravomoćnost djeluje prema strankama – onemogućava stranke u pobijanju akta koji je stekao onemogućava stranke u pobijanju akta koji je stekao pravomoćnost (redovitim pravnim sredstvima)pravomoćnost (redovitim pravnim sredstvima)

Ona dakle veže stranku tako da joj priječi korištenje Ona dakle veže stranku tako da joj priječi korištenje redovnih pravnih sredstava (žalba u upravnom postupku ili redovnih pravnih sredstava (žalba u upravnom postupku ili tužba u upravnom sporu) radi pobijanja pravomoćnog akta.tužba u upravnom sporu) radi pobijanja pravomoćnog akta.

Formalna pravomoćnost nastupa kada se protiv rješenja Formalna pravomoćnost nastupa kada se protiv rješenja više ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor.više ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor.

Materijalna pravomoćnost djeluje prema donosiocu akta na Materijalna pravomoćnost djeluje prema donosiocu akta na način da mu onemogućava opozivanje odnosno mijenjanje način da mu onemogućava opozivanje odnosno mijenjanje ili stavljanje van snage UA kojim je stvar konačno riješena.ili stavljanje van snage UA kojim je stvar konačno riješena.

Materijalna pravomoćnost = vezanost donosioca aktom Materijalna pravomoćnost = vezanost donosioca aktom Materijalna pravomoćnost nastupa prije formalne Materijalna pravomoćnost nastupa prije formalne

pravomoćnosti.pravomoćnosti.

Objektivna i subjektivna Objektivna i subjektivna pravomoćnostpravomoćnost

Objektivna pravomoćnost onemogućava Objektivna pravomoćnost onemogućava rješavanje o stvari o kojoj je već odlučeno i to rješavanje o stvari o kojoj je već odlučeno i to bez obzira na način na koji je odlučeno.bez obzira na način na koji je odlučeno.

Subjektivna pravomoćnost zabranjuje diranje Subjektivna pravomoćnost zabranjuje diranje u akt ako bi se time diralo u stečena prava u akt ako bi se time diralo u stečena prava stranke, ona štiti subjektivna prava koja je stranke, ona štiti subjektivna prava koja je stranka stekla samim aktom.stranka stekla samim aktom.

Subjektivna pravomoćnost ne brani diranje u Subjektivna pravomoćnost ne brani diranje u akte kojima stranka nije stekla nikakvo pravo, akte kojima stranka nije stekla nikakvo pravo, kao ni u akte koji su za stranku obvezujući, kao ni u akte koji su za stranku obvezujući, odnosno akte koji se ne odnose na prava. odnosno akte koji se ne odnose na prava.

Apsolutna i relativna Apsolutna i relativna pravomoćnostpravomoćnost

Teoretsko razlikovanje – ako Teoretsko razlikovanje – ako govorimo da je svrha pravomoćnosti govorimo da je svrha pravomoćnosti u procesnoj ekonomičnosti onda se u procesnoj ekonomičnosti onda se radi o apsolutnoj pravomoćnosti, a radi o apsolutnoj pravomoćnosti, a ako govorimo o pravomoćnosti kao ako govorimo o pravomoćnosti kao doprinosu pravnoj sigurnosti, tj. doprinosu pravnoj sigurnosti, tj. pravnih interesa stranke onda se radi pravnih interesa stranke onda se radi o relativnoj pravomoćnosti.o relativnoj pravomoćnosti.

19. Izvanredna pravna 19. Izvanredna pravna sredstva i institut sredstva i institut

pravomoćnostipravomoćnosti Povremeno načelo pravomoćnosti može ići na štetu Povremeno načelo pravomoćnosti može ići na štetu

objektivne zakonitosti javnog interesa pa i interesa stranaka.objektivne zakonitosti javnog interesa pa i interesa stranaka. Tada institut pravomoćnosti mora trpjeti korekturu i Tada institut pravomoćnosti mora trpjeti korekturu i

dopustiti zahvat u pravomoćni akt koji sadrži takvu pogrešku dopustiti zahvat u pravomoćni akt koji sadrži takvu pogrešku za koju se smatra da je pravomoćnost ne može pokriti. za koju se smatra da je pravomoćnost ne može pokriti.

U ovu svrhu koriste se izvanredna pravna sredstva koja U ovu svrhu koriste se izvanredna pravna sredstva koja omogućavaju zahvat i u pravomoćne akte kada oni sadrže omogućavaju zahvat i u pravomoćne akte kada oni sadrže takve pogreške koje je zakonodavac cijenio kao razloge za takve pogreške koje je zakonodavac cijenio kao razloge za korekturu pravomoćnosti.korekturu pravomoćnosti.

Tu razlikujemo pogreške oborivosti od ništavosti. Izvanredna Tu razlikujemo pogreške oborivosti od ništavosti. Izvanredna pravna sredstva mogu se koristiti samo kod akata s pravna sredstva mogu se koristiti samo kod akata s pogreškom oborivosti. Ništavi akti ne proizvode pravne pogreškom oborivosti. Ništavi akti ne proizvode pravne učinke pa se ne moraju napadati bio kakvim pravnim učinke pa se ne moraju napadati bio kakvim pravnim sredstvima.sredstvima.

Važno je načelo da se pravomoćno rješenje može poništiti, Važno je načelo da se pravomoćno rješenje može poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo kada je to zakonom predviđeno.ukinuti ili izmijeniti samo kada je to zakonom predviđeno.

20. Objekt pravomoćnosti20. Objekt pravomoćnosti Objekt pravomoćnosti je sam upravni Objekt pravomoćnosti je sam upravni

akt.akt. Ona se odnosi samo na dispozitiv Ona se odnosi samo na dispozitiv

upravnog akta.upravnog akta. Pravomoćnim postaje samo akt kojim Pravomoćnim postaje samo akt kojim

je konačno riješeno o stvari koja je je konačno riješeno o stvari koja je bila predmet postupka, i to samo bila predmet postupka, i to samo njegova izreka (dispozitiv).njegova izreka (dispozitiv).

21. Subjekti pravomoćnosti21. Subjekti pravomoćnosti Subjekti pravomoćnosti = osobe na Subjekti pravomoćnosti = osobe na

koje se pravomoćnost protežekoje se pravomoćnost proteže 1. Donosilac upravnog akta1. Donosilac upravnog akta 2. Stranke u postupku2. Stranke u postupku 3. Pravni sljednici3. Pravni sljednici

22. Pravomoćnost, konačnost i 22. Pravomoćnost, konačnost i izvršnostizvršnost

Razlika između konačnosti i pravomoćnosti – konačnost znači da Razlika između konačnosti i pravomoćnosti – konačnost znači da je postupak donošenja UA završen te nastupa bilo završetkom je postupak donošenja UA završen te nastupa bilo završetkom prvostupanjskog postupka, bilo završetkom drugostupanjskog prvostupanjskog postupka, bilo završetkom drugostupanjskog postupka, dok pravomoćnost nastupa konzumiranjem tužbe postupka, dok pravomoćnost nastupa konzumiranjem tužbe (upravni spor). (upravni spor).

Vremenski, konačnost nastupa prije pravomoćnosti, ali se mogu Vremenski, konačnost nastupa prije pravomoćnosti, ali se mogu i podudarati (rijetko)i podudarati (rijetko)

Konačnost NIKAD ne nastupa nakon pravomoćnosti.Konačnost NIKAD ne nastupa nakon pravomoćnosti. Razlika između pravomoćnosti i izvršnosti – izvršnost UA znači Razlika između pravomoćnosti i izvršnosti – izvršnost UA znači

da je UA u onoj fazi koja omogućava izvršenje njegovog da je UA u onoj fazi koja omogućava izvršenje njegovog dispozitiva, tj. ostvarenje izreke UA. dispozitiva, tj. ostvarenje izreke UA.

Vremenski, izvršnost nastupa prije pravomoćnosti, ali se mogu i Vremenski, izvršnost nastupa prije pravomoćnosti, ali se mogu i podudarati (odgoda izvršenja). Moguća je i situacija kada podudarati (odgoda izvršenja). Moguća je i situacija kada konačnost nastupa NAKON pravomoćnosti (UA sa suspenzivnim konačnost nastupa NAKON pravomoćnosti (UA sa suspenzivnim (odgodnim) uvjetom).(odgodnim) uvjetom).

Izvršnost i konačnost se u pravilu vremenski podudaraju, ali Izvršnost i konačnost se u pravilu vremenski podudaraju, ali izvršnost može nastupiti i prije (žalba nema suspenzivno izvršnost može nastupiti i prije (žalba nema suspenzivno djelovanje) i nakon konačnosti (odgoda izvršenja).djelovanje) i nakon konačnosti (odgoda izvršenja).

23. Pogrešni upravni akti23. Pogrešni upravni akti Pogrešan UA = nezakonit, ali i nepravilan Pogrešan UA = nezakonit, ali i nepravilan Kod nezakonitih UA pogrešnost se manifestira povredom Kod nezakonitih UA pogrešnost se manifestira povredom

pozitivnopravnog pravila.pozitivnopravnog pravila. Kod nepravilnih UA donosioc je postupio nesvrsishodno s Kod nepravilnih UA donosioc je postupio nesvrsishodno s

gledišta javnog interesa.gledišta javnog interesa. Pri donošenju UA, donosioc mora postupati sukladno Pri donošenju UA, donosioc mora postupati sukladno

određenoj proceduri, a akt mora po svom obliku i sadržaju određenoj proceduri, a akt mora po svom obliku i sadržaju odgovarati načelima utvrđenima u pravnoj normi.odgovarati načelima utvrđenima u pravnoj normi.

Odstupanje od procedure i/ili načela dovodi do pogreške Odstupanje od procedure i/ili načela dovodi do pogreške nezakonitosti.nezakonitosti.

Akt može sadržavati pogrešku i kada se njime izričito ne Akt može sadržavati pogrešku i kada se njime izričito ne vrijeđa pravni propis ako se njime ne ostvaruje onaj cilj koji je vrijeđa pravni propis ako se njime ne ostvaruje onaj cilj koji je donosioc pravnog pravila imao na umu kad se odlučio na donosioc pravnog pravila imao na umu kad se odlučio na njegovo donošenje.njegovo donošenje.

Donosioc UA mora uvijek djelovati svrsishodno, tako da vodi Donosioc UA mora uvijek djelovati svrsishodno, tako da vodi računa o zaštiti javnog interesa (posebno kad se radi o aktu računa o zaštiti javnog interesa (posebno kad se radi o aktu koji sadržava diskrecijsku ocjenu).koji sadržava diskrecijsku ocjenu).

24. Obujam i posljedica 24. Obujam i posljedica pogrešnostipogrešnosti

Akt može biti pogrešan u cijelosti (totalna Akt može biti pogrešan u cijelosti (totalna pogrešnost) ili djelomično (parcijalna pogrešnost) ili djelomično (parcijalna pogrešnost).pogrešnost).

Kada je akt pogrešan u cijelosti, tj. Kad je Kada je akt pogrešan u cijelosti, tj. Kad je opterećen pogreškom koja utječe na čitav opterećen pogreškom koja utječe na čitav akt onda se putem izvanrednih pravnih akt onda se putem izvanrednih pravnih sredstava stavlja van snage čitav akt.sredstava stavlja van snage čitav akt.

Ako je samo jedan dio akta opterećen Ako je samo jedan dio akta opterećen pogreškom, može se samo taj dio staviti pogreškom, može se samo taj dio staviti van snage.van snage.

Posljedica pogrešnosti – akt je oboriv ili Posljedica pogrešnosti – akt je oboriv ili ništav.ništav.

25. Poništavanje, ukidanje i 25. Poništavanje, ukidanje i oglašavanje ništavim UAoglašavanje ništavim UA

Pravna sredstva koja se koriste protiv pogrešnih UA mogu Pravna sredstva koja se koriste protiv pogrešnih UA mogu izazvati različite učinke.izazvati različite učinke.

Ako se akt ukida, to znači da se akt stavlja izvan snage na Ako se akt ukida, to znači da se akt stavlja izvan snage na način da njegovo daljnje pravno djelovanje više nije moguće, način da njegovo daljnje pravno djelovanje više nije moguće, tj. ukidanje djeluje ex nunc (ubuduće) dok pravne posljedice tj. ukidanje djeluje ex nunc (ubuduće) dok pravne posljedice proizvedene do trenutka ukidanja ostaju na snazi.proizvedene do trenutka ukidanja ostaju na snazi.

Ako se akt poništava, izvan snage se stavlja sam akt, ali i Ako se akt poništava, izvan snage se stavlja sam akt, ali i sve one pravne posljedice koje je akt proizveo. Dakle, sve one pravne posljedice koje je akt proizveo. Dakle, poništavanje djeluje ex tunc (unatrag).poništavanje djeluje ex tunc (unatrag).

Poništavanje se koristi za stavljanje van snage UA s težom Poništavanje se koristi za stavljanje van snage UA s težom pogreškom oborivosti.pogreškom oborivosti.

Kod ništavih akata, akt se samo oglašava ništavim. Takvo Kod ništavih akata, akt se samo oglašava ništavim. Takvo oglašavanje ima deklaratorni karakter i djeluje ex tunc.oglašavanje ima deklaratorni karakter i djeluje ex tunc.

Pogrešni UA mogu konvalidirati (biti naknadno osnaženi), ali Pogrešni UA mogu konvalidirati (biti naknadno osnaženi), ali to vrijedi samo za oborive UA, ništavi UA ne mogu to vrijedi samo za oborive UA, ništavi UA ne mogu konvalidirati. konvalidirati.

26. Konkretni akti uprave izvan 26. Konkretni akti uprave izvan upravnog aktaupravnog akta

Osnovni akti uprave su: upravni akti i Osnovni akti uprave su: upravni akti i općenormativni akti.općenormativni akti.

Osim njih, javljaju se i drugi akti, konkretni Osim njih, javljaju se i drugi akti, konkretni po prirodi.po prirodi.

To su: evidencije, uvjerenja, obavještavanja, To su: evidencije, uvjerenja, obavještavanja, poučavanja i savjetovanja.poučavanja i savjetovanja.

Uz navedeno, tijela državne uprave Uz navedeno, tijela državne uprave obavljaju i poslove posve tehničkog obavljaju i poslove posve tehničkog karaktera – materijalne radnje ili tehničke karaktera – materijalne radnje ili tehničke operacije.operacije.