ODJEL ZA SOCIOLOGIJUSVEUČILIŠTE U ZADRU

Upute za pisanje diplomskog rada

Zadar, lipanj 2006.

1

1. Opće odredbe i struktura rada

Diplomskim kao završnim radom na studiju sociologije student/ica pokazuje

da je sposoban/na samostalno napisati znanstveni rad iz područja sociologije.

Diplomski rad treba zadovoljavati formu, strukturu i izvedbu znanstvenog teksta.

Posebnu pažnju student/ica mora posvetiti točnom, pravilnom i preciznom korištenju

teorija, teorijskih koncepata, rezultata istraživanja i analiza autora/ica iz područja

sociologije.

Student/ica predlaže temu diplomskog rada, koja se konačno definira u

dogovoru s mentorom/icom. Nakon određivanja početne literature, student/ica treba

pokazati samostalnost, inicijativnost i sposobnost sociološkog zaključivanja u daljnjoj

izvedbi i razradi teme, konzultiranju literature te definiranju cijelog rada.

Posebnu pažnju treba posvetiti znanstvenoj istinitosti i utemeljenosti te

akademskom poštenju i povjerenju. Stoga je prilikom korištenja argumenata drugih

autora/ica nužno navesti cjelovitu bibliografsku jedinicu, odnosno slijediti preciznost i

korektnost u citiranju, parafraziranju i sažimanju raznih autora/ica i izvora. Diplomski

radovi koji to ne slijede ili u kojima su dijelovi teksta plagirani, ne mogu se prihvatiti

kao diplomski rad na Odjelu za sociologiju.

Prema vrsti i metodama koje koristi, diplomski rad može načelno biti:

teorijski rad,

teorijsko-empirijski rad,

istraživanje: kvalitativno,

kvantitativno.

Po svojoj strukturi, izvedbi i konačnom proizvodu teorijski i teorijsko-

empirijski radovi mogu biti pregledni ili, pak, izvorni znanstveni rad. Kvalitativna i

kvantitativna istraživanja su izvorni znanstveni radovi. No, svaki diplomski rad treba

sadržavati osobni doprinos studenta/ice u vidu komentara i interpretacije.

Vrsta diplomskog rada određivat će i elemente od kojih se on sastoji.

Teorijski i teorijsko-empirijski radovi su strukturirani na sljedeći način:

2

1. Sažetak (na hrvatskom i engleskom jeziku, kako je navedeno niže u

dokumentu),

2. Uvod,

3. Razrada teme po poglavljima,

4. Zaključak,

5. Literatura.

Diplomski rad koji je izvještaj kvantitativnog ili kvalitativnog istraživanja

treba se sastojati od sljedećih elemenata:

1. Sažetak (na hrvatskom i engleskom jeziku, kako je navedeno niže u

dokumentu),

2. Uvod,

3. Ciljevi i hipoteze,

4. Metode i postupci (istraživanja),

5. Rezultati (istraživanja),

6. Rasprava,

7. Zaključak,

8. Prilozi (upitnici, protokoli interviewa, dokumenti i sl.),

9. Literatura.

Dužina rada ograničena je na 25 do 35 kartica, ne računajući naslovnicu,

sadržaj i stranicu sa sažecima. Jedna kartica iznosi 1800 znakova (s razmacima) ili

prosječno 30 redova sa 60 znakova u retku. Odnosno, jedna kartica teksta obuhvaća

oko 300 riječi. Tablice i prikazi ne ulaze u zbroj kartica teksta.

Prilikom pisanja diplomskog rada, u poopćenim se raspravama i primjerima

preporuča ravnopravno korištenje ženskog i muškog roda, odnosno zamjenica "ona" i

"on".

Tekst treba formatirati na sljedeći način:

pismo ('font'): Times New Roman, veličina 12

margine: lijevo i desno 3,17, gore i dolje 2,54 (to su podrazumijevane

vrijednosti u MS Word aplikaciji kod veličine papira A4)

prored: 1,5

3

stranice numerirane rednim brojem u donjem desnom kutu

naslovnicu, stranice sa sadržajem i sažetkom nije potrebno numerirati

tekst pisati s obostranim poravnanjem („justify“)

početak svakog novog paragrafa treba uvući (1,27 cm, što je

podrazumijevana vrijednost kod definicije paragrafa u Word aplikaciji)

glavni naslovi napisani podebljanim slovima (bold) s brojčanom oznakom,

a podnaslovi kurziv ('italic') također s brojčanom oznakom.

npr. 1. Uvod

2. Sociološki pristupi analizi novih medija

2.1. Analiza internetskih stranica

za sve dijelove teksta koji se žele istaknuti koristiti kurziv ('italic') a ne

bold ili podcrtano

za dodatna objašnjenja koristiti podbilješke ('footnote'), a ne krajnje

bilješke (end note). Veličina pisma za podbilješke neka bude 10.

način navođenja literature ('harvardski' ili abecedni stil): sažeto navedeno

niže u dokumentu

PROPISANA STRUKTURA RADA NALAZI SE NA SLJEDEĆE TRI STRANICE.

4

Naslovnica (tvrdi uvez)

SVEUČILIŠTE U ZADRUODJEL ZA SOCIOLOGIJU

(veličina 14)

Ime i prezime studenta/ice (centrirano, veličina 14)

NASLOV RADNJE(centrirano, velikim tiskanim slovima, bold, (veličina 16)

DIPLOMSKI RAD(veličina 14)

Mentor/ica: titula, ime i prezime (lijevo poravnanje, veličina 14)primjeri znanstvenih i nastavnih titula: Mr. sc.; Dr. sc.; Doc. dr.; Prof. dr.

Zadar, mjesec i godina obrane diplomskog rada (centrirano, veličina 14)

Prvi list

5

PRAZAN

6

Drugi list

Sadržaj(centrirano)

Navesti naslove poglavlja i podpoglavlja s brojčanom oznakom te s brojem stranice na kojoj započinju. Sadržaj ne smije biti duži od jedne stranice. Ne numerirati.

7

Treći list

Naslov rada na hrvatskom i engleskom jezikuIme i prezime studenta/ice

(centrirano)

Sažetak:na hrvatskom jeziku do 250 riječi (prored 1)

Sažetak (Abstract):na engleskom jeziku (prored 1)

Ključne riječi: 3-5 na hrvatskom jeziku

Ključne riječi (Key words): 3-5 na engleskom jeziku

Sažetak (po izboru):na nekom drugom jeziku, do 250 riječi (prored 1)

Sve unutar jedne stranice. Ne numerirati.

8

Nadalje

Po strukturi navedenoj na stranici 2 i 3. Ovdje ukratko navedeno.

Teorijski i teorijsko-empirijski radovi:

1. Uvod,

2. Razrada,

3. Zaključak,

4. Literatura.

Izvještaj kvantitativnog ili kvalitativnog

istraživanja:

1. Uvod,

2. Ciljevi i hipoteze,

3. Metode i postupci,

4. Rezultati,

5. Rasprava,

6. Zaključak,

7. Prilozi,

8. Literatura.

9

2. Naputci o navođenju literature i citiranju

Ovdje su sažeti naputci o navođenju literature i citiranju, a za dodatne naputke

o izradi znanstvenih članaka, konzultirati sljedeću literaturu:

Silobrčić, V. (2003) Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo, 5. izd.

Zagreb: Medicinska naklada.

Vujević, M. (2000) Uvod u znanstveni rad. Zagreb: Školska knjiga.

Zelenika, R. (2000) Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog

djela, 4. izd. Rijeka: Ekonomski fakultet / Ljubljana: Ekonomska

fakulteta Univerze.

Milas, G. (2004) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim

znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Razni web izvori.

Kako navoditi literaturu?

Imena autora/ica s godinom objavljivanja citiranog djela koja se koriste u

tekstu obavezno se navode u samome tekstu. Svi spomenuti/e autori/ce moraju biti

navedeni/e u popisu literature. Prema potrebi, ime se navodi na početku, u sredini ili

na kraju rečenice. U druga dva slučaja, ime se navodi u zagradama zajedno s godinom

objavljivanja.

Primjer:

Silobrčić (2003) objašnjava kako se izrađuje znanstveni članak.

Na početku znanstvenog članka potrebno je napisati sažetak (Silobrčić, 2003).

Prilikom citiranja, originalni tekst se stavlja u navodnike, a uz godinu se

navodi i stranica s koje je tekst preuzet.

Primjer:

„U zasebnom disciplinarnom bavljenju klasičnim sociološkim teorijama

uglavnom se koriste dva pristupa: povijesno-kronološki i problematski“ (Kalanj, 2005:

22).

Ukoliko se navode teze autora/ice posredno prema nekoj drugoj publikaciji,

potrebno je navesti imena oba autora/ice, a u popisu literature navesti publikaciju iz

koje se argument preuzima.

Primjer:

10

Horton problematizira klasičnu raspravu o znanstvenoj naspram magijsko-

religijskoj misli (Horton, 1973; prema Kalanj, 2005).

Popis literature (referenci) nalazi se na kraju diplomskog rada. Piše se

abecednim redom bez rednih brojeva. Ako se spominje više djela istog autora/ice,

prvo se navode ona novijeg datuma. Dodatno, ako se koristi više djela istog autora/ice

objavljena iste godine, uz godinu se pridodaje slovo abecede, kako bi se djela

razlikovala prilikom navođenja u tekstu.

Prored za jedan navod u popisu je 1, a između dva navedena djela u popisu

literature potrebno je ostaviti razmak (prazan red). U slučaju da je navedena referenca

duža od jednog reda, tekst u donjim redovima se uvlači.

Knjige se u popisu literature navode na sljedeći način:

Prezime autora/ica, inicijal imena. (godina izdavanja) Naslov knjige. Grad

izdavanja: ime izdavača.

Primjer:

Simmel, G. (2001) Kontrapunkti kulture. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Radovi iz zbornika navode na sljedeći način:

Prezime autora/ice, inicijal imena. (godina izdavanja) Naslov rada iz zbornika.

U: Prezime urednika/ce, inicijal imena. (po potrebi: ur. ili ed.) Naslov

zbornika. Grad izdavanja: ime izdavača.

Primjer:

Raboteg-Šarić, Z. (2003) Obitelj u suvremenom društvu: promjene u strukturi obitelji i kvaliteta obiteljskih odnosa. U Dulčić, A. (ur.) Jednoroditeljske obitelji: osobni doživljaj i stavovi okoline. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

Članci iz časopisa se navode na sljedeći način:

Prezime autora/ice, inicijal imena. (godina izdavanja) Naslov rada. Naslov

časopisa, volumen časopisa (broj časopisa): stranice.

Primjer:

Topolčić, Davor (2001) Muškarci to ne rade: rodno segregirana podjela rada u obitelji. Društvena istraživanja 10 (54-55): 767 – 789.

Radovi koji se citiraju s internetskih stranica, navode se na sljedeći način:

11

Prezime autora/ice, inicijal imena (godina ako je ima) Naslov teksta.

Internetska adresa (obnovljeno: datum; posjećeno: datum)

Primjer:

Habermas, J. (1996) Georg Simmel on Philosophy and Culture: Postscript to a Collection of Essays. http://www.chicago.edu/research/jnl-crit.inq/v22/v22n3.habermas.html (posjećeno: 25. kolovoza. 2003.)

Kako parafrazirati, citirati i sažimati?

Uz precizno navođenje izvora, argumenti drugih autora/ica uglavnom se

prenose na tri načina:

citiranjem,

sažimanjem,

parafraziranjem.

Citiranje jest doslovno preuzimanje manjeg dijela originalnog teksta.

Sažimanjem se vlastitim riječima ukratko prenose glavne ideje ili rezultati drugog/e

autora/ice. Parafraziranje podrazumijeva indirektno citiranje, odnosno uključivanje

većeg dijela teksta drugog/e autora/ice u vlastiti tekst. U parafrazi se isključivo svojim

riječima prenosi originalni dio teksta slijedeći njegove temeljne postavke. Nije nužno

potrebno doslovno pratiti strukturu originalnog dijela, budući da je cilj parafraze

pojašnjavanje preuzetih argumenata i njihovo korištenje u vlastitom tekstu. Zato je

parafrazirani dio jednake dužine ili čak duži od originala.

12

3. Naputci za izradu tabličnog i grafičkog prikaza

Suvišno je prikazivati iste podatke ili rezultate istraživanja i tablično i grafički.

3.1. Tablice

a)Svaka tablica mora imati redni broj i naslov. Naslov mora biti kratak i jasan.

Vrlo su česti naslovi iz kojih se ne može shvatiti koji se podatci u tablici nalaze. Ne

može se očekivati da će čitatelj/ica to saznati iz teksta.

b)Naslov tablice nalazi se iznad tablice. Iza broja tablice ne dolazi točka (vidi

primjer ispod). Naslov tablice piše se u stilu normal. Prored teksta u naslovu tablice je

1 (ne 1,5 kao u ostalom tekstu). Veličina slova je 11 (ne 12 kao u ostalom tekstu).

c)Treba izbjegavati okomite crte u tablicama, a vodoravnim treba odvajati tek

zaglavlje tablice od ostalog dijela, ili pak neke cjeline tablice međusobno.

d)Vrijednosti u redovima ili pak stupcima treba logički poredati (npr. logično

je da se najprije prikaže aritmetička sredina, pa onda standardna devijacija, a ne

obrnuto).

e)Ukoliko se neki podatak iz tablice želi dodatno objasniti, to se može učiniti

ispod tablice s manjim pismom veličine 8 do 10 sa slijedećim oznakama i to redom

prva oznaka s '*', druga s '†', treća s '‡', četvrta s '&'...

f) Navođenje tablice u tekstu radi se preko rednog broja (npr. vidi tablicu 3; ili

u tablici 3 nalaze se rezultati...).

g)Tablica treba biti centrirana na stranici.

h)Aritmetička sredina se piše s jednom decimalom, standardna devijacija i

parametri statističkih testova (pr. t ili F vrijednost) s dvije, te p vrijednost s tri

decimale.

Primjer tablice organizirane prema gornjim naputcima

13

Tablica 3 Stavovi studenata prve i završne godine prema znanosti i

alternativnoj medicini na tri različita fakulteta.

Znanost* Alternativna medicina†

Godina N M±SD F p M±SD F pEkonomija Prva 50 70.2±8.04 0.124 0.731c 43.6±5.43 0.233 0.655

Završna 45 69.6±7.73 44.0±5.16Ukupno 95 69.9±7.82 43.8±5.28

Elektrotehnika i Prva 47 70.2±8.77 0.013 0.946c 43.2±5.67 0.023 0.901računarstvo Završna 50 70.3±12.48 43.1±6.56

Ukupno 97 70.3±10.79 43.1±6.16

Medicina Prva 43 70.1±6.94 15.458 <0.001c 41.2±4.75 30.492 <0.001Završna 40 77.4±9.75 35.1±5.54Ukupno 83 73.6±9.13 38.3±5.95

Ukupno Prva 140 70.2±7.98 0.001 0.99d 42.7±5.33 2.61 0.08Završna 135 72.2±10.77 7.335 0.001d 41.0±6.92 30.77 <0.001Ukupno 275 71.2±9.48 4.182 0.016e 41.9±6.23 24.15 <0.001

* Najmanja vrijednost=20, Najveća vrijednost=100. Manji ukupni rezultat na skali upućuje na manje pozitivan stav prema znanosti i znanstvenom istraživanju. †b Najmanja vrijednost=13, Najveća vrijednost=65. Manji ukupni rezultat na skali upućuje na manje pozitivan stav prema alternativnoj medicini.

14

3.2. Grafički prikazi

a) Svaki grafički prikaz (svaka ilustracija koja nije tablica) mora imati redni

broj i naslov te po potrebi i legendu. Svaki grafički prikaz mora biti sam za sebe jasan.

Naziv grafičkog prikaza je slika.

b) Redni broj i naslov grafičkog prikaza (slike) nalazi se ispod grafičkog

prikaza.

c) Navođenje grafičkog prikaza u tekstu čini se preko rednog broja slike (npr.

vidi sliku 1)

d) Veličina slova i prored naslova grafičkog prikaza isti je kao i kod tablica.

Vidi primjer dolje.

e) Grafički prikaz treba biti centriran na stranici

Primjer grafičkog prikaza

Slika 1. Udio korištenja računala prema mrežnim uslugama i servisima između studenata prve i završne godine studija sociologije pri Sveučilištu u Zadru.

15

4. Statistički simboli i statističke vrijednosti u tekstu

a) svi statistički simboli, kako u tablicama tako i u tekstu pišu se kosim

slovima (italik), osim grčkih slova

b) ukoliko se statistički simboli koriste u tekstu, moraju sadržavati toliko

informacija da čitatelji u potpunosti mogu razumjeti tekst.

1. kod analize varijance: F = 9.45; p < 0.01; (2 i 40 su stupnjevi slobode)

2. ili za t-test: t = 1.54; p > 0.05

3. ili za Pearsonov koeficijent korelacije: r = -0.65; p < 0.01

4. kod hi-kvadrat testa treba navesti χ2 = 9.76; p < 0.01

Simboli nekih najčešće korištenih statističkih vrijednosti:

Simbol značenje Simbol značenje

M aritmetička sredina N ukupni broj ispitanika u uzorku

SD standardna devijacija n broj ispitanika u poduzorku

df stupnjevi slobode z z - vrijednost

r Pearsonov koeficijent korelacije R Koeficijent multiple korelacije

F F-omjer kod analize varijance χ2 hi – kvadrat test

t t - test Σ zbroj

p Vjerojatnost ('stat. značajnost testova) rs Spearmanov (rang) k. korelacije

β Standardizirani koeficijent u multiploj regresiji

Cronbachov indeks int. konzistencije

16