Urbani Turizam, predavanja 2011

8/18/2019 Urbani Turizam, predavanja 2011

1/31

URBANI TURIZAM, predavanja

GRAD JE gusto i održivo naselje, socijalno heterogenih individua naodređenom relativno ograničenom prostoru. Prvotno utvrda i! "eudalnogdo#a, $oja je služila !a stanovanje i o#ranu, a danas je naselje u $ojem jeve%ina stanovni$a !aposlena u nepoljoprivrednim &tercijarnim'djelatnostima( status grada na osnovu pravnih i ur#ano arhite$tons$ih$riterija.

URBANIZACIJA je glo#alni proces ra!voja gradova unutar $ojih ljudi žive itro)e.

Gradovi "un$cioniraju $ao prostori unutar $ojih postoji relativna $oncentracijastanovni)tva &građana' te $ao prostori e$onoms$ih a$tivnosti lociranih u samomgradu ili #ližoj ur#anoj !oni, s ciljem omogu%avanja proi!vodnje i potro)njedo#ara i usluga u s$lopu trži)nog sustava. *lijedom toga gradovi predstavljaju$onte$st !a #rojne i ra!ličite dru)tvene $ulturolo)$e i e$onoms$e a$tivnosti $ojimase #ave njihovi stanovnici građani.

+lana$ -putovanjima u veli$e gradove uprihođeno je lani /0 milijuna E1R, tj. 23,4milijuna E1R vi)e nego prethodne godine pa prema posljednjim podacima ur#ani turi!amčini /0 5 svih ino!emnih turistič$ih putovanja u Europi. &Ružica 6i$ači%, *lo#odnaDalmacija'

1R7A89 :1R9;A6 JE turi!am $oji se odvija u veli$im gradovima(to je pose#an o#li$ turistič$og putovanja, posjete i #orav$a u ur#anim iur#ani!iranim sredinama $oje su tije$om povijesnih, $ulturolo)$ih icivili!acijs$ih ra!voja #ile gospodars$e i prometne ras$rsnice te sredi)tapolitič$e, administrativne, gospodars$e, cr$vene i $ulturne mo%i naregionalnom ili nacionalnom planu &području'.

Okvirna podjela prostora u funkciji ra vojaturi !a"

2. glavni gradovi i glavni $ulturni centri4. metropole i povijesno utvrđeni gradovi &npr. Du#rovni$'


2/31

?. integrirana hotels$a i turistič$a naselja &turistič$a geta'3. turistič$o !a#avni $omple$si &npr. prije rata *aturnus'20. pose#ni &speci@čni' turistič$i prostori &terme, lječili)ta, vjers$a

odredi)ta'

1R7A8A :1R9*:9+ A ;B8A &+E:CR:' je određena povr)ina sa jasnode@niranim granicama &npr. poluoto$ ;adra' unutar )ireg grads$ogpodručja $oja je $ara$teri!irana

$oncentracijom turista $oji se nala!e unutar !one, turistič$im a$tivnostima i #orav$om posjetitelja.

1r#ane turistič$e !one posjeduju jasno prepo!natljiv i!gled i $ara$ter, $ojiproi!la!i i! sadržaja gospodars$ih, $ulturolo)$ih a$tivnosti i načina$ori)tenja prostora, $ao npr. $oličina restorana, atra$cija i no%ni život, apose#no na osnovu dominiraju%e $oličine povijesnih građevina ili ve!a sodređenom $ulturolos$om i ili etnic$om pose#noscu unutar grada.

Okvirna podjela #radova ur$ano# turi !a

2. PBC9JE*89 :1R9*:9+ 9 GRADBC9 privlače turiste radi svojih povijesnih,$ulturolo)$ih i arhite$turalnih atra$cija

4. :1R9*:9+ A 1R7A89;9RA8A PBDR1+JA specijali!irani plans$i ilineplans$i $reirana turistič$a područja &8eum'


3/31

PB:RA 8JA ;A 1R7A896 :1R9;6B6

:1R9*:9+ A PB:RA 8JA s$upina potencijalnih turista $oja svojimstavovima, navi$ama, željama, mogu%nostima određuje $oličine, $valitetu,cijene pojedinih ro#a i usluga. Bgraničena je e$onoms$im mogu%nostima$upaca #e! o#!ira na inten!itet njihovih potre#a.

ara$teristi$e turistič$e potražnje "a$tori elementi

E$onoms$i 8ee$onoms$i

dislociranost ponude odpotražnje

heterogenostelastičnostmo#ilnost

se!ons$i $ara$ter

prirodni am#ijent životna sredina socijalna politi$a stupanj $ulture

stil života raspoloživo slo#odnovrijeme

radna sredina F radno vrijeme namne

do!voljava da #udemo turistič$ipotro)ači

prometna ra!vijenost promidž#a moda tradicija stavovi i vrijednosti

8a turistič$u potražnju !a posjetu gradu utječu oso#ito stavovi,vrijednosti, preo$upacije 9 interesi

*:AC " stečena, relativno trajna sta#ilna organi!acija po!. i neg. emocijavrednovanja i reagiranja prema ne$om o#je$tu. *tav se može mijenjati.*loženu stru$turu stava čine

2. ognitivna $omponenta F sa!nanja o o#je$tu stava, stereotip,lojalnost

4. Emocionalna $omponenta F osje%aji


4/31


5/31

prihode

>

PB*JE:9 RBD7989 9PR9JA:EIJ96A

C R &visiting "riendsand relatives'

* pojavom produženih vi$enda, je"tinijeg i #ržegtransporta te disper!ije o#itelji radiglo#ali!acijs$ih "a$tora u proi!vodnomposlovnom procesu, porastao je #roj posjetagrads$im poslovno $ulturnim centrima. Posjetirod#ini i prijateljima pove!ani su s privatnima$tivnostima &do$tor, odvjetni$, arhite$t' teuvjetovanje at$ra$tivnosti potencijalima grad&večere'

9DE8:9:E:N B6189 A 9JA Q96AGE &percepcija oče$ivanja vrijednosti'mentalna sli$a, predodž#a

Lalo e"e$t F prvi dojam imagea

IMA*) *RA+O A"

I- po itivan2. živost >. prostor susreta, $omuni$acije idruženja4. u!#udljivost ?. prostor re$reacije, !a#ave, spe$ta$la


6/31

>. javni prijevo! &tramvaji, pod!emna, auto#usi, taOi'?. cijene3. ugostiteljstvo &gastronoms$a ponuda'

%A&TORI 'RI .A/)NJA U URBANOM TURIZMU 0pull faktori1

Op2i faktori

Jedinstvenost i ani!ljivost puno !a vidjeti i raditi ,!animljivo mjesto, jedinstv.is$ustvo

&ulturne na!enitosti i ra #ledavanje po!nate !namenitosti ispomenici, !animljivo lo$alno stanovni)tvo, !animljiva arhite$tura, dru)tvena$ultura i način života, !načajno povijesno nasljeđe, lo$alni o#ičaji i tradicija,i!vrsni mu!eji i galerije &rims$o do#ro, oživljavanje'

Za$ava 1!#udljiv no%ni život,!animljivi "estivali i mani"estacije',#ogataponuda !a $upovinu , iva mu!i$a, $a!ali)ta i umjetnič$i život

3rana i s!je4taj $valitetni hotel &7astinon', Pro@njeni restorani &4ri#ara, o)a'

:ipična lo$alna $uhinja & ornat, *tomorica..' 7odK "ood F hrana !a tijelo,soul "ood Fhrana !a du)u

PB81DA 1R7A8BG :1R9;6A &A:RA 9JE 1 GRAD1'

Turisti5ka ponuda je $oličina ro#a i usluga $oja se nudi turistima naodređenom turistič$om trži)tu u određeno vrijeme i po određenoj cijeni.

7ro n@eld precincts N green@eld precincts Q cjelovitira!voj ur#anog turi!ma *$uplje područje !a investicije !elena područja,

je"tinija

I- 'RIMARNI ).)M)NTI 'ONU+) *RA+A

PRB*:BR A :9C8B*:9 A679JE8: DB BI9 E

=


7/31

1I:1RBIBM A *:R1 :1RA6u!eji, galerije, turistič$e atra$cije,$a!ali)ta, $oncertne dvorane, $ina,$ongresni centri

*:R1 :1RA ;A *PBR:Canjs$a i unutarnja

*:R1 :1RA ;A ;A7AC18o%ni $lu#ovi, #arovi i dsi$ote$e,$a!ina, igraonice na sre%u,"estivali, mani"estacije

9;9+ 9 EIE6E8:9Povijesni ur#ani $onte$st rasporeduliga i trgova, !animljivegrađevine, $ulturno povijesnispomenici, statue, sa$ralnegrađevine, par$ovi i !elenepovr)ine, lu$e, riječne i mors$eo#alne !one i )etali)ta

DR1M:CE8B 1I:1R8EARA :ER9*:9 Eivot prostora, je!i$, lo$alni o#ičaji

i no)nja, tradicija nasljeđe,otvorenost, prija!nost igostolju#ivost, sigurnost

II- 6)&UN+ARNI ).)M)NTI 'ONU+)

2. *6JEM:AJ8A 98 RA*:R1 :1RA hoteli, pansioni4. GA*:RB PB81DA restorani, o#je$ti !a #r!u i sporu prehranu odK "oodvs. soul "ood'


8/31

TURI6TI/&A ATRA&CIJA je privlačan element u ne$oj turistič$oj

destinaciji u o#li$u• $ulturno povijesne #a)tine,• prirodne cjeline ili pojave,• prired#e ili događaja

$oji motivira #udu%e turiste na dola!a$ ili predstavlja o$osnicu ra!vojaturi!ma u destinaciji.

9IJ8B *AGRASE8E 8A*IJESE8Emu!ejigalerijei!lož#eni prostoritemats$i par$ovi

cr$ve i $atedrale povijesne građevine arheolo)$a nala!i)ta par$ovi i vrtovi

MODEL TURISTIČKI ATRAKCIJSKOG SISTEMA

Re$lamama #om#ardirana po#uđuje potre#u,iljano dovodi do tur. o!na$a, ra!glednica

6otivacije i po!itivnog oče$ivanjatran!itnimar$er, npr.svi uPrimo)ten

Bdlu$a o turistič$om putovanju ⇒ oso#a je a$tivirana svojom tur.motivacijom da ostvari $onta$t i

$reirais$usstvo s nucleusom

Bstali $au!alni uvjeti neophodni !a tur. putovanje slo#odno vrijeme i novac

TI'O.O*IJA 'OTRO8NJ) U TURIZMU

9IJA 9JE

Akcije koje susa!e se$i cilj

Instru!entalne akcije

*:R1 :1R

AA 9JE

Akcije

us!jerenepre!ao$jektu

Potro)nja $ao9* 1*:CB

Potro)nja $ao98:EGRA 9JA

Bso#a s turistič$impotre#ama

Generativnimar$er

8u$leus ontinuiranimar$er

?


9/31

Interpersonalne akcije

Potro)nja $ao9GRA

Potro)nja $aoCAI9 9 A 9JA

A$cije usmjerene prema o#je$tu a$cije $oje su same se#i cilj2. 'otro4nja kao iskustvo usmjerena je $a hedonistič$om traženjuučin$a u ritualu i a$tivnostima $oje su antite!a uo#ičajenom životu,o$ruženju i eg!istenciji . o$usira se na individualne i emocionalne potre#epotro)ača prema o#je$tu potro)nje, ta$o je pored ostalih realnih i sim#oličniho#li$a potro)nje i tur. putovanje čvrsto usađeno u dru)tveno $ulturolo)$e o$vireu $ojima žive potro)ači i unutar tih o$vira ima svoje !načenje i ulogu. Putovanjamladih na *ej)ele, 9#i!u, ;r%e F gdje se prepu)taju ra!nim o#licima e$spresivnihpona)anja, u #iti nije nimalo !načenjs$i ra!ličito od npr. o#iteljs$og o$upljanja !a7oži% &pro)irena o#itelj'.

A$cije usmjerene prema o#je$tu instrumentalne a$cije

9- 'otro4nja kao inte#racija je o#li$ instrumenta. a$tivnosti putem $ojeturisti $ao potro)ači integriraju se#e i o#je$t potro)nje. *mjer integracije jevažan. 8pr. turist potro)ač može željeti da #ude identi@ciran sa određenomtur. odredi)tem &to su eg!isten. turist' ili ne$im speci". o#li$om turi!ma&odgovorni ili e$o turi!am'( promjenom načina odjevanja, a 4. smjer turisti žele prilagoditi se#e tur. odredi)tu ili tur. sceni pa odla!e na ;r%e,potro)nja avantur.programa, i!gu#iti se na Cele#itu . :a$o o#je$t potro)njepostaje $onstitutivan element identiteta potro)ača. 9ntegracija se može reali!iratiili na način da se $ara$ter. o#je$t potro)nje integrira u identitet turista potro)ača iu njegov stav o samom se#i ili da se stav o samome se#i adaptira i prilagodidru)tveno de@niranom identitetu potro)nje.

9nterpersonalne a$cije a$cije $oje su same se#i cilj:- 'otro4nja kao i#ra o#ja)njava $ori)tenje o#je$ata potro)nje $ao i!vora$oji ola$)avaju intera$ciju s drugim turistima . :uri!am je poglavito dru)tvenaa$tivnost i is$ustvo dru)tvenosti. :ur. putovanje aranžman je način $ojiomogu%ava la$)u socijali!aciju, druženje, $omuni$aciju i integr. s drugimindividuama. :ur. potro)nja je is$ustvo $oje se dijeli sa drugima. :uristi tro)e $a$o#i #ili vi)e pose#ni, $a$o #i po#jegli od samih se#e i $a$o #i podijelili is$ustvo sdrugima.

9nterpersonalne a$cije instrumentalne a$cije;- 'otro4nja kao kvali


10/31

=- E6B 9B8AI89 nostalgija, avantura, #ijeg, "anta!ija, duhovna puno%a,igramo se možemo ponovno #iti dijete

9- B*B789 &posjet rod#ini i prijateljima, stvaranje novih prijatelja'

:- B*B789 RA;CBJ &učenje novih vje)tina'

;- 9;9+ 9 &rela$sacija, vjež#a, se$s, sunčanje, !dravlje'

>- 6otivator PRE*:9 A

?- *:A:1*89 &e$s$lu!ivnost, moda, do#ar program, #esplatan #orava$ je"tinije cijene !a vi$end'

TI'O.O*IJA &ORI6NI&A @'OTRO8A/A

NAMJ)RNI &ORI6NICI ostaju duže i vi)e tro)e

2. dola!e i!van grada F putnici i posjetitelji $oji #orave ili u samom gradu ili unjegovoj o$olici(vrlo često $ulturom motivirani turisti

4.oni i! grada F namjerni $orisnici $oji $oriste postoje%e re$reacijs$e i !a#avneproi!vode i usluge ili samo uživaju u povijesnim $ulturnim i ur#anim speci@čnostimagrada( oni s re$reacijs$im potre#ama i motivima , &đir po alelargi...'

6.U/AJNI &ORI6NICI & concert, postaju slučajnim F oni $oji dođu ne$imposlom u grad pa pro)etaju alelargom do orgulja'2.$oji dola!e i!van područja grada F posjetitelji grada $oji dola!e motivirani naosnovu

poslovnih ili pro"esionalnih o#ave!a ili oni $oji su motivirani posjetama rod#ini iprijateljima

4. $oji dola!e s područja grada Fnaj#rojnija grupa $oja #oravi u graduur#anog turi!ma $oji su

prisutni radi ra!nih motiva(nere$reacijs$i stanovnici

TI'O.O*IJA URBANI3 TURI6TA

2' PB*JE:E rod#ini i prijateljima

4' PB*IBC89 :1R9*:9

' 69 E 1+E*89 9 &meeting susreti, incentive, congress, event,eOhi#itioni!lo!#e'

?' PB*JE:9:EIJ96B:9C9RA89 -6EGAT DBGASAJ96A &8atali ole, IadKGaga...'

20


11/31

3' IE9*1RE PIEA*1RE PB:RBMA+9

ZON) TURI6TI/&O* 'O6.O ANJA

&-tourism #usiness districtT'

%unkcionalna TI'O.O*IJAur$ani turisticki ona

TURI6TI/&) ZON)!o e!no kate#ori irati kao"

2 ;ona !a !a#avu 2 Prostor predaha i odmora

4Re$reacijs$a !ona ili sredi)nja!ona turistič$og poslovanja &npr.7ori$'

4 Prostor orijentacije

<Prostori !a "estivale i megadogađaje , & orum, Ci)njih, 6ala pjaca...' < ;one igre

/ entri i !one !a $upovinu / ;ona udo#nosti i ugodnostiB#alna !ona ili ru#na četvrt u!more, rije$u, je!ero Bl"a$tivna !ona &o$usNmiris'

=;ona -crvenih svjetalaT ili-#oems$a četvrtT = ;ona intimnosti

> ;ona povijesnog nasljeđa >Prostor sastajanja &npr. mors$e orgulje, orum'

?ulturolo)$a !ona ? ;ona autentičnosti

3 ;ona četvrt etnič$e pose#nosti&Romi, ine!i'

3 ;ona ra!ličitosti, ose#ujnosti,$ontrasta

;one turistic$og poslovanja oslanjaju se na modele $ori)tenja specijalnogur#anog prostora &smisao i svrha'

O6NO N) %UN&CIJ) TURI6TI/&I3 ZONA

18 9JA BIA MACA8JA odnosi se na ne$e osnovne potre#e $ojeturisti i posjetitelji imaju $ada se nađu na nepo!natom području mar$eri,smeđa signali!acija. :uristič$e !one su relativno prepo!natljive i "amilijarne!one grada i prostori susreta s drugim turistima $ao i prvih $onta$ata s lo$alnimstanovni)tvom. Bmogu%avaju početa$ ra!gledavanja i upo!navanja destinacije-$om#inirano is$ustvoT u slučaju $rat$og #orava$ u gradu, osiguravaju ugodna i!adovoljavaju%a is$ustva

9;CA8J* A 18 9JA@funkcija pove ivanja prostora ' Bdnosise na pomaganje turistima da uspostave smislenu ve!u sa )irimpodručjem te ra!umiju )iri prostor od onoga $ojeg @!ič$i posje%uju, u ovom$onte$stu, turistič$a !ona grada u!ima se $ao model !a ra!umijevanjecijelog grada, destinacije, regije, pa ča$ i cijele !emlje, tur. !one postaju6AR ER9 !a o!načavanje pose#nosti grada ili i regija

22


12/31

181:RAM8JA 18 9JA &funkcija e!ocija i raspolo enja "Govori o tome na $oji način tu.!ona utječe na osje%aje i raspoloženjeturista( Posje%uju%i tu.četvrt ne žele samo @!ič$i $onta$t s prostorom ve%nastoje osjetiti atmos"eru grada $ao i raspoloženje lo$alnog stanovni)tva(

:ur.!ona osigurava mogu%nost susreta s lo$alnim stanovni)tvom u trenut$u$ada su oni opu)teni i u do$olici, da$le najvi)e autentični. Primjer postojeulice i raspoloženja na njima jedno na alelargi, jedno na pijaci...atmos"eru čine duh i am#ijent prostora.

TI'O.O*IJA 'O6J)TIT).JA TURI6TI/&I3 ZONA

@jednostavna tipolo#ija

I6TRA(I A/I" Bni turisti $oji se žele $retati i!van turistič$e četvrti, $oji

žele sami pronala!iti smjer i pravac $retanja po gradu te $oji žele ot$ritiunutarnje $omple$snosti i $valitetu grada. 8jegova posjeta gradu nije strogoplanirana, ve% je slučajna i opu)tena ovi turisti nastoje vidjeti )to je i!a sljede%egugla, oče$uju%i nagradu !a svoju rado!nalost i hra#rost

.)TIMI/NI 'O6J)TIT).JI oni turisti $oji se $re%u unutar turistič$e !one i!adovoljni su organi!iranim i do#ro o!načenim tur.ur#anim prostorima.

oncentriraju se na grads$e najvidljivije atra$tivne elemente.

6.U/AJNI 'O6J)TIT).JI oni $ojima je posje%ena tur.četvrt samo jedan od

postaja u seriji ra!gledavanja ur#anih tur. atra$cija( najče)%e su orijentiranina posjet speci@čnog turist.!namenitosti ili atra$ciji i ne po$u)avaju osjetitiatmos"eru tur. !one( ne žele se $retati van dogovorenog i sigurnogprostora &npr. samo u alelargi'

&U.TURNI TURIZAM&AO 6)*M)NT URBANO* TURIZMA

&U.TURA je s$up ra!ličitih duhovnih, materijalnih, intele$tualnih iemocionalnih odli$a dru)tva ili dru)tvene grupe te o#uhva%a, u!umjetnosti i literaturu, stilove života, načine !ajednič$og življenja, sustavevrijednosti, tradiciju i vjerovanja &18E* B 4004'

Početa$ $ulturne civili!acije $ada smo prestali i! prirode u!imati ono )to je dano i $adasmo počeli o#li$ovati, davati shva%anja, sim#oli

&U.TURNA BA8TINA predstavlja materijalni i nematerijalno nasljeđeodređene grupe ljudi, etnič$e s$upine ili nacije &dru)tvo u cjelini' $oje činiostav)tinu prethodnih generacija i $oje se čuva s namjerom da se ostavi nado#roti i $ori)tenje #udu%im generacijama. Predstavlja važan dru)tveni,$ulturni i e$onoms$i element u turi!mu određene !emlje.

24


13/31

NEPOKRETNA KULTURNA BAŠTINA

2. *tari gradovi urgovi', utvrde i $a)teli

4. Dvorci i $urije &nastam#e srednje i nižeg staleža'


14/31

od grupe pojedinaca i prepo!nato $ao odra! o#li$ovanja !ajednice u toli$ojmjeri .

%UN&CIJ) &U.TUR)

2. B6189 A 9JA * B R1 E8JE6 i *A *A696 *B7B6 sim#olič$otumačenje i interpretiranje te uno)enje !načenja u život

4. +1CA8JE *:E+E89L 98 BR6A 9JA, *PB;8AJA 9 DB*:9G81HA


15/31

1I:1R89 :1R9;A6 o!načava tur.putovanje $oje je usmjereno premaposje%ivanju $ulturnih atra$cija i !namenitosti $oje se nala!e i!vo!uo#ičajenog mjesta pre#ivali)ta s namjerom s$lapanja novih in"ormacija,spo!naja i is$ustva s ciljem !adovoljenja $ult.potre#a. ulturom motiviranturi!am u određenoj ur#anoj sredini.

V:B de@nicija ulturni turi!am o!načava $retanje oso#a na osnovu$ultur.motiva $ao )to su studijs$e ture, reprodu$cija umjetnosti i ostale$ulturne mani"estacije, posjeti !namenitostima i spomenicima, putovanjaradi proučavanja prirode, "ol$lora, umjetnosti ili vjers$a putovanja.

A8AI9:9+ E * ERE 1I:1R8BG :1R9;6A

2. turi!am ve!an !a nasljeđe4. povijesni turi!am oživljavanja povijesnih trenuta$a


16/31

6u!ej je ustanova i !grada u $ojoj se čuvaju proučavaju i po određenomsustavu &pravilima' i!lažu starine, umjetnine, $ult povijes., etnogra"s$i,prirodno!nanstveni i drugi predmeti.

rste"2. !nanstveni4. umjetnič$i &grad.loža $ao i!lož#eni prostor'

+etaljnija podjela !u eja"2. arheolo)$i . prirodoslovni4. povijesni =. tehnič$i


17/31

4. $ole$cije F su #a!irane na ideji sa$upljanja te $atalogi!iranja ra!ličitihprimjera$a određenog tipa o#je$ta $ult.pov.nasljeđa, !ahtjevaju od mu!ejaangažman, umjet.aranžiranje i!lož#enih e$sponata $oji svojimestet.$omponentom s$ladno pove!uju ra!ličite i ra!dvojene o#je$te u novo

smisleno jedinstvo, $oje %e na estets$i !animljiv i edu$ativan načinis$ustveno o#ogatiti posjetitelje

TURI6TI/&I O+I/I @kulturni $rokeri a!

7RB ER licencirana oso#a $oja djeluje $ao posredni$ u transa$cijama simovinom &vrijednosni papiri i!među $upaca i prodavača.&ulturolo4ki $roker je oso#a $oja se #avi transa$cijama i!među ponude ipotražnje. 7ro$er u $ulturi potražuje proi!vode i usluge u $ulturnomturi!mu.

:ransa$cije- materijalna $ultura- nematerijalna $ultura- is$ustvo, emocije &!nanje, novostvorene vrijednosti'

TURI6TI/&I O+I/ je građanin $oji ima odo#renje i! član$a


18/31

&o#ja)njava, tumači prenosi' prirodno i $ulturno nasljeđe područja !a $ojuposjeduje $vali@$aciju.

< EIE6E8:A $a$o se postaje turistič$i vodič

2. tečaj4. oso#no is$ustvo


19/31

2. Pri!navanje i po)tivanje turista $ao predstavni$a njihove $ulture itradicije

4. Pri!navanje i po)tivanje povijesti i sada)njosti domicilne županije i!emlje

1*PJEL :1R9*:9+ BG CBD9+A proi!la!i i! < "a$tora2. ;nanje


20/31

a' upravljanje napetostima#' integracija unutar grupec' moral najve%i neprijateljd' animacija

Ulo#a !edijatora podijeljena je u 4 s"ere2. 9ntera$cijs$a $omponenta odnosi se na položaj tur.vodiča $aoposredni$a i!među

grupe turista $ojima je na čelu i lo$alnog stanovni)tva turista i tur. Atra$cija i !namenitosti ii!među turista i tur.in"rastru$ture

a' repre!entacija se#e#' organi!acija4. omuni$ativna $omponenta odnosi se na po!iciju tur.vodiča $ao$ulturolo)$og #ro$era i!među grupe turista i posje%ene atra$cije

:o je ona osnovna uloga tu.vodiča $ao interpretatora i tumača onoga )tose vidi i posje%uje. Bvdje su od pose#ne važnosti ver#alne, paraver#alne inever#alne $om. vje)tine

a' oda#ir )to re%i i )to ne c' interpretacija#' in"ormiranje d' i!mi)ljanje

D98A69 A RA;CBJA 1IBGE :1R9*:9+ 9L CBD9+A 1smjereno prema van 1smjereno

prema unutraDomena vođe Briginalan turistič$i

vodič&instrument.elementi'

Animator &dru)tvenielementi'

Domenamedijatora

:uristič$i pratitelj&intera$cijs$i elementi'

Pro"es.tur.vodič&$omuni$ativni

elementi'

M)NA+(M)NT RAZ OJA URBANO* TURIZMA)&ONOM6&A @N) O'RA +ANO6T

6E8AD 6E8: planiranje, organi!iranje, vođenje i motiviranje, upravljanjeljuds$im materijalnim i @nancijs$im sredstvima, $ontroliranje. Ra!vojur#anog turi!ma složen je i dugotrajan proces prijela!a na $valitetniju

dru)tvenu, gospodars$u i $ulturnu ra!inu, ne samo učesni$a u turistič$omposlovanju na nivou grada, ve% cjelo$upne ur#ane populacije s $onačnimciljem osiguranja održive $on$urents$e prednosti na glo#alnoj ra!ini. ;a

40


21/31


22/31

=- :uristič$a se onalnost" ef e$t $oncentracije u vremenu i prostoru F&samo = ? mjeseci u godini, )to vodi u porastu stope ne!aposlenostiu periodu van se!one' te usmjerenost na samo ne$e dijelove grada.

9- 6e onska aprecijacija &porast vrijednosti nacionalne valutetije$om turistič$e se!one' i se onska inGacija op%i porast cijena iusluga u gradu.

:- 'orast ras oda i odljev


23/31

STRATEGIJA URBANOG TURI !A." #$%&'r & #l'$

)RBA.NA, 'ARA )RBA.NA I N) )RBA.NA&OMUNI&ACIJA

&poslovanje u turistič$im agencijama u gradu, strategije i tehni$e, je!i$turi!ma'

B6189 A 9JA ispunjava osnovnu ljuds$u potre#u, potre#u da #udemo u$onta$tu s drugim ljudima.

6BDEI 98:ERPER*B8AI8E B6189 A 9JEpo)iljatelj ver#alna poru$a Fprimatelj F"eed#ac$ Fprimatelj

+IJ).O I &OMUNI&ACIJ)"Cer#alna paraver#alna never#alnaMto je rečeno $a$o je rečeno )to je pravilno $omuni$.

ara$teristi$e $a$o je na)e tijelo popratilo ono )to iono $a$o je ne)to rečeno

9straživanja 8ever#alna $omuni$acija, govor tijela 5, glas


24/31

• Riječi imaju denotativno i $onotativno !načenje• Cer#alne riječi mogu #iti dire$tne ili indire$tne

'ARA )RBA.NA &OMUNI&ACIJA , čine ju

- #r!ina jačina glasa arti$ulacija jasno%a- ritam #oja glasa melodija smijanje i dr.glasovi

BR9M:E8JE GIA*ABR9*:9:9 9;7JEGACA:9

R9:A6 *porPromjenjiv*por na počet$u

Pre#r!prespor

RE CE8 9JA Padaju%a

Promijenjiva

Ciso$a

monotonaGIA*8B HA PrimjerenaPromjenjiva

Pove%ana u ljutnjiPresla#a*talno ista

*:A8 E 9)%e$ivanjeBsvrtProvjera ra!umijevanja

PredugePrečeste8edovoljno česte

N) )RBA.NA &OMUNI&ACIJA &je!i$ tijela'

8ever#alno pona)anje se $oristi !a- i!ražavanje emocija, po$a!ivanje stavova, odražavanje oso#ina

ličnosti, poticanje ili mijenjanje ver#alne $omuni$acije8ačin na $oji ljudi $omuniciraju #e! riječi, #ilo namjerno, #ilo nenamjerno&često je nenamjerno'. 8ijedan never#alni !na$ nema univer!alno!načenje stoga tre#a #iti pažljiv pri interpretaciji. :re#a se usmjeriti na vi)e8C !na$ova $a$o #i se vidjelo slažu li se međuso#no. :re#a pratiti i ono )toljudi govore i ono )to po$a!uju, a$o ljudi govore jedno, a rade drugo, 8 !na$ je o#ično točniji, jer nad njim imamo sla#iju $ontrolu

:re#a voditi računa o situaciji i $onte$stu, žene su #olje od mu)$araca i u$odiranju i u de$odiranju 8 , a$o ljudi govore istinu &žens$a intuicij',

mu)$arci su #olji u ot$rivanju laži8ever#alnu $omuni$aciju čine- položaj glave Fnormalan, ne pognut- $onta$t očima F#arem pri upo!navanju i $od opra)tanja ( sunčane

naočale s$inuti o#ave!no, na suncu da, u hladu ne- osmijeh F usta i oči se smiju personili!irati pristojan i cjelovit- gesti$ulacija &ru$ama, ramenima, glavom- mimi$a $olutanje očima- prostor mora postojati ra!ma$- dodirivanje- odje%a, o#u%a- stav tijela- ru$ovanje, tele"oniranje, pu)enje

4/


25/31

C arles +ar in je vjerovao da je ljud. i!ražavanje emocija univer!alno Fda svi ljudi na isti način i!ražavaju i tumače emocije i!ra!ima lica.? je #lavni e!ocionalni ekspresija"2. ljutnja4. sre%a


26/31

Pogled uperen u stranu či)%enje ili čup$anje odje%e,stola6inimalni $onta$t očima tijelo o$renuto prema i!la!u7e! osmijeha stalno gledanje na sat, nai!la!*tisnute )a$e, glava dolje*tisnute usniceRavni to glasaRAC8BD1M8B*: odsustvo intele$tualne i emocionalne angažiranosti

- na#rano i namr)teno čelo- #e!i!ražajan pogled- namje)teno $imanje glavom i osmijeh- lagano podignuta o#rva- usiljen glas- govoriti shva%am i gledati uo$olo- ne!ainteresiranost

E8:1;9JA;A6- lagani osmijeh- uspravno tijelo- ramena i ru$e otvorene i

o$renute prema va- oči otvorene, živahan

hod- i!ražajan i do#ro

moduliran glas

*:RE*- namje)ten osmijeh- u$očen stav, ru$e u$očene sa

strane- i!nenadni pomaci očiju gore

dolje, lijevo desno- nervo!no lup$anje- i!nenadne promjene

raspoloženje- #e!#ojan govor ili tih ili

preglasan

RA+ NA 8A.T)RU A*)NCIJ) &"ront des$ management' Xou ill never get a second chance to ma$e a @rst impression

1reds$i prostor )alter1vije$ mora #iti popunjen oso#ljem &voditeljem ili djelatni$om poslovnice'*i na!očni djelatnici poslovnice moraju #iti raspoloženi uredni, čisti i jasni ui!ražavanju &pravilo < s smile, shoe, sleep'( *vi turisti $lijenti $oji uđu uposlovnicu moraju #iti srdačno i toplo po!dravljeni s osmijehom na licu i$onta$tom očima. Coditelj poslovnice mora osigurati na vrijeme če$anje $lijentaturista Fne da če$a duže od / = min.

:ele"ons$i po!ivi neodgovoreni tel. po!ivi govore vi)e o vama. :re#a odgovoriti uro$u od < !vučna signala, u$oli$o se ne mogu odmah javiti, tre#a dogovoritipovratni po!iv, i njega reali!irati u naj$ra%em ro$u. 8a$on prvog $onta$ta iupo!navanja, voditelj poslovnice tre#a ohra#riti $lijenta na $ori)tenje imena uoslovljavanju jer to $od $lijenta stvara dojam da imaju C9P status, do#ili smogoste, oti)li na i!let, auto mu i!najmili, morate se o#ra%ati sa Ci. Poslovnicaturistič$e agencija uvije$ mora #iti čista, uredna i pro!račna, prili$om odlas$asva$og $lijenta ugodno po!draviti i !ahvaliti na povjerenju, !a poslovnicu 40 m4,2=m4 je minimumN c / = m4 !a sva$og djelatni$a

je4tine voditelja poslovnice 9. GBCBRE8JE

4=


27/31

9nterpersonalne govornič$e vje)tine po!dravljanje i predstavljanje, pro"esionalni iopu)teni govor, ostavljanje $rat$ih poru$a, dogovor ili ot$a!ivanje sastana$a iaranžmana, $a!ivanje i ili prihva%anje ispri$a ili žal#i, odgovoriti na prigovore i$onWi$tne situacije, odgovoriti i umiriti $lijente u stresnim situacijama

- upravljanje grupnim ra!govorom &sastanci, t$o %e )to o#aviti, je li jasno )tosmo se dogovorili'

99. *I1MA8JE2. vje)tine a$tivnog slu)anja potvrđivanje da je poru$a poslana od strane

turista $lijenta primljena s ra!umijevanjem4. ra!umijevanje do#ivenih instru$cija i !adanih procedura i postupa$a F

uvije$ pitati a$o ne)to nije jasno,


28/31

4. često do#iju prioritet u odnosu na važne poslove


29/31

;a)toY- jer ne !namo uvije$ $oli$o %e vremena #iti potre#no !a reali!aciju

određenog posla, do$ se ne prihvatimo posla- jer često može do%i do nepredviđenog pre$ida- !ato )to nas mogu i!nevjeriti ljudi na $oje se oslanjamo- !ato )to je vrijeme određeno od strane drugih &turista, $lijenta,)e"ova, itd'

;A:B PB 1MAJ:E- #iti realni u svojim procjenama potre#nog vremena &)to vam $aže

is$ustvo'- pratiti )to se događa u va)em o$ruženju- #iti pedantni u planiranju

PRE1;96A8JE B8:RBIE1pravljanje vremenom u$ljučuje i preu!imanje $ontrole nad dnevnima$tivnostima &a time i nad va)im životom'

6eđutim, tije$om va)eg radnog dana, mnoge stvari nisu pod na)om$ontrolom, $ao )to su

potražnja i upiti od strane $lijenata *astanci sa!vani od strane drugih oso#a *uradnici $oji odla!e na odsustva nesre%e, ne!gode, hitni slučajevi, slom &nervni', #olest vremens$i uvjeti i nepogode

promet( 7ožja voljaoličina vremena s $ojom raspolažemo najče)%e ovisi o CAME6 PB*I1 F dan %e #iti pun pre$ida( a$o smo !aduženi !a pružanje

usluga $lijentima ili odgovaramo na njihove upite CA6A F a$o želite #iti svačiji prijatelj tada %ete neminovno dati va)e

vrijeme onima $oji #utu to tražili, a a$o uistinu želite preu!eti $ontrolu nadva)im životom, tada

2. vodite dnevni$ proto$a dnevnog vremena o o#avljenim a$tivnostima4. naučite $a!ati ne ne preu!imajte dio !adat$a $olega jer time

preu!imate i odgovornost


30/31

/. volite raditi. delegiranje nam odu!ima vrijeme često je la$)e $ada sami odradimo

posao

M:B DEIEG9RA:9Y

DA 8E

Rutins$e !adat$e i njima pripadaju%eodlučivanje

jelovite !adat$e $a$o #i osiguraliosje%aj postignu%a

;adat$e $oje #i drugi mogli uraditi#olje, a vjerojatno je"tinije &mojadnevnica, tuđa dnevnica'

$onačnu odgovornost !a $onačniučina$

!adat$e #e! jasno%e i uputa neugodne !adat$e $oji su pod va)om

odgovorno)%u

A B DEIEG9RA:9Y2. napravite listu o#ave!a, poslova i a$tivnosti $oje se mogu delegirati4. oda#rati oso#lje $oje je sposo#no, željno raditi i !ainteresirano. #udite spremni pomo%i, ani nemojte )pijunirati?. #udite spremni uložiti vrijeme u o#ja)njenja i po$a!ivanja, pratite

!avr)avanje poslova, nemojte prihva%ati pro#leme, tražite rje)enjapro#lema &)to ti misli) o tomeY'

3. uvije$ pohvalite do#ar rad &samo @nancijs$o nagrađivanje nije do#rove% tre#a nagraditi psiholo)$i'

20. pametni ljudi uče prvenstveno na tuđim, a ne na svojimgre)$ama

DA I9 *:E * IB89 BDGASA:9Y- dosadni i rutins$i !adaci- Prete)$i !adaci ili tele"ons$i po!ivi- 8ovi proje$t ili posao gdje niste sigurni $a$o i gdje !apočeti- *uočavate se s te)$om i pro#lematičnom oso#om, $oja vam život

pretvara u moru

'RO&RA6TINACIJA navika od#aEanja

&lat. ProQ!a, erasQsutra' o#li$ pona)anja !a $oji je $ara$terističnoodgađanje !adat$a !a $asnije. :o je $ada !namo da je ne)to naj#oljenapraviti ili !apočeti sada, ali to ipa$ ne učinimo. Bna može dovesti dostresa, osje%aja $rivice i gu#it$a produ$tivnosti

M:B 1RAD9:9Y8e)to, #ilo )to, samo da po$renete slijed a$tivnosti


31/31

ad je riječ o veli$om poslu sva$i dan o#aviti jedan mali dioada se radi $reativno radite $ada ste najvi)e raspoloženi, najvi)e

energičniada je posao dosadan $ada nam se najmanje da nagradite sami

se#e na $raju posla u$lonite navi$u odgađanja

Documents

Urbani Turizam, predavanja 2011